Broj okupljenih bez covid potvrda ograničava se na 50 osoba, a na događajima na kojima osobe imaju covid potvrde može biti tisuću osoba.

Nužne epidemiološke mjere odnose se na Dubrovačko-neretvansku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku, Zadarsku, Primorsko-goransku i Istarsku županiju, grad Novalja, Senj i općinu Karlobag, kazao je na konferenciji za medije ravnatelj Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović, javlja Hina.

Uvodi se zabrana održavanja svih javnih događanja i okupljanja na kojima je prisutno više od 50 osoba na jednom mjestu ukoliko nemaju covid potvrdu

Ako se radi o okupljanjima na kojima sve osobe imaju covid potvrde, dozvoljen broj okupljenih je 1000 osoba.

“Cijeli Jadran u ovom trenutku pleše između narančaste i crvene oznake ECDC. Ovo su mjere kojima se želi spriječiti da se za povratke iz Hrvatske počnu uvoditi restrikcije. To je i želja naših gostiju”, kazao je Božinović dodavši  da će mjere biti na snazi od ponedjeljka do 15. kolovoza.

Posebna ograničenja uvedena su za svadbene svečanosti, gdje bez covid potvrde može sudjelovati maksimalno 15 osoba, a za sve svadbe s više od 15 osoba, sudionici moraju imati te potvrde. U barovima može biti najviše 1000 osoba. Sajmovi, drugi oblici gospodarskih priredbi na otvorenom, mogu se održavati samo uz suglasnost lokalnog i županijskog stožera.

Sportska natjecanja na kojima sudjeluju gledatelji mogu se održati ukoliko gledatelji i tehničko-organizacijsko osoblje ima covid digitalne potvrde

Organizatori svih tih događaja obvezni su najkasnije sedam dana prije održavanja okupljanja ili manifestacije poslati obavijest o namjeri organiziranja manifestacije i zatražiti prethodnu suglasnost.

“Ovdje se obvezuju županijski stožeri, da odmah nakon primitka obavijesti o održavanju, provjere jesu li ispunjeni uvjeti za održavanje propisani novom odlukom. Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti, županijski stožeri moraju obavijestiti organizatore da se događaj ne može održati”, istaknuo je Božinović.

Za događanja s više od tisuću osoba potrebna suglasnost Nacionalnog stožera

Iznimno se mogu dopustiti događanja i okupljanja s više od tisuću osoba, no za takva okupljanja organizatori moraju tražiti dozvolu Nacionalnog stožera civilne zaštite. Stožer će dati suglasnost samo ako su ispunjeni uvjeti da županijski stožer izradi epidemiološki okvir za to događanje te da se s tim uvjetima složi Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

“Ja bih više rekao da su to izuzeci, a ne pravilo”, kazao je Božinović.

Stožer je danas donio i novu odluku kojim se mijenjaju uvjeti za ulazak u Hrvatsku. Produljilo se trajanje valjanosti potvrde o cijepljenju i preboljenju bolesti, pa se sada može ući u zemlju ukoliko potvrde o primitku dvije doze cjepiva odnosno o preboljenju bolesti, nisu starije od 270 dana. Prema prijašnjim uvjetima, potvrda nije smjela biti starija od 210 dana.

Isto tako, u odluci se precizira da putnici iz zemalja koje spadaju u 1. kategoriju moraju imati negativan nalaz PCR testa ne starijeg od 48 sati i obvezno ići u samoizolaciju, dok putnici iz zemalja 2. kategorije, pri ulasku u zemlju moraju predočiti negativan nalaz PCR testa koji nije stariji od 72 sata ili antigenskog testa koji nije stariji od 48 sata, neovisno o cijepnom statusu ili preboljenju bolesti. U te zemlje spadaju Velika Britanija, Rusije i Cipra. Odluka se primjenjuje od ponedjeljka, 26. srpnja, a trajat će do 15 kolovoza.

Objava Nove mjere na Jadranu i na granici pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Ministar Davor Božinović otkrio je na Novoj TV da se uvode nove mjere, koje će se odnositi na Jadransku regiju, na dio koji je narančast.

“One će se odnositi na Jadransku Hrvatsku prema NUTS regijama, dakle onaj dio koji nam je trenutačno u narančastom i gdje incidencija raste, doduše ne kao u ostalim zemljama na Mediteranu. Hrvatska se dobro drži u odnosu na druge, međutim brojevi rastu i mi moramo nešto napraviti kako bi spriječili barem da se neki događaji ne pretvore u super širitelje”, rekao je Božinović.

“Svi oni skupovi iznad 50 do 1000 ljudi će se morati organizirati tako da za njihovu organizaciju odgovornost preuzmu lokalni stožeri zajedno sa županijskim stožerima”, objasnio je. EU digitalna covid-potvrda bit će kriterij. “Siguran sam da, ako se to bude poštivalo, možemo sigurno nastaviti s ljetom, ali pod kontrolom”, istaknuo je.

Božinović je poručio kako nam je u interesu da u Hrvatsku dođe što veći broj turista, ali i da stvorimo uvjete kako bi se oni osjećali sigurno i kako ne bi došlo do prevelikog širenja zaraze, navodi Index.

Diljem Jadrana ljeto je rezervirano za mnoge seoske fešte. “Poanta je u tome da, gdje se održavaju te fešte, da se one prijave i onda da lokalni stožer zajedno sa županijskim donese odluku mogu li oni to kontrolirati i mogu li pustiti. Ako se ne usuglase, onda će Nacionalni stožer“, rekao je Božinović.

Svadbe isto imaju svoj epidemiološki okvir. Svadbe će se dozvoliti do najviše 200, 300 ljudi, rekao je ministar. Sportska natjecanja isto će biti dostupna za one koji imaju covid-potvrdu. Bitno je cijepiti se, imati negativan test ili da je osoba preboljela koronu.

Objava Nove mjere za Jadran u najavi ministra Božinovića pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Nijemci razmišljaju o ljetovanju u Hrvatskoj jer se pozicionira kao “korona free” pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Jak potres pogodio je Grčku. Epicentar potresa je bio kod Krete, a magnituda mu je 6.0 po Richteru, javlja EMSC.

– Osjetio sam potres, ali nisam vidio da ima ikakve štete. Ljudi su odmah izletjeli na ulice. Stvorila se gužva – piše jedan Grk na Twitteru.

Podsjetimo, u razornom potresu u Albaniji jačine 6,4 stupnjeva prema službenim informacijama poginulo je 23 ljudi, a 650 ih je teže ili lakše ozlijeđeno.

Jutros je zabilježeno više novih blažih potresa, uključujući jedan od 3,4 stupnjeva 29 km sjeverozapadno od Durresa oko 7.20 sati, javlja EMSC. Radi se o 42. potresu koji se osjetio u Jadranskom moru u zadnja 34 sata.

Objava Trese se i Grčka pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Ova akcija i dalje traje, s tim da se u međuvremenu popis mjesta s nesebičnim domaćinima proširio cijelom Jadranskom obalom, ali i regijom i unutrašnjošću, pa se besplatan smještaj nudi i u Zagrebu, Rijeci, Banjaluci, Sarajevu, Mostaru, Podgorici, Beogradu, Novom Sadu…

Našli su se ovdje i ugostiteljski objekti koji nude besplatnu hranu, logopedi i fizioterapeuti koji nude besplatno svoje usluge, tu su i vozači koji nude besplatan prijevoz i zaista jako, jako puno ljudi koji žele pomoći na razne načine, piše Buka.

Dio ove priče je pune tri godine i Džemila Talić Gabriel koja je sa mužem Chrisom otvorila vrata svog doma u Neumu djeci sa poteškoćama u razvoju i njihovim obiteljima.

Za Buku Talić-Gabriel  kaže da je jako ponosna što je dio ove priče za koju je saznala zahvaljujući susjedi iz Neuma.  Odmah se priključila grupi “Iznajmljivači sa srcem”, i ponudila besplatan smještaj obiteljima koje imaju djecu sa Down sindromom i autizmom.

Obitelji koje je ugostila dolaze iz svih krajeva naše zemlje.

– Jako sam ponosna što sam dio jedne ovako lijepe priče, jer ovo je  jedna mala gesta za nas iznajmljivače, a ogromna za djecu. Ogromna je i nagrada koju dobijamo jer njihova sreća i iskren osmijeh nemaju cijenu ”, priča za Buku Talić Gabriel, koja se već godinama bavi humanitarnim radom.

A ovaj nesvakidašnji krug dobrote pokrenula je Vjera Matulić iz Postira, na otoku Braču.

Kada je osnovala Facebook grupu  “Iznajmljivači sa srcem”, nije ni slutila da će njen spontani aktivistički čin podržati toliko ljudi – za samo dva tjedna pridružilo joj se 4.000 članova.

Danas ova FB grupa broji preko 12 000 članova.

Kako je za Buku rekla Vjerina kćerka Mihaela Stipičić, jedna od administratorki FB grupe  Iznajmljivači sa srcem, svi su jako sretni i ponosni što su ljudi u tolikom broju prepoznali svu suštinu akcije – učiniti barem nekoliko dana ljepšim obiteljima i djeci čiji su životi ispunjeni odlascima liječnicima  ili boravcima po bolnicama.

Za sada imaju 110 rezervacija, a ljudi  se podjednako javljaju iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

– Moram istaći da smo izuzetno ponosni na sve članove koji nam svake godine iznova vjeruju, bilo da su iznajmljivači koji otvaraju svoja vrata ili obitelji koje idu u nepoznato otvorenog srca. Tu su i ugostitelji, brodovlasnici, izletničari, lunaparkovi, vodeni parkovi, restorani, taksisti koji su sve vrijeme uz nas, i čiji broj se i dalje povećava.  Javljaju nam se i iznajmljivači iz Crne Gore, Neuma, a za vrijeme liječenja i iz Beograda, Sarajeva, Banja Luke i drugih gradova – priča Mihaela i otkriva da i ove godine nastoje iznaći načine da pomognu sufinancirati obitelji koje nisu u mogućnosti platiti put do mora. To uspijevaju isključivo uz pomoć donacija, najčešće članova FB grupe Iznajmljivači sa srcem.

Također, imaju stalni kontakt s udruženjem “Stari papir za novi osmijeh”, koje je pokrenulo Facebook grupu Vozači velikog srca, koja organizuje prijevoz na more onima koji to ne mogu priuštiti.

– Izuzetno nam je žao da ne možemo više pomoći obiteljima  iz susjednih zemalja , ali nadam se da ćemo i tome naći neko rješenje – optimistična je sagovornica Buke, koja  je ovom prilikom sve zainteresirane zamolila da prate jednostavna pravila rada stranice i da ne zatrpavaju inbox i zid mnogobrojnim postovima.

A pravila su vrlo jednostavna.

Roditelji treba samo da pregledaju zid grupe i odaberu odgovarajući smještaj i potom kontaktiraju iznajmljivača u inbox i sve ostale detalje dogovore sa iznajmljivačem. Iznajmljivač ima pravo prihvatiti obitelj ili je odbiti, a obitelj im treba dokazati sa kojim problemom je dijete suočeno, kako ne bi došlo do prevare i zloupotrebe.

Objava Iznajmljivači sa srcem pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

U splitskom Regionalnom uredu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) trenutno je evidentirano 27.705 nezaposlenih osoba, odnosno 508 manje nego prošloga mjeseca te 4062 osobe manje nego u veljači prošle godine. Većinom su to osobe sa srednjom stručnom spremom, a najveći broj nezaposlenih čine upravo osobe iz tercijarnog sektora što uključuje i čistače, konobare, kuhare, pomoćne kuhare i druge.

U protekla dva mjeseca u splitskom je Regionalnom uredu HZZ-a ukupno tražen 2721 sezonski radnik od čega 1683 sezonska radnika baš za djelatnost pružanja smještaja te pripreme i posluživanja hrane.

“Od zanimanja najviše se traže konobari, prodavači, kuhari, sobarice, čistačice, pomoćni kuhari, kuhinjski radnici, pomoćni konobari, recepcionari, pralje, turistički vodiči i barmeni. U ovogodišnjoj iskazanoj potražnji za sezonskim radnicima u turizmu dominiraju velike hotelske tvrtke u Splitsko-dalmatinskoj županiji”, kazala je za Slobodnu Dalmaciju predstojnica splitskog HZZ-a Jela Gogić.

Odnedavno se u raspoloživu radnu snagu ubrajaju i umirovljenici stariji od 60 godina, koji po novom zakonu mogu preko ugovora od djelu raditi pola radnog vremena, a u splitskom HZZ-u kažu da im se dosad javilo tek pet poslodavaca koji prihvaćaju mogućnost zapošljavanja umirovljenika.

Poučeni iskustvima iz prijašnjih godina, kada su teško pronalazili kvalitetne sezonske radnike, poslodavci su poboljšali uvjete zapošljavanja.

To je Slobodnoj Dalmaciji iz prve ruke potvrdio i Splićanin Ante Grčić koji je već dogovorio sezonski posao.

“Prije dva tjedna bio sam na razgovoru za posao za voditelja ugostiteljskog objekta na Braču i ovaj tjedan ću s vlasnikom finalizirati dogovor. Počinjem raditi već u prvom tjednu travnja. Dogovoreno je da ću raditi do kraja listopada. Poznajem neke poslodavce koji su kolege iz struke već u veljači zvali za posao, potražnja za radnim kadrom je jako velika. Radnici su toliko traženi da neće biti nikakav problem usred ljeta dati otkaz na jednom radnom mjestu, ako se dogovoreni uvjeti ne ispoštuju, i naći posao kod drugog, poštenijeg poslodavca, na čitavoj obali i otocima. Posla ima, situacija je takva da se može birati što i po kojim uvjetima. Naravno, pod uvjetom da si dobar i kvalitetan radnik”, kazao je ovaj Splićanin.

Objava Potraga za radnicima na Jadranu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

U novom članku naslovljenom 17 najboljih europskih skrivenih otoka autor donosi popis još relativno neotkrivenih destinacija idealnih za odmor. Među 17 najboljih našli su se hrvatski otoci Vis i Šolta.

‘Otok savršen za negativca iz Jamesa Bonda. Možda sam vozio slabašni skuter umjesto sjajno opremljenog Astona Martina, ali ta mi se melodija iz filmova o Jamesu Bondu vrtjela u glavi dok sam svladavao zavoje slikovite ceste koja se prostire na sjevernom dijelu hrvatskog otoka Visa. Bilo je nemoguće ne zamisliti kako se ondje skriva Stavro Blofeld. Samo sam čekao čuti besmrtne riječi: ‘Očekivao sam vas, g. Bond!’, napisao je autor o Visu.

Danijel Soldo / CROPIX

Po mnogima možda i najljepša plaža na Jadranu, uvala Stiniva na otoku Visu

Možda još više očarala ga je netaknuta Šolta: ‘Djelomice zbog brdovitosti, a djelomice zbog blizine Splita, što znači da turisti mogu previdjeti ovaj otok zbog puno poznatijih u ovom arhipelagu, u centru Dalmacije nalazi se netaknuti biser koja je dom ribarima, vinogradima i šumama maslina. Splićani su desetljećima koristili Šoltu kao bijeg iz grada ljeti pa većinu stambenih objekata čine njihove vikendice, prenosi jutarnji.hr.

Čak je i rimski car Dioklecijan, čija se palača iz 4. stoljeća nalazi u centru Splita i jedna je od najvažnijih povijesnih zgrada u gradu, običavao pecati u maloj uvali u Nečujmu, najvećem zaljevu na otoku, gdje je imao i toplice. Danas ondje još uvijek možete doživjeti tradicionalan način života.

Duje Klarić / CROPIX

Na fotografiji: Nečujam – uvala Mala Maslinica i Potkamenica, a između je poluotočić Rakotinan

Osim Visa i Šolte na popisu se našao niz otoka u Italiji, Grčkoj, Španjolskoj, Francuskoj, ali i otoci u Njemačkoj i Švedskoj.

Objava DVA HRVATSKA OTOKA NA POPISU NAJLJEPŠIH SKRIVENIH MJESTA U EUROPI pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Trofej lovcima na oluje

Ne sjećam se da sam upoznao nekog ljubitelja meteorološke fotografije ili ‘storm chasera’ kojemu pijavica nije prestižni ‘trofej’ u foto-kolekciji divljeg vremena. Sjećam se svog prvog fotografiranja morske pijavice, 28. rujna 2004., kada su mi se od uzbuđenja ruke toliko tresle da su možda tri ili četiri fotografije ispale oštre, a ostale su propale uslijed ‘motion blura’ zbog trešnje aparata. Teško je opisati taj adrenalin koji obuzme lovca na oluje onda kada mu se ukaže jedna takva veličanstvena prirodna pojava kao što je morska pijavica.

Uvjeti za nastanak pijavica

Da bi morska pijavica nastala, moraju se poklopiti brojni preduvjeti. Zbog toga je to relativno rijetka pojava, iako njezina pojavnost varira od lokacije do lokacije na Jadranu. Po mom iskustvu, pijavice su najčešće na dijelu južnog i sjevernog Jadrana. Za južni Jadran to se možda može objasniti putanjom ciklona, koje često prolaze tako da jug Jadrana ostaje u toplom sektoru, dok ostatak Jadrana biva zahvaćen hladnijim vremenom i burom. Upravo u takvim situacijama na jugu Jadrana su se najčešće javljale morske pijavice, osobito tijekom jeseni.

Tako je barem bilo u razdoblju od 2004. do danas na osnovu vlastitog praćenja, bilježenja i fotografiranja situacija s pijavicama. S druge strane, sjeverni Jadran je ljeti u prosjeku češće na udaru fronti i nevera nego što su srednji i južni Jadran, a tamo se pijavice javljaju najčešće baš za vrijeme takvih nevera u toplo doba godine. Osim na fronti, pijavice češće nastaju iznad relativno toplih vodenih površina za vrijeme velikih nestabilnosti u atmosferi, kada postoje povoljni uvjeti za razvoj konvektivne naoblake.

Snažni i opasni vjetrovi

Vjetar u pijavici često premašuje orkansku brzinu (>120 km/h), osobito ako je pijavica potpuno razvijena. Baš i nema izmjerenih brzina vjetra pijavica na Jadranu, ali procjene o orkanskim brzinama mogu se ustvrditi na osnovu štete koju ova pojava prouzrokuje prilikom izlaska na kopno. Zbog toga je jasno da prijeti velika opasnost od pijavice koja zahvati barke ili brodice, ili izađe na kopno. Što se pijavica na jugu Jadrana tiče, nastajale su najčešće u situacijama kada bi se olujni oblaci kretali duž obale (paralelno s njom) pa zbog toga jako rijetko izlaze na kopno, a nerijetko su i jako sporo pokretne ili čak stacionirane.

Kratkotrajne, ali iznimno opasne!

Trajanje pijavice najčešće je do 10-ak minuta, no ponekad potraju i znatno duže. Pijavica najčešće nastaje najprije kao ispupčenje iz baze Cb-oblaka (funnel cloud). Zatim se ispod ispupčenja na morskoj površini javlja vrenje (srk) mora. Nakon toga i iz srka raste ispupčenje koje se postupno spaja s funnel oblakom i cijela pojava dobiva na obliku. Na Jadranu se pijavice mogu javiti u bilo koje doba godine, no najčešće ljeti i osobito na jesen, kada počinju češće stizati fronte nad i dalje toplo more. Iako je pijavica relativno rijetka pojava, ipak, nažalost, postoje dokumentirani tragično završeni susreti s pijavicom na Jadranu.

Zbog toga, ma koliko god ova pojava bila zadivljujuća i fotogenična, toliko prema njoj treba imati ‘respekta’ i poduzeti sve mjere opreza ako se s brodom nađe na moru u blizini morske pijavice, odnosno poduzeti manevre s kojima bi se izbjegao direktan susret s pijavicom.

(Izvor: Slobodna Dalmacija)

Objava Foto: Kako nastaju i izgledaju jadranska tornada pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Prvo mjesto, između 17 atraktivnih destinacija na svijetu koje bi svaki putnik trebao posjetiti, prema anketi turističkog portala Travel and Leisure, zauzela je upravo Hrvatska.

Portal je prošlog tjedna objavio anketu za naj destinaciju 2016. godine. Rezultati, koji su donijeli sjajne vijesti za Hrvatsku, objavljeni su danas. Hrvatska je tako dobila čak 28 posto glasova čitatelja uglednog portala, dok je na drugom mjestu Portugal s 24 posto, a treći je Pittsburgh.

“S fantastičnom hranom i vinom, obiljem povijesnih lokaliteta, i bijelim plažama, Hrvatska ima ponešto za svakog putnika”‘ tvrde urednici ovog portala. Isti upozoravaju da je Lijepa naša postala iznimno popularna nakon što se u njoj počela snimati megapopularna serija ‘Igre prijestolja’, a svim zainteresiranima savjetuju da obavezno posjete gradove Dubrovnik, Split i Šibenik.

Od europskih prijedloga našli su se i Mallorca, talijanski otok Ischia, svevremenski Pariz, zapanjujući Island te Portugal, koji je gotovo čitavo vrijeme trajanja ankete bio u vodstvu.

Među uredničkim prijedlozima našla se čarobna Kanada, zadivljujući Havaji,glavni grad Sjedinjenih Američkih Država i američki nacionalni parkovi.

Ljubitelji tematskih parkova svakako bi trebali posjetiti Orlando na Floridi, a portal preporučuje i američki grad Pittsburg, koji posljednjih godina doživljava apsolutnu revitalizaciju među osobama mlađim od 35 godina.

Na koncu čitatelji su mogli glasati i za tajanstveni Mexico City te Rio de Janeiro, prekrasni Novi Zeland, te egzotični Singapur i Južnu Koreju.

Dnevnik.hr

Objava Veliko priznanje za Hrvatsku koja je naj svjetska destinacija za 2016.! pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

U prvih osam mjeseci najviše noćenja ostvareno je u jadranskim županijama odnosno najviše u Istri, 20,7 milijuna, koju sa 14,4 milijuna slijedi Primorsko-goranska te s 14 milijuna noćenja Splitsko-dalmatinska županija.

Među stranim turistima najviše su noćenja uobičajeno ostvarili Nijemci, 14,2 milijuna, a drugi su također uobičajeno Slovenci s 8,4 milijuna noćenja. Slijede Austrijanci s 5,7, Talijani s 4,7 te Poljaci s 4,5 milijuna noćenja.

“Ova sezona je pokazala koliko je važna suradnja javnog i privatnog sektora i kako se u kratkom vremenu mogu postići zaista odlični rezultati koji su, posebice tijekom ljeta, nadmašili dosadašnje rekorde. To je nešto na što trebaju biti ponosni svi u turističkom sektoru”, poručio je tehnički ministar turizma Anton Kliman, javila je Hina.

Naglasio je da su najave za posezonu odlične te da se u skorom razdoblju može očekivati premašivanje prošlogodišnjih 80 milijuna noćenja, čime će ova godina biti najbolja turistička godina u samostalnoj Hrvatskoj.

Objava Reokrdna godina hrvatskog turizma pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.