Visoki američki dužnosnik rekao je da je ubijen Abu Ibrahim al-Hashemi al-Quraishi u operaciji u kojoj je prema spasiocima smrtno stradalo i najmanje 13 civila, uključujući žene i djecu.

“Zahvaljujući našim sposobnim i hrabrim vojnicima, sklonili smo s bojišta čelnika IS-a. Svi Amerikanci su se sigurno vratili iz akcije”, priopćio je Biden, prenosi Hina.

Quraishi je naslijedio Abu Bakra al-Bagdadija koji je vodio IS u vrijeme kada je osvojio goleme dijelove Sirije i Iraka.

Bagdadi je ubijen u listopadu 2019. također u operaciji američkih snaga na sjeveru Sirije, pošto su borci IS-a poraženi na bojnome polju.

Skupina sada izvodi gerilske napade u Iraku i u Siriji.

Objava Ubijen čelnik Islamske države pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Piše: Hassan Haidar Diab

Vođa je imamov sin

Borci ISIL-a izveli su teroristički napad na zatvor u sirijskom gradu Al-Hasaka, u pokušaju da oslobode svoje borce. Bio je to prvi jaki napad terorističke organizacije Islamske države od njezina sloma 2019., koordinirani napad nakon tri godine u kojem su se oslanjali isključivo na ćelije spavača i bombaše samoubojice. U borbama je poginulo nekoliko stotina Kurda i ISIL-ovaca.

Prema glasilu ISIL-a Amaq, njihovi borci su u napadu na zatvor oslobodili 800 džihadista

Ovaj napad na zatvor zapravo je pokušaj podizanja morala sljedbenika terorističke organizacije Islamske države i povratka starim metodama koje su ubrzale njezin uspon 2014. ISIL se suočio s preprekama za opstanak kao tajni pokret koji djeluje u podzemlju, otkako je 2019. izgubio svoja posljednja uporišta u istočnoj Siriji. ISIL je u zadnje vrijeme nanio bolne udarce kako sirijskoj tako i iračkoj vojsci čiji su konvoji postali česta meta terorističke organizacije.

Iako je još 2017. objavljeno da je kalifat teritorijalno nestao, teroristička organizacija Islamska država većinu svojih boraca prebacila je u druge zemlje Jemen, Somaliju, Afganistan i Libiju. Ponovni napad Islamske države potvrđuje tezu mnogih analitičara i stručnjaka za islamski terorizam koji su tvrdili da nema mjesta opuštanju jer borba s takvom okrutnom ideologijom trajat će vječito.

Prema procjenama, samo u Iraku i Siriji danas ima više od 20 tisuća boraca ISIL-a i njihovih pristaša

Irak je, zbog svoje političke nestabilnosti postao plodno tlo za ponovni uspon ISIL-a gdje u ruralnim sredinama već ima na tisuće boraca. Snage sigurnosti Iraka, kao i šijitske džamije postale su njihove svakodnevne mete. Međutim, kako to obično biva, mediji se time ne bave dok se ne dogodi veći teroristički napad, što je dalo borcima ISIL-a da budu daleko od fokusa javnosti te se pregrupiraju i osnaže.

Nakon ubojstva osnivača terorističke organizacije Islamske države, kalifa Abu Bakra al-Baghdadija kojeg su krajem listopada 2019. ubili američki specijalci u Siriji na čelo te skupine došao je Amir Muhammad Sa’id Abdal al-Mawli o kojem zapadne i američke obavještajne službe ne znaju gotovo ništa osim da je rođen 1976. u iračkom gradu Mosulu, u kojem je njegov otac bio imam u džamiji. Stekao je magisterij iz islamskih znanosti i koristio je svoju znanstvenu akreditaciju kako bi se uzdigao u ISIL-u kao vjerski sudac. Kao i njegov prethodnik, Al-Mawli se smatra nemilosrdnim i tvrdoglavim vođom terorističke organizacije Islamske države koji je nastavio s Al-Baghdadijevom strategijom.

Ne koristi tehnologiju

Za razliku od Al-Baghdadija, Al-Mawli je oprezniji i samo nekoliko njemu najbližih ljudi znaju kamo se kreće i tko je zapravo on. Al-Mawli, ali i njegovi suradnici ne koriste nikakvu tehnologiju ni pametne telefone kako ih se ne bi moglo locirati. Još uvijek koriste rukom pisane poruke bez obzira na to koliko ta poruka dugo putovala. Za razliku od Al-Baghdadija koji se često pojavljivao u javnosti, Al-Mawli još uvijek nije javno pokazao svoje lice. Štoviše, zabranio je objavljivanje audiozapisa svojih govora da ga tajne službe ne bi razotkrile.

Objava Povratak džihadista ISIL-a, u napadu u Siriji oslobodili 800 zatvorenika pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Sjedinjene Američke Države su izvršile napad bespilotnim letjelicama na položaje ISIL-a u istočnom Afganistanu, pripćila  je vojska.

Objava Amerikanci bespilotnim letjelicama napali ISIL u istočnom Afganistanu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Prije nego što su otišli u Siriju, svojoj ženi je rekao da idu kod rodbine na godišnji odmor.

Supruga je tvrdila kako je Ismar bio u kontaktu s Bilalom Bosnićem, osuđenim neformalnim vođom vehabija, koji ga je vrbovao za odlazak u Siriju.

Čim su stigli, Ismar je poginuo boreći se za ISIL a trogodišnjeg dječaka je tada uzela obitelj iz Tuzle prema uputama oca.

Prema neslužbenim informacijama obavještajne agencije OSA-e, dijete je nastradalo u raketnim napadima u gradu Baghuzu.

Objava Otac bez znanja majke odveo sina iz BiH u Siriju pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Ćufurović je rođen 1995. u mjestu Donja Slapnica kod Velike Kladuše. Prošle godine je deportiran iz Sirije u BiH, nakon čega je odbijao suradnju s bh. Tužiteljstvom. Nedugo potom je optužen za terorizam, a na Sudu BiH je negirao krivicu, javlja Klix.ba.

Početkom prosinca 2019. godine odlučio je priznati krivicu, što je za Klix.ba tada potvrdio njegov odvjetnik Senad Dupovac.

Ćufurović, odnosno njegov odvjetnik, se prvobitno pismenim zahtjevom obratio Tužiteljstvu za sklapanje sporazuma o priznanju krivice, gdje je bila predložena sankcija od godinu i pol do tri godine. Tužiteljstvo je odbilo sporazum i nije dostavilo svoju ponudu.

Prošli tjedan je iz Sirije deportirana i njegova obitelj. Oni se nalaze u azilantskom centru Delijaš. Pretpostavlja se da je Ćufurović odlučio priznati krivicu kako bi mu supruga bila izručena BiH.

Po dolasku u BiH odmah je tražio da njegova obitelj bude izručena, što je bio njegov uvjet za suradnju s Tužiteljstvom BiH.

Objava Bh. ISIL-ovac Ibro Ćufurović osuđen na četiri godine zatvora pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Francuska s rigoroznim kaznama, u Iraku – smrt

No, do sada su bili česti primjeri da se povratnicima sa stranih ratišta sudi, oni priznaju nedjelo, te im se u konačnici dosudi jedna (1) godina zatvora koju su oni u mogućnosti i novčano refundirati Sudu. Ipak, ovdje je prisutna još jedna dimenzija – tko će u dokaznom postupku svjedočiti o zločinima optuženika koje je počinio u Siriji i ostalim mjestima koja su bila pod kontrolom tzv. IDIL-a, odnosno, kako će tužiteljstvo dokazati zločine?

Primjerice, što se tiče samog Jasmina Keserovića za kojeg se tvrdi da je među njima, postoji video u kojima on poziva na terorizam, napade i ubijanje – i za to je predviđena kazna od 3 godine zatvora.

U ovom kontekstu podsjetimo da je sud u Francuskoj u listopadu 2017. osudio Christine Riviere (51), majku pripadnika terorističke organizacije ISIL-a na 10 godina zatvora nakon što je utvrđeno da je u tri navrata posjetila sina u Siriji, koji se tamo bori u redovima terorističke organizacije.

U srpnju ove godine Francuz alžirskog podrijetla, veteran džihada obučavan u BiH i u Afganistanu Ahmed Laidouni, osuđen je u Parizu na 16 godina zatvora nakon nekoliko boravaka u Siriji između 2012. i 2014. godina i to je jedna od najtežih kazni koje je odredio pariški sud koji nekoliko godina sudi džihadistima koji su se vratili iz Sirije.

Također, u Bagdadu je u svibnju ove godine sedam francuskih pripadnika ISIL-a čak osuđeno na smrt.

U veljači 2017. Mehmed Tutmić, presudom Suda BiH, osuđen je na četiri godine zatvora zbog terorizma jer je 2013. godine napustio BiH s ciljem priključenja terorističkim organizacijama Islamske države Iraka i Levanta (ISIL) koje su djelovale na području Sirije i Iraka, sudjelovao u terorističkim aktivnostima, pružao pomoć i borio se na strani snaga ISIL-a sve do 11. kolovoza 2014. godine, nakon čega se vratio u BiH.

Tužiteljstvo: 7 osumnjičenika ISIL-a u pritvoru

Iz Tužiteljstva BiH priopćili su da su osumnjičene osobe koje su prevezene u BiH, pod istragom su zbog kaznenih djela organiziranja terorističke skupine (čl.202d.), protuzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama (čl.162b.) i terorizam (čl.201.) KZ BiH, priopćeno je iz Tužiteljstva BiH nakon što su u četvrtak večer bh. državljani s nekadašnjih područja u nadležnosti tzv. Islamske države stigle u Sarajevo. Kako je priopćeno iz Tužiteljstva BiH među pristiglima je 7 osumnjičenih, nekadašnjih pripadnika ISIL-a.

“Tužiteljstvo BiH i nadležne institucije i agencije, provele su aktivnosti sukladne međunarodnim obvezama države Bosne i Hercegovine, posebice Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a br. 2396 i drugim povezanim rezolucijama, te dodatnom protokolu Vijeća Europe na Konvenciju o prevenciji terorizma (ETS 196), koje se Bosna i Hercegovine obvezala poštivati i provoditi na temelju članstva u Ujedinjenim narodima i Vijeću Europe, kao i članstva u Anti-terorističkoj koaliciji.

U proteklim danima, Tužiteljstvo BiH je u suradnji sa Graničnom policijom BiH, Državnom agencijom za istrage i zaštitu BiH, Federalnom upravom policije (FUP), Ministarstvom sigurnosti BiH, Obavještajno-sigurnosnom agencijom BiH, MUP-om Kantona Sarajevo, u koordinaciji i suradnji sa Vladom Sjedinjenih Američkih Država i Veleposlanstvom Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu, provelo niz aktivnosti koje su rezultirale transferom više osoba – državljana BiH koji su sudjelovali u sukobima na stranim ratištima u Siriji, a protiv kojih Tužiteljstvo BiH provodi istrage zbog kaznenih djela organiziranje terorističke grupe iz članka 202d. st. 2. u svezi sa člankom 201. KZ-a BiH i protuzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama iz članka 162b. st. 2. Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine u svezi s kaznenim djelom terorizam iz članka 201. Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine.

Za nekim od ovih osoba raspisana je međunarodna tjeralica po naredbi Suda BiH, a nakon transporta u BiH, a tužiteljstvo nastavlja sa njihovim kaznenim procesuiranjem u skladu sa zakonom”, priopćeno je.

Tužiteljstvo BiH iskazuje daljnju spremnost i posvećenost u provedbi aktivnosti u borbi protiv terorizma i zahvaljuje se na suradnji svim agencijama za provedbu zakona u BiH, a naročito Vladi Sjedinjenih Američkih Država i Veleposlanstvu SAD-a u Sarajevu na iskazanoj potpori i pomoći u realizaciji ovih aktivnosti, zaključuje se u priopćenju Tužiteljstva.

Kakve kazne čekaju bh. ISIL-ovce?

Kao što je priopćeno iz Tužiteljstva, osumnjičeni će se teretiti za kaznena djela organiziranja terorističke skupine (čl.202d.), protuzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama (čl.162b.) i terorizam (čl.201.) KZ BiH.

Prema Kaznenom zakonu BiH – Protuzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama, u Članku 162b propisuje se:

(1) Tko protivno Zakonu o obrani Bosne i Hercegovine ili Zakonu o službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine organizira, rukovodi, obučava, oprema ili mobilizira pojedince ili grupe ljudi s ciljem pridruživanja, na bilo koji način, stranoj vojnoj, stranoj paravojnoj ili stranoj parapolicijskoj formaciji koje djeluju van Bosne i Hercegovine, kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od najmanje 8 godina.

(2) Tko se na bilo koji način pridruži stranoj vojnoj, stranoj paravojnoj ili stranoj parapolicijskoj formaciji, obučenoj, opremljenoj ili mobiliziranoj u smislu stava (1) ovog članka, kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od najmanje 3 godine.

(3) Tko nabavlja ili osposobljava sredstva, uklanja zapreke, stvara plan ili se dogovara s drugima ili vrbuje drugoga ili preduzme bilo koju drugu radnju kojom se stvaraju uvjeti za izravno počinjenje ovog kaznenog djela, kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od jedne do 10 godina.

(4) Tko javno, putem sredstava informiranja, distribuira ili na bilo koji drugi način uputi poruku javnosti, koja za cilj ima poticanje drugog na izvršenje ovog kaznenog djela, kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od tri mjeseca do 3 godine.

(5) Počinitelj kaznenog djela iz stava (1) ovog članka koji otkrivanjem grupe spriječi počinjenje kaznenog djela ili otkrije grupu prije počinjenja kaznenog djela, kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od šest mjeseci do 3 godine, a može se i osloboditi od kazne.

(6) Odredbe ovog članka neće se primjenjivati na lica koja su na zakonit način stekla državljanstvo strane zemlje priznate od strane Bosne i Hercegovine u čijoj vojsci ili vojnoj formaciji služe, ili služe vojnim formacijama pod kontrolom međunarodno priznatih vlada od strane Ujedinjenih nacija, formiranim po osnovu zakona.

Terorizam

U Kaznenom zakonu, članku 201, stoji:

1) Tko počini teroristički čin s ciljem ozbiljnog zastrašivanja stanovništva ili prisiljavanja organa vlasti Bosne i Hercegovine, vlade druge zemlje ili međunarodne organizacije, da to izvrši ili ne izvrši, ili s ciljem ozbiljne destabilizacije ili uništavanja osnovnih političkih, ustavnih, privrednih ili društvenih struktura Bosne i Hercegovine, druge zemlje ili međunarodne organizacije, kaznitće se kaznom zatvora najmanje 5 godina.

(2) Ako je uslijed kaznenog djela iz stava 1. ovog člana nastupila smrt jednog ili više lica, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora najmanje 8 godina.

(3) Ako je pri učinjenju kaznenog djela iz stava 1. ovog člana počinitelj neko lice s umišljajem lišio života, kaznit će se kaznom zatvora najmanje 10 godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

(4) Tko nabavi ili pripremi sredstvo ili ukloni zapreku ili poduzme neku drugu radnju kojom stvori uvjete za izvršenje kaznenog djela iz stava (1) ovog članka, kaznt će se kaznom zatvora od jedne do 10 godina.

(5) Teroristički čin, u smislu ovog člana, podrazumijeva koju od sljedećih radnji, koja s obzirom na svoju prirodu ili kontekst može ozbiljno oštetiti državu ili međunarodnu organizaciju:

a) napad na život lica koji može prouzročiti njegovu smrt; b) napad na fizički integritet lica; c) protupravno zatvaranje, držanje zatvorenim ili na drugi način oduzimanje ili ograničavanje slobode kretanja drugog lica, s ciljem da njega ili nekoga drugoga prisili da što izvrši, ne izvrši ili trpi (otmica) ili uzimanje taoca; d) nanošenje velike štete objektima Bosne i Hercegovine, vlade druge države ili javnim objektima, transportnom sustavu, objektima infrastrukture uključujući informacijski sustav, fiksnoj platformi koja se nalazi u kontinentalnom pojasu, javnom mjestu ili privatnoj imovini, za koju štetu je vjerojatno da će ugroziti ljudski život ili dovesti do znatne gospodarske štete; e) otmica aviona, broda ili drugog sredstva javnog prometa ili za prijevoz roba; f) proizvodnja, posjedovanje, stjecanje, prijevoz, opskrba, korištenje ili osposobljavanje za korištenje oružja, eksploziva, nuklearnog, biološkog ili kemijskog oružja ili radioaktivnog materijala, kao i istraživanje i razvoj biološkog i kemijskog oružja ili radioaktivnog materijala; g) ispuštanje opasnih materija ili izazivanje požara, eksplozija ili poplava s posljedicom ugrožavanja ljudskih života; h) ometanje ili zaustavljanje opskrbe vodom, električnom energijom ili drugim osnovnim prirodnim resursom s posljedicom ugrožavanja ljudskih života; i) prijetnja učinjenjem kojeg djela iz tač. a) do h) ovog stava.

Također, članak 202d, Kaznenog zakona BiH određuje da

1. Tko organizira terorističku grupu ili na drugi način udružuje najmanje tri osobe radi izvršenja nekog od kaznenih djela iz članka: 191. (Uzimanje taoca), 192. (Ugrožavanje lica pod međunarodnopravnom zaštitom), 194. (Neovlašteno pribavljanje ili raspolaganje nuklearnim materijalom), 194a. (Ugrožavanje nuklearnog objekta), 196. (Piratstvo), 197. (Otmica aviona ili broda ili zauzimanje fiksne platforme), 198. (Ugrožavanje sigurnosti zračne ili morske plovidbe ili fiksnih platformi), 199. (Uništenje i uklanjanje znakova koji služe sigurnosti zračnog prometa), 200. (Zloupotreba telekomunikacijskih znakova), 201. (Terorizam), 202. (Financiranje terorističkih aktivnosti), 202a (Javno poticanje na terorističke aktivnosti), 202b. (Vrbovanje radi terorističkih aktivnosti) ili 202c. (Obuka za izvođenje terorističkih aktivnosti), kaznit će se kaznom zatvora najmanje 5 godina.

2) Tko postane pripadnik grupe iz stava (1) ovog člana ili na bilo koji drugi način sudjeluje u aktivnostima terorističke grupe, uključujući pružanje financijske i bilo koje druge pomoći, kaznit će se kaznom zatvora najmanje 3 godine.

(3) Pripadnik grupe iz stava (1) ovog članka koji otkrije grupu prije nego što je u njenom sastavu ili za nju počinio kazneno djelo kaznitće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do 3 godine, a može biti i oslobođen kazne.

/Izvor: Republikainfo.com/

Objava Sedam bh. terorista ISIL-a u pritvoru: Mogu biti kažnjeni i do 10 godina, ali i oslobođeni pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Bit će to, ispostavit će se, posljednja poruka kćerke iz Sirije majci u Sarajevu.

Četverogodišnja djevojčica Iman kćerka je Ilde i Aldina Alibašića iz Sarajeva. Alibašić je poginuo u Deir-ez-Zoru početkom 2019. godine, boreći se na strani tzv. Islamske države. Rođena je u januaru 2015. godine u Manbidžu, u Siriji. Danas Iman i stotine druge djece u kampovima u Siriji zovu nevidljivom djecom “kalifata”.

Nakon poruke 1. marta, nastupila je tišina. Samrin odgovor neko je pročitao osam dana kasnije.

Poslije toga od Ilde, do danas, ništa, kaže Samra za Radio Slobodna Europa (RSE), dok pokušava naći tačne informacije o tome šta se zapravo desilo njenoj kćerki i gdje je njena unuka.

U međuvremenu, različite informacije su nalazile put do Samre. Prvo su pojedini bh. mediji objavili kako je Ilda, zajedno s Iman i jednogodišnjim sinom te svekrom i svekrvom (Behudinom i Indirom Alibašić) izašla iz Baguza i odvedena u najveći kamp koji kontrolira kurdska administracija Al-Hol, kod grada Hasaka.

“Ja sam se tad obradovala, ponadala sam se da će iz tog kampa ipak jednom doći i kući. Skoro smo pa slavili, bili smo radosni. Mislila sam kako ću ih zagrliti, držati u svom naručju nakon toliko godina. Sve što svaka majka želi jeste da se nikad ne odvaja od svoje djece, da im pruži ljubav”, priča Samra.

Onda su stigle drukčije vijesti. Žene porijeklom iz Bosne i Hercegovine koje jesu odvedene iz Baguza u kamp Al-Hol napisale su u rijetkim porukama svojim članovima porodica da je Ilda poginula, a uz nju i njen jednogodišnji sin, svekar i svekrva. Napisale su da su oni među onima koji su nastradali u Baguzu tokom bombardiranja.

‘Svi su šehidili, samo mala Iman ostala’

“Svi su šehidili, samo mala Iman ostala“, glasila je poruka Bosanki iz Sirije. Upravo tih dana, na Twitteru se pojavila fotografija djevojčice iz Baguza, povrijeđenog lica, zamotane u deku. Izvori s kojima RSE ima kontakte kazali su da je na fotografiji upravo Ildina kćerka Iman. Fotografiju s Twittera kasnije su podijelili su i strani novinari, humanitarni radnici, a regionalni direktor Međunarodnog komiteta Crvenog križa za Bliski Istok ispod fotografije napisao da rade sve da pomognu djeci bez roditeljskog staranja.​

Iman je iz Baguza sa sobom povela žena iz Sirije, zajedno sa svojom djecom, nakon čega su svi smješteni u kamp Al-Hol, govore izvori bliski RSE.

“Bila sam u Ildinoj sobi, gledam njene slike, kad me nazvala jedna žena i rekla da mi mora nešto reći i da joj oprostim što je ona ta… Pitam je šta je, kaže, svi su poginuli osim Iman. Ona je kod neke Sirijke, ona je uzela”, kaže Samra, koja je nakon ovoga odlučila da, iako ne zna zapravo šta se zaista dogodilo s njenom kćerkom, uradi sve da nađe unuku Iman, u slučaju da je sama.

“Treba ovo sve izdržati, sklopim oči, nju vidim… Ildu, kao da mi leži na onoj livadi, u onom crnom čadoru, dijete pored nje. I kako to dijete, ta curica, ako je to tako, bez igdje ikoga. Još ako nju izgubim… Ne znam je li to tačno Iman, čula sam dvije priče od osoba koje su u kampu. Ne znam šta je bilo s Ildom, ne znam. Da mi hoće neko nešto javiti, potvrditi.”

Samrina kćerka Ilda u Siriju je otišla 2013. godine. Prvo je njen muž Aldin Alibašić otišao sam, rekavši Ildinim roditeljima da ide raditi u Tursku, tada je radio kao IT za jednu firmu iz Sarajeva. Nakon pet-šest mjeseci, Aldin se vratio po Ildu i svoje roditelje.

“Ona i Aldin se znaju iz osnovne škole, počeli su se kasnije zabavljati. Poslije je ona htjela da se pokrije kad je upisala fakultet. Bilo nam je iznenađenje kad je rekla da hoće da se uda za Aldina, bili su mladi, ali smo prihvatili to. On je došao po nju i počeli su živjeti zajedno. Vremenom smo prihvatili to, počeli su dolaziti kod nas, mi kod njih”, priča Ildina majka Samra za RSE.

“I do godinu dana smo vjerovali da žive u Turskoj. Sve dok mediji nisu objavili da je Aldin Alibašić odveo cijelu porodicu u Siriju, gledali smo to na televiziji. Ilda se javljala i govorila da su u Turskoj, da im je lijepo, nikad nismo primijetili da nešto nije uredu. Poslije te emisije, pisali smo joj, pitali, onda se ona počela rjeđe javljati. Nije htjela reći gdje su. Poslije nam je ispričala da su prvo bili u mjestu Pendik na granici s Turskom, pa u Mambidžu, Al-Babu, Idlibu, pa onda dole u Al-Babu, kod Deir-ez-Zora. I na kraju u Baguzu.”

Nakon oslobađanja Baguza, o Ildi, njenom svekru i svekrvi, kao i jednogodišnjem sinu, zvanično ne zna se ništa. Za Iman se pretpostavlja da je među stotinama druge djece njezine sudbine u Al-Holu, a posljednje informacije koje je Samra dobila ukazuju da je djevojčica medicinski zbrinuta.

‘Djeca su žrtve rata i ne smiju biti kažnjeni za bilo šta’

Od 74.000 ljudi u kampu Al-Hol, većina su djeca, čak 65 posto. Oko 7.000 djece je stranog porijekla, odnosno roditelji su stranci. Nekoliko stotina djece u ovom prenatrpanom kampu je bez ikakvog roditeljskog staranja.

Joelle Bassoul, regionalna menadžerica za medije iz Save The Children organizacije koja djeluje u tri kampa u sjeveroistočnoj Siriji, za Radio Slobodna Evropa kaže da bi djeca, posebno bez roditeljskog staranja trebala biti prioritet kad je riječ o repatrijaciji u zemlje porijekla.

“Zabrinuti smo za dobrobit djece, ta djeca nisu odgovorna za posljedice svojih roditelja. Svako dijete bi trebalo imati jednaka prava i mogućnosti. Pozivamo zemlje da repatriraju svoje državljane, da se posvete rješavanju pitanja djece bez roditeljskog staranja kojih je u Al-Holu 335, prema podacima UN-a. Oni su žrtve rata i ne smiju biti kažnjeni za bilo šta”, rekla je Bassoul.

Humanitarni radnici sreću se s ozbiljnim traumama kod djece. Iz Save the Childrena kažu da im je neophodna psihološka pomoć, ali i da se čim prije sklone od sredine u kojoj su bili izloženi nasilju.’Pozivamo zemlje da repatriraju svoje državljane, da se posvete rješavanju pitanja djece bez roditeljskog staranja kojih je u Al-Holu 335, prema podacima UN-a.’- Joelle Bassoul, menadžerica Save The Childrena​

“Djeci treba mirna i sigurna okolina. Djeca moraju imati pristup normalnoj psihološkoj pomoći, a to nemaju ni sirijska djeca, a kamoli djeca stranih državljana. Jedini način da ova djeca ostvare svoja prava jeste u njihovim domovinama. Pitanje je šta su sve djeca proživjela, pokazuju znakove psihičke nestabilnosti, oni se moraju oporaviti od onoga što su vidjeli i doživjeli. Posebno je teško sa djecom bez roditelja, njima je jako teško pomoći. Imamo situacije da je npr. jedna žena iz neke evropske zemlje sa sobom uzela nekoliko djece različitih nacionalnosti, neka od njih ne znaju arapski, niti engleski, ne znamo čak ni odakle, ne možemo utvrditi koje su nacionalnosti i što se s njima zapravo dogodilo”, kazala je Bassoul.

Utvrđivanje identiteta ove djece je skoro nemoguće u ovom trenutku, jer u dijelu gdje su kampovi, koji kontroliraju kurdske snage, nema ambasada niti konzularnih predstavništava, zato iz humanitarnih organizacija apeliraju da se zemlje porijekla uključe i počnu proces repatrijacije svojih državljana i djece od kojih su mnoga rođena u Siriji.

“Strankinje nisu u istom dijelu kampa Al-Hol, one su odvojene, prisutni smo i tamo, ali kod neke djece je nemoguće utvrditi identitet, nacionalnost.”

Dosad su zemlje bile spore u repatrijaciji državljana, a neke su odbile prihvatiti ljude koji su otišli u Siriju i Irak. Izuzetak je Kosovo koje je iz Sirije repatriralo 110 ljudi, od kojih četvero boraca, 32 žene i 74 djece. Vraćeno je još devetero djece koja su izgubila roditelje u ratu.

Osim Kosova, Njemačka je prihvatila više od desetero djece i Francuska petero siročadi.

Bosanska siročad u Al-Holu

Prema nekim izvorima, najmanje četvero djece bosanskih državljana je u Al-Holu bez roditeljskog staranja, te još dvoje djece žene porijeklom iz BiH koja je živjela u Austriji. Agonija porodica poput one koju proživljava Samra je sve teža, kako kažu, jer nemaju nikakvih zvaničnih informacija, niti se imaju kome obratiti.

“Prosto ne mogu da vjerujem. Isplačem se, odjednom tajac. Ne znam šta da mislim. Brinem se za to dijete, s kim je, boli li je šta, nedostaju li joj roditelj, ne zna jezik, ona zna bosanski, ne zna arapski. Šta dijete od četiri godine… ne znam. Sutra bih išla tamo, ali šta onda. Ne znam. Visim u zraku, ništa ne znam”, kaže Samra koja, u slučaju da je istina da joj je kćerka poginula, želi makar unuku vratiti u BiH.

Samra se obratila Međunarodnom komitetu Crvenog križa. Pisala je o Iman i Ildi, te o informacijama koje je dobila o tome da je Iman sa ženom iz Sirije.

“Nadam se da će neko nešto javiti, da će naći Iman, ili Ildu ako je živa, ako je u nekom od kampova. Rekli su da su moja pisma proslijedili u Siriju.”

U razgovoru s Elmirom Camićem iz Međunarodnog komiteta Crvenog križa u Sarajevu, saznali smo da je samo u kampu Al-Hol više od 74.000 ljudi, od toga 60.000 njih je stiglo u posljednja tri mjeseca, 90 posto su žene i djeca.

„U kamp dolaze jako iscrpljeni, izgladnjeli, istraumatizirani često, čak i ranjeni. Humanitarna situacija je jako loša. Kapaciteti za smještaj već odavno nisu dovoljni, porodice s djecom moraju spavati pod otvorenim nebom. Prema nekim informacijama, već deseci djece su umrli zbog ovakvih uvjeta i neadekvatne njege. Posebno smo zabrinuti za djecu bez roditeljskog staranja, a njih je nekoliko stotina. Djeca su najmanje kriva za bilo šta što se desilo i zaslužuju iskrenu i poštenu mogućnost za integraciju u društvo. To zahtijeva ozbiljan i stručan pristup i bilo kakva dehumanizacija ili stigmatizacija je možda najveći izazov po tom pitanju. Mi iz Međunarodnog komiteta smo spremni pružiti stručnu pomoć tamo gdje je ona potrebna i moguća.”

Bosna i Hercegovina se s pitanjem povratka bh. državljana suočila tokom 2018. godine, kada je i najavljeno formiranje koordinacionog tijela pri Vijeću ministara zaduženog za povratak bh. državljana koji su ili u zarobljeništvu ili u kampovima za žene i djecu. Dosad je u BiH deportiran jedan bh. državljanin. Riječ je o Ibri Ćufuroviću koji je u zatvoru na sjeveru Sirije bio 17 mjeseci.

O djeci i ženama se ne govori iako je u kampu Roj na sjeveru Sirije, pretpostavlja se, oko 31 bh. državljanin. U najvećem kampu Al-Holu je oko 43 žene s djecom iz BiH. Još četvero djece je bez roditeljskog staranja. Jedna od njih mogla bi biti djevojčica Iman.

Iman na arapskom znači vjerovanje i dok, kako kaže, dnevno stotinu puta gleda djevojčicu, na jednoj fotografiji nasmijanu, na drugoj povrijeđenu i preplašenu, njena nana Samra u Sarajevu čvrsto vjeruje da će pronaći Iman i, ako je istina ono što je čula o smrti Imanine majke i mlađega brata, barem nju čim prije dovesti na sigurno, piše RSE.

Objava DJEVOJČICA IZ BiH ‘DIJETE KALIFATA’: Svi su poginuli osim nje! pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

– Nekoliko godina sam u Njemačkoj hodala s jednim od šefova Hells Angelsa. Bila sam jako nesretna sa svojim životom, a onda sam na internetu upoznala Marija Sciannimanica – počela je svoju ispovijest Derya O. On joj je počeo pričati o Islamskoj državi, svom prelasku na islam te kako je zbog ‘novog života’ čak napustio svog voljenog ljubimca, psića Lunu, te otišao u Siriju. Nakon što joj je rekao kako nije oženjen ona je odgovorila: – OK, onda ćemo se vjenčati.

Dva mjeseca kasnije Derya je ostavila sve u Njemačkoj, otputovala u Tursku pa krišom prešla granicu sa Sirijom. – Prvi puta kada sam vidjela Marija bio je odjeven u vojničku uniformu, imao je bradu i oružje… Izgledao je sjajno – rekla je.

No, njihova prva bračna noć nije baš prošla u romantičnim okolnostima. Naime, bili su ‘smješteni’ u jednoj od soba koju je ISIS ranije koristio za mučenje zarobljenika. – Sa stropa su visili lanci, na zidovima su bili tragovi krvi, bilo je jezivo – opisala je scene koje će pamtiti cijeli svoj život. Nakon prve bračne noći sa svojim suprugom, Derya se ubrzo suočila s načinom života i novim pravilima koja vladaju na teritoriji pod kontrolom ISIS-a.

Naime, Derya je, kao i sve žene ondje, morala cijelo vrijeme nositi burku pa je ubrzo počela shvaćati da i nema baš puno zajedničkog s ISIS-ovcima i njihovim izopačenim shvaćanjem islama. – Ja ustvari nisam željela sve to. Htjela sam pomagati djeci u Siriji – dodala je.

Ubrzo su se ona i njen muž preselili u Irak gdje se 2015. godine rodio njihov sin, a nakon mnogobrojnih svađa par se rastao. No, vrlo brzo nakon ljubavnog kraha, Deryu je zaprosio izvjesni Denis Cuspert, bivši reper, poznatiji pod umjetničkim imenom Deso Dogg koji je bio najtraženiji ISIS-ov terorist porijeklom iz Njemačke.

– Bio je često kod nas doma, on je jedno jako slatko ljudsko biće – opisala ga je Derya, no svejedno se odbila udati za njega te je izabrala postati druga žena još jednog stranog ISIS-ovog borca, Belgijca Abua Salahuddina.

– Sve je bilo lijepo… Ali jednog dana Abua su ustrijelili iz drona. Umro je dva mjeseca kasnije. Bože, kakvu nesreću ja imam s muškarcima. Svi oko mene umiru – požalila se Darya. Nakon Abuove smrti, ona se vratila svom prvom mužu Mariju Sciannimanicu, ali i on je ubrzo – pogubljen. ISIS-ovi teroristi su ga, naime, optužili da špijunira u korist neprijatelja, uhitili, mučili pa nakon brzog suđenja smaknuli.

To je Daryji bio znak kako i ona mora napustiti Siriju. Pobjegla je iz tzv. Islamske države te pomoću krijumčara ljudima prešla iz Sirije u Tursku.

Ondje su je uhitile turske vlasti te u ljeto 2017. godine izručile Njemačkoj. Derya O. je sada u istražnom zatvoru te je jedna od petero njemačkih državljana-članova ISIS-a koji su pod istragom nakon povratka iz Sirije.

/Izvor: Republikainfo.com/

Objava Bivša njemačka prostituka koja se udala za pripadnika tzv. Islamske države otkriva svoj život pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

 Tužitelj Odsjeka za terorizam u Tužiteljstvu BiH, podigao je optužnicu protiv:

– Muniba Ahmetspahića, zv. „Ebu Davud“, „Osman“ i „Mugira“, rođenog 1990. godine u Zenici.

Optuženi se tereti da je u dva navrata, sa ciljem pridruživanja terorističkim organizacijama u razdoblju između 2013. i 2018. godine, boravio na području Sirije i Iraka, gdje se pridružio paravojnim formacijama „ISIL“, „Jabhet al-Nusra“, „Al-Nusrah Front“, koje su od strane Vijeća sigurnosti UN-a proglašene terorističkim organizacijama.

Optuženi se tereti da se pridružio terorističkim organizacijama i sudjelovao u borbama i terorističkim aktivnostima prigodom čega je i teško ranjen na području Sirije.

Istraga protiv optuženog vođena je u okviru predmeta kodnog naziva „Damask“, koju sa partnerskim policijskim i sigurnosnim agencijama u BiH i inozemstvu provodi Tužiteljstvo BiH.

Optuženi se tereti za kazneno djelo organiziranje terorističke skupine  iz članka 202d. stavka 2., a sve u svezi sa kaznenim djelom terorizma iz članka 201. KZ-a BiH.

Uz optužnicu,  Sudu BiH je upućen i prijedlog za produženje pritvora.

/Republikainfo.com/

Objava Podignuta optužnica protiv domaćeg isilovca Muniba Ahmetspahića, zvanog Ebu Davud iz Zenice pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Tužilaštvo BiH i policijske agencije su operativnim radom utvrdile da je taj osumnjičeni u periodu od jula 2013. godine pa do danas, boravio na ratom zahvaćenom području Sirije i Iraka kao pripadnik terorističkih organizacija Al-Nusra Front i ISIL-a u Iraku i Siriji.

Navedeni osumnjičeni je pod istragom zbog krivičnog djela organiziranje terorističke grupe u vezi s krivičnim djelom terorizam.

Osumnjičeni će u zakonskom roku od 72 sata biti predat na dalje postupanje tužiocu Tužilaštva BiH, nakon čega će biti odlučeno o daljim aktivnostima prema navedenom osumnjičenom.

Tužilaštvo BiH i partnerske policijske agencije nastavljaju intenzivnu borbu protiv terorizma i svih aktivnosti koje se mogu dovesti u vezu s terorizmom, saopćeno je iz tog tužilaštva.

Službenici Državne agencije za istrage i zaštitu uhapsili su u četvrtak naveče na Međunarodnom graničnom prijelazu Aerodrom Sarajevo Muniba Ahmetspahića, osumnjičenog za terorizam, saznaje Balkanska istraživačka Mreža u BiH (BIRN BiH) iz izvora bliskih istrazi.

Kako je iz tih izvora potvrđeno za BIRN BiH Ahmetspahić, je dugo godina boravio u selu Maoča, poznatom kao mjestu boravka pripadnika Selefijske zajednice, a inače je iz Zenice.

Istraži organi Ahmetspahića dovode u vezu s napadom na Američku ambasadu u Sarajevu 28. oktobra 2011. godine, koji je pucajući iz kalašnjikova izvršio Mevlid Jašarević.

Jašarević je Apelaciono vijeć osudilo na 15 godina za terorizam. Apelaciono vijeće Suda BiH smatra da je Jašarević počinio krivično djelo s ciljem ozbiljnog zastrašivanja građana i s ciljem da promijeni odluke vlada Njemačke i SAD-a, prvenstveno kada je riječ o njihovom vojnom angažmanu u Afganistanu, odnosno kada je riječ on njihovom odnosu prema muslimanima u svijetu.

Uhapšeni Ahmetspahić se sumnjiči za organiziranje terorističke grupe pripremanje krivičnog djela vezanog za terorizam.

– Lice lišeno slobode se sumnjiči da je u periodu od 1.7.2013 godine, boravilo na ratom zahvaćenom području Sirije i Iraka kao pripadnik terorističkih organizacija Al-Nusra Front i ISIL u Iraku i Siriji – saopćeno je iz SIPA-e.

Početkom 2014. evidentirano je Ahmetspahićevo prisustvo u gradu Haritanu. Borio se u jedinici Bejtul kojom je komandovao Safet Brkić. Bivši pripadnci ISIL-a koji su po povratku u BiH uhapšeni, u izjavama za SIPA-u govorili su kako je Munib teško ranjen, te da je izgubio nogu.

Uhapšeni je priveden u prostorije SIPA-e i nad njim se vrši kriminalistička obrada, nakon čega će u skladu sa odredbama Zakona o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine, uz izvještaj o počinjenom krivičnom djelu biti predato u dalju nadležnost Tužilaštva BiH.

/Izvor: Dnevni list/

Objava U Sarajevu SIPA uhapsila pripadnika ISIL-a pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.