Novoosnovani britanski Imunološki konzorcij (UK-CIC) koji se bavi koronavirusom kaže da će proučavanjem ljudskog imuniteta pridonijeti borbi protiv epidemije.

Za tu svrhu ustanova je od Britanskog centra za istraživanje i inovacije i Nacionalnog instituta za medicinska istraživanja dobila 6,5 milijuna funta.

Virologinja i imunologinja, prof. Mala Maini s londonskog University Collegea, koja vodi istraživački tim, kaže da “odgovor našega imunosnog sustava na virus određuje kako ćemo reagirati kad se njime zarazimo”.

“O tomu ovisi koliko ćemo se ozbiljno razboljeti kada dobijemo akutnu infekciju, koliko ćemo dugo biti zaštićeni nakon infekcije i kako ćemo reagirati na cjepivo. Ključna reakcija na virus je u našemu imunosnom sustavu”, kaže prof. Maini.

Od pojave virusa znanstvenici se natječu u nastojanju da što prije otkriju na koji način naš organizam reagira na infekciju.

Blage do umjerene slučajeve zaraze koronvirusom prof. Maini naziva “školskim udžbeničkim primjerom” odgovora imunosnog sustava.

“Čini se da svi ključni dijelovi toga složenog imunosnog sustava u ovom slučaju zajedno dobro funkcioniraju”, smatra ona.

Teži slučajevi

No konzorcij stručnjaka nada se da će uspjeti otkriti ulogu imunosnog sustava i u težim slučajevima zaraze.

Traže i odgovor na pitanje o tomu koliko traje imunitet nakon ‘preležane’ infekcije. Ovaj su tjedan znanstvenici iz Hong Konga evidentirali prvi slučaj ponovne zaraze u jednog pacijenta.

Prof. Paul Moss, jedan od članova konzorcija i stručnjak sa Sveučilišta u Birminghamu kaže kako se radi o “prvome slučaju među milijunima, što bi svakako trebalo uzeti u obzir kako bismo bili svjesni koliki je to omjer”.

Prisutna je i zabrinutost da imunitet na koronavirus tijekom vremena postupno opada. No činjenica da zaražena osoba iz Hong Konga tijekom druge infekcije nija pokazivala nikakve simptome ukazuje na to da bi stečeni imunitet mogao biti učinkovit u sprečavanju ponovnog razvoja bolesti.

Članovi konzorcija će istraživati i jesu li neki ljudi jednostavno imuni na virus, čak i ako mu nisu nikada bili izloženi.

Nekoliko ranije provedenih studija pokazalo je da prethodna izloženost nekom od koronavirusa koji izazivaju običnu prehladu omogućuje imunosnom sustavu prepoznavanje i novoga koronavirusa.

Profesor Moss kaže da je ključno pronaći odgovor na sljedeće pitanje – može li vas zaraza drugim, blagim koronavirusima zaštititi od toga da obolite od covida-19 ili će bolest upravo zbog toga biti još teža.

Izvor: Dnevni.ba

Objava ISTRAŽIVANJE: Povezanost koronavirusa i imunosnog sustava pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Civilna zaštita KS maske kupila od firme koja je proizvodila kolače, vlasnik je sin političarke iz Sarajeva pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Najveća platforma za rangiranje institucija visokog obrazovanja iz cijelog svijeta Webometrics objavila je novu rang ljestvicu sveučilišta po citiranosti na Google Scholaru na kojoj je najbolje plasirano sveučlište iz Bosne i Hercegovine Sveučiište u Sarajevu i nalazi se na 1.553. mjestu.

Na svjetskoj listi Webometricsa je 47 visokoškolskih ustanova iz BiH, a u pitanju je lista kojom se nastoji poboljšati prisutnost akademskih i istraživačkih institucija na internetu i promovirati objavljivanje znanstvenih radova sa otvorenim pristupom. Od 2004. godine na svakih šest mjeseci Webometrics objavljuje izvještaj na osnovu nezavisnog, objektivnog i besplatnog pristupa informacijama.

Na drugom mjestu iz BiH je Sveučilište u Banja Luci koji zauzima 3.021 poziciju, potom slijedi Sveučilište u Tuzli koje je na 3.177 mjestu, Internacionalno sveučilište Sarajevo (IUS) na 3.592 je mjestu, Internacionalno Burch sveučilište je na 3.630 mjestu, dok je Sveučilište u Zenici zauzelo 4.658 mjesto. Sveučilište u Mostaru je na 4.671 mjestu, Europsko Sveučilište Kallos Tuzla na 5.435 mjestu, Sarajevska škola za znanost i tehnologiju (Sarajevo School of Science & Technology) je na 5.842 mjestu, a Sveučilište u Istočnom Sarajevu na 5.953 mjestu.

Visokoškolske ustanove iz BiH zabilježile su poboljšanje na toj listi jer je primjera radi Sveučilište u Sarajevu na prethodnoj rang listi objavljenoj u srpnju 2019. godine bio na 2.627. mjestu, Sveučilište u Tuzli na 3.242, a Sveučilište u Banja Luci na 3.161. mjestu. Kada je u pitanju regija najbolje je ocijenjena Slovenija i njeno Sveučilište  u Ljubljani koji je na 320. mjestu, potom slijedi Srbija i Sveučilište u Beogradu koje je na 452. mjestu, zatim Hrvatska i Sveučilište u Zagrebu koji je na 606. mjestu. Najbolje rangirana visokoškolaska ustanova iz Sjeverne Makedonije je Sveučilište Ćirila i Metodija u Skoplju koji je na 1.606 mjestu, a Sveučilište Crne Gore je na 2.041. mjestu.

Inače, prvih pet mjesta u svijetu zauzimaju sveučilišta iz Sjedinjenih Američkih Država. Prvi na lejstvici je Harvard, potom ga slijede, Stanford, Institut tehnologije Massachusetts, Sveučilište u Kaliforniji Berkeley te Sveučilište u Washingtonu. Najbolje rangirano sveučilište u Europi je britanski Oxford koji je na svjetskom poretku zauzeo sedmo mjesto. U ovom rangiranju Webometrics postrožio je kriterije u odnosu na prethodno rangiranje iz srpnja prošle godine.

Uzorak je ovaj put obuhvatio 101 najcitiranijeg autora, pri čemu su iz razmatranja shodno najnovijoj metodologiji isključeni deset najcitiranijih znanstvenika, koji doprinose vidljivosti Sveučilišta s više od 50.000 citata. Webometricsova lista koju razvija laboratorija Španjolskog nacionalnog istraživačkog vijeća, obuhvata gotovo 12.000 svjetskih sveučilišta, a sastavlja se dvaput godišnje – u siječnju i srpnju. Rang zavisi od četiri kriterija – utjecaj, prisutnost, otvorenost i izvrsnost.

/Izvor: Bljesak.info/

Objava Sveučilište u Mostaru na 4.671 mjestu po citiranosti pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Novo istraživanje sugerira da vam konzumiranje alkohola i kave može pomoći dulje živjeti. Da, dobro ste pročitali.

Naime, istraživanje kalifornijskog sveučilišta Irvine tvrdi da su ljudi koji su “pili umjerene količine alkohola ili kave živjeli dulje od onih koji su apstinirali”.

“Nemam za to objašnjenje, ali čvrsto vjerujem da umjereno pijenje utječe na dugovječnost”, izjavila je na konferenciji za medije dr. Claudia Kawas, koja je vodila istraživanje, javlja Index.

Prema ovoj studiji, oni koji su popili samo dvije čaše vina ili piva dnevno smanjili su rizik od preranog umiranja za 18 posto. Dvije šalice kave dnevno smanjile su taj rizik za 10 posto.

Također, drugo iznenađujuće otkriće bilo je da su sudionici koji su u sedamdesetima imali višak kilograma živjeli dulje nego oni koji su imali manje kilograma, ali istovremeno je redovito vježbanje i njegovanje hobija također pomoglo u izbjegavanju preuranjene smrti, piše Travel Leisure.

Inače, istraživanjem je bilo obuhvaćeno 1600 ljudi starijih od 90 godina, a započelo je 2013. godine. Sudionici su pristali na dvogodišnje preglede kako bi se istraživačima pomoglo utvrditi koji su čimbenici i životni izbori povećali vjerojatnost da će živjeti dulje od 90 godina.

Objava Svakodnevno ispijanje kave i alkohola zapravo vam može produljiti život? pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Zabrinjavajući je podatak da 81% mladih nakon školovanja planira ići u neku drugu zemlju živjeti i raditi. Međutim, naveli su da ipak postoje određene pozitivne stvari, odnosno promjene koje bi ih mogle zadržati, kao npr.: veće plaće, više radnih mjesta, više sadržaja za mlade itd.

Cilj istraživanja obuhvaća prikaz određenih vrijednosti i stavova  mladih u općini Prozor-Rama, perspektivu, njihove želje i razmišljanja o životnoj situaciji. Temeljem dobivenih podataka i njihovom analizom dobile su se neke osnovne odrednice identiteta proučavane skupine.

Grafički prikaz rezultata istraživanja možete pogledati u prilogu ISTRAŽIVANJE-GRAFOVI (1)

Objava Istraživanje JU Centar za socijalni rad Prozor-Rama: Mladi i stavovi, vrijednosti, perspektiva, identitet pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Prezimena u BiH: Budalica, Lažetić, Zucalo, Kljun, Šteta, Runjevac, Pupo, Jarak, Đon, Pičuga… pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Nema više takvih okupljanja, nema druženja jer sve je preuzela velika svjetska mreža, „njegova uzvišenost INTERNET“! Iako se na toj mreži nađu mnoge priče, mnoge istine, ali i mnoge neistine, ipak se ne može sve doživjeti do živog kazivanja. Povezanost s pričom ili nekom legendom ne može se osjetiti dok se ne stavi ruka na neki od velikih „kamenih spavača“ koji svjedoče povijest i prkose vremenu te ostaju trajni biljeg ove zemlje grobova.

Za mnoga naša mjesta povezane su različite priče o neobičnim događajima, vremenima i ljudima. Tako se  za mjesto i brdo Gradac na Uzdolu vezuju mnoge legende i priče pripovijedane uz ognjišća. A Gradac kao da bdije nad ovom zemljom, nad Ljubunačkom dolinom, Krančkim poljem i pogledom prati Uzdol.

Tridesetih godina prošlog stoljeća srpski etnolog i putopisac Milenko Filipović zapisivao je o Rami te je zapisao i jednu od priča o Gracu. Kako se u narodu pričalo da je na brdu Gradac u Ljubuncima,  nekada bio grad kojeg su sravnili sa zemljom osmanski osvajači tako je i zabilježeno. Potvrdu toj priči dao je i jedan mještanin koji je dvadesetih godina prošlog stoljeća obrađujući svoju zemlju u Gracu  našao ćup s nepoznatim zlatnim novčićima. Revni mještanin to preda u  tadašnju žandarmeriju koja ga otpravi kući uz obrazloženje da će ga obavijestiti o čemu se radi. Kako tada, tako i danas nema nikakva traga o ovom pronalasku. Ovo je bila samo jedna u nizu priča koju su prepričavali mještani župe Uzdol.

Da je tu nekada zaista postojao neki grad potvrdilo je i slučajno otkriće tijekom proteklog rata kada se vojno-taktičkim radovima otkriva ostatak građevine iz antičkog doba ili ranog srednje vijeka. Najveću potvrdu postojanja mjesta daje nekropola stećaka i ploča u podnožju Graca, na Krančkom polju.

Arheološka istraživanja na brdu Gradac potvrdila su vjerodostojnost narodne predaje. Otkrivena je rimska čatranja sa brojnim keramičkim nalazima još od prije četiri tisuće godina. Pronađeni su i temelji crkve iz 4. stoljeća.

Nekropola stećaka na Krančkom polju obuhvaća veliku površinu, prema slobodnoj procjeni oko 500 metara dužine i oko 40 širine. Broj stećaka i ploča, u narodu popularno zvanih „mašeta“, teško je utvrditi bez pravog istraživanja. Stećci su zapušteni, oštećeni i zarasli u trnje i grabovu šumu, dok su „mašeta“ skoro nestala pod zemljom i teško zamjetna. U ovom dijelu zemlja se ne obrađuje već dugi niz godina što jasno govori kako mještani znaju da je tu groblje i iz poštovanja prema pokojnima ne diraju zemlju. Ova nekropola jasno i nedvosmisleno govori da je negdje u blizinu bilo značajno i veliko naselje. Oblici stećaka i mašeta govore da pripadaju ranoj fazi izrade ovakve vrste nadgrobnih spomenika.

Da je tu postojalo naselje govori još jedna priča koja nas vodi čak do Dobrovnika. Kako je Bosanska država prije turskih osvajanja imala izrazito dobre odnose s Dubrovačkom republikom tako se ta tradicionalnost nastavila i kasnije pa sve do naših dana.

Nekoliko godina poslije Drugog svjetskog rata mnogi Uzdoljani krenuli su trbuhom za kruhom put Dubrovnika. Tako je krenuo i Mato Ljubić iz Uzdola, te se našao kao nadničar u Konavlima. Tijekom odmora dok je okopavao vinograd na Dubrovačkoj vrućini  priđe mu jedan stari dubrovački gospar i pita ga: „Mato, vidim da lijepo radiš i da si dobar radnik. Reci ti meni odakle si?“ Mato onako otpuhujući kaže da je od Mostara, no uporni gospar pita dalje. Na to će mu Mato: „Ja sam od Prozor, a moj gospar, sigurno ti neznaš za jedno selo kod Prozora, a to je Uzdol. Eto, ja sam ti otale“.  „Ma kako neću znati za Uzdol kada su moji odozgo. A ko sada živi u Gracu, kakvo je sada žito?“ Mato je ostao začuđen na ove riječi i upita gospara kada je doselio u Dubrovnik i kada je zadnji put bio gore misleći da je možda odselio ne toliko davno. No, gospar je nešto izgovorio na što je Mato ostao zatečen i potpuno zbunjen: „Moj Mato, ja ti nikad nisam bio u Gracu, ali znam da su moji došli odozgo kada su Turci navalili pa su morali pobjeći pred tom silom. Uvijek se u našoj familiji pričalo odakle smo da se ne zaboravi!“

Mato je ovu priču pripovijedao po povratku kući no mnogi nisu vjerovali tako da je i on prestao pričati. Kako se više nije vraćao u nadničare u Dubrovačke Konavle tako nije ni saznao ništa više o gosparu.

Arheološka istraživanja na Gracu sigurno će se nastaviti pod vodstvom profesorice Snježane Vasilji i potpuno rasvijetliti ovu tajnu.

Objava Ima neka tajna veza… pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Stručnjaci kažu da će trebati još godine da se potvrdi postojanje života u jezeru nalik onima ispod leda na Zemlji. Buduće misije na Mars morat će izbušiti led kako bi uzeli uzorke vode pod njime. “Taj dio Marsa najviše nalikuje nekom staništu, mjestu na kojem bi moglo biti života”, rekao je Roberto Orosei s Nacionalnog instituta za astrofiziku u Italiji, voditelj istraživanja objavljenog u znanstvneom časopisu Science. “Takva vrsta staništa nije idealna za odmor i nije mjesto na kojem bi zaplivali”, dodao je. “No, znamo da postoje neki organizmi na Zemlji koji mogu živjeti u sličnom okolišu. Na Zemlji postoje mikroorganizmi koji mogu živjeti čak i u ledu”, istaknuo je Orosei. Jezero je detektirano pomoću podataka prikupljenih od svibnja 2012. do prosinca 2015., pomoću instrumenta na svemirskom brodu Mars Express Europske svemirske agencije.

“Trebale su nam godine za analizu podataka i da dođemo do metode kojom bi nedvosmisleno utvrdili da je ono što smo vidjeli zapravo voda”, rekao je suautor studije Enrico Flamini. Radarske snimke podsjećaju na snimke subglacijalnih jezera ispod ledenog pokrova Antarktike i Grenlanda. Orosei kaže da je temperatura vode u jezeru na Marsu ispod normalne točke ledišta, ali je ostala tekuća zahvaljujući visokoj slanosti. Temperaturu vode procijenio je na -14 do -90 Celzijevih stupnjeva. Tek treba vidjeti postoji li pod površinom još rezervoara vode i je li ovaj novootkriveni neka vrsta odvojka, rekao je Orosei.

Otkriju li se novi ogranci ili mreža subglacijalnih jezera nalik onima na Zemlji, to bi moglo značiti da je voda ondje postojala milijunima godina, pa čak i prije oko 3,5 milijarde godina kada je Mars bio puno gostoljubiviji planet. Pitanje je, kaže Orosei, je li neki oblik života koji se na Marsu tada razvio mogao preživjeti do današnjih dana. “Nitko se ne usuđuje reći da ondje postoji neki složeni oblik života”, zaključio je talijanski znanstvenik

Objava Na Marsu pronađena tekuća voda pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava U FBiH ponovno kreće istraživanje nafte, traže konzultanta pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Općina Prozor-Rama financira projekt te je o radovima načelnik dr. Jozo Ivančević rekao: „Već prije godinu dana smo započeli razgovore sa profesoricom Snježanom Vasilj.  Završili smo prvu fazu i općina će nastaviti raditi na projektu. Vjerujemo da će se uključiti i druge kulturne i znanstvene institucije.”

Slijedeća faza istraživanja planirana je za kraj kolovoza i rujan.

Na kraju ove prve faze istraživanja prof. Vasilj je poručila da je veoma važno voditi računa da svaki posjetitelj ovog lokaliteta to osjeća svojim i da vodi računa o njemu maksimalnom pažnjom kako ne bi došlo do nepotrebnih oštećenja.

Objava Foto: Nalazište na Gracu datira iz prapovijesti pa sve do 5. stoljeća n.e. pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.