Što bi u praksi značile tehničke izmjene izbornog zakona?

Hrvatska republikanska stranka (HRS) i Partija demokratskog progresa (PDP) u studenom prošle godine predstavile su smjernice za prijedlog koji bi uveo tehničke promjene za izbore, odnosno da se uvede skeniranje otiska prsta, skeniranje biračkih listova te elektronsko brojanje na izborima.

“Prošli Opći izbori su u povijesti BiH bili najkorumpiraniji. Izbori koji su kao nikada do sada ukrali demokraciju. Nećemo ništa izmisliti kada kažemo da svaka korupcija u BiH počinje i završava na izbornim krađama. Lokalni izbori 2024. će biti uzaludni ako se u ovoj neizbornoj godini ne usvoje tehničke izmjene Izbornog zakona. Mi smo sačinili jedan prijedlog s kojim ćemo ići svim političkim strankama u oba entiteta i tražit ćemo da prihvate ono što je napisano ovdje”, kazao je tada Slaven Raguž, čelnik Republikanaca.

U Banjoj Luci smatraju da je stvar puno kompleksnija

“Razlog za neusvajanje tehničkih izmjena je taj što za to nema većine u Domu naroda Parlamenta BiH. Tu se onda pojavio taj dogovor iz Laktaša koji podrazumijeva i šire izmjene od onih tehničkih i bilo je očekivano da do usvajanja tog prijedloga u Domu naroda neće doći. Pazite, tu je klizav teren kada govorimo o tome da je zaustavljen prijedlog koji bi tobože spriječio krađu na izborima. Nisam siguran da bi zaustavio, jer kod nas se sve pravi tako da se prvo smisli prevara, pa se onda predloži neko rješenje. Tako da nisam siguran da bi tehničke izmjene zaštitile integritet izbora. A da sadašnje elite ne žele nikakvo rješenje koje bi promijenilo bilo kako sadašnji sustav, to je činjenica. Godinama imamo interresornu radnu grupu za izmjenu izbornog zakona i nije urađeno apsolutno ništa, pa je bilo malo naivno vjerovati da će sada doći do nekog zaokreta”, kazao je za hercegovina.info Aleksandar Stojanović, urednik portala Banjaluka.net.

Tko će pregledavati skenirano?

“Ako govorimo o ovim tehničkim izmjenama, nemam neko pretjerano lijepo mišljenje. Mislim da nije problem u tehnikalijama, nego u suštini Izbornog zakona i zato je potrebna šira reforma. Mislim da netko pokušava prodati priču kako će nam uvođenjem skenera sve krenuti, kao da je sav problem BiH ovih 30 godina u tome što nije bilo skenera. Zamislimo hipotetičku situaciju da natječaj za taj softver dobije Prointer…
S druge strane, ono što je dogovoreno u Laktašima djeluje kao pomak. Prije svega, Izborni zakon mora biti rezultat volje i dogovora isključivo i samo tri naroda, a nikako da bude nametnuto rješenje sa strane. Kako da imamo povjerenje u izborni proces ako su pravila tog procesa nametnuta od nekoga? Ovdje nam se servira priča da su stranci apostoli koji su došli u ime Gospodnje i da nam žele samo dobro, a to je potpuna glupost. Dakle, ono što je dogovoreno u Laktašima je sasvim korektno i siktanje SDA to najbolje pokazuje. Ipak, mislim da ni to neće biti usvojeno, jer kao što sam naveo na početku, nikome od ljudi u vlasti nije u interesu da se postojeće stanje promijeni”, kazao je u nastavku Stojanović.

Bez nade u tehničke izmjene Izbornog zakona

“U dogledno vrijeme sigurno ne. Osim ako netko ne nametne ta rješenja. A to bi bio pucanj i u ovaj minimum demokracije u BiH. Međutim, malo nervira ta priča oko požurivanja čitavog tog pitanja. Nije Izborni zakon neki bezvezni zakon kojim bi se olakšao priključak na vodu ili tako neki komunalni problem. Riječ je o suštinskom pitanju i ne treba takva pitanja lomiti preko koljena. Ako sadašnja vlast može sjesti i dogovoriti vlastito rješenje, koje će, dakle, biti plod našeg unutarnjeg dogovora, onda im treba dati koliko god treba vremena kako bi se našlo rješenje koje će osigurati veći integritet, bez da dira u Ustav BiH i njenu daytonsku strukturu”, zaključio je Aleksandar Stojanović u razgovoru za hercegovina.info.

SNSD i HDZ kao čvrsta sprega

“Pa, kada se vidi tko je u Domu naroda podržao izmjene Izbornog zakona, a tko je bio protiv, nije toliko teško zaključiti. Dakle, izričito protiv ovog prijedloga tehničkih izmjena zakona, odnosno protiv njegovog razmatranja po hitnom postupku, su bili izaslanici SNSD-a i HDZ-a BiH, a zbog čega on ide u redovnu proceduru. To, naravno, traži dodatno vrijeme. Zanimljivo je to što je Kemal Ademović iz NiP-a dakle iz stranaka Trojke bio suzdržan, za razliku od Zastupničkog doma gdje su zastupnici Trojke podržali ovaj prijedlog SDA zajedno sa strankama koje su oporba u RS-u. Dakle, iz svega se zaključuje da stranke SNSD i HDZ i u ovom slučaju djeluju kao čvrsta sprega i to ponovo iz politkanskih razloga. Nipošto ne glasati za rješenja koja dolaze npr. od oporbe, a posebno ne za rješenja koja im kvare konceptu. Pogotovo lideru HDZ-a Draganu Čoviću, koji je i sam u Domu naroda glasao protiv, a koji ima vlastitu viziju (poznatu javnosti) o tome kakve promjene Izbornog zakona želi. Smatram da on, odnosno njegova stranka, a samim time ni SNSD, neće glasati za izmjene Izbornog zakona o izbornom integritetu prije nego što ne dobije željene Izbornog zakona koje se posebno tiču izbora članova Predsjedništva BiH”, istaknuo je za hercegovina.info Amil Dučić, novinar portala Fokus.ba.

Sporne odredbe

“Smatram da su izmjene Izbornog zakona većim dijelom na tragu onoga što traži međunarodni faktor i nevladine organizacije s ciljem transparentnijih izbora. No, ima i nekih spornih odredbi, naprimjer o biranju članova biračkih odbora, gdje se predlaže da to mogu biti samo stranke koje imaju predstavnike u vlasti. Možda je upitan i odredba koja nalaže da su odluke SIP-a konačne i obavezujuće ako se zna da stranke u SIP dijelom imenuju i političke funkcionere”, kazao je.

Dučić smatra da je sve na HDZ-u i Čoviću

“Sve će ovisiti o ponašanju HDZ-a i Dragana Čovića odnosno o tome hoće li istrajati u namjeri da prvo dođe do izmjena Izbornog zakona koje predlaže HDZ, a da sve ostalo treba čekati. Odnosno ovisit će o pragu tolerancije visokog predstavnika i međunarodne zajednice prema ovakvim ultimatumima”, zaključio je Amil Dučić za hercegovina.info.

Podsjetimo, na prošlotjednoj sjednici Doma naroda BiH izaslanici su prvo sa 7 glasova protiv i 3 suzdržana od ukupnih 14 glasova oborili inicijativu da se ovaj prijedlog razmatra po hitnoj proceduri. Nakon glasanja o hitnom postupki koji nije prošao, uslijedilo je glasovanje o skraćenom postupku, no ni on nije dobio potrebnu većinu budući da je 8 izaslanika bilo protiv, 1 suzdržan i 5 za od ukupno 14 glasova, s tim da je Želimir Nešković kao 15. član Doma naroda (SNSD) ranije napustio sjednicu te nije pristupio glasanju.

PROTIV: Dragan Čović (HDZ BiH), Ilija Cvitanović (HDZ 1990), Zdenko Ćosić (HDZ BiH), Marina Pendeš (HDZ BiH), Nikola Špirić (SNSD), Snježana Novaković-Bursać (SNSD), Radovan Kovačević (SNSD), Sredoje Nović (SNSD)

ZA: Šefik Džaferović (SDA), Dženan Đonlagić (DF), Safet Softić (SDA), Džemal Smajić (SBiH), Kemal Ademović (NiP)

SUZDRŽAN: Zlatko Miletić (Za nove generacije)

Objava Tko nije podržao tehničke izmjene Izbornog zakona i zašto? pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

”Imam osjećaj da se vrtimo u krug i po meni je jedino rješenje da HDZ BiH odustane”, rekao je u izjavi nakon sastanka sa izaslanstvom SAD-a i EU lider SDA Bakir Izetbegović.

Dodao je kako se uzda u sastanak Neumu gdje će biti prisutni predstavnici većine parlamentarnih stranaka. Kaže kako očekuje da se tu napravi pomak uz dozu odgovornosti.

Nakon prvih današnjih obaveza cijela svita stranih i domaćih pregovarača seli se u Neum, gdje se u zatvorenom farmatu namjerava okončati cijeli proces dogovora o izbornoj reformi

Večeras je u Neumu planirana uvodna večera, a u narednim danima američki i EU diplomati izložit će svoje posljednje argumente u želji da približe stavove političkih lidera.

“Gdje je izlaz? To je spremnost, eventualna, HDZ-a i HNS-a da shvate da nemaju pravo na veto i blokadu 100% tema koje se odnose na FBiH jer u ovom času to rade, blokiraju Federaciju BiH”, rekao je. Kaže da, ukoliko bude te spremnosti da zaista štite, možda preciznije definirani vitalni interes hrvatskog naroda, a da ne sprečavaju volju većine u federalnom parlamentu, može se naći rješenje i za sve ostalo.

“Prijedlozi HDZ-a sada su tri koraka unatrag. Treba shvatiti da ne mogu predstavnici Hrvata raditi ovo što rade već tri godine ili kada je u pitanju Ustavni sud već dvije godine”, istakao je.

Izetbegović je rekao da stranci nisu predstavili nikakav papir s prijedlozima, osim onoga što je Venecijanska komisija od prvog dana na tome da se brišu etnički prefiksi i da bez toga nema implementacije presuda Europskog suda za ljudska prava

“HDZ se odupire, ali mislim da neće moći ostati na tome. Ako ne bude dogovora, izbori će biti po sadašnjem zakonu. Morat će pristati, neće valjda uraditi i tu stvar, neće valjda dokinuti pravo građanima na izbore. Ne vjerujem da će se HDZ u to upustiti”, kazao je.

Što se tiče prijedloga Milorada Dodika da se zakonski zabrani i nazivanje entiteta, grupa i pojedinaca genocidnim i da je to uslov RS-a za povratak u institucije BiH, Izetbegović je rekao: “Dodik traži način da se vrati u Parlament BiH, Vijeće ministara.. I to je dobro, mi to podržavamo. Mi nikada nismo jedan narod, npr srpski, nazivali genocidnim, niti smo Republiku Srpsku zvali tako. Prihvatili smo je u Dejtonu 1995, goidine, ali znamo što je prethodilo. Dogodio se genocid i u njega je bila involvirana vojna i politička struktura koja će uspostaviti RS. Ali nemamo namjeru vrijeđati entitete i narode. Tako da ovo jeste jedan izlaz. Oni koji prave probleme i blokade zaslužuju sankcije, a oni koji se trude i ulažu napore ne zaslužuju sankcije”.

Prokomentirao je i izjave da je FBiH neuspješna i komplicirana, a RS uspješna

“To nije točno. FBiH sa svojom kompleksnošću ima trostruko veće pribiranje neizravnih poreza, dakle potrošnja je trostruko veća. Potrošnja goriva, dakle industrije, je četiri puta veća nego u RS-u. FBiH je manje zadužen i uspješniji entitet od Republike Srpske”, kazao je.

Izetbegović i Čović ranije stavljali imperativ na popravljanje odnosa

Podsjetimo, nešto ranije je Izetbegović na radnom sastanku s predsjednicima i članovima Gradskog  i Županijskog odbora SDA u Mostaru poručio da je optimist te kazao da će učiniti sve učiniti sve da se jedno neprirodno stanje, gdje su se ponovo pokvarili odnosi Hrvata i Bošnjaka, mi s njima ili oni s nama, popravi, jer to je jako štetno i za BiH i Hrvatsku.”

Čović je također ranije pozivao na otopljavanje političkih odnosa između Bošnjaka i Hrvata, navodeći da je to strateško pitanje. “Smatram to ključnim preduvjetom za relaksiranje odnosa i politike Bošnjaka i Hrvata u FBiH, a da onda zajedno s partnerima iz RS-a pokušamo naći neki izlaz koji će omogućiti da institucije BiH koliko-toliko normalno funkcioniraju”, govorio je Čović.

Idućih pet tjedana ključno

Čović je studenom 2021. godine istaknuo da tri konstitutivna naroda i njihova prava moraju biti potpuno istovjetni kako bi se spriječilo svaki oblik diskriminacije te govorio: “Ključno je dovršiti izmjene Izbornog zakona u 2021. godini. Konstitutivni narodi moraju biti jednaki u pravima i zastupljenosti, nužna je nediskriminacija.“

With PM @AndrejPlenkovic on the situation in #BiH. Urgent stabilization needed, agreement on changes of the Election Law a high priority. 3 constituent peoples & their rights must be fully equal, non-discrimination to be respected. ?? remains the strongest partner of ??. pic.twitter.com/iFc740lQ7M

— Dragan Čović (@Dragan_Covic) November 23, 2021

Objava Izetbegović nakon sastanka: ”Rješenje je da se HDZ povuče” pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

“Puno toga je bilo na stolu… ali realno treba kazati, ništa nismo usuglasili. Postoji mogućnost za nekih desetak ili petnaestak dana da nastavimo još jednu rundu razgovora”, kazao je Čović novinarima u Sarajevu nakon novog kruga pregovora, održanog uz posredovanje posebnog američkog izaslanika Matthewa Palmera i ravnateljice pri službi za vanjske poslove Europske unije (EEAS) Angeline Eichhorst.

Lider HDZ-a BiH tvrdi kako prostor za dogovor postoji, no pitanje je dobre volje kod onih koji u tome sudjeluju, a stajalište hrvatske strane pritom ostaje jasno i nepromijenjeno.

“Hrvatski narod treba birati svoje predstavnike tamo gdje je to ustav definirao, a to su domovi naroda i Predsjedništvo BiH”, kazao je Čović.

Odgovarajući na novinarska pitanja o glasanju zastupnika HDZ-a BiH u Domu naroda parlamenta BiH, koji su podržali prijedloge srpskih zastupnika da se stavi izvan snage zakon o zabrani nijekanja ratnih zločina u BiH, Čović je kazao kako mu je žao zbog pogrešnih interpretacija tog čina, uz poruku kako taj prijedlog ionako nije dobio potporu, a u drugom krugu glasanja ne bi ni prošao, piše Hina.

“Taj zaključak neće ni proći. Ako je to nekoga povrijedilo, ja se ispričavam i nadam da više nikada nećemo morati da se tako okupljamo, uvjetujemo i međusobno ohrabrujemo da bismo sjedili zajedno”, kazao je Čović sugerirajući kako je glasanje hrvatskih zastupnika i potpora Dodikovim zastupnicima zapravo bila poruka SDA-u.

Čelnik SDA Bakir Izetbegović kazao je pak kako upravo ovakvi Čovićevi postupci smanjuju izgleda za dogovor i o izbornom zakonu jer time provocira Bošnjake.

Da je Čović kazao kako će Hrvati braniti BiH to bi povećalo izglede da se postigne sporazum, a ovako su te šanse smanjene, kazao je Izetbegović

“Čak i poslije incidenta s dodjelom odlikovanja generalu (Slavku) Lisici, koji je načinio zločine protiv Hrvata u Hrvatskoj, nakon čega je smijenjen veleposlanik Hrvatske u BiH, Čović nije izvukao pouke i napravio je tešku grešku prije dva-tri dana”, kazao je Izetbegović aludirajući na činjenicu da je Čović 2019. sudjelovao u obilježavanju dana Republike Srpske u Banjoj Luci, kada je i dodijeljeno obilježje generalu koji je u Hrvatskoj optužen za ratne zločine.

U odnosu na pregovore o izmjenama izbornog zakona Izetbegović je umjereno optimističan i vjeruje da je dogovor moguć

“Mislim da ima rješenja, samo ako bude dovoljno pameti da se napravi po neki mali korak”, kazao je Izetbegović dodajući kako je nužno da u konačnom dogovoru sudjeluju sve stranke, a ne samo HDZ i SDA.

Objava KORAK NAPRIJED, NAZAD DVA: Pregovori o izbornom zakonu bez rezultata pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Počevši od izbora Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH većinom bošnjačkim glasovima, problema oko ANP-a, Programa reformi i NATO-a, pa sve do najnovijih blokada iz RS-a zbog odluka Ustavnog suda BiH sve to je dovelo cijelu zemlju u paralizu i dodatno propadanje.

Na to su se nadovezali i neki globalni problemi pa smo i na EU putu miljama daleko od statusa kandidata jer se sa velikom sigurnošću sada može reći da ga nećemo dobiti tijekom hrvatskog predsjedavanja Vijećem EU. Hrvatski i bošnjački politički blokovi su upravo za ovaj mjesec najavljivali “otkočenje” procesa i dogovora oko održavanja izbora u Mostaru, izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH kao i ubrzan rad na ispunjavanju kratkoročnih i dugoročnih prioriteta iz Mišljenja Europske komisije. Ožujak prolazi, rezultata “ni na mapi”.

Bez pomaka

HDZ BiH i stranke okupljene oko HNS-a te koalicija SDA-SBB-DF možda su u ovom trenutku najbliže dogovoru što i kako s izborima u Mostaru kojih nema od 2008. I to samo zato što je u presudi Europskog suda za ljudska prava jasno dan rok političarima za dogovor, a ukoliko isti izostane Ustavni sud BiH odrediti pravila za održavanje izbora. U ovom trenutku dvije strane su miljama daleko od dogovora, na stvari gledaju iz dijametralno suprotnih kutova ali postoji mala mogućnost dogovora jer ne žele to prepustiti Ustavnom sudu BiH.

Kada je pak u pitanju izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH uvažavajući presude Ustavnog suda BiH (prvenstveno u “slučaju Ljubić”) i Europskog suda za ljudska prava (“Sejdić-Finci”, “Pilav”…) stvari su još gore. One se naime nisu pomakle s mrtve točke od prvog dana pregovora, svatko je “tvrd” u svojim stavovima i ne žele odstupiti niti milimetra. Na taj način dogovora neće biti nikada, samim time niti nove federalne vlasti, a moguće i nekih županijskih. Što je još i gore – što ukoliko se opet 2022. dogodi “fenomen Komšić”? U kakvu ćemo tek tada krizu upasti? Odgovaraju li političarima te krize?

Ništa dalje nismo odmakli niti u ispunjavanju 14 prioriteta i više od 100 mjera iz Mišljenja Komisije, a bez značajnog napretka u tim poljima ne da nećemo dobiti status kandidata u 2020., nego ga nećemo dobiti nikada. Navedene blokade od 2018. totalno su na margine bacile EU put, time se malo tko uopće i bavi i stavlja kao najvažniju temu. U međuvremenu Srbija i Crna Gora pregovaraju, Sjeverna Makedonija i Albanija će to početi moguće već ovog mjeseca, Kosovo će krupnim koracima krenuti naprijed čim nađu “zajednički jezik” sa Srbijom. Dakle, svi osim nas koji ne da stojimo u mjestu nego idemo unatrag. I kao takvi više nikoga u EU i ne zanimamo.

Nastavak blokada

Ovome moramo dodati činjenicu kako kadrovi iz RS-a sudjeluju u radu svih državnih institucija, ali o svemu glasuju protiv i na taj način su institucije u blokadi i ne mogu donijeti niti jednu odluku.

Vrlo je upitno hoće li se uspjeti ubrzo prevladati ova blokada jer sve bošnjačke stranke i one sa sjedištem u Sarajevu ne žele niti čuti o odlasku stranih sudaca iz Ustavnog suda BiH. Prevedeno – svaka pora života u BiH je blokirana i na taj način politika kao da šalje poruku onima koji žele ostati ovdje da što prije idu. Još kada znamo da će se u listopadu održati lokalni izbori te će se uskoro podizanje tenzija dići na novu razinu jasno je kako je tekuća godina već izgubljena ukoliko pričamo o nekom značajnijem napretku. Naravno, ukoliko izuzmemo virtualne infrastrukturne objekte, nepostojeće povećanje standarda i nevidljivo zadovoljstvo naroda i žitelja u BiH.

/Izvor: Dnevni list/

Objava UNATOČ NAJAVAMA: Nit’ Izbornog zakona, nit’ dogovora o Mostaru, nit’ ispunjenja prioriteta na EU putu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

”U medijima se govori o ne uspostavi vlasti na federalnoj razini bez izmjena izbornog zakona, a na istoj toj razini cvjeta postizborna suradnja novih/starih partnera. Donošenje protuustavnog Proračuna Federacije i posljednja odluka o podršci za garanciju kredita za izgradnju Bloka 7 TE Tuzla dokazi su kako je to uvjetovanje uspostave vlasti izmjenama izbornog zakona samo farsa”, navode u svom priopćenju iz Hrvatske republikanske stranke.

Priopćenje prenosimo u cijelosti:

”Hrvatska politika i bez nove izvršne vlasti ima instrumente u rukama s kojima može natjerati partnere na intenziviranje razgovora o izmjenama izbornog zakona i implementaciji odluke Ustavnog suda s kojom bi se dugoročno onemogućila politička nametanja svake vrste. Na posljednjoj sjednici Predsjedništva HNS-a, predsjednik HRS-a Slaven Raguž je sugerirao legitimno izabranim hrvatskim predstavnicima u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti da iskoriste te instrumente, osobito u zakonodavnim institucijama Federacije. Ako se već palo na ispitu prigodom donošenja Proračuna Federacije, koji je protuustavan budući da se pristalo na činjenicu da je kroz njega provučen i Proračun Grada Mostara, odlučivanje o garanciji za kredit za izgradnju Bloka 7 TE Tuzla i protivljenje hrvatskih predstavnika toj odluci je prigoda koja bi se mogla iskoristiti za vraćanje u fokus onoga što je Hrvatima trenutno najvažnije: izmjene izbornog zakona i osiguranje legitimnih izbora. Predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH Dragan Čović je pred cijelim Predsjedništvom izjavio kako će hrvatski zastupnici u Domu Naroda biti protiv odluke o garanciji za taj kredit i kako je izborni zakon prioritet nad prioritetima. Niti par sati nakon sjednice Predsjedništva HNS-a, vijest kako je Dom Naroda uvjerljivom većinom (46 za i 3 suzdržana) podržao odluku da Federacija bude garant Elektroprivredi BiH za kredit od 614 milijuna Eura. Hrvatski zastupnici u novoizabranoj zakonodavnoj vlasti na razini Federacije, bez iole razumljive i argumentirane rasprave, su pristali na davanje garancije od 1,5 milijardi KM što čini oko 60% Proračuna Federacije. U slučaju nemogućnosti vraćanja istog od strane EP BiH, kredit će vraćati svi građani BiH. Ova odluka ne samo da je financijski suicidalna, nego je i protivna EU direktivama o slobodnom tržištu, o čemu se očitovala i Europska energetska zajednica, jer se garancija dala na cjelokupan iznos kredita, a ne na maksimalno 80%. EEZ je preračunala kako Vlada Federacije u biti kupuje osiguranje za EP BiH koje bi na komercijalnom tržištu vrijedilo blizu 200 milijuna KM. Toliko o EU integracijama i europskome putu BiH. S druge strane, u nedavnim izjavama premijera Novalića, kroz kreditiranje izgradnje Bloka 7 TE Tuzla, spominjalo se ne samo financiranje Bloka 7 nego i određena financijska pomoć rudnicima. Dakle, već je najavio kako postoji mogućnost da određeni dio kredita ode u namjene koje nisu navedene u kreditu. Zna se kako svake godine Federacija financijski već „konsolidira“ svoje gubitaše sa preko 100 milijuna KM, sukladno zakonu o financijskoj konsolidaciji gubitaša, postavlja se pitanje što je sa Aluminijskim kombinatom? Što je sa tvrtkama koje gravitiraju na područjima gdje većinski žive Hrvati, a muku muče sa dugovima? Hrvatski predstavnici u vlasti, koje tobože nema jer nije došlo do izmjena izbornog zakona, bespogovorno i bez ovih pitanja digoše ruku za sve. Poštovani predstavnici hrvatskog naroda, legitimno izabrani, ovim putem vam zahvaljujemo na dosljednosti i ustrajnosti. Neka vam je u slast sve ono što ste zauzvrat dogovorili za dizanje vaših ruku. Sve će to narod i buduće generacije na kraju platiti. Narod kojeg je sve manje i generacije za koje vas nije briga. Možete slobodno konstituirati vlast na federalnoj razini bez izmjena izbornog zakona, jer je očigledno kako ste sami sebi svrha. Nimalo ne sumnjamo da ćete to u konačnici i napraviti, te naći neko domoljubno opravdanje za to”, ističu iz HRS-a.

Objava HRS: ”Farsa od ne-uspostave vlasti bez izmjena izbornog zakona” pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Vijeće ministara BiH, odnosno cjelokupnu zakonodavnu i izvršnu vlast na državnoj razini, potrebno je formirati kako se potom moglo pristupiti izmjenama Izbornoga zakona BiH. Formiranje Vlade FBiH nema nikakvih dodirnih točaka s izmjenom Izbornoga zakona BiH, te se stoga hrvatske stranke neće ni žuriti s uspostavom te razine vlasti. Županijske vlade će, pak, biti formirane što je brže moguće.

To je sažetak stava hrvatske politike u BiH vezane za uspostavu vlasti nakon posljednjih Općih izbora. Stav svih hrvatskih stranaka je da je uvjet za bilo kakvu uspostavu vlasti upravo izmjena Izbornoga zakona BiH i to na način da jedan narod drugom ne bira političke predstavnike.

Nikad više dva bošnjačka člana…

„Nikad više bošnjački narod neće izabrati dva člana Predsjedništva BiH. Čvrsto vjerujem da ćemo pronaći partnere za promjene Izbornoga zakona“, rekao je nedavno predsjednik HNS-a BiH i HDZ-a BiH Dragan Čović te tako zapravo sublimirao stav hrvatske politike vezane za izmjene Izbornoga zakona BiH.

Naime, Izborni zakon BiH opterećen je presudama Ustavnoga suda BiH u predmetu Ljubić kao i presudama Europskoga suda za ljudska prava (Sejdić-Finci, Pilav, Zornić) te je na posljednjim izborima pokazana sva apsurdnost tog zakona.

Izbor Željka Komšića bošnjačkim glasovima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH eklatantan je primjer svega onoga što je pogrešno s tim zakonom. To je uostalom prepoznato i u presudi Ustavnoga suda BiH u predmetu Ljubić gdje je rečeno da mora postojati veza između onih koji biraju i onih koji su izabrani u tijelima vlasti predviđenim za nacionalno predstavljanje na svim administrativno-političkim razinama. Te razine su Predsjedništvo BiH i domovi naroda na državnoj i federalnoj razini. Pojednostavljeno rečeno, Ustavni sud je prepoznao izbornu prijevaru koja je utjelovljena u izboru Komšića u Predsjedništvo BiH.

Ipak, postavlja se pitanje kako provesti izmjene Izbornoga zakona, s obzirom na to da je bošnjačkoj politici „vitalni nacionalni interes“ nastaviti nametati političke predstavnike u prvom redu Hrvatima, a onda i Srbima.

„Izborni zakon se vrlo teško, gotovo nikako može izmijeniti bez formiranja vlasti na državnoj razini. Činjenica je kako se svaki, pa tako i Izborni zakon usvaja u dva doma Parlamenta BiH, ali je također činjenica kako su za donošenje svakog, pa tako i ovoga zakona nužna mišljenja ministarstava iz Vijeća ministara u čijoj je nadležnosti“, rekao je za Dnevnik.ba Mario Karamatić, predsjednik HSS-a BiH i član Predsjedništva HNS-a BiH.

„Preoptimistično bi bilo očekivati da ministri i stranke koje neće biti u idućem sazivu Vijeća ministara odrade svoj dio posla te je zbog toga nužno formiranje Vijeća ministara čim prije“, istaknuo je Karamatić.

“Vlada FBiH druga priča”

U sadašnjem Vijeću ministara i dalje sjede ministri iz Saveza za promjene (koalicija SDS, PDP) iz Republike Srpske i jasno je da oni neće sudjelovati u izmjenama Izbornoga zakona. Također, potpuno je jasno da je SNSD-u Milorada Dodika silno stalo da se što prije uspostavi novo Vijeće ministara i da preuzmu ministarske pozicije.

„Vlada Federacije je, u svijetlu donošenja Izbornog zakona, apsolutno nebitna, tako da nema potrebe ulaziti u priču o formiranju nove Federalne vlasti prije nego se usvoji novi Izborni zakon. Imajući u vidu kako stranke HNS-a trenutačno imaju šest federalnih ministara i predsjednika Federacije BiH, nema nikakve potrebe za bilo kakvom žurbom“, rekao je Karamatić.

I sam Čović je u više navrata izjavljivao kako se što prije treba pristupiti uspostavi Vijeća ministara, dok je Vlada FBiH „druga priča“.

„(Izborni zakon) je apsolutni uvjet za uspostavu vlasti. Izborni zakon mora biti prethodna faza traženja partnerstava sa strankama s kojima ćemo napraviti novu reformsku agendu u kojoj bi trebalo definirati ekonomsku stabilnost, pravnu sigurnost i europski put BiH“, rekao je Čović u jednom intervjuu netom nakon izbora.

“Sarajevo i dalje šuti i zbog toga tavorimo u mjestu”

Bariša Čolak, izaslanik u državnom Domu naroda za Dnevnik.ba je potvrdio kako će izmjenama Izbornoga zakona pristupiti odmah nakon uspostave Vijeća ministara.

„Jasno je da od početka imamo prisutan jedan te isti stav kod bošnjačke politike. Oni se uopće ne upuštaju o raspravu o legitimnom političkom predstavljanju. Mi smo se naslušali svega vezano za legitimno predstavljanje. Neki to izjednačavaju s fašizmom što je dno-dna zdravog razuma. Činjenica je da još uvijek u javnosti nemamo stava da je bošnjačka politika spremna odreći se komoditeta da nameću političke predstavnike Hrvatima ali i Srbima“, rekao je Čolak.

Dodao je kako „krnji Izborni zakon“ stalno daje Bošnjacima mogućnost da drugima nameću političke predstavnike.

„Nažalost, još uvijek niti od jedne  stranke iz Sarajeva nismo čuli da kaže: ‘pa ljudi idemo ovo riješiti, zbog ovoga tavorimo u mjestu i vrijeme je da se ovo pitanje skine s dnevnog reda’. Ako se ne prihvaćaju odluke ustavnoga suda vlastite države, pa kako se onda namjerava graditi država BiH“, rekao je Čolak.

Također, istaknuo je kako je za sve potrebna politička volja predstavnika sva tri naroda.

„Ne znam kamo idemo ako oni kojima su puna usta BiH ne priznaju presude Ustavnoga suda BiH. Ipak, ne preostaje nam ništa drugo nego da nastavimo insistirati na rješenju Izbornog zakona“, rekao je Čolak i dodao kako se više ni na jedne izbore ne smije izaći s postojećim pravilima.

“Puka popuna pozicija je čista izdaja naroda”

Novinar Večernjeg lista Zoran Krešić u izjavi za Dnevnik.ba kaže kako Izborni zakon za hrvatsku politiku mora biti crta ispod koje ne smiju ići.

„Ako hrvatska politika želi ostati dosljedna, onda neće dopustiti  uspostavu izvršene vlasti u Federaciji bez prethodnih izmjena Izbornoga zakona BiH. Za to imaju apsolutno legitimno pravo jer je slučaj Komšić, te Šajinović i Fejzić u Domu naroda, prevršio svaku mjeru. Pristajanje na popunjavanje pozicija, ministarskih fotelja, bila bi zapravo izdaja očekivanja hrvatskih birača“, precizan je Krešić.

I nakon posljednjih izbora pokazalo se da bošnjačka politika ne želi Hrvate majorizirati samo na razini Predsjedništva BiH, nego i na razini domova naroda, napose onog Federalnog. Ovoga puta to im nije uspjelo, ali nema nikakvoga jamstva da im neće uspjeti sljedećega puta. Da bi bošnjačka politika ovladala Klubom Hrvata u Domu naroda FBiH potrebno im je samo da skupe šest halal-Hrvata. To su već jednom bili uspjelu, doduše uz pomoć visokog predstavnika, kad su formirali platformašku Vladu FBiH u kojoj nije bilo hrvatskih političkih predstavnika.

„Politici hrvatskog naroda nedostaje nacionalne discipline i političke dosljednosti. Postali smo taocima elita iz redova HDZ-a, gdje ne pravim razliku između jednog i drugoga, i taoci situiranja godinama istih ljudi na različita mjesta. Politika prekomjernog najedanja prije štrajka glađu koji će trajati dok se ponovno ne ogladni. Netom nakon izbora, nakon eklatantnog nametanja drugog, odnosno, prvog bošnjačkog člana Predsjedništva u liku i djelu Željka Komšića, stvorila se prigoda za definitivno raskrštavanje o samom konceptu BiH kao države. Hoće li to biti država dominacije najbrojnijeg, ili država jednakopravnih. Tada sam govorio kako se bilo kakva uspostava vlasti mora uvjetovati ne samo Izbornim zakonom, nego i izmjenama Ustava, po cijenu krize, a da će najgori scenarij biti onaj ako se naša politika svede na hdzovsko ‘daj što daš’. To je za većinu bilo preradikalno’, pa se ostalo samo na ‘ne ulasku u vlast’ bez izmjena izbornog zakona“, izjavio je za Dnevnik.ba Slaven Raguž, predsjednik HRS-a i član Predsjedništva HNS-a BiH.

Dva rješenja

Odluka o ne ulasku u vlast bez izmjena Izbornog zakona, rekao je, u međuvremenu je evoluirala u „ne ulasku u vlast na Federalnoj razini“, pristavši prethodno na protuustavnu popunu Doma naroda u skladu s jednako tako protuustavnom odlukom SIP-a.

„Ispostavilo se da se moralo prije izmjena Izbornog zakona situirati određenu grupaciju ljudi na državne jasle kako ne bi došli u situaciju ulaska u borbu za te izmjene zakona bez troškova reprezentacije, službenih vozila, besplatnog benzina, putovanja u inozemstvo itd. Trenutno je izmjena Izbornog zakona preduvjet za kreiranje vlasti na federalnoj razini, što u načelu poštujem, ali postavljam pitanje koja je razlika djelovanja aktualne federalne vlade u tehničkom mandatu i cijele izvršne vlasti na toj razini, na čelu s predsjednikom  Federacije Čavarom bez izmjena Izbornog zakona? Opravdanje ne može biti ni iščekivanje odluke Ustavnog suda po apelaciji Borjane Krišto, jer sve i da se ista usvoji u potpunosti, ne postoje nikakve garancije da će se ista implementirati“, rekao je predsjednik HRS-a.

Jednokratno rješenje, smatra, bilo bi inzistiranje do kraja na izmjenama Izbornog zakona kao conditio sine qua non, a ne kao izraz spremnosti partnera da će se one dogoditi.

„Dugoročno rješenje bi bila kompletna promjena političke svijesti hrvatskog naroda u BiH, što je po meni postao generacijski problem. Politika nam je postala gerijatrijska klinika mentalnih komunista i njihovih klonova koji desetljećima ne poznaju, ne umiju poznavati i grčevito se bore da ne upoznaju život van politike i parazitiranja nad novcem poreznih obveznika. Nama je potreban reset, a kako doći do njega, odgovor na to pitanje traži jednu širu raspravu“, zaključio je Raguž.

(Izvor: Dnevnik.ba)

Objava Je li počinjena izdaja? Ipak formiranje vlasti bez izmjena Izbornog zakona? pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Odluka Ustavnog suda iz 2010. godine o poštivanju osnovnih demokratskih prava građana Mostara da glasuju na lokalnim izborima tek se treba provesti. Na usvajanje zakona proisteklih iz Reformske agende, uključujući usvajanje zakona o trošarinama, negativno su utjecalo tenzije između vladajućih koalicijskih stranaka i opstrukcije od strane opozicijskih stranaka u Parlamentima na državnom i entitetskim razinama, što je dovelo do usporavanja tempa reformi. Reformska agenda se učinkovito provodila kada su državne i entitske razine uarađivali na koordiniran način. Ustav Bosne i Hercegovine i dalje krši Europsku konvenciju o ljudskim pravima, u slučaju “Sejdić-Finci” i drugim povezanim slučajevima”, stoji u Izvještaju.

Na funkcioniranje Predsjedništva Bosne i Hercegovine uticalo je izražavanje oprečnih stavova pojedinih članova Predsjedništva o brojnim pitanjima koja su u njihovoj nadležnosti u oblasti vanjske politike. Vijeće ministara usvojilo je još strategija za cijelu zemlju u oblastima kao što su okoliš i ruralni razvoj. ”Međutim, s iznimkom nekoliko reformi i posebno usvajanja zakona o trošarinama, provedba brojnih reformi je kasnila zbog nedostatka dogovora između članova vladajuće koalicije. Strategije za cijelu zemlju u oblastima kao što su energija, zapošljavanje ili upravljanje javnim financijama tek se trebaju usvojiti”, stoji u Izvještaju.

Mehanizam koordinacije po pitanjima vezanim za EU počeo je funkcionirati u lipnju 2017. godine sa pripremanjem odgovora zemlje na Upitnik Europske komisije. Nacionalni program za približavanje zakonodavstva zemlje pravnoj stečevini EU tek se treba usvojiti. ”Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi reforme svoje javne uprave i tijekom prošle godine nije postignut nijedan napredak. Strategija za cijelu zemlju za reformu javne uprave je u izradi i treba se usvojiti. Daljnja fragmentacija državne službe u entitetu Federacija te na kantonalnom nivou povećala je rizik od politizacije. Bosna i Hercegovina ima određenu razinu spremnosti u pogledu svog pravosudnog sustava.  Postignut je određeni napredak u pravosuđu, ali sveukupno promatrano, reforme napreduju sporim tempom. Bilo koja izmjena zakona o kaznenom postupku treba biti u skladu s međunarodnim standardima i ne bi trebala ugroziti sposobnost institucija da rješavaju slučajeve teškog organiziranog kriminala, korupcije i drugih izazove za vladavinu prava.

Također postoji određena razina spremnosti u pogledu borbe protiv korupcije. Međutim, korupcija je široko rasprostranjena te je i dalje pitanje koje izaziva zabrinutost. Bosna i Hercegovina ima određenu razinu spremnosti za borbu protiv organiziranog kriminala. Određeni napredak je postignut, naročito usvajanjem nove strategije za borbu protiv organiziranog kriminala i njegovo suzbijanje te ispunjavanjem akcijskog plana za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, što je rezultiralo time da Bosna i Hercegovina više neće biti predmet Radne grupe za financijske mjere u borbi protiv pranja novca. Međutim, potrebni su značajni napori u vezi sa finansijskim istragama i unapređenjem kapaciteta za borbu protiv terorizma kao i poboljšanje suradnje sa susjednim zemljama po pitanjima upravljanja granicom”, stoji u Izvještaju. Postignut je određeni napredak u pitanjima ljudskih prava i manjina.

Međutim, potrebna su suštinska unapređenja strateškog, pravnog, institucionalnog i političkog okvira za poštivanje ljudskih prava. To uključuje slobodu izražavanja gdje se nastavlja politički pritisak i zastrašivanje novinara, uključujući fizičke i verbalne napade. Nedostatak učinkovite provedbe zakonodavstva za sprječavanje i zaštitu od rodno zasnovanog nasilja, posebno nasilja u obitelji, i dalje izaziva zabrinutost. Neophodan je sveobuhvatniji i integrirani pristup populaciji Roma kako bi se potakla njihova socijalna inkluzija. Usuglašavanje Bosne i Hercegovine sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU se tek treba unaprijediti Kapacitet za upravljanje migracijama, posebno u radu sa ranjivim grupama, treba dalje jačati. ”Što se tiče ekonomskog razvoja i konkurentnosti, Bosna i Hercegovina je postigla određeni napredak, ali je još uvijek u ranoj fazi uspostavljanja funkcionalne tržišne ekonomije. Određena poboljšanja poslovnog okruženja su postignuta, a  financijski sektor je ojačan. Ključna preostala pitanja su slaba vladavina prava, još uvijek loše poslovno okruženje, fragmentirana i neučinkovita javna uprava te znatne neuravnoteženosti tržišta rada, povezane sa slabim obrazovnim sustavom, slabim institucionalnim kapacitetima te nepoticajnom investicijskom klimom. Pored toga, siva ekonomija je i dalje značajna. Bosna i Hercegovina je postigla određeni napredak i ostala u ranoj fazi ostvarivanja kapaciteta da s nosi sa konkurentskim pritiskom i tržišnim snagama unutar Europske unije. Sveukupna razina obrazovanja i izdvajanja za istraživanja i razvoj su i dalje niska. Kvalitet stvarnog kapitala ugrožen je nedovoljnim investiranjem. Prometna i energetska infrastruktura nedovoljno je razvijena. Brzina strukturnih prilagodbi je spora, iako je zabilježena određena diversifikacija u regionalnoj trgovinskoj strukturi zemlje”, stoji u Izvještaju.

Paketom proširenja obuhvaćeno je sedam država – Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Makedonija, Kosovo, Albanija te Turska. Najdalje u procesu su odmakle Crna Gora i Srbija, Makedonija i Albanija, koje imaju status kandidata ali čekaju na datum za početak pregovora, BiH čeka na mišljenje Komisije o njezinu zahtjevu za članstvo, dok je Kosovo na začelju i u najtežoj je situaciji jer pet zemalja članica ne priznaje njegovu nezavisnost. U izvještajima o napretku Komisija ocjenjuje aspirante na članstvo u pogledu poštovanja temeljnih europskih vrijednosti, poput vladavine prava, dobrosusjedskih odnosa, reformi u području pravne države, javne uprave, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala te ekonomskih reformi.

/Izvor: Bljesak.info/

Objava Europa poručuje: Mjenjajte izborni zakon pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Zastupnik SDP-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Denis Bećirović kazao je kako je mišljenja da se parlamentarna većina ne može dogovoriti niti oko mnogo lakših stvari nego što je to Izborni zakon. Naime, zastupnici Zastupničkog doma PSBiH nisu danas prihvatili da o izmjenama Izbornog zakona koje predlaže SDP raspravljaju po hitnom postupku. Te izmjene predviđaju da se unutarnji prag na izbornim listama vrati na 10 posto koliko neki kandidat treba imati od ukupno osvojenih broja glasova neke stranke da bi ušao u zakonodavno tijelo. SDP smatra da prag od 10 posto predstavlja najbolji balans između volje stranke koja formira kandidatsku listu za izbore i volje građana. Bećirović je novinarima kazao i to da je pozicija SDP-a jasna. ”Naš prijedlog nije samo kozmetičke prirode jer tretira specifično pitanje čija je suština u tome da građani BiH prilikom glasovanja i na otvorenim listama mnogo više utječu na to tko će biti izabran u neko zakonodavno tijelo, a ne da to rade lideri političkih stranaka sa ogromnim cenzusom, jer tada ne može doći do izražaja volja građana”, rekao je te dodao kako u ovakvoj situaciji ne treba zaobilaziti činjenicu da se u BiH živi po Daytonskom ustavno-pravnom poretku, koji je predviđen Anexom 10, dok je međunarodna zajednica sastavni dio tog poretka. ”Stoga bi se međunarodna zajednica trebala mnogo ozbiljnije uključiti u događanja u BiH”, rekao je. Dodao je da je nemiješanje međunarodne zajednice u svoj dio posla dovelo do nestabilnije situacije u BiH, kao i do infiltriranja “nekih drugih krugova koji nisu euroatlantski”.

Međutim, predsjedavajući Kluba zastupnika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Staša Košarac smatra kako, osim tehničkih potreba da se izmijeni Izborni zakon, postoje mnogo veće potrebe. Te potrebe, pojašnjava, rezultat su presuda Europskog suda za ljudska prava, i drugih, te stoga trebaju biti u fokusu Parlamenta, tako da je na temelju tih presuda neophodno ući u izmjene i dopune Zakona. Mišljenja je da u ovom trenutku ne treba mijenjati tehničke karakteristike Izbornog zakona, budući da ni svi prethodni prijedlozi izmjena i dopuna Zakona nisu bili prihvaćeni. ”Naš stav je da je u izbornoj godini suludo mijenjati Izborni zakon te da postoji prenaglašena potreba pojedinih za brigom oko tog zakona”, kazao je Košarac, dodajući da se na izmjenama Izbornog zakona radi u zadnjim mjesecima njihovog mandata, umjesto da je to rađeno na početku.

Zamjenik predsjedavajuće Zastupničkog doma PSBiH Šefik Džaferović (SDA) mišljenja je da na današnjem dnevnom redu nemaju nijednu temu u vezi s Izbornim zakonom koja je urgentna u BiH, a po njemu to je popuna Federalnog Doma naroda i Grad Mostar, dok umjesto toga razgovaraju o tehničkim pitanjima. ”Ta tehnička pitanja bitna su za Izborni proces i u tom kontekstu imamo zakon koji je predložio SDP. Nemamo ništa protiv tog rješenja, podržali smo hitnu proceduru i spremni smo podržati i samu suštinu zakona”, kazao je Džaferović. Izrazio je očekivanje da će u BiH konačno biti postignut konsenzus na europskim principima oko izmjena i dopuna Izbornog zakona. Ukoliko politički subjekti koji sudjeluju u tom procesu budu poštovali odluke Europskog suda za ljudska prava, odluke Ustavnog suda BiH te Ustav Federacije BiH, Džaferović zaključuje da je onda moguće da će u sljedeća dva mjeseca doći do cjelovite izmjene Izbornog zakona, u pogledu ključnih političkih pitanja, ali i u pogledu tehničkih aspekata izbornog procesa.

(Izvor: Bljesak.info)

Objava Izborni zakon je tako daleko pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Izaslanik u Klubu Hrvata u Vijeću naroda RS-a i član Predsjedništva HDZ 1990 Mijo Perkunić tvrdi da je za Hrvate u BiH neprihvatljiv Izborni zakon koji je predložio HDZ. Kao primjer naveo je Zeničko-dobojsku županiju iz kojeg su se, kaže, dosad uvijek birala dva izaslanika za Dom naroda parlamenta BiH, dok bi se po HDZ-ovom Izbornom zakonu taj broj sveo na jednog. ”To je pokazatelj koliko u HDZ-u ‘brinu’ o jednakopravnosti hrvatskog naroda”, rekao je Perkunić.

Na navode visokog dužnosnika HDZ-a BiH Bariše Čolaka, da HDZ 1990 ne može sjediti na dvije stolice, i da će, kao i još neke stranke, morati reći gdje pripadaju, Perkunić je kazao da HDZ 1990 nikada nije, niti će sjediti na dvije stolice. ”Oduvijek smo znali šta je naš cilj, a to je zaštita hrvatskog naroda i svih drugih građana BiH, te borba za jednakopravnost. Za vrijeme vladavine HDZ-a BiH je napustilo više Hrvata nego za vrijeme rata i ta politika se mora promijeniti”, naveo je.

To se, kaže, ne može ostvariti HDZ-ovim predloženim Izbornim zakonom. Čolaku i predsjedniku HDZ-a Draganu Čoviću zamjera da ne štite dovoljno interese hrvatskog naroda te zagovara razgovor političkih subjekata iz reda sva tri konstitutivna naroda kako bi se došlo do dogovora da BiH krene naprijed. Perkunić je istakao da su neosnovane prijetnje iz HDZ-a o isključenju HDZ 1990 iz HNS-a, navodeći da je njegova stranka i osnivač HNS-a, koji nije ”vlasništvo” HDZ-a. ”Nećete nas istjerati iz HNS-a, sami ćemo donijeti odluku o daljem djelovanju”, zaključio je Perkunić.

Objava Devedesetka protiv HDZ-ovog prijedloga Izbornog zakona pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Dom naroda Parlamentarne skupštine je, po hitnom postupku, usvojio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koji su predložili izaslanici iz hrvatskog naroda: Ljilja Zovko, Bariša Čolak, Zdenka Džambas, Martin Raguž i Mario Karamatić. Za predloženi zakon glasovalo je osam izaslanika, četiri su bila protiv, a dva suzdržana. Iz Federacije je pet izaslanika bilo za i četiri protiv, dok su iz RS-a tri izaslanika glasovala za, a dva su bila suzdržana. Kako navode predlagači, predloženim izmjenama i dopunama regulira se izbor članova Predsjedništva BiH, implementira Odluka Ustavnog suda BiH, to jest izbor izaslanika u Domu naroda Federacije BiH, te Odluka Ustavnog suda BiH koja se tiče izbora u Gradu Mostaru.

Klub bošnjačkih izaslanika je na jednoj od ranijih sjednica predloženi zakon proglasio štetnim po vitalni interes bošnjačkog naroda, te je predmet upućen Ustavom sudu BiH koji je utvrdio da prijedlogom tog zakona nije povrijeđen vitalni interes bošnjačkog naroda i da postupak usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH treba provesti prema proceduri iz Ustava BiH.

Tadić i Nović: Usvojene izmjene neće proći u Zastupničkom domu PS BIH

Izaslanik Kluba Bošnjaka u Domu naroda Parlamentarne skupštine Safet Softić, predsjedavajući i izaslanik Kluba Srba Sredoje Nović i Ognjen Tadić izjavili su novinarima da izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, koje su danas na prijedlog izaslanika iz hrvatskog naroda usvojene na sjednici Doma naroda, neće dobiti podršku u Zastupničkom domu PSBiH. ”Iz formalnih razloga nije nam jasno zbog čega predlagač stavlja ovako važan zakon u hitnu proceduru bez mogućnosti da izaslanici na bilo koji način amandmanima utiču na sadržaj ponuđenog teksta. Glasovali smo protiv tog prijedloga jer smatramo da rješenja Kluba Hrvata uvode još veći stepen diskriminacije u izborno zakonodavstvo”, kazao je Softić.

Navodeći da je bilo bolje da je Prijedlog Kluba Hrvata bio upućen u redovnu proceduru, Sredoje Nović naglašava da je trebalo biti više dogovora među političkim strankama o pitanja u vezi s izbornim procesom. ”Mislim da taj zakon neće proći u Zastupničkom domu i očekivati je novi izborni zakon, koji donosi nešto novo i mislim da će se prvi put nakon rata moći uspostaviti da i Srbi imaju svoj klub. Također, po tom prijedlogu neće više biti mogućnost da županije predlažu, kako je to do sada bilo, u skupštinama već da će biti zajamčeno mjesto Srbima u Domu naroda Parlamenta FBiH”, kazao je Nović.

Tadić je uvjeren da će prije zakazivanja sljedećih općih izbora u listopadu 2018. godine pitanja koja se tiču odluka Ustavnog suda BiH po apelaciji Denisa Zvizdića biti riješena. ”Shodno tome mislim da je razuman stav izaslanika iz reda Saveza za promjene i Srpske demokratske stranke da ni na koji način ne stvaraju dodatne tenzije u ovoj situaciji i da otvoreno pitanje između predstavnika Bošnjaka i Hrvata u ovoj prvoj fazi prepuste njima uz nadu da će oni taj dogovor postići uskoro te da ćemo zajedno prema utvrđenom dogovoru imati priliku da se izjasnimo također u parlamentarnoj proceduri”, kazao je Tadić.

Bariša Čolak: Smiriti tenzije i izbjeći sukobe

Predsjedavajući Doma naroda Bariša Čolak je kazao da misli da im u ovom trenutku ne trebaju nikakve tenzije i sukobi, nego da im treba razum da ovo pitanje što je moguće prije riješe. ”Na žalost, izgubili smo dosta vremena, ali mi ne trebamo, što narod kaže, ‘za prolivenim mlijekom plakati’, trebamo dobro iskoristiti vrijeme pred nama da bismo došli do izmjena i dopuna Izbornog zakona koji će omogućiti, ne smo provedbu izbora, nego i implementiranje izbornih rezultata”, kazao je Čolak.

Spremni smo, naveo je on, prihvatiti svako rješenje, ”ne samo ovo rješenje koje smo mi predložili, koje uvažava princip legitimne zastupljenosti“. Čolak je predložio zaključak kojim bi Dom naroda predložio Zastupničkom domu da Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH razmatra po hitnom postupku. ”Ukoliko se zaista želi prihvatiti ovaj zakon, može se prihvati po hitnom postupku i proći. Ukoliko se zaista ne želi prihvatiti, znam da ima dovoljno glasova u Zastupničkom domu da on neće biti prihvaćen, pa barem da uštedimo vrijeme”, naveo je Čolak.

Bljesak.info

Objava Uz pomoć zastupnika iz Republike Srpske usvojen HNS-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.