”EUROSTAT je ažurirao podatke o broju izdanih prvih dozvola za naše građane u 2019. godini, jer su nedostajali podaci za Njemačku. Treba reći da još uvijek nedostaju podaci za Švedsku, tako da će ovaj broj još narasti”, objavio je ekonomist Faruk Hadžić.

S ažuriranim podacima, navodi on, postavljen je rekord od 71.375 izdanih dozvola, a samo u Njemačkoj je izdano 31.765 dozvola, što je gotovo duplo nego u 2018. godini.

Samo u posljednje dvije godine, podsjeća, je izdano 125.137 prvih dozvola za naše građane u EU.

”Je li napokon vrijeme da shvatimo ozbiljnost ovog problema ili ćemo se svađati oko tema od kojih obični građani nemaju koristi”, upitao je Hadžić na društvenim mrežama.

Objava Rekordno iseljavanje iz BiH tijekom prošle godine! pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Više od 12.000 osoba iz BiH prošle godine odlučilo potražiti bolji život u Hrvatskoj pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Umiremo i iseljavamo. Bolni su podatci o natalitetu i mortalitetu općenito u BiH, a osobito među Hrvatima. Tako npr. područje koje obuhvaća općinu/grad Široki Brijeg bilježi negativne pokazatelje. Sve župe širokobriješkoga dekanata, u odnosu na prošlu godinu, imaju manje stanovnika. Bolna je činjenica da i gradska župa bilježi minus. Po župnim podatcima 200 osoba je u župi Široki Brijeg manje od prošle godine. Ako je tako u Širokom, gdje se iz seoskih župa doseljavaju mladi bračni parovi, gdje ipak u odnosu na druge krajeve BiH ima i zaposlenja, onda možemo samo zamisliti kako je to porazan podatak. O drugim krajevima da i ne pričamo. Fratar koji dobro poznaje stanje u Tomislavgradu kaže da u cijeloj duvanjskoj krajini ne živi stalno više od 12 tisuća žitelja. Drugo su popisi koji nisu precizni pa se na njima nađu odseljeni ili oni koji privremeno dolaze. Propast pronatlitetne politike, nepravda u društvu, pravna nesigurnost, niske plaće, propast javnih i drugih poduzeća, skupo studiranje i usluge tome su doprinos. Naravno, uz sve to izgubilo se pouzdanje u Božju providnost kad su naše obitelji imale brojnu djecu. Ostaje nam hrabriti roditelje u rađanju djece. Ostaje nam potaknuti one koji mogu da isplaćuju veće plaće, a maje gomilaju dobit. Ostaje nam pozvati vlast da se prestane baviti svojim probitkom i korupcijom. Ostaje nam na koljenima moliti Svetoga Josipa i Majku Božju da nas Bog oslobodi od ove „kuge“ nestanka.

Objava Fra Mario Knezović: Čak i Široki bilježi pad stanovnika pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Prema rezultatima ankete, 58 posto učesnika želi napustiti BiH, 34 posto to želi trajno, a 24 posto bi samo privremeno napustilo svoju zemlju; 22 posto ispitanika nema namjeru igdje odlaziti. Namjera trajnog napuštanja BiH najveća je u Brčko Distriktu 50 posto, potom u Federaciji 36 posto, a u Republici Srpskoj 29 posto ispitanika bi zauvijek napustilo svoju zemlju.

Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine je nedavno objavila Studiju o migracijama u kojoj se navodi da se kao jedini relevantan podatak o odlasku ljudi iz BiH, umjesto sadašnjih procjena, mogu uzeti podaci o broju izdanih boravišnih dozvola.

U 32 zemlje Europe tu dozvolu je u 2018. godini dobilo više od 54 tisuće osoba iz BiH. Za deset godina izdano je više od 228 tisuća dozvola za bh. građane i to najviše u u Njemačkoj, Hrvatskoj, Sloveniji i Austriji.

Kako je izjavio urednik ove studije, akademik dr Muris Čičić, istraživanje je nastalo u želji da se Akademija uključi u najaktualnije probleme “jer se o migracijama iz BiH govori često na senzacionalistički način i bez provjerenih podataka“, naglašava Čičić.

Motivi za odlazak su ekonomski, politički i generalno nedostatak perspektive, navodi jedna od autorica studije prof. dr Melika Husić-Mehmedović, s Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, piše Radio Slobodna Europa .

Negativni migracijski saldo

“Teško je procijeniti broj ljudi koji su otišli iz BiH jer je migracijska statistika možda najslabiji dio statistike uopće”, ističe Husić-Mehmedović

“Vrlo je teško konkretizirati podatke i svesti ih na jednu brojku. Proveli smo više istraživanja, kako bi ipak došli do što pouzdanijeg broja onih koji su otišli, tako da smo koristili podatke europske statističke organizacije – EUROSTAT.

Međutim, treba naglasiti da se trend odlaska nastavlja. Uglavnom odlaze mladi, kao i svuda u svijetu. To se višestruko odražava na populacijsku politiku jer državu napušta stanovništvo u punoj snazi, radi se o reproduktivnom stanovništvu u svakom pogledu“, ističe Melika Husić-Mehmedović.

Demograf, Mirza Emirhafizović s Fakulteta političkih znanosti u Sarajevu naglašava da BiH ima demografske gubitke po dva osnova: negativni prirodni priraštaj – veći broj umrlih nego rođenih još od 2007. te, tenegativni migracijski saldo.

“Najviše odlaze mladi, najmobilniji su u rasponu od 20 do 30 godina. Mnogi kantoni u Federaciji kao i dijelovi Republike Srspke bilježe brojne odlaske ljudi. Svi kantoni, osim Sarajevskog i Zeničko-dobojskog imaju veći broj umrlih od broja živorođenih, ali i tu se jedva održava ovaj odnos.

Važno je da sve razine vlasti, osim mjera pronatalne politike provode i neke druge mjere kako ne bi cijela područja, posebno ruralna ostala bez stanovništva, odnosno, bez ikakve demografske perspektive.
Migracije su uvijek izravan odgovor na nepovoljne okolnosti i negativne elemente, jer ljudi žele emigrirati tamo gdje su životni uvjeti bolji. Kad pogledamo dobnu strukturu stanovništva, BiH već ima prevagu osoba u trećem životnom dobu u odnosu na djecu mlađu od 15 godina.
Proces starenja dobiva na intenzitetu što je zabrinjavajući trend, a treba imati u vidu posljedice koje će se sigurno osjetiti u mirovinskom fondu, koji se može urušiti zbog manjka zaposlenika iz čijih osobnih dohodaka bi se uplaćivali doprinosi. Što se tiče zemalja u koje odlaze stanovnici BiH, uglavnom su to zemlje Europske Unije (EU)“, naglašava Emirhafizović.

Demografsko starenje

Profesor Adnan Efendić s Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu smatra da je BiH suočena s demografskim starenjem, koje u državi nikoga ne brine te da su sve druge teme važnije od ove.

“BiH je još 2002. godine upala u klopku najnižeg fertiliteta, stigla je do crvene linije – u prosjeku manje od 1,3 djeteta po obitelji. BiH već sada inklinira modelu jedna obitelj – jedno dijete. Poznat je i antinatalni ambijent u kojem živimo – prolongiranje rađanja prvog i obično jedinog djeteta.

Kao prva očigledna posljedica brojnih odlazaka iz BiH je smanjen broj stanovništva i pogoršana dobna struktura. Dugročno, posljedica je to što će bh. građani svoju reproduktivnu sposobnost realizirati negdje drugo. To je prijetnja za urušavanje fondova mirovinskog i zdravstvenog, zbog poremećaja odnosa između radno aktivnog i stanovništva u poslijeradnoj situaciji.

BiH nije jedina zemlja koju napuštaju njeni građani ali to ne bi trebalo biti utjeha. Zapadnoeuropske zemlje taj nedostatak nadomještaju useljavanjem, a takvi trendovi će poticati bh. ljude sve više na odlazak“, ističe Efendić.

Za potrebe studije o migracijama, obavljeno je ispitivanjeviše 2.000 građana o njihovim namjerama napuštanja BiH.

Lejla Turulja, s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, koautorica studije, navodi da bi kreatori politika u BiH trebali imati u vidu odgovore građana.

“Prema rezultatima ankete, 58 posto učesnika želi napustiti BiH, 34 posto to želi trajno, a 24 posto bi samo privremeno napustilo svoju zemlju; 22 posto ispitanika nema namjeru igdje odlaziti. Namjera trajnog napuštanja BiH najveća je u Brčko Distriktu 50 posto, potom u Federaciji 36 posto, a u Republici Srpskoj 29 posto ispitanika bi zauvijek napustilo svoju zemlju.

Slično istraživanje je vršio UNDP u periodu 2002. – 2010. godine, koje je pokazalo da 45 posto građana želi trajno napustiti zemlju. Sada je taj postotak niži ali je više onih koji bi privremeno otišli, što je trend i u drugim zemljama.

Razlozi za odlazak

“Kao najčešći razlog zbog kojeg bi napustili zemlju, ispitanici su navodili problem opće sigurnosti (38 posto), dok je 49 posto građana svoj eventualni odlazak vezalo za posao – pronalazak radnog mjesta ili bolje plaćen posao“, ističe Turulja.

U odgovoru na pitanje, koji su ključni problemi s kojim se suočavaju i zbog kojeg bi napustili svoju zemlju, najviše ispitanika je navelo nezaposlenost (47,4%), nepotizam, mito i korupciju (46%), životni standard (ekonomija, financije, plaće, mirovine, uvjeti rada, visoke cijene) (39,7%), te politiku (vlast i zakoni (32,6%). Samo 0,4% ispitanika navelo je da nema problema“.

Predsjednik Akademije znanosti i umjetnosti BiH, Miloš Trifković kao posebno značajno navodi izmjene Zakona o useljavanju stručne radne snage koji bi uskoro mogao stupiti na snagu u ovoj zemlji, koji će olakšati ulazak inozemnih radnika, a time i bosanskohercegovačkih.

“Prijedlog zakona je prošao Donji dom Parlamenta, u ožujku ide pred Gornji dom i vjerojatno će biti usvojen. Nedavno sam čuo informaciju da se očekuje nekih 100 tisuća ljudi koji će napustiti Bosnu i Hercegovinu. Nisam siguran u taj podatak, ali ovo je tendencija koja je prisutna već desetak godina, koja sada dobija svoju pravnu formu. U čemu su ta rješenja, još uvijek nacrta, posebno važna? Prvo – kvalifikacije su izjednačene. Postupak je zadržan, ali su kvalifikacije izjednačene. Jednom nostrificirana kvalifikacija vrijedi isto kao da je njemačka.

Nema više sustava kvota – primit ćemo ovoliko ovih, ovoliko onih, primjerice, da će u pokrajinu Baden Virtemberg biti primljeno 200 tesara. Toga više nema. Tržište treba radnu snagu i za nju je potpuno otvoreno. Do sada je vrijedio princip, u EU pa tako i u Njemačkoj, da se strancima dozvoljava boravak i da oni mogu biti zaposleni po drukčijim uvjetima od Nijemaca. To više ne vrijedi. Strani radnici iz trećih zemalja, gdje spada BiH – nečlanice EU, pravno su izjednačeni s građanima Europske unije.

Dalje, do sada je vrijedio sustav po kojem se radna dozvola vezuje za kvalifikaciju, za zahtjev poslodavca, za posao koji radnik obavlja efektivno, da ne bi došlo do poremećaja na tržištu rada. Sada je rečeno da se radna dozvola daje za sve poslove koji su pokriveni određenom vrstom kvalifikacija“, naglašava Trifković.

U Studiji o migracijama se navode i odgovori ispitanika o tome u koju bi zemlju željeli otići. Najviše njih je izabralo Njemačku (42%), zatim Austriju (12%), Švicarsku (8%) i Švedsku sa 7% odgovora. Neki od odgovora su glasili “Što dalje, to bolje”; “Tamo gdje bih imala dostojanstvo”; “U zemlju u kojoj su plaće i životni standard bolji”; “U zemlju gdje se bolje živi”; “U zemlju gdje svi ljudi isti i imaju ista prava”, i tako dalje.

Karakterističan je odgovor jedne učesnice u anketi koja je napustila BiH i sada živi u Češkoj Republici: “Ironično je da sam napustila jako dobar posao u svojoj zemlji kako bih došla u tuđu zemlju i radila za mnogo manje novca, jer ipak svugdje je sigurnije nego u Bosni“ .

(Izvor: RSE)

Objava BiH prva država u Europi po odlasku: Iseljava se zbog nezaposlenosti, korupcije i politike pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Za Srbiju i Kosovo nema podataka. Stope iseljavanja visokokvalificiranih radnika posebno su visoke u nekim zemljama Balkana i istočne Europe, u kojima je niži dohodak. U izvještaju stoji kako visokokvalificirane osobe čine 55 posto ukupnog broja emigranata iz BiH, više od 40 posto u Armeniji i Latviji, a skoro 40 posto u Albaniji, Kazahstanu, Moldaviji, Sjevernoj Makedoniji i Rumunjskoj. Razni faktori utječu na odljev mozgova iz ovih država. Pored viših primanja, tu su i prilike za stručno usavršavanje i obuku, bolja budućnost za članove porodice (kao što su mogućnosti za školovanje djece), te bolji životni i radni uvjeti.

Blizina i preferencijalni pristup tržištima rada Europske unije, kao i brojna dijaspora znatno smanjuje troškove emigracije. Dugotrajna emigracija visokoobrazovanih radnika ostavlja dugotrajne negativne posljedice na države koje napuštaju. Odljev mozgova često je simptom, a ne uzrok loše ekonomije države, stoji u izvještaju. Zapadni Balkan je posebno značajan ‘izvoznik ljudskih resursa’ u polju zdravstvenih radnika, kojih nedostaje u mnogim državama Europske unije.

/Izvor: Bljesak.info/

Objava BiH napustila polovica stanovništva pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

– Crkva po tom pitanju ne može mnogo utjecati nego samo poticati i hrabriti sviju da se radi na uvjetima ostanka. Ali, s naše strane, mi ćemo raditi na pastoralu ohrabrenja i nade da ljudi budu spremni suočiti se s izazovima života – izjavio je kardinal Puljić novinarima nakon redovitog zasjedanja Biskupske konferencije BiH koje se 20. i 21. ožujka održalo u Mostaru.

O odlasku, posebice mladih, govorio je i vojni biskup ordinarij Tomo Vukšić koji se složio kako bez ozbiljnih, solidnih materijalnih uvjeta, prije svega mogućnosti sigurnog zaposlenja i primanja, uz sva druga prava koja radnik treba ostvarivati, neće biti zaustavljanja iseljavanja niti će biti izgradnje sigurnoga i pravednoga društva.

– Postavlja se pitanje je li pravedno uopće govoriti da netko ostaje ako uvjeti u kojima treba ostati nisu takvi da je njegovo dostojanstvo zaštićeno kao i njegova prava. Ako sve to nije moguće, onda je zaista opstanak i ostanak tema koja je više iluzija nego realnost – kazao je Vukšić i također pozvao vlast u BiH da radi na stvaranju materijalnih pretpostavki za ono što se zove sretan život.

Tijekom 75. redovitog zasjedanja, članovi Biskupske konferencije BiH prikazali su izvješća za 2018. godinu o radu Komisija i Vijeća kojima predsjedaju, a s posebnim zanimanjem su saslušali godišnje izvješće o radu Nacionalne uprave Papinskih misijskih djela BiH te pohvalili brojne aktivnosti.

Sa žaljenjem su primili na znanje uskraćivanje pristanka dijecezanskog upravitelja biskupije Gurk-Klagenfurt mons. Guggenberga u Austriji u vezi s euharistijskim slavljem na Bleiburgu.

Podržavajući priopćenje Hrvatske biskupske konferencije u svezi s tim, ističu potrebu da se, na dostojanstven način i uz poštovanje svih zakona države domaćina, nastavi moliti za tisuće nevino stradalih ljudi, prenosi pogled.ba.

Objava Kardinal Puljić: Više od 10.000 katolika napustilo BiH u protekloj godini pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

“Ovdje ljudi rade za 300 – 400 KM, a na Zapadu za 1500 – 2000 eura. Ovdje radnik jednostavno ne može opstati. Da mu je 1000 KM plaća, ne može preživjeti. Imam troje djece i svi su otišli vani, svi su završili fakultete. Što su mogli ovdje kad su mi tražili 15.000 KM da se zaposle. Žao mi je što su otišli, ali što su drugo mogli”, kazao je.

Nerealan prosjek od 900 KM

Kolika je plaća potrebna da radnici ostanu u BiH? Fokus je napravio anketu na ulicama bh. gradova, građani su složni da plaće moraju značajno rasti. “Prije svega, treba razdvojiti dvije stvari, a to su plaće produktivnih radnika i neproduktivnih, koji nabijaju prosjek. Moja procjena je da ako želimo zaustaviti ovakav odljev produktivne radne snage i pojedinih zanimanja koja su tražena, bez 1000 KM prosječne plaće to se neće dogoditi”, kazao je jedan od anketiranih građana, a s njim se slažu i ostali.

“Prosjek bi trebao biti 1500 KM, ovaj trenutačni od 900 KM nedovoljan je za život jer je sve poskupjelo, troškovi su se povećali. Još su u tih 900 KM uračunali javni i privatni sektor. Što se ne objavi samo privatni sektor? Prosjek bi bio znatno niži od 900 KM. Plaće u javnom i privatnom sektoru su u katastrofalnom nesrazmjeru”, kategoričan je jedan od mlađih bh. građana. Velik broj anketiranih složio se da bi plaća trebala biti 1500 KM i tek tada bi odlazak bio zaustavljen..

Tražili dostojanstven život

Potražnja za radnom snagom u Bosni i Hercegovini sve je intenzivnija. Trend odlaska radnika, kao i susjedne države, zahvatio je i BiH, koja od zemlje s visokom stopom nezaposlenosti polako postaje ona u kojoj je sve teže pronaći kvalificiranu radnu snagu. Sve donedavno radnici u BiH tražili su uvjete dostojanstvene zaposlenom čovjeku jer su često od poslodavac mogli čuti: “Ako ti nećeš, ima tko će raditi”.

No, polako dolazi vrijeme da više nemao onih koji hoće raditi za neke mizerne plaće od kojih ne mogu podmiriti ni najosnovnije životne potrebe. Povećanje plaća u BiH, uz otvaranje novih radnih mjesta na koje će dolaziti sposobni, a ne podobni, svakako je jedna od krucijalnih stvari kako bi barem malo zaustavili val iseljavanja te općenito poboljšali demografsku sliku. Međutim, povećanje plaća, i to u značajnom iznosu, mora se ostvariti u realnom sektoru jer veće plaće za političare i uhljebe situaciju će popraviti samo statistički, odnosno “na papiru”.

Prosječna plaća u BiH, koja je oko 900 KM, ne odaje pravu sliku stanja u državi jer visok prosjek “nabija” javni sektor, dok u privatnom radnici rade za znatno manje novca. Podaci državnih institucija zorno pokazuju da više od 426.000 zaposlenih prima plaću tek od oko 600 KM. S obzirom na to da je službeno u BiH zaposleno 816.465 osoba, slika današnje zemlje više je nego jasna.

Objava ​’Nije Nijemac uložio ni centa u školovanje mog djeteta, nego ja i BiH, a dobivaju gotov kadar’ pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Njemačka je u 2016. i 2017. primila 3,42 milijuna useljenika, a iz Njemačke je u te dvije godine iselilo 2,5 milijuna ljudi, tako da se broj stanovnika u Njemačkoj povećao za 0,92 milijuna, pokazuju podaci njemačkog Saveznog ureda za migracije.

Njemački ured za migracije i izbjeglice (BAMF) objavio je u srijedu Migracijsko izvješće za 2016. i 2017. iz kojeg proizlazi da je u ove dvije godine iz Hrvatske u Njemačku doselilo 110.526 hrvatskih državljana, pri čemu je 2017. po prvi put zabilježen manji broj iseljenih u odnosu na godinu ranije.

Godine 2016. u Njemačku je doselilo 57.476 hrvatskih državljana, a 2017. njih 53.050. Time je 2017. godine po prvi put od 2006. broj hrvatskih državljana koji su doselili u Njemačku pao u usporedbi s godinom ranije. Godine 2006. u Njemačku su doselila 8543 hrvatska državljana i od tada taj broj raste iz godine u godinu, a posebno se povećao 2013., kada je Hrvatska ušla u Europsku uniju i kada je iznosio 25.200.

Broj državljana RH koji iseljavaju u Njemačku još jednom je naglo povećan 2015., kada je Njemačka ukinula sve prepreke u pristupu svom tržištu rada za hrvatske državljane i kada je taj broj iznosio 57.412.

Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju pa do kraja 2017. u Njemačku je iselilo ukupno 189.633 hrvatska državljana. Statistike za 2018. još nisu objavljene. Od ulaska Hrvatske u EU naglo se povećao i broj hrvatskih državljana koji su primili i njemačko državljanstvo, što se može objasniti činjenicom da Njemačka za građane EU-a dopušta dvojno državljanstvo.

Godine 2017. je 2.896 građana Hrvatske primilo i njemačko državljanstvo, pri čemu je njih 100 posto zadržalo i hrvatsko državljanstvo.  Od zemalja Europske unije po broju useljenih Hrvatska se 2017. nalazila na četvrtom mjestu iza Rumunjske, Poljske i Bugarske.

Stvarna slika može biti samo gora

Podaci BamF-a bi implicirali da su se u 2016. i 2017. godini iz Njemačke u Hrvatsku vratilo 49.696 osoba, no to treba uzeti s dozom rezerve jer podaci tek bilježe građane Hrvatske koji su otišli iz Njemačke.

Dakle, lako moguće da je među njima značajan broj onih koji su primjerice produžili za Irsku, ili pak onih koji su se samo privremeno vratili u Hrvatsku da bi već iduće godine sreću ponovo potražili u inozemstvu.

Pao broj tražitelja azila

Broj novih tražitelja azila u Njemačkoj pao je tijekom 2018. za 16,5 posto u odnosu na godinu ranije, dijelom i stoga što većina migranata koji dolaze u Europu ulaze preko Španjolske, izjavio je u srijedu ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer.

Prošle je godine podneseno ukupno 185.853 zahtjeva za azilom, što je 16 posto manje nego godinu ranije, kada je taj broj iznosio 222.683 zahtjeva, naveo je Seehofer objavljujući u Berlinu nove podatke zajedno s čelnikom Saveznog ureda za migracije i izbjeglice (BAMF) Hans-Eckardom Sommerom.

Po Seehoferovim riječima, ova je brojka smanjena dijelom i stoga što je trenutačno najpopularnija ruta kojom migranti ulaze u Europu Španjolska. Ministar unutarnjih poslova istaknuo je također kako se Njemačka “nosila s priljevom migranata nevjerojatno dobro”.

Ruta preko Mediterana

Broj ljudi koji su se 2018. preko Mediterana domogli Španjolske udvostručio se drugu godinu zaredom te je u toj skupini zabilježeno 57.000 ljudi, čime je ovo postala “najaktivnija migrantska ruta ka Europi”, priopćio je Frontex.

Prema podacima objavljenim u srijedu, jedna od petero osoba koje su 2018. registrirane kao tražitelji azila u Njemačkoj zapravo su bebe koje su rođene u toj zemlji u manje od posljednjih godinu dana.

Dolazak novih tražitelja azila u Njemačku tema je koja je na vrhu vladine agende još od 2015., kada je kancelarka Angela Merkel objavila politiku otvorenih vrata prema migrantima, što je dovelo do stotina tisuća zahtjeva za azilom u toj zemlji.

Objava ODLJEV STANOVNIŠTVA: Njemačka objavila koliko im se Hrvata doselilo u 2016. i 2017. godini pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Primjera radi, međunarodne institucije, poput Međunarodnog monetarnog fonda, upozoravaju da BiH ima najveći negativni prirast stanovništva od svih zemalja regije, te ističu da je od 2000. godine populacija u BiH smanjena je za pet posto, a da je od 1990. do danas BiH napustilo više od 20 posto stanovništva. Stevo Pašalić, ugledni demograf, smatra da je prirodna depopulacija nešto izraženija u Srbiji, ali da je BiH u ratu trajno napustilo 527.000, a u poslijeratnom razdoblju već milijun ljudi.

“Ako znamo da se od 1991. do 2017. ukupno trajno iselilo 1.132.000 ljudi, to znači da danas BiH realno ima oko 3.240.000 stanovnika, odnosno 300.000 manje nego što je pokazao popis 2013. godine”, ističe on. Upozorava da iskustvo zemalja koje su postale članice EU, poput Bugarske, Rumunije i Hrvatske, pokazuje da su još intenzivnije gubile stanovništvo nego što je to bio slučaj u prethodnom razdoblju, zbog olakšanog pristupa zapadnoeuropskim tržištima rada.

“Ako bi zemlje poput Srbije i BiH postale članice, taj broj bi bio još veći. Imajte na umu da sada njemačkom tržištu rada nedostaje 1,2 milijuna radnika, a u EU ukupno 2,5 milijuna radnika. Gdje će oni naći potrebne radnike? Očito je da će zemlje zapadnog Balkana imati sve veći problem”, rekao je Pašalić.

Europska agencija za statistiku “Eurostat” pokazuje da niska stopa rađanja uz visoku stopu imigracije mladih i obrazovanih u napredne zemlje Europe pojačava demografske pritiske i ozbiljno utječe na ekonomski potencijal. MMF, pak, upozorava da je zbog depopulacije manja i produktivnost, koja je, kako navode, ionako manja u odnosu na europski prosjek.

Bh. Bruto domaći proizvod iznosi 30 posto europskog prosjeka, srpski 36 posto, makedonski 39, crnogorski 41, hrvatski 60, a slovenski oko 82 posto. Gledajući na cijeli zapadni Balkan, od BiH je jedino lošija Albanija.

/Republikainfo.com/

Objava U RATU NAS ISELILO POLA MILIJUNA – NAKON RATA MILIJUN Za BiH tek slijedi egzodus pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Prema novoj karti Europe, koju je izradio kartograf, češki lingvista i matematičar Jakub Marian, iz BiH je od 1991. godine emigriralo 1,3 milijuna stanovnika, iz Srbije 900.000, dok se podaci za Hrvatsku još ažuriraju, jer je u tijeku ogroman val novih odlazaka. Ova karta pokazala je katastrofalne podatke o odlasku radnog sposobnog stanovništva sa prostora Balkana u inozemstvo. Kako je navedeno, iz BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore samo tijekom 2015. godine u potrazi za boljim životom otišla je gotovo petina stanovništva. Prema mišljenju analitičara, uz ratove i njihove posljedice, globalizacija je učinila svoje – oduzela je balkanskim narodima i zemljama domaće tržište, a zapadna Europa, nakon što je preuzela veliki dio bogatstva tih zemalja, sada uzima i njihove najinteligentnije i radno sposobne ljude u najboljim godinama, piše Glas Srpske.

Točnost analize

Rektor Univerziteta u Istočnom Sarajevu prof. dr Stevo Pašalić kaže da se podaci do kojih je on došao ne poklapaju u potpunosti s podacima koje objavio češki matematičar. ”Uradio sam studiju o migracijama za period od 1991. do 2017. godine, a iz koje je vidljivo da je BiH u tom periodu “izgubila” 1.132.000 svojih građana. Radi se o migracijama i one su bile različitog karaktera. Tijekom rata iz BiH je otišlo oko milijun ljudi, od čega se u BiH nikada nije vratilo 527.000. Poslije rata uglavnom se odlazilo zbog ekonomskih razloga”, navodi Pašalić dodajući kako je ova vrsta migracija stanovništva bila karakteristične za BiH i u ranijem periodu, prije devedesetih godina.

Demograf Aleksandar Čavić ističe da podaci češkog matematičara mogu biti točni, ali i da iznesene brojke mogu biti još veće ukoliko je Marian u svojim proračunima uzeo u obzir i ratni period. ”Podaci koje ja imam u vezi su sa Republikom Srpskom i poratnim periodom. Prema tim podacima iz Srpske je od 1996. godine pa do danas otišlo oko 331.000 građana”, kaže Čavić.   Izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske SNjOT Saša Grabovac naglašava da je odlazak radnog sposobnog stanovništva u inostranstvo svakim danom sve evidentniji. ”To je činjenica od koje ne treba bježati i okretati glavu. Ipak, ja se nadam da će se dobar dio tog stanovništva jednog dana vratiti u BiH. Da bi do toga i došlo neophodno je da se napravi politička i ekonomska stabilnost, jer je to preduvjet svega, pa i ovog povratka”, kategoričan je Grabovac.

Trend iseljavanja će biti nastavljen

Analiza Svjetske banke i Instituta za ekonomske studije u Beču, objavljena sredinom ove godine, pokazala je da je BiH balkanska zemlja s najviše emigranata. U ovoj studiji je istaknuto da će trend iseljavanja bh. građana biti nastavljen, naročito jer je Njemačka olakšala procedure za građane koji traže posao u toj zemlji.

/Izvor: Bljesak.info/

Objava BiH napustilo preko 1,3 milijun ljudi pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.