Pomoć je u obnovi i rekonstrukciji stambenih jedinica u cilju povratka dodjeljuje se u okviru implementacije Programa obnove stambenih jedinica dodjelom građevinskog materijala i sredstava za ugradnju i Programa obnove stambenih jedinica po sistemu „ključ u ruke“
raseljenim osobama i povratnicima u Federaciji Bosne i Hercegovine i izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine.
Sredstva će se osigurati iz Proračuna Federacije BiH „Transfer za raseljena lica i povratnike“, sredstava Kantona, općina, kreditnih sredstava i drugih donatora. Implementator projekta je Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica, ili
implementator definiran posebnim sporazumom.

KRITERIJI ZA ODABIR KORISNIKA ZA REKONSTRUKCIJU OBJEKATA
OPĆI KRITERIJI
Opći kriteriji su eliminatorni i obavezujući za sve korisnike pomoći Opći kriteriji za utvrđivanje potencijalnih korisnika projekata povratka i rekonstrukcije
stambenih jedinica:
1. da je izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, raseljena osoba u Bosni i Hercegovini ili povratnik sa prebivalištem u Federaciji Bosne i Hercegovine.
2. da je iskazao namjeru za povratkom,
3. da je utvrđen status vlasništva ili stanarskog prava nad stambenom jedinicom koja je predmet rekonstrukcije,
4. da je na dan 30.04.1991. godine imao prebivalište u stambenoj jedinici koja je predmet rekonstrukcije,
5. da se stambena jedinica koja je predmet rekonstrukcije smatra neuvjetnom za stanovanje, u skladu sa odgovarajućim standardima o minimumu stambenih uvjeta,
6. da on i članovi njegovog domaćinstva od 1991. godine nemaju na teritoriji BiH drugu stambenu jedinicu koja se smatra uvjetnom za stanovanje, a u skladu sa odgovarajućim standardima o minimumu stambenih uvjeta,
7. da nije primio pomoć u rekonstrukciji, dovoljnu da zadovolji odgovarajuće standarde o minimumu stambenih uvjeta.

Dokaz o statusu izbjeglice iz BiH, raseljene osobe u BiH i povratnika
– Dokumenti kojima se dokazuje ispunjavanje općih kriterija da je potencijalni korisnik pomoći izbjeglica iz BiH, raseljena osoba u BiH i povratnik je potvrda nadležnog organa o statusu (za sve članove porodice prijavljene za pomoć u rekonstrukciji):
a) izbjeglica iz BiH svoj status dokazuje odgovarajućom potvrdom (izbjeglička legitimacija/karton), uvjerenje o statusu izbjeglice iz BiH,
b) raseljena osoba u BiH svoj status dokazuje potvrdom/pravosnažnim rješenjem nadležnog organa općine privremenog boravka o statusu raseljene osobe,
c) povratnik svoj status dokazuje potvrdom nadležnog organa općine povratka o statusu povratka uz kopiju CIPS-ove potvrde o prijavi prebivališta izdate u mjestu prebivališta iz 1991.godine.

Detalje Javnog poziva i prijavni obrazac pogledajte u nastavku:

Prijavni obrazac 2019

Objava Javni poziv izbjeglicama iz BiH, raseljenim i povrtanicima za podnošenje zahtjeva za obnovu i rekonstrukciju stambenih objekata pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

„Prema najnovijim statistikama, oko 300.000 izbjeglica je pronašlo posao, što je za oko 100.000 više nego u istom razdoblju prošle godine. To su bolje vrijednosti od očekivanih“, rekao je za novinsku agenciju Dpa Detlef Scheele, šef uprave BA-a.

Daljnjih 480.000 izbjeglica je u procesu aktivne potrage za radnim mjestom.

„Stanje s izbjeglicama na tržištu rada ne daje razloga za pesimizam“, kaže Scheele.

Scheele je naglasio da je poznavanje njemačkog jezika i dalje najvažniji čimbenik u procesu integracije u njemačko tržište rada. Pritom najveće izglede imaju mlade izbjeglice.

„Mi smo uvijek iznova ponavljali da oni koji su kao djeca i mladi stigli u Njemačku imaju mnogo bolje izglede na tržištu rada“, zaključio je Scheele.

U udarnim godinama migrantskog vala u Njemačku, od 2015. do 2017., u Njemačku je pristiglo oko 1,4 milijuna izbjeglica.

Njemačkom tržištu rada trenutno, prema nekim procjenama, nedostaje oko milijun radnika.

Za popunu praznih radnih mjesta Njemačka priprema Zakon o useljavanju, prvi u njezinoj povijesti.

Objava 300.000 izbjeglica pronašlo posao u Njemačkoj pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Sporazumom između BiH i Europske zajednice o readmisiji osoba koje borave bez dozvola prije deset godina BiH se obvezala da će ponovno prihvatiti svoje državljane koji ne ispunjavaju uvjete boravka na području države koja podnosi zahtjev za readmisiju.

Povratak u domovinu, ali ne svojom voljom

Za sada je sve prazno u mostarskom Readmisijkom centru koji može primiti do 100 osoba. Novi ležajevi i svježe obojane, adaptirane prostorije, kupatila i kuhinje, financirane pomoću Švicarske i domaćih ministarstava čekaju bh. državljane koji se, zasigurno, u svoju zemlju ne vraćaju svojom voljom i s prevelikom radošću i željom.

“Ovo je za sada jedini readmisijski centar u BiH i prilikom prihvata naši državljani odmah će dobiti svu potrebnu pomoć, od liječničke, do pravne i svake druge skrbi. Bit će im na raspolaganju i psihološka pomoć jer mnogima od njih novo okruženje i zbivanja oko njih je ono što možda nisu očekivali. Mnogi od njih nemaju nikakve imovine i lošeg su materijalno-financijskog stanja i tu onda idemo korak dalje prema službma za socijalnu pomoć, stambenom zbrinjavaju, itd.”, kaže za DW Edin Benjo, upravnik Readmisijskog centra u Mostaru.

Nakon izgona u readmisijski centar

Mnogi od domaćih migranata izbjegli su pred vihorom posljednjeg rata u BiH, mnogi od njih u potrazi za boljim životom i bijegom od siromaštva nakon liberalizacije viznog režima prodajući sve što su imali. No, sada se suočavaju sa životnim porazom i činjenicom da moraju napustiti zemlju u kojoj su živjeli.

Kako će skorašnji stanari-povratnici prihvatiti novi život, kako kaže i sam upravnik Benjo, veliko je pitanje. No, 30 dana, na koliko imaju pravo boravka u Centru, relativno je kratko vrijeme za ponovan nastavak života u domovini nakon godina izbivanja.

“Mnogi od tih osoba nema čak ni osobne dokumente, a pomoć u njihovom pribavljanju jedan je od prvih koraka. Svakako tim ljudima nije lak povratak, čak pojedina djeca ne znaju i naš jezik i naša je uloga da boravak u centru učinimo što lakšim i prihvatljivijim kako bi osobe što prije nastavile s normalnim životom”, zaključuje gospodin Benjo.

U zemljama EU-a nepoželjno oko 30 tisuća bh. državljana

Na žalost, u BiH nema točnih podataka koliko će bh. državljana biti vraćeno-deportitano u svoju zemlju. Medžid Lipjankić, šef odsjeka u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH, za DW kaže kako jedino iz Njemačke postoje točni podatci – 3.300 bh. državljana nije dobilo azil i biti će vraćeno iz te zemlje u BiH.

“Nema pouzdanih podataka o točnom broju, ali može se govoriti o približnom broju od 30 tisuća bh. državljana koji se trebaju vratiti. Od 2013. do kraja 2017. godine u BiH vratilo se 5.500 osoba. Ono što je zamjetno je da je povećan broj povratka iz Švedske, Švicarske, Francuske, Austrije i Belgije, a najavljuje se i inteziviranje povratka i iz Italije”, kaže Lipjankić.

Migrantska kriza i dalje nesmiljeno trese Europu, a BiH očekuje povratak svojih migranata. Jedina bojazan, kako to pojašnjavaju u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice, su ograničeni smještajni kapaciteti ukoliko migrantski val povratnika bude veći no što se to očekuje. No, već sada se može čuti da će značajan broj njih iskoristiti nove okolnosti, pribaviti nove osobne dokumente kako bi se ponovno “otisnuli” u neku od zemalja Europe ili svijeta.

No, to je već neka druga životna priča.

(Izvor: DW)

Objava U BiH se vraća na tisuće deportiranih migranata pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Od 1. siječnja do 3. srpnja, samo u Italiju stiglo je 85.000 ljudi, a u Grčku 9290 te oko 6500 u Španjolsku, objavila je agencija povezana s Ujedinjenim narodima. U istome razdoblju u 2016. godini morem je u Europu ušlo 231.503 migranata, a poginule su 2963 osobe.

Dolasci su dramatično opali 2017. zahvaljujući zatvaranju grčke rute, ali su zato u Italiji za oko 14% narasli u odnosu na lani (71.279).

IOM je dao svoju ocjenu o prijedlozima Europske unije da se nevladine udruge koje spašavaju migrante podvrgnu strožoj kontroli. One (udruge) trebaju nastaviti raditi neometano u skladu s međunarodnim pravom i pravom mora, poručio je IOM.

Objava IOM: Više od 100.000 migranta stiglo u Europu do 3. srpnja pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava SAD: zabrana ulaska državljanima šest zemalja pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Ilustracije radi, u cijeloj 2016., od 218 pokušaja ilegalnog prelaska granice, zabilježeno je manje od 20 osoba podrijetlom iz zemalja iz kojih masovno migriraju, a one su preko BiH pokušale doći do zemalja EU. “Nakon što je zapadnobalkanska ruta stavljena pod kontrolu, migranti iz Srbije sve češće ulascima u BiH, pa dalje preko Hrvatske, pokušavaju doći do zemalja Europske unije i to za sada nije neki velik broj, ali je činjenica da je povećan”, ispričao je izvor “Nezavisnih” blizak Graničnoj policiji BiH. Posljednji otkriveni slučajevi pokušaja nelegalnog ulaska u BiH zabilježeni su na graničnom prijelazu Rača kod Bijeljine, gdje su pripadnici Granične policije otkrili sedam mlađih muškaraca iz Pakistana koji su granicu pokušali prijeći pješice.

Dragan Kulić, šef Terenskog ureda Sjeveroistok, rekao je da su kod njih pronađeni dokumenti koji potvrđuju da ih je nekoliko registrirano u prihvatnom centru Adaševci kod Šida u Srbiji, dok je kod jedne osobe pronađena i potvrda o izraženoj namjeri traženja azila u Srbiji. “U posljednjih desetak dana u Bijeljini zatečene su tri skupine migranata prilikom pokušaja ilegalnog prelaska granice i u svim slučajevima to su bili muškarci mlađe životne dobi”, rekao je Kulić.

Prema podacima Granične policije BiH, najčešći pokušaji prelaska granice u BiH događaju se upravo kod Bijeljine, a zabilježeni su slučajevi kod Višegrada, ali i kod Bileće i Trebinja, gdje migranti iz Crne Gore preko BiH pokušavaju doći do Europe. “Postoji povećan stupanj rizika da bi eventualno ovo područje u predstojećem razdoblju moglo biti intenzivnije ugroženo nezakonitim migracijama, nakon što su ranije migrantske rute značajno osigurane”, rekao je Kulić.

Izvor: Agencije

Objava BiH nova migrantska ruta za Europsku uniju pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Na komadima platna koji su nekad činili šatore Sirijaca u kampu Zaatari naslikani su prizori iz života izbjeglica.

Tema izložbe u Jordanu je: „Kada su uništene države i ljudi, nada je sve što ostaje“.

„Rat je pogodio sve – ljude, životinje, čak i biljke, ali nada postoji u slikama“, kaže umjetnik i izbjeglica Mohammed Ammari.

Djeca su naslikala neke slike.

Humanitarna organizacija Souryiat Across Borders organizirala je izložbu.

Na prodaju je više od 100 umjetničkih djela.

Sav prihod ide umjetnicima.

Izvor: Al Jazeera i AJ+

Objava Video: Život izbjeglica naslikan na šatorskom platnu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

„Napadi s islamističkom pozadinom predstavljaju ruganje počinitelja zemlji koja im je pružila utočište“, rekla je njemačka kancelarka tijekom svoje tradicionalne ljetne konferencije za medije koja je zbog niza dramatičnih događaja u zemlji ove godine pomaknuta s kraja kolovoza na kraj srpnja.  Merkel je ipak branila politiku otvorenosti prema migrantima i svoj slogan „Uspjet ćemo“ kojim je popratila otvaranje granica i primitak više od milijun azilanata prošle godine te zaključila kako islamistički napadi nisu uzdrmali njezinu odlučnost u davanju utočišta onima kojima je zaštita potrebna.

„Nikad nisam rekla da će biti jednostavno. No ja sam i danas, kao i prije godinu dana, uvjerena da će nam poći za rukom ispuniti povijesnu zadaću. To je veliki izazov u vrijeme globalizacije i ja sam uvjerena da će nam uspjeti“, rekla je.

Ona je osudila napade posljednjih dana, od kojih su dva imala islamističku pozadinu, a u tri od četiri napada počinitelji su bili izbjeglice. „Islamistički teroristi pokušavaju osporiti način na koji mi živimo. Oni šire mržnju među vjerama i tome ćemo se odlučno suprotstaviti“, rekla je Merkel osvrćući se  na terorističke napada u Europi u posljednje vrijeme. „Ovi su napadi potresni i deprimiraju. Krše se civilizacijski tabui. Napadi su se dogodili na mjestima na kojima je mogao biti svatko od nas“, rekla je njemačka kancelarka i predsjednica Kršćansko-demokratske unije (CDU).

Njemačka kancelarka naglasila je kako nakon napada posljednjih dana treba ponovno provjeriti mjere koje bi trebale služiti sigurnosti u zemlji. „Tamo gdje postoje sigurnosne rupe, bit ćemo prisiljeni djelovati“, rekla je Merkel te najavila plan od 9 točaka radi povećanja sigurnosti u zemlji.

Među najvažnije točke plana Merkel je ubrojila i mogućnost intervencije oružanih snaga u slučaju većih terorističkih napada te zajedničke pripreme Bundeswehra i policije. Na sigurnost u zemlji trebalo bi djelovati povećanje broja zaposlenih u sigurnosnim službama, osnivanje ureda za informatičku tehnologiju radi boljeg praćenja informatičke komunikacije te bolja suradnja sa stranim tajnim službama. Nadalje, u planu je uspostavljanje datoteke u kojoj bi bili pohranjeni podaci o ulascima i izlascima iz zemlje. Glede izbjeglica koji su posljednjih godina ušli u zemlju, Merkel je najavila mjeru olakšanog protjerivanja osoba za koje ne postoje pravne osnove za ostanak u zemlji, kao i sustav koji bi trebao omogućiti otkrivanje radikalizacije pojedinaca u početnoj fazi.

Objava Merkel poručila: Njemačka neće mijenjati politiku prema izbjeglicama pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Sudbina Mađarske je usko povezana sa sudbinom ostalih europskih nacija, i toliko je postala dijelom Europe, da danas niti jedan europski narod, uključujući i mađarski narod, ne može biti slobodan, ako Europa nije slobodna. Danas je Europa toliko krhka, slaba i boležljiva, “poput biljke koju proždire crv, nevidljiv našim očima”.

“Sloboda započinje izgovaranjem istine”

Danas, 168 godina nakon velikih ratova europskih zemalja za neovisnost, ne postoji više sloboda u našoj zajedničkoj europskoj kući! Dame i gospodo, Europa nije slobodna. Jer sloboda započinje izgovaranjem istine. Danas je u Europi zabranjeno govoriti istinu. Brnjica, ako je i od svile napravljena, još uvijek ostaje – brnjica.

Zabranjeno je reći da oni koji pristižu, nisu izbjeglice i da migracija predstavlja opasnost za Europu. Zabranjeno je reći da su desetci milijuna spremni krenuti u našem smjeru. Zabranjeno je reći da imigracija donosi teror i kriminal u naše zemlje. Zabranjeno je reći da mase koje dolaze iz drugih kultura ugrožavaju naš način života, našu kulturu, naše običaje, naše kršćanske tradicije. Zabranjeno je ukazati da su oni koji su već ranije došli, izgradili svoj vlastiti odvojeni svijet za sebe, s njihovim vlastitim zakonima i vrijednostima koje urušavaju tisućugodišnje izgrađivanje Europe. Zabranjeno je ukazati na to da ti nije nikakva slučajni ili neželjeni lanac događanja, već unaprijed detaljno isplanirana akcija pri kojoj se dirigiraju mase ljudi da krenu u našem smjeru. Zabranjeno je govoriti da se u Briselu kuju planovi za što brže preseljenje stranaca u naše zemlje, i što brže naseljavanje među nama. Zabranjeno je govoriti da to naseljavanje ima namjeru promijeniti religiozni i kulturološki krajolik Europe, te izmijeniti njene etničke fundamente – u cilju rušenja posljednjih barijera prema internacionalizmu – nacionalnih država. Zabranjeno je govoriti da Brisel kriomice sve više proždire naše nacionalne suverenitete, i da Brisel kuje planove za “Sjedinjene Europske Države”, za koje mu nitko nikad nije dao nikakvo odobrenje.

“Danas se koristi artiljerija medija, s prijetnjama i ucjenama”

Dame i gospodo, današnji neprijatelji su drugog kova od nekadašnjih kraljevskih, carskih ili onakvih kakve smo poznavali u sovjetskom sistemu. Koriste se drugačije metode i načini da nas pokore.
Danas nas ne stavljaju u zatvore, ne transportiraju nas u koncentracione logore, ne šalju nam tenkove da zauzmu naše slobodne zemlje. Danas se koristi artiljerija medija, s prijetnjama i ucjenama, odnosno, koristila se do sada.

Ljudi Europe se polako bude, formiraju se, iznova, i uzimaju sve više prostora. Grede Europe koje počivaju na suzbijanju istine, sve više škripe i lome se.

Narodi Europe su možda konačno shvatili je njihova vlastita budućnost na kocki: sada više nije samo blagostanje, lagodan život i posao u opasnosti, nego su i naša sigurnost i naš miran uređeni život u opasnosti. Konačno su narodi Europe, uljuljkani u vlastitom obilju i blagostanju, shvatili, da su životni principi koji su Europu izgradili – u smrtnoj opasnosti.

Europa je zajednica kršćanskih, slobodnih i neovisnih naroda; jednakosti muškaraca i žena; pravednog natjecanja i solidarnosti; ponosa i poniznosti; pravednosti i milosti. U našem vremenu se ne dešava napad u smislu rata ili prirodne katastrofe, kada nam odjednom nestane tlo pod nogama.

Masovna imigracija je poput vodene struje koja nezaustavljivo ispire/nagriza obalu. Maskirana je poput humanitarnog slučaja, ali je u svojoj srži okupiranje teritorija. I što za nju predstavlja zadobiveni teritorij, predstavlja za nas izgubljeni teritorij.

“Moramo imati Brisel pod kontrolom”

Jata opsjednutih zagovaratelja ljudskih prava imaju neodoljivu potrebu da nas ukoravaju i optužuju. Mi smo navodno neprijateljski ksenofobi. Ali istina je, da je povijest naše nacije povijet uključenja. I povijest kulturnog ispreplitanja.

Oni koji su htjeli doći ovamo, kao novi članovi obitelji, kao saveznici, kao protjerani, kao oni koji strahuju za vlastiti život, primljeni su, kako bi mogli ovdje sebi stvoriti novi dom.
Ali oni, koji su došli s namjerom da promijene naše društvo, da prilagode naš narod njihovim predodžbama, onima koji su došli ovamo nasilno i protiv naše volje – uvijek su dočekani otporom.
Dame i gospodo, najprije su govorili o nekoliko stotina, zatim o tisuću do dvije premještenih osoba. Ali niti jedan imalo odgovorni europski vođa se ne bi usudio prisegnuti da ove tisuće neće prerasti u desetke i stotine tisuća.

Ako želimo zaustaviti ovu masovnu imigraciju, moramo najprije imati Brisel pod kontrolom. Glavna opasnost ne prijeti od onih koji žele doći ovamo, nego od briselskog fanatičnog internacionalizma. Ne smijemo dozvoliti da se Brisel izdigne iznad zakona. Ne smijemo dozvoliti da nam budu nametnuti gorki plodovi kozmopolitske imigracijske politike.
Mi nećemo u Mađarsku importirati kriminal, teror, homofobiju, i antisemitizam koji pali sinagoge. Nećemo dopustiti da se stvore gradski teritoriji nedostupni zakonu, nećemo dopustiti masovne nerede. Ovdje neće biti imigrantskih nereda i bandi koje su u lovu na naše žene i kćeri. Mi nećemo dozvoliti da nam drugi propisuju koga da pustimo u zemlju, s kim da živimo, i s kime da dijelimo našu zemlju.

“Nećemo služiti strancu u vlastitoj zemlji”

Mi znamo kako se takve stvari razvijaju. Najprije dozvolimo da nam propisuju koga ćemo pustiti da uđe, onda nas prisile da služimo strancu u našoj vlastitoj zemlji.

Na kraju će nam reći da se spakujemo i napustimo našu vlastitu zemlju. Zato odbijamo planove prisilnih migracija, i ne toleriramo ucjenjivanje i prijetnje.

Došlo je vrijeme zvoniti zvona upozorenja. Došlo je vrijeme opozicije i otpora. Došlo je vrijeme sakupljanja saveznika. Došlo je vrijeme podizanja barjaka ponosnih nacija. Došlo je vrijeme zaustavljanja uništenja Europe i spašavanja njene budućnosti. Za taj cilj pozivamo neovisno o političko-partijskoj pripadnosti, svakog građanina Mađarske na ujedinjenje i pozivamo sve narode Europe na ujedinjenje.

Europski lideri, i europski narod ne smiju više živjeti u dva odvojena svijeta. Moramo ponovno postići ujedinjenje Europe.

Mi, narodi Europe, ne možemo pojedinačno biti slobodni, ako nismo zajedno slobodni. Ako ujedinimo naše snage, bit ćemo uspješni; ako idemo u različitim smjerovima, nećemo uspjeti. Zajedno smo jaki, u razjedinjenju smo oslabljeni. Ili zajedno ili nikako – takav zakon vrijedi danas.

Mađari, tako je bilo zapisano 1848 u “knjizi sudbine” da se ništa ne može suprotstaviti Habsburškoj Monarhiji. Da smo onda rezignirali, bila bi naša sudbina zapečaćena, i njemačko more bi progutalo Mađarsku. 1956 je zapisano u “knjizi sudbine” da ćemo ostati okupirana i sovjetizirana zemlja, sve dok patriotizam ne nestane i iz posljednjeg Mađara. Da smo tada rezignirali, bila bi naša sudbina zapečaćena i sovjetsko more bi progutalo Mađarsku.

“Anonimne svjetske sile žele eliminirati sve što je neovisno”

Danas u “knjizi sudbine” stoji napisano da prikrivene, anonimne svjetske sile žele eliminirati sve što je jedinstveno, neovisno, stoljećima staro i nacionalno. Oni žele izmiješati kulture, religije i narodnosti sve dok naša mnogostrana i ponosna Europa ne bude konačno iscijeđena i podložna. I ako se pomirimo s takvim svršetkom, onda će naša sudbina biti zapečaćena, i požderat će nas divovski želudac Sjedinjenih država.

Zadatak koji se očekuje mađarski narod, i sve ostale europske narode, koji još nisu sasvim izgubili zdravi razum, da se suprotstavimo, ispravimo i transformiramo sudbinu koja nam je namijenjena.

Mi, Mađari, i Poljaci, znamo kako se to radi. Mi smo naučili da se možemo suočiti s opasnošću samo ako smo dovoljno hrabri. Zato moramo izvući staru vrlinu hrabrosti iz mulja zaborava.
Ponajprije moramo ojačati našu kičmu, moramo odgovoriti jasno i s glasom dovoljno jakim, da nas se može čuti blizu i daleko, na prvom mjestu, na najvažnije pitanje, koje je odlučujuće za našu daljnju sudbinu:

Pitanje po kojem će Europa opstati ili pasti: “Hoćemo li biti robovi, ili slobodni ljudi – to je pitanje na koje mi odgovor morate dati!”.

net.hr

Objava Danas je u Europi zabranjeno govoriti istinu – pročitajte briljantan Orbanov govor! pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Čelnici EU-a bi trebali dovršiti načelni sporazum postignut početkom prošlog tjedna prema kojem bi Turska trebala primiti sve migrante koji su s njezina teritorija dođu na grčke otoke kao i one koje koji budu uhvaćeni u turskim teritorijalnim vodama. Njemačka kancelarka Angela Merkel izrazila je ‘oprezni optimizam’ vezano za postizanje dogovora s Turskom. Rekla je kako se nada da će 28 članica postići suglanost oko dogovora s Turskom, da će se o tome voditi ‘intenzivne konzultacije kako bi se uravnotežili interesi Turske i EU-a’.

Komisija je jučer objavila prvo izvješće o provedbi dvaju programa – o premještanju 160.000 izbjeglice iz Grčke i Italije u druge članice i preseljenju 22.504 iz trećih zemalja u EU. Do sada je iz Grčke i Italije premješteno samo 937 izbjeglica, a iz trećih država u EU njih 4555. Na summitu je i hrvatski premijerTihomir Orešković. Mi od onih prvih 100 tisuća ljudi iz Italije i Grčke trebamo primiti blizu tisuću, a iz Turske 150 ljudi. Moramo još neke stvari dogovoriti, pitanja viza za turske državljane, otvaranje pregovaračkih poglavlja i druge teme. Kada se sve to riješi onda će cijeli proces krenuti, rekao je Orešković novinarima.

Turska je prije desetak dana, 7. ožujka na sastanku s čelnicima EU-a postavila niz zahtjeva koje bi EU trebala ispuniti kako bi došlo do sporazuma. Među tim zahtjevima su dodatne tri milijarde pomoći za zbrinjavanje sirijskih izbjeglica, pored one tri milijarde obećane prošle godine, ukidanje viza za turske državljane do lipnja i ubrzavanje pristupnih pregovora.

Dogovor s Turskom za EU nije jednostavan. Već pljušte optužbe da EU popušta Turskoj, koja se služi ucjenama da bi dobila što više znajući da bez nje nema rješenja migrantske krize. Mnogi čelnici su dolasku na summit izrazili suzdržanost u pogledu ishoda sastanka.

hrt.hr

Objava EU i Turska dogovaraju kako će riješiti migracijsku krizu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.