IDF kaže da su zračne snage napale lansere projektila u Iranu koji su ciljali Izrael, mjesta s kojih su projektili upravo lansirani, kao i “vojnike u iranskim vojnim snagama”, javlja Jutarnji.hr

IAEA: Nema porasta radijacije nakon napada

8.09 – Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) izvijestila je u nedjelju da nije zabilježen porast razine zračenja nakon američkih napada na tri nuklearna postrojenja u Iranu, uključujući lokaciju Fordow.

“Nakon napada na tri nuklearna postrojenja u Iranu, među kojima i Fordow, IAEA može potvrditi da zasad nije došlo do povećanja razine radijacije oko tih lokacija”, objavila je IAEA na platformi X.

Agencija je rekla da će daljnje procjene situacije u Iranu biti pružene čim više informacija bude dostupno.

Vjeruje se da je postrojenje za obogaćivanje uranija Fordow jedan od najvažnijih ciljeva Izraela u njegovom sukobu s Iranom.

Iran je ranije objavio da je tri napadnuta nuklearna postrojenja evakuirao neko vrijeme prije bombardiranja.

SAD je bombardirao iranska nuklearna postrojenja Fordow, Natanz i Isfaghan, izvijestio je ranije američki predsjednik Donald Trump, pohvalivši se da su postrojenja “potpuno uništena”.

Iransko nadzorno tijelo za nuklearnu energiju izvijestilo je da oko pogođenih postrojenja nema tragova kontaminacije te da nema opasnosti za stanovnike okolnih područja, prenosi Reuters.

Nuklearno postrojenje Fordow nije pretrpjelo značajna oštećenja, izjavio je za iransku novinsku agenciju Fars državni dužnosnik, istaknuvši da su oštećeni dijelovi postrojenja “na površini” te da se lako mogu obnoviti, navodi Reuters.

Ni u okolišu Saudijske Arabije i drugih zemalja Perzijskog zaljeva nisu otkriveni radioaktivni tragovi nakon američkog napada na iranska nuklearna postrojenja, objavilo je nadzorno tijelo za nuklearnu energiju Saudijske Arabije u nedjelju na platformi X.

Iransko ministarstvo: ‘Imamo pravo odgovoriti svom snagom‘

8.04 – Nakon ranijih izjava ministra Arakčija, stiže nova reakcija iranskog Ministarstva vanjskih poslova. Priopćili su da “imaju pravo odgovoriti svom snagom na vojnu agresiju SAD-a”.

Dodaju da “svijet ne smije zaboraviti da ih je SAD vojno napao tijekom diplomatskog procesa”, referirajući se na tekuće razgovore o iranskom nuklearnom programu.

Iran ispalio salve projektila na Izrael nakon američkog napada

7.54 – Izraelska vojska objavila je u nedjelju ujutro da su dva vala projektila ispaljena na Izrael iz Irana nakon američkog noćnog napada na ključna središta iranskog nuklearnog programa.

Sirene za zračnu uzbunu oglasile su se u Jeruzalemu i Tel Avivu, prema novinarima AFP-a koji su čuli snažne eksplozije.

“Vojska je nedavno identificirala projektile lansirane iz Irana prema teritoriju Države Izrael. Aktiviraju se obrambeni sustavi kako bi presreli prijetnju”, rekla je vojska u izjavi objavljenoj oko 6,30 sati po srednjoeuropskom vremenu.

Slična izjava kojom se najavljuje drugi val izdana je pola sata kasnije, prije nego što je uzbuna ukinuta oko 7,10 po srednjoeuropskom vremenu.

Izraelske hitne službe izvijestile su o 11 ozlijeđenih nakon iranskog napada.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je u noći na nedjelju da su američke snage pogodile tri iranska nuklearna postrojenja u “iznimno uspješnom napadu”.

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči naglasio je na X-u da Iran zadržava pravo na sve opcije samoobrane nakon američkog bombardiranja iranskih nuklearnih postrojenja, istaknuvši da su američki napadi “nečuveni” i da će imati “trajne posljedice”.

Velika Britanija nije bila uključena u napad

7.51 – Sky News doznaje da Velika Britanija ni na koji način nije bila uključena u američke napade na Iran.

Sjedinjene Američke Države nisu koristile nikakve britanske vojne objekte niti su imale ikakvu podršku britanskih vojnih sredstava tijekom svojih napada na Iran, doznaje Sky News.

Iran piše UN-u, traže hitan sastanak Vijeća sigurnosti

7.47 – Iran je pisao Ujedinjenim narodima i zatražio hitan sastanak Vijeća sigurnosti. Pismo veleposlanika Amira Saeida Iravanija nadovezuje se na prethodna pisma Irana UN-u.

“Pišem Vam po uputama svoje vlade da hitno skrenem pozornost Vašoj Ekselenciji i članovima Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda na ozbiljnu prijetnju regionalnom i međunarodnom miru i sigurnosti koja proizlazi iz nezakonite upotrebe sile Sjedinjenih Država protiv suvereniteta i teritorijalnog integriteta Islamske Republike Iran”, stoji u pismu.

Dalje se napadi na iranska nuklearna postrojenja nazivaju “namjernima, unaprijed smišljenima i neizazvanima” te se navodi da Izrael posjeduje nuklearno oružje.

S obzirom na ono što su nazvali “divljim i kriminalnim postupcima SAD-a”, zatražili su od Vijeća sigurnosti da bez odgode sazove hitan sastanak.

Iranski dužnosnici: ‘Fordow nije ozbiljno oštećen‘

7.34 – Dužnosnici u Iranu umanjuju utjecaj američkih napada na njegova nuklearna postrojenja, naročito na postrojenje Fordow koje je zakopano duboko u planinama, prenosi CNN izvještaj državne novinske agencije Fars.

Manan Raeisi, iranski zastupnik koji predstavlja Kom, sveti grad u blizini nuklearnog postrojenja Fordow, tvrdi da je napad bio “prilično površan” te da nije ozbiljno oštetio postrojenje. Njegove su tvrdnje u suprotnosti s onim što je u obraćanju nakon napada rekao Trump.

– Na temelju preciznih informacija, mogu reći da, suprotno tvrdnjama lažljivog predsjednika Sjedinjenih Država, nuklearno postrojenje Fordow nije ozbiljno oštećeno. Većina pogođenih područja bila je iznad zemlje i može se u potpunosti obnoviti – rekao je Raeisi.

Satelitska snimka ulaza u Fordow od 19. lipnja 2025.

Istaknuo je i da su sve komponente koje su mogle predstavljati opasnost za javnu sigurnost “već bile prethodno uklonjene” te da “nasreću nije zabilježeno nuklearno zračenje”. Dodao je i da u Fordowu nije bilo smrtnih slučajeva.

Dopisnik Farsa s terena u blizini Fordowa rekao je da je svjedočio aktiviranju protuzračne obrane u ranim jutarnjim satima nedjelje. U jednom trenutku vidio je požar i čuo eksplozije, ali plamen nije bio visok i ugasio se za nekoliko minuta, izvijestio je.

Voditelji iranske državne Press TV također tvrde da su napadi oštetili samo ulazne i izlazne tunele u Fordowu, a ne i sam objekt.

Osim Fordow, SAD je noćas napao i nuklearne lokacije Natanz i Isfahan.

Izraelske obrambene snage (IDF): Iran je pokrenuo napade odmazde

7.20 – Izraelska vojska izjavila je da je Iran jutros pokrenuo napade odmazde na Izrael. Izjavili su da njihovi obrambeni sustavi “djeluju kako bi presreli prijetnju”. Nakon napada SAD-a preko noći, ovo je prvi odgovor Irana.

– Ovo su prvi projektili u gotovo 30 sati, tako da je ovo bilo neočekivano mirno razdoblje u usporedbi s posljednjih osam ili devet dana – rekao je dopisnik Sky Newsa za Bliski Istok Alistair Bunkall.

– Nakon napada SAD-a preko noći, ovo je prvi odgovor Irana, mislim da sam vidio tri projektila iznad naših glava – dodao je.

Izraelska uprava zračnih luka izjavila je da je izraelski zračni prostor zatvoren za sve letove, izvijestila je novinska agencija Reuters.

Navedeno je da su kopneni prijelazi s Egiptom i Jordanom ostali otvoreni.

Iranski ministar vanjskih poslova: ‘Ovo će imati trajne posljedice‘

7.03 – Iran zadržava pravo na sve opcije samoobrane nakon američkog bombardiranja iranskih nuklearnih postrojenja, objavio je iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči na platformi X, naglasivši da su američki napadi “nečuveni” i da će imati “trajne posljedice”.

Više pročitajte OVDJE.

Svjetske burze pod pritiskom zbog krize na Bliskom istoku

Na većini svjetskih burzi cijene su dionica prošloga tjedna pale jer se ulagači plaše širenja krize na Bliskom istoku, s obzirom na eskalaciju izraelsko-iranskog rata.

Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones ojačao 0,02 posto, na 42.206 bodova, a Nasdaq indeks 0,2 posto, na 19.447 bodova. S&P 500 skliznuo je, pak, 0,2 posto, na 5.967 bodova.

Na tržištima vlada oprez jer je žestoko raketiranje između Izraela i Irana ušlo u drugi tjedan, a sukob bi mogao dodatno eskalirati jer je Washington poručio da razmatra mogućnosti napada na Iran.

Bijela kuća poručila je prošloga tjedna da će predsjednik SAD-a Donald Trump u iduća dva tjedna odlučiti hoće li se SAD uključiti u izraelsko-iranski rat.

No, Trump nije čekao tako dugo, pa su u nedjelju rano ujutro američki zrakoplovi bombardirali tri iranska nuklearna postrojenja.

U fokusu ulagača bila je prošloga tjedna i redovna sjednica čelnika američke središnje banke. Kao što se očekivalo, Fed je ostavio kamatne stope nepromijenjene, a predsjednik središnje banke Jerome Powell ponovio je da zbog uvođenja carina očekuje rast inflacije idućih mjeseci, pa Fed ne treba žuriti sa smanjenjem kamatnih stopa.

„Powell je jasno poručio da ne kani mijenjati monetarnu politiku dok ne bude jasno kako su carine utjecale na inflaciju”, kaže Peter Cardillo, ekonomist u tvrtki Spartan Capital Securities.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,7 posto, na 8.774 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,7 posto, na 23.350 bodova, a pariški CAC 1,2 posto, na 7.589 bodova.

Nema kontaminacije oko napadnutih iranskih nuklearnih postrojenja

Iransko nadzorno tijelo za nuklearnu energiju izvijestilo je da oko pogođenih postrojenja nema tragova kontaminacije te da nema opasnosti za stanovnike okolnih područja, prenosi Reuters.

Američke snage bombardirale su u nedjelju rano ujutro tri iranska nuklearna postrojenja, u potpunosti ih uništivši, prema riječima američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Iranski mediji prenijeli su da nakon američkih napada nisu pronađeni tragovi kontaminacije u područjima oko nuklearnih postrojenja te da nema opasnosti za stanovnike okolnih mjesta, izvijestio je Reuters.

Ni u okolišu Saudijske Arabije i drugih zemalja Perzijskog zaljeva nisu otkriveni radioaktivni tragovi nakon američkog napada na iranska nuklearna postrojenja, objavilo je nadzorno tijelo za nuklearnu energiju Saudijske Arabije u nedjelju na platformi X.

Trump zaprijetio Iranu novim napadima

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da Teheran sad mora pristati na mir inače će SAD napasti druge ciljeve u Iranu, istaknuvši da je jutrošnji napad bio iznimno uspješan.

Prema Trumpovim riječima, u jutrošnjem američkom bombardiranju potpuno su uništena tri iranska nuklearna postrojenja, Natanz, Esfahan i Fordow.

“Ili će biti mir ili će Iranu uslijediti znatno veća tragedija od one kojoj svjedočimo proteklih osam dana”, izjavio je Trump u govoru u Bijeloj kući, nazvavši Iran “nasilnikom Bliskog istoka”.

“Ako mir ne nastupi brzo, napast ćemo druge ciljeve precizno, brzo i vješto”, dodao je Trump.

Nakon obraćanja iz Bijele kuće američki predsjednik ponovno je upozorio Iran da se ne osvećuje SAD‑u.

“BILO KAKVU OSVETU IRANA PROTIV SJEDINJENIH AMERIČKIH DRŽAVA DOČEKAT ĆEMO SILOM MNOGO JAČOM OD ONE KOJOJ SMO SVJEDOČILI VEČERAS”, napisao je Trump u objavi na društvenoj mreži Truth Social, prenosi BBC.

Netanyahu: Trumpova odluka da napadne Iran “promijenit će povijest”

Izraelski predsjednik Benjamin Netanyahu pohvalio je “hrabru odluku” američkog predsjednika Donalda Trumpa da bombardira iranska nuklearna postrojenja, izjavivši da će ta odluka “promijeniti tijek povijesti”.

Američke snage bombardirale su u nedjelju rano ujutro tri iranska nuklearna postrojenja, uključujući Fordow koji je ukopan u planinu.

“Povijest će pamtiti da je predsjednik Trump djelovao kako bi najopasnijem režimu na svijetu onemogućio da se dokopa najopasnijeg oružja na svijetu”, izjavio je Netanyahu u govoru.

Iranski nuklearni program prijetio je našem opstanku i ugrožavao je mir u svijetu, prenosi Reuters riječi izraelskog premijera.

Netanyahu je naglasio da je napad na nuklearni program proveden “uz punu koordinaciju” s Izraelom, a dodao je i da ga je američki predsjednik nazvao čim je napad izvršen.

Izrael je napao Iran 13. lipnja, tvrdeći da želi Teheran spriječiti u izgradnji nuklearne bombe. Iran pak inzistira da nuklearni program razvija isključivo u mirnodopske svrhe.

Iranska organizacija: Nećemo dopustiti zaustavljanje nuklearnog razvoja

Iranska organizacija za atomsku energiju objavila je u nedjelju da neće dopustit zaustavljanje razvoja “nacionalne industrije”, aludirajući na Teheranov nuklearni program.

Napadi na iranska nuklearna postrojenja krše međunarodno pravo, izjavili su iz organizacije, ne navodeći pojedinosti o šteti nanesenoj u američkim napadima o kojima je ranije izvijestio američki predsjednik Donald Trump.

Šef UN-a: Američki napad na Iran opasna je eskalacija sukoba

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres proglasio je američki napad na Iran “opasnom eskalacijom u regiji koja je već na rubu”, naglasivši da se radi o izravnoj prijetnji međunarodnom miru i sigurnosti.

“Sve je veći rizik da će ovaj sukob brzo izmaći kontroli, uz katastrofalne posljedice za civile, regiju i svijet”, izjavio je Guterres.

“U ovom opasnom trenutku ključno je izbjeći vrtlog kaosa. Ne postoji vojno rješenje. Jedini je put prema naprijed diplomacija. Jedina je nada mir”, naglasio je dužnosnik.

Iran potvrdio napade

Iranski dužnosnici potvrdili su da su mete američkih napada, uz Fordo, bila i nuklearna postrojenja u Natanzu i Isfahanu.

Iran: Ranije smo evakuirali postrojenja

Iranska državna televizija objavila je prvu reakciju nakon napada Amerike u kojoj tvrde kako su postrojenja koja su napadnuta ranije evakuirana.

Zamjenik političkog šefa državne televizije Hassan Abedini je u izjavi uživo rekao i da, čak i ako su Trumpove tvrdnje točne, “Iran u ovim napadima nije pretrpio ozbiljan udarac jer je materijal već bio premješten”.

Trump: Fordo je nestao

Trump je na platformi Truth Social najavio da će se obratiti naciji u 22 sata po lokalnom vremenu (3 ujutro po srednjoeuropskom vremenu), nakon što je Amerika napala tri iranska nuklearna postrojenja.

“Ovo je povijesni trenutak za Sjedinjene Američke Države, Izrael i cijeli svijet”, poručio je Trump. “Iran sada mora pristati prekinuti ovaj rat”, dodao je.

Trump je također podijelio poruku s jednog otvorenog obavještajnog kanala u kojoj piše da je “Fordo je nestao”, što se odnosi na iranski nuklearni objekt Fordo, koji je, prema ranijim izvješćima, već bio meta izraelskih napada kad su tek pokrenuli sukob s Iranom.

Amerika napala Iran

Američki predsjednik Donald Trump u subotu je izjavio da je uspješno izvršen napad na tri nuklearna postrojenja u Iranu, uključujući podzemno postrojenje za obogaćivanje nuklearnog goriva Fordo.

“Svi su avioni sigurni i na putu su kući”, napisao je Trump u objavi na društvenoj mreži Truth Social, čestitajući pritom “našim velikim američkim ratnicima”.

Američki predsjednik svoju je objavu zaključio riječima “Sad je vrijeme za mir”.

U napadu su sudjelovali američki bombarderi B-2, izjavio je za Reuters američki dužnosnik, pod uvjetom da ostane anoniman.

Sukob između Izraela i Irana traje već više od tjedan dana, a brojni su poginuli i ozlijeđeni u zračnim napadima u obje zemlje.

Izrael tvrdi da napadom na Iran želi spriječiti Teheran u izgradnji nuklearnog oružja. Iran pak tvrdi da nuklearni program razvija u mirnodopske svrhe.

Diplomatski napori zapadnih snaga da zaustave sukob dosad nisu urodili plodom.

Objava Amerika napala Iran pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Iranska agencija ‘Fars‘: Sulejmanijeva jedinica sudjelovala je u ratu u BiH pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Napad dronom na Sulejmanija je posljednja eskalacija u konfrontaciji preko posrednika (proxy) koja traje skoro 20 godina. Od Sirije preko Iraka, Jemena, Libana i dalje, u tim sukobima je ubijeno nekoliko stotina tisuća ljudi, prenosi Radio slobodna Europa.

Međutim, prošle godine je naročito postalo očito da Iran i njegovi protivnici krše uobičajena pravila ratovanja, izvodeći napade na tankere u Zalivu i saudijsku energetsku infrastrukturu.

Američke mjere odmazde, kao što su zračni udari na proiransku policiju u Iraku – te pokušaj upada u veleposlanstvo SAD u Bagdadu – jesu događaji kojima se već skliznulo na nepoznatu teritoriju.

Kratkoročno gledano, za sada nije jasno hoće li jednostrana američka akcija – koja je šokirala mnoge u Washingtonu i diljem svijeta – dovesti do još većeg nasilja na Bliskom istoku.

Pojedini krugovi u Teheranu žele odmazdu zbog ubojstva Sulejmanija – koji je smatran drugom najmoćnijom osobom u Iranu i ključnim arhitektom njegovih međunarodnih vojnih operacija – što može izazvati kaos u regiji. Istovremeno, ima i onih iranskih političara koji će se zalagati za suzdržanost.

Iran bi mogao, između ostalog, reagirati novim napadima na brodove u Zalivu, iako bi to pružilo priliku onima u SAD, ali i Izraelu i drugim zemljama regije – koji odavno žele uništiti vojnu moć Irana.

Dugoročno gledano, iranski odgovor je neizbježan – što potencijalno može izazvati sveopći rat u regiji. Vrlo je važna i reakcija američkih lokalnih i globalnih saveznika, ali i protivnika. Izgleda da su Rusija i Kina sve više uključene u odmjeravanje snaga u ovoj regiji, što potvrđuje i činjenica da su nedavno najavili zajedničke vježbe s iranskom mornaricom.

Potpuno je izvjesno da će ruski predsjednik Vladimir Putin biti u iskušenju znatno pojačati podršku Teheranu. Doduše, Iran i Rusija imaju kompleksne odnose i natječu se za utjecaj na Bliskom istoku, ali su uspostavili relativno učinkovito savezništvo u Siriji, piše Reuteurs.

Saveznici SAD će preispitati pozicije

I američki saveznici će ubrzano preispitati svoje pozicije. Naročito su europske države još od ranije izražavale zabrinutost zbog sve tvrđeg Trumpovog stava prema Iranu, pa neće biti voljne uključiti se u bilo koji otvoreni rat. Međutim, ukoliko ga ne podrže, to će nesumnjivo pogoršati već zategnute odnose SAD i Europe.

Iračka vlada je naročito u složenoj situaciji, jer su na njenoj teritoriji razmještene i američke i iranske snage. Sulejmani je imao ključnu ulogu ne samo u gušenju prosvjeda u Iranu, već i prosvjeda u Iraku protiv korupcije vlasti. Međutim, to ne znači da će vlasti u Bagdadu biti entuzijastične za bilo kakvu američku akciju, poput ubojstva Sulejmanija, što su osudile kao narušavanje iračkog suvereniteta i pravila angažiranja u ovoj zemlji.

Ignoriranje pravila kao nova norma

Međutim, ništa od ovoga ne zabrinjava predsjednika SAD. Odkada je stupio na dužnost, on se suprostavljao utjecaju etabliranih osoba u vanjskoj politici i vojsci, u čijim izvešćima se navodi da Trump ima osjećaj da ga oni žele kontrolirati. Skoro svi oni – uključujući bivšeg ministra obrane Jima Mattisa – napustili su administraciju.

S približavanjem predsjedničkih izbora i saslušanja u Senatu o opozivu, Trump možda kalkulira da bi njegov snažan i odlučan nastup na vojnom planu ostavio dojam na birače, bez obzira što bi to alarmiralo mnoge druge.

To možda ukazuje na vrlo zabrinjavajuću lekciju ovog napada u Bagdadu i što god bude slijedilo.

“Više nego bilo tko drugi, čak i Putin, Sulejmani je bio primjer lidera koji nije imao grižnju savjesti zbog ignoriranja pravila i izazivanja krvavog kaosa koji je pogodovao njegovim ambicijama i agendi. Takvo ponašanje svakim danom sve više postaje normalno i prihvaćeno na međunarodnom planu, i nitko ne zna gdje će to završiti”, upozorava Peter Aps za Reuters.

Marfy: Svesno započinjanje rata

Ubojstvo Sulejmanija je dramatična eskalacija već opasne situacije na Bliskom istoku, prijetnja izazivanju nasilja od Zaljeva do obala Sredozemlja, piše CNN.

Charles Lister, jedan od vodećih analitičara iranske politike u regiji, kaže da to u strateškom smislu i po mogućim posljedicama – daleko premašuje ubojstvo lidera Al Kaide Osame bin Ladena i osnivača Islamske države (IDIL) Abua Bakra al-Bagdadija.

S tom ocjenom se slaže i demokratski senator Chris Marfy, koji je kritizirao Trumpovu administraciju zbog akcije bez konsultacija s Kongresom.

“Je li Amerika upravo pogubila, bez odobrenja Kongresa, drugog najmoćnijeg čovjeka u Iranu, svjesno započinjući potencijalno sveopći rat u regiji?” upitao je Marfy.

Ben Friedman, direktor instituta ‘Obrambeni prioriteti’ (Defense Priorities) u Washingtonu, rekao je za CNN da je napad bio “vrlo nesmotren čin jer američke snage u regiji nisu dovoljne za suočavanje s potencijalnim posljedicama”.

Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei je svojeobno opisao generala Sulejmanija kao “živog mučenika revolucije”. Friedman kaže da je njegovo ubojstvo ratni čin i da će se Iranci osjećati prisiljenima za uzvrat.

Sulejmani je kao lider specijalnih snaga Kuds skoro 20 godina, bio glavni arhitekt rastućeg iranskog vojnog prisustva u Iraku, Siriji i Jemenu.

‘The New Yorker je 2013. pisao da je Sulejmani “neutralizirao rivale, naoružavao saveznike i upravljao mrežom militantnih grupa koje su ubile stotine Amerikanaca u Iraku”.

Ali Soufan, bivši službenik američkog Federalnog istražnog ureda (FBI), naveo je prije dvije godine da je Sulejmani “bez sumnje sada najmoćniji general na Bliskom istoku”.

Sulejmani je početkom 2008. poslao oholu poruku američkom zapovjedniku u Iraku Davidu Petraeusu.

“Dragi generale Petraeus – trebate biti svjesni da ja, Kasem Sulejmani, kontroliram iransku politiku u Iraku, Siriji, Libanu, Gazi i Afganistanu. Zaista, veleposlanik u Bagdadu je član snaga Kuds. Osoba koja će ga zamijeniti je također pripadnik Kudsa”, naveo je on.

Lister: Rat dolazi

Osim Iranske revolucionarne garde, Iran kontrolira i moćne šiitske milicije u Iraku, Siriji, Libanu i Jemenu, koje će vjerojatno biti angažirane za napadna američke interese i saveznike.

Jedna meta mogla bi biti malobrojna američka vojska u Siriji. Lister kaže da američko prisustvo tamo sada izgleda vrlo ranjivo, jer se “brojčano već smanjilo i oslabilo u smislu kredibilnosti i povjerenja partnera”.

“Smrt Sulejmanija je ozbiljan gubitak za iransku regionalnu agendu, ali njegovo ‘mučeništvo’ će verojatno potaknuti reakciju koja će, makar srednjoročno, nadoknaditi njegovu smrt. Sad Sulejmanijevom smrću, rat dolazi – to djeluje izvjesno. Jedino je pitanje gdje, u kojem obliku i kada”, naglasio je Charles Lister.

Fontenrose: Mogući iranski udari širom svijeta

Dok će šiitske policije u Bagdadu koje podržava Iran možda odmah uzvratiti zbog ubojstva Kasema Sulejmanija, službeni Teheran će čekati i odabrati trenutak, mjesto i način svoje odmazde – i onda ponovo udariti, moguće je godinama – ocenjuje za The Guardian Kirsten Fontenrose, analitičarka “Atlantskog vijeća” (the Atlantic Council).

“Mislim da će vjerojatno pokušati udariti na nas u drugim dijelovima svijeta, možda u zapadnoj Africi, možda Latinskoj Americi, kako bi poslali poruku da mogu do nas doprijeti bilo gdje – da se nikada ne bi smjeli osećati sigurno. Mislim da će i SAD pokušati proširiti napade na sličan način”, smatra Fontenrose.

Po njenom mišljenju, to neće biti otvoreni rat, već serija asimetričnih, djelimično nepredvidljivih udara na interese druge strane.

“Ukoliko zbog ovoga izbije rat, to nam apsolutno neće ići u prilog”, upozorio je Daniel Davis, umirovljni potpukovnik američke vojske, veteran ratova u Afganistanu i Iraku, sada analitičar instituta “Obrambeni prioriteti”.

“To bi bilo katastrofalno za sve”, kazao je Davis za Guardian.

The New Yorker: Ubojstvo Sulejmanija jednako ratnom činu

Atentat na Sulejmanija je najhrabriji potez SAD u konfrontaciji s Iranom od revolucije u ovoj zemlji 1979. godine – jednak ratnom činu – piše Robin Wright u The New Yorkeru.

General David Petraeus je rekao za ovaj list da je Iran sada u stanju šoka, ali da raspolaže širokim spektrom mogućnosti uzvrata: “od odmazde preko posrednika, otmice američkih građana, akcija protiv naših koalicijskih partnera, čak i pokušaja da učini nešto u SAD”.

John Limbert, jedna od 52 Amerikanca koji su bili taoci u Iranu 1979., kazao je za The New Yorker da je sretan što više nema Sulejmanija, ali je dodao da se “ovo neće dobro završiti”.

Po riječima Ian Bremmera, predsjednika “Euroazijske grupe” (the Eurasia Group), “SAD su upravo ubile iranskog Pattona” (proslavljeni američki general iz Drugog svetskog rata George Patton).

Lukas: Ozbiljan udarac iranskom režimu

Ubojstvo Sulejmanija je ozbiljan udarac iranskom klerikalnom režimu koji je uzdrman oštrim američkim sankcijama, zatim suočava se s padom ekonomije i antivladinim prosvjedima, kaže za redakciju Radija Slobodna Europa na engleskom jeziku Scott Lucas, analitičar britanskog Univerziteta Birmingham.

Analitičari ističu da Teheran ima kapacitete delovati izravno protiv američkih vojnih i ekonomskih interesa na Bliskom istoku ili njenih saveznika kao što su Saudijska Arabija i Izrael.

Doduše, Lukas smatra da će Iran verojatno oprezno procijeniti opcije prije nego bilo koje mjere odmazde jer su “Amerikanci sada pokazali da su prešli liniju i da će uzvratiti”.

Analitičari procenjuju da Sulejmanijeva smrt najvjerojatnije neće dovesti do velike promjene u iranskim vojnim operacijama niti ugroziti savezništvo s grupacijama koje deluju u njegovo ime u regiji.

“Moć je vrlo institucionalizirana u Kuds jedinicama”, kaže Ali Alfoneh iz Instituta arapskih zaljevskih država (The Arab Gulf States Institute).

“Nasljednik možda nema Sulejmanijevu karizmu ali će vršiti utjecaj u Iranu i inozemstvu zahvaljujući moći snaga Kuds”, naglašava Alfoneh i zaključuje da će režim pretvoriti ubojstvo Sulejmanija u veliku propagandnu priliku kako bi zbio redove okupljajući oko sebe veliki deo javnosti.

Objava Kakve posljedice nosi ubojstvo iranskog generala Sulejmanija? pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

U izjavi se ističe da je taj potez “ljudska greška” nakon što je avion letio blizu osjetljivog mjesta koje pripada iranskoj Revolucionarnoj gardi.

Pogrešno protumačen kao “neprijateljska meta”, avion je pogođen raketom, navodi se u priopćenju. ”Odgovorni će za ovo odgovarati”, navodi se.

Iran je ranije odbacio prijedloge da je jedna od njegovih raketa oborila avion u blizini glavnog grada Teherana 8. siječnja.

No pritisak je uspostavljen nakon što su SAD i Kanada, pozivajući se na obavještajne podatke, rekli kako vjeruju da je Iran slučajno oborio avion protuzrakoplovnim sustavom.

Objava Iran priznao obaranje ukrajinskog zrakoplova pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Iran razmatra 13 “osvetničkih scenarija” u znak odmazde za američki napad u kojemu je ubijen vodeći iranski zapovjednik u Iraku, rekao je tajnik iranskoga Vrhovnoga nacionalnog vijeća sigurnosti u utorak, objavila je poluslužbena novinska agencija Fars.

“Amerikanci bi trebali znati da je vijeće dosad raspravljalo o 13 osvetničkih scenarija, i kad bi se izveo i najblaži scenarij, mogao bi biti noćna mora za Amerikance”, rekao je Ali Šamhani.

Američke snage dronom su u petak likvidirale zapovjednika postrojba Kuds u sastavu Revolucionarne garde Kasema Sulejmanija.

Na njegovu pokopu u rodnom gradu Kermanu, na kojemu su stotine tisuća ljudi na ulicama, u utorak je nastao stampedo u kojemu ima i poginulih, prenijeli su mediji. Prema neslužbenim podacima 35 osoba je izgubilo život, a više je desetaka ozlijeđeno.

“Osvetit ćemo se, moćno i žestoko, tako da Amerikanci gorko požale svoj čin”, rekao je zapovjednik Revolucionarne garde Husein Salami na pokopu. Mase su odgovarale uzvicima “odmazda, odmazda”.

Predsjednik parlamenta Ali Larijani u utorak je objavio da je iranski parlament povećao proračun za Revolucionarnu gardu do 20. ožujka, kraja proračunske godine nakon što je vrhovni iranski poglavar ajatolah Ali Hamnei naredio je da proračun bude povećan u visini 225 milijuna dolara.

Povećanje je povezano s provedbom plana za “žestoku osvetu” protiv SAD-a za ubojstvo iranskoga generala Kasema Sulejmanija, rekao je.

Iranski parlament osim toga označio je svo američko vojno osoblje odgovorno za Sulejmanijevu smrt “teroristima”, prenosi IRNA.

Zakon je donesen jednoglasno, uz povike zastupnika s pozivima na “smrt Americi”.

(Izvor: HINA)

Objava Kaos na pogrebu iranskog generala: U stampedu poginulo 35, a ozlijeđeno desetine ljudi pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Početak iranske odmazde? Ispaljene rakete na američku ambasadu i bazu u Iraku pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Iranski predsjednik Hassan Rouhani napad je nazvao kukavičkim činom i “još jednim znakom američke frustracije i bespomoćnosti u regiji”, prenosi CNN te se zakleo na osvetu.

“Osuđujem ovaj okrutni čin, ali istodobno poštujem ovog hrabrog i trajnog heroja povijesti Irana koji je branio teritorijalni integritet zemlje i vodio borbu protiv terorizma i ekstremizma u regiji. Bez ikakve sumnje, Iran i druge slobodne nacije ove regije osvetit će se za ovaj užasan zločin koji su počinili kriminalci iz Amerike”, kazao je.

Šijitske Narodne snage za mobilizaciju (PMF) objavile su na Facebooku da je njihov ravnatelj javnih komunikacija poginuo u “kukavičkom američkom bombardiranju”.

Ubojstvo generala

Rakete su pale blizu teretnog terminala te su zapalile dva vozila i ranile više ljudi, priopćila je medijska služba.

Najmanje je jedna osoba poginula, a devet ih je ranjeno, doznaje se od policije i medicinskog izvora.

Moćni iranski general Kasem Sulejmani, zadužen za iračke poslove u iranskoj ideološkoj vojsci, poginuo je u bombardiranju bagdadske zračne luke, objavila je u petak iračka državna televizija.

Pentagon je u četvrtak navečer potvrdio da je američki predsjednik Donald Trump naredio likvidaciju iranskog generala Kasema Sulejmanija, javlja RT.

“Američka je vojska na predsjednikovu zapovijed donijela odlučne obrambene mjere kako bi zaštitila američko osoblje u inozemstvu likvidirajući Kasema Sulejmanija”, priopćilo je američko ministarstvo obrane.

Pozivajući se na izvore u Hachd al Chaabiju, moćnoj koaliciji paravojnih skupina koje su uglavnom bliske Iranu, a pridružene su iračkim sigurnosnim snagama, službena televizija tvrdi da je general Sulejmani ubijen, kao i Abu Mahdi al-Muhandis, dozapovjednik Hachda. Smrt njih dvojice potvrdilo je nekoliko čelnika sigurnosnih služba i Hachda.

Borci iračkih paravojnih skupina koje podupire Iran napali su u utorak američko veleposlanstvo u Bagdadu nakon američkih zračnih udara na uporišta milicije Kataiba Hezbollaha (Hezbollahove brigade) u nedjelju, kao odgovor na raketne napade u kojima je prošlog tjedna na sjeveru Iraka poginuo američki privatni kooperant.

Napetost između SAD-a i Irana porasla je na tom području nakon američkih gospodarskih sankcija koje su naštetile iranskom gospodarstvu.

Dvije su strane međusobno prebacivale odgovornost za napade na naftna postrojenja, na skladišta oružja paravojnih skupina i na vojne baze u kojima su stacionirane američke snage.

“Ovo za nas predstavlja ratni čin i prvi odgovor Teherana bit će napad”, izjavio je neimenovani iranski dužnosnik reporterki New York Timesa.

Američki predsjednik Donald Trump nakon napada je na Twitteru objavio američku zastavu.

Analitičar Obućina: Odmazda neće biti izravna

Analitičar Vedran Obućina za DNEVNIK.hr prognozira hoće li doći do eskalacije sukoba ili eventualno rata, nakon čina SAD-a. General Sulejmani nalazio se u automobilu u prostoru bagdadske zračne luke kada je pogođen u američkome zračnom napadu.
Vrhovni iranski poglavar ajatolah Ali Hamnei rekao je da “kriminalce čeka teška osveta”, a najavio je i tri dana žalosti.

Analitičar Vedran Obućina kaže da je iranski general bio izuzetno značajna osoba u iranskome režimu i da se radi o legalno upitnoj eliminaciji zapovjednika jedne institucionalne vojske.

“Ovo je prvi put od 1979. godine i Iranske revolucije da je planski ubijen jedan visoki vojni dužnosnik“, kaže Obućina te napominje kako se ovdje može govoriti i o upitnoj legalnosti napada s obzirom na to da je izveden bez dozvole Kongresa.

“Sulejmanijevo ubojstvo planirano je puno, puno ranije, najmanje od travnja prošle godine kada je SAD proglasio iransku Islamsku revolucionarnu gardu (IRGC) stranom terorističkom organizacijom. Naime, to je prvi put da su Sjedinjene Američke Države formalno proglasile vojsku druge zemlje terorističkom skupinom.

Iran je ubojstvom Sulejmanija izgubio jednog karizmatičnog vojnog zapovjednika i uspješnog vojnog taktičara s velikim vezama u Iraku i Siriji”, ističe.

Iako Iran najavljuje odmazdu, Obućina smatra da ona neće biti izravna.

“Vjerojatno će odmazda imati dozu asimetričnosti. Vjerojatno će Iran preko saveznika organizirati napad na neko naftno postrojenje na Bliskom istoku.

Neće napraviti nikakav veliki potez koji bi izazvao SAD jer bi se u tom slučaju radilo o otvorenom ratu, a ni jedna ni druga strana ne želi to. Iran ima vrijeme i prostorno je tamo. Amerikanci će se povući, a to je politika koja se bazira i na dugovječnosti jednog državnog postojanja”, napominje.

Američki napad izvršen je dronom, i to nakon što su prosvjednici u Bagdadu napali američko veleposlanstvo i sukobili se ondje sa američkim snagama.

Pentagon tvrdi da je Sulejmani odobrio napade na veleposlanstvo i Obućina upravo u tome vidi razlog ovog ubojstva. Napadu na veleposlanstvo prethodio je američki napad na šijite.

“To je zapravo slijed događaja koji se povećava u intenzitetu. Ovo je opasan čin jer Amerikanci zapravo nakon ovoga pokazuju kako mogu ubiti jednog generala, primjerice u Kini.

Samo proglase neku vojsku terorističkom i izvrše napad, odnosno ubojstvo. Ovo je stoga itekako opasno. Drago mi je da se u SAD-u sada povela rasprava o tome. Donald Trump zapravo otvoreno napada drugu vojsku. To je rat”, ocjenjuje Obućina u analizi za Dnevnik.hr.

Objava JE LI NA POMOLU NOVI RAT Iran najavio odmazdu SAD-u zbog ubojstva generala Sulejmanija pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Da nimalo ne nalikuje političarima na koje smo navikli, bivši je prvi čovjek Irana dokazao i za svog mandata.

Dok je bio predsjednik Irana, Mahmud Ahmadinejad na posao je išao autobusom, a njegova supuga radila je kao čistačica u medresi.

Političku karijeru je počeo 2003. godine kada je izabran za gradonačelnika Teherana, da bi iranski predsjednik postao dvije godine kasnije.

Na toj funkciji se zadržao do 2013.

Njegova administracija se odmah isprofilirala kao mnogo konzervativnija i u vanjskoj politici radikalnija od njegovog umjerenog i reformatorskog prethodnika Mohameda Hatamija, što je zapadnim, posebno američkim, to veoma smetalo.

Ostao je zapamćen po nekoliko svojih istupa i detalja tijekom svoje političke karijere.

1. Američka televizija Fox News pitala je iranskog predsjednika Mahmuda Ahmadinejada: “Kada ujutro pogledate u ogledalo, što kažete sebi?” On je odgovorio: “U ogledalu vidim čovjeka i kažem mu:” Zapamti, ti nisi ništa više do običan sluga “.

2. Kada je prvi put ušao u predsjednički kabinet, Ahmadinejad je začudio mnoge time što je skupe iranske (perzijske) tepihe dao kao prilog jednoj od teheranskih džamija, zamijenivši ih običnim, jeftinim tepisima.

3. Kada je postao predsjednik, podnio je izvještaj o svojoj imovini: automobil Pežo 504 ‘77. godište i mala stara kuća u jednom od najsiromašnijih dijelova Teherana, naslijeđen od oca prije 40 godina.

4. Jedna od stvari koje su zapanjile administrativno osoblje bila je torba s kojom je predsjednik dolazio svaki dan. U njoj se nalazio njegov doručak, koji mu je pripremala žena: nekoliko sendviča ili kruh s maslinovim uljem i sir.

5. Često pomaže čistačima ulica u dijelovima grada gdje živi i radi.

6. Kada odsjeda u hotelu, traži da njegova soba ne bude s velikim krevetom, zato što ne voli  spavati na krevetu, nego na podu, na madracu ispod deke.

7. Tokom njegovog mandata, svaki novi ministar je morao potpisati dokument s više točaka, između ostalog da će ostati siromašan i da će njegovi računi i računi njegovih rođaka biti provjeravani.

8. On čak nije primao ni predsjedničku plaću, što objašnjava time da čitavo bogatstvo treba  pripadati naciji, a on ga štiti.

9. Živi od plaće univerzitetskog profesora i odmara se na svom imanju gdje najčešće čuva ovce.

Objava Bivši predsjednik Irana čuva ovce pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Ministarstvo navodi da su dugometni bombarderi Tu-22M3 o borbeni avioni Su-34 napali mete Islamske države u sirijskoj pokrajini Deir al-Zor.

U saopćenju se navodi da su vojni avioni uzletjeli iz baza i u Rusiji i u Iranu i da su uništili šest komandnih položaja i veliki broj boraca i vojne opreme.

Svi ruski avioni vratili su se u baze nakon zračnih udara, saopćilo je ministarstvo odbrane, prenosi Reuters.

Objava Ruski bombarderi, koji polijeću iz Irana, treći dan izvode udare u Siriji pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Za razliku od teško izborenih pobjeda protiv Austrije (32:30) i Tunisa (28:25) hrvatski rukometaši su protiv Iranaca pitanje pobjednika riješili vrlo brzo, u 22. minuti imali su prednost od 17:8, na poluvremenu 19:13, da bi nakraju došli do velikih 19 pogodaka razlike.

Izbornik Slavko Goluža je iskoristio utakmicu s Iranom da odmori neke važne igrače, te da šansu onima koji su malo igrali, a svi hrvatski igrači koji su igrali, upisali su se u strijelce.

Najbolji strijelac Hrvatske na ovoj utakmici bio je Zlatko Horvat s 12 pogodaka, Igor Karačić i Ivan Slišković su imali po pet zgoditaka, dok je na vratima izvrstan bio Filip Ivić s čak 19 obrana. Kod Iranaca je najučinkovitiji bioSajad Esteki s šest zgoditaka.

U utorak je dan odmora, a u susretu četvrtog kola hrvatski rukometaši će u srijedu igrati s Makedonijom.
hrt.hr

Objava Hrvatska deklasirala Iran pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.