Istraživanja koja su ondje započela 2017. godine otvorila su niz novih pitanja o životu na ovom prostoru. Naime, povijest nije počela generacijama koje pamtimo ili dokumentima, dio nje je ostao skriven pod zemljom, čekajući upravo arheološka istraživanja koja su nam danas otkrila tragove nekadašnjeg života, običaja, vjerovanja i civilizacija koje su obilježile ovaj prostor mnogo prije nas.

Foto: Željeznodobna peć 

Jedno od mjesta koje danas pruža posebno zanimljiv uvid u takvu prošlost jest upravo Gradac u Ljubuncima. Sustavna arheološka istraživanja na ovom lokalitetu započela su 2017. godine pod vodstvom arheologinje prof. dr. Snježane Vasilj.

Iznimno slojevito nalazište

Dosadašnji rezultati pokazali su kako je riječ o iznimno slojevitom nalazištu na kojemu su evidentirani tragovi života od prije više od tri tisuće godina, preko rimskog razdoblja, sve do početka srednjeg vijeka.

Među značajnijim otkrićima izdvajaju se rimska cisterna, ostaci starokršćanske crkve s krstionicom iz 5. ili 6. stoljeća, različiti arhitektonski ostaci, keramički nalazi te reljef rimskog boga Merkura. Sve to Gradac čini važnim mjestom za proučavanje povijesnih i vjerskih prilika na području Rame, ali i šireg prostora Hercegovine.

Foto: Rimska cisterna

Posebnu vrijednost lokalitetu daje činjenica da se na relativno malom prostoru susreću tragovi različitih povijesnih razdoblja. Oni ne govore samo o građevinama koje su nekoć postojale, nego i o ljudima koji su ovdje živjeli, njihovim gospodarskim aktivnostima, vjerovanjima i načinu organizacije života.

Važno je naglasiti da arheološka istraživanja ne završavaju samim otkrivanjem nekog objekta ili predmeta. Nakon iskapanja slijede dokumentiranje, stručna analiza, konzervacija i zaštita, bez kojih bi mnogi vrijedni nalazi bili izloženi propadanju. Upravo je zaštita otkrivenih objekata na Gradcu bila jedan od važnih koraka u očuvanju ovog lokaliteta.

Foto: Starokršćanska crkva s krstionicom

Nisu važna samo pojedinačna otkrića 

Vrijednost samih istraživanja na Gradcu nije u pojedinačnim rezultatima, nego u tome što su postupno mijenjala sliku o povijesnom razvoju Rame. Nalazište pokazuje kako je ovaj prostor bio uključen u šire povijesne i kulturne procese, a njegovi slojevi otvaraju mogućnost daljnjih istraživanja.

Arheologinja Snježana Vasilj, koja vodi istraživanja na Gradcu, od početka je isticala važnost sustavnog pristupa, zaštite i očuvanja lokaliteta.

Osim starokršćanske crkve i rimske cisterne, istraživanjima su otkriveni i drugi objekti, među kojima su ostaci peći i tragovi mogućih obrtničkih aktivnosti. To pokazuje da Gradac nije bio samo mjesto vjerskog života nego prostor na kojemu su se odvijale i druge aktivnosti.

Foto: Snježana Vasilj 

Novi gospodarski kompleks

Svaka nova arheološka kampanja na Gradcu sa sobom nosi nešto novo, neku novu senzaciju, a Vasilj je na samom početku prepoznala da se ponovno radi o nečemu važnomu, preradi željezne rude.

“Već do sada smo izdvojili čitav jedan kompleks koji zovemo gospodarski kompleks.  Prvo što smo našli, bila je željeznodobna peć koja je u funkciji bila tijekom željeznog doba, jer po konstrukciji peći,  i svim elementima, ona je dio prapovijesti. Vjerojatno, peć je mogla biti u funkciji i do vremena antike, jer u to vrijeme, za sada pretpostavljamo, nije mogla zadovoljiti sve potrebe koje je ovo naselje imalo i dolazi do izgradnje dvije nove peći”, pojašnjava Vasilj o najnovijem pronalasku te dodaje kako su dodatne dvije peći po arhitekturi znatno složenije, kompaktnije i po tome što su na tom mjestu pronađene enormne količine željezne troske. 

“Cijeli kompleks štitio je, možemo reći bedem, širine od 70 do 90 centimetara, i niz prostorija koje su kao skladišta, ili u neke druge svrhe, bile skoncentrirane upravo na tom prostoru, u tom jedinstvenom kompleksu”, dodala je Vasilj za Ramski Vjesnik. 

Gradac je karakterističan po niskom kulturnom sloju, stoga se ne može točno utvrditi što su to sve proizvodili ljudi koji su na ovom mjestu boravili.

“Jer na prapovjesnu gradinu naselila se populacija tijekom kasne antike koja se izravno ukopala u prapovjesne slojeve. Moramo imati na umu i protok vremena. Znači, od ove željeznodobne peći proteklo jako puno vremena, od kasne antike, na koju nam ukazuju ostaci crkve i krstionice, koja je po svojim karakteristikama iz šestog stoljeća, prošlo je 1500 godina. Zna se da je stanovništvo odvozilo kamen, ali željezna troska i peć ovakva kakva je govore nam o toj funkciji koja je bila značajna za cijelo naselje”, pojašnjava Vasilj. 

Pred Gradcem su nova istraživanja i znanstvena obrada, a za ovako kompleksno nalazište, put od iskapanja do znanstvene valorizacije je iznimno dug. Vasilj pak najavljuje prve znanstvene radove.

“Sad već možemo polako govoriti o znanstvenim radovima, iako je jako komplicirano na osnovu svega ovoga iznositi znanstvene zaključke ako nemate izravne elemente koji bi to potvrdili. To je jako teško. Znanost i znanstvena literatura traži odgovore koje morate priložiti. Ne možete reći: “Mi pretpostavljamo da je to iz tog iz tog vremena.”

Vasilj je istaknula i važnost podrške Općine Prozor-Rama.

“Mozaik na Gradcu se postupno popunjavao kroz sve ovo vrijeme, a to ne bi bilo moguće da nije bilo suradnje s Općinom koja je, što je zaista rijedak slučaj, ne samo odobrila i financirala arheološka istraživanja, nego je učinila ovaj arheološki lokalitet posebnim jer je sve što je od arhitekture pronađeno, konzervirano i restaurirano”, kazala je Vasilj. 

Vasilj je istaknula kako se nada restauraciji peći.

“Vjerujem da ćemo peć restaurirati i obnoviti, da oni posjetitelji koji dođu na Gradac i koji vide takve fantastične stvari, vide jedan takav objekt koji je gospodarski značio za sve ovo. O gospodarstvu dosta govori cisterna, jer je ogromna količina vode bila u njoj, a ona je bila tolika jer je trebala opslužiti sigurno veliki broj stanovnika”, pojasnila je Vasilj za Ramski Vjesnik. 

“Treba sve to odraditi, zašto je ostaviti ovako? Vidjet ćemo unutra što je bilo, jedan dio ćemo ‘žrtovati’, a onda ćemo po onome kako je to izgledalo, peć i obnoviti”, dodala je Vasilj. 

Foto: Željeznodobna peć

Vasilj ističe da ukoliko držimo do jedne suvremene države koja mnogo nudi, moramo pokazati što je prije bilo.

“Gradac mora imati dobrog domaćina, to znači prirediti sve i sve nas naučiti da je bilo nešto prije. To je ono što je u našim genima, što moramo znati, gdje smo pripadali i gdje se vidimo u budućnosti. Nema budućnosti bez poznavanja naše prošlosti i meni je drago da ovo istraživanje traje u kontinuitetu, da se njeguje. Ima se što pokazati, a u budućnosti sigurno još i više. Gradac je lokalitet za koji se ne može reći da je gotov, jer svaki put vidimo još neke stvari, ali nisu došle na red. Treba i mlađe naučiti raditi i da cijene ovo što se uradilo do sada”, zaključila je Vasilj za Ramski Vjesnik. 

Posebno je istaknuta kompleksnost Gradca, ali je u tome i njegovo bogatstvo, ima arhitekturu, ima graditeljstvo, ima gospodarstvo i religiju.

Važan dio cijele priče jest i odnos lokalne zajednice prema arheološkoj baštini

Istraživanja na Gradcu financira Općina Prozor-Rama, koja je sudjelovala i u aktivnostima konzervacije pronađenih objekata. U listopadu 2025. godine postavljena je i arheološka izložba u općini, pod nazivom „Nova arheološka istraživanja u Rami“, na kojoj su predstavljeni nalazi s Gradca, ali i drugih lokaliteta.

Načelnik općine Prozor-Rama dr. Jozo Ivančević u više je navrata govorio o važnosti ulaganja u istraživanje i očuvanje kulturno-povijesne baštine. Upravo je kontinuitet financijske i institucionalne potpore jedan od preduvjeta da se istraživanja nastave, a otkriveni objekti sačuvaju za buduće generacije.

Foto: Jozo Ivančević

Načelnik općine Prozor-Rama tijekom današnjeg posjeta je istaknuo kako će Općina nastaviti ulaganja u ovo arheološko nalazište u Ljubuncima.

“Projekte iskapanja podržavamo u kontinuitetu još od 2017. godine i tako ćemo nastaviti i ubuduće. Vjerujemo da Gradac ima iznimnu vrijednost, ne samo za nas kao lokalnu zajednicu nego i mnogo šire. Financijski ćemo pomagati u skladu sa svojim mogućnostima, a namjeravamo aplicirati i na brojne druge projekte jer smatramo da je Gradac vrijedna baština svih nas”, poručio je Ivančević te posebno istaknuo buduću potporu objavljivanju znanstvenih i drugih publikacija.

U priči o arheološkoj baštini Rame svoje mjesto ima i njezino predstavljanje izvan lokalnih okvira.

Vrijednost ovakvih nalazišta nadilazi granice jedne općine jer su ona dio šire europske povijesne i kulturne baštine. Zbog toga je važno povezivanje s kulturnim i znanstvenim institucijama, međunarodna suradnja te predstavljanje rezultata istraživanja zainteresiranoj javnosti.

Baština koja čeka da bude ispričana

Gradac je danas mnogo više od arheološkog nalazišta. On je podsjetnik da prostor Rame ima dugu i slojevitu povijest koja još uvijek nije do kraja istražena ni predstavljena javnosti. Svaki novi nalaz može ponuditi dio odgovora, ali i otvoriti nova pitanja o ljudima koji su ovdje živjeli prije nekoliko tisuća godina.

Upravo zato važno je nastaviti istraživanja, osigurati zaštitu otkrivenih objekata i pronaći načine da se ova baština približi stanovnicima Rame, ali i posjetiteljima koji žele upoznati njezinu prošlost.

Jer arheološka vrijednost nekog prostora ne mjeri se samo starošću pronađenih predmeta i građevina, nego i pričama koje oni mogu ispričati. Gradac je jednu takvu priču već počeo otkrivati. Koliko ih još čuva pod zemljom, pokazat će buduća istraživanja.

Od iskapanja u Rami do Rima i natrag

Među ljudima koji su imali priliku izravno sudjelovati u istraživanjima na Gradcu je i povjesničar Antun Kovčalija. Iskustvo terenskog rada i susret s arheološkom baštinom vlastitoga kraja bili su dio njegova profesionalnog puta koji ga je poslije odveo i do Rima, gdje se stručno usavršavao na Papinskom institutu za kršćansku arheologiju.

Kovčalija je danas student poslijediplomskog doktorskog studija u Rimu na spomenutom institutu, a na Gradac se vratio s brojnim novim saznanjima.

Izvanredni arheološki fenomeni

“Svoj sam arheološki put započeo upravo na nalazištu Gradac, što me u konačnici dovelo na poslijediplomski specijalistički te sada i doktorski, studij u Rimu. Formacija koju sam stekao u Rimu na Papinskom institutu za kršćansku arheologiju te terensko iskustvo na nizu lokaliteta, često radeći u međunarodnom ambijentu, mi omogućuje dublje uvide u lokalitete, osobito one vezane za fenomen kršćanstva u kasnoj antici. Tako danas lokalitet Gradac gledam s potpuno drugim očima i uvidima koje ranije nisam imao. Kršćanska arheologija kao disciplina specifično proučava svu baštinu vezanu za kasnoantički period, a osobito materijalnu baštinu koja je izravno vezana za starokršćanske crkve, krstionice i sl. Može se reći da je Gradac jedan izniman primjer takvog nalazišta gdje se starokršćanska baština isprepliće s nizom drugih arheoloških fenomena koji su na našem prostoru, ali i općenito, ne samo zanimljivi nego i izvanredni. Raduje me što se istraživanja nastavljaju, a vjerujem da ću u skorijoj budućnosti imati priliku doprinijeti svojim znanjem i vještinama u znanstvenoj i drugoj valorizaciji ovog nalazišta te drugih lokaliteta u Rami te Bosni i Hercegovini”, kazao je Kovčalija za Ramski Vjesnik.

Mladen Topić/Ramski Vjesnik

Foto: Antun Kovčalija

Objava GRADAC KAO RIZNICA RAMSKE PROŠLOSTI: Nova arheološka otkrića donose nove spoznaje o povijesti ovoga kraja pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Nakon objavljenog Javnog poziva za refundiranje dijela uloženih sredstava u iznosu do 10 tisuća KM, pravo je prema ranije utvrđenim uvjetima ostvarilo 29 mladih obitelji u iznosima od 5.500 KM do 10 tisuća, što je gotovo 220 tisuća KM.

Poziv se odnosio na mlade koji imaju zasnovanu obitelj, a u trenutku podnošenja zahtjeva nisu bili stariji od 40 godina, ukoliko u vlasništvu ili suvlasništvu nemaju drugu nekretninu, ukoliko su kupili nekretninu s važećom građevinskom dozvolom, ukoliko u vlasništvu imaju nekretninu ili dio nekretnine koju je potrebno renovirati do mogućeg useljenja, ukoliko žive na području općine Prozor-Rama u posljednje tri godine te pod uvjetom da nekretninu neće iznajmljivati ili prodati u sljedećih pet godina.

“Želim vam sreću u radu, u svim projektima koje ste zamislili, da to realizirate”, poručio je na današnjem potpisivanju ugovora načelnik dr. Jozo Ivančević. Pojasnio je kako će, zbog otežane financijske situacije i znatno smanjenog priljeva sredstava, novac mladim obiteljima biti isplaćen u dva navrata.

Konačna lista kandidata koji su ostvarili pravo na subvencioniranje rješavanja stambenog pitanja mladih:

“Općina Prozor-Rama podmirila je sve obveze iz prethodnih natječaja za dodjelu poticaja mladim obiteljima”, potvrdili su iz Općine Prozor-Rama za Ramski Vjesnik.

“Iza ovih brojki nalaze se mladi ljudi i obitelji koji planiraju ovdje svoju budućnost, stvaraju uvjete za samostalan život i žele svoj dom graditi upravo ovdje u našoj općini. Svjesni smo da je kupnja ili izgradnja vlastite nekretnine velik financijski izazov, osobito za mlade i na početku njihovog životnog i poslovnog puta. Upravo zato ovakve mjere imaju i poseban značaj za nas. Njima pružamo konkretnu potporu mladima, ali i šaljemo poruku da je njihov ostanak, razvoj i budućnost u našoj lokalnoj zajednici ovdje važan”, poručili su iz Općine Prozor-Rama i uputili iskrene čestitke mladim obiteljima. 

Mladen Topić/Ramski Vjesnik 

Objava POTPISANI UGOVORI: 29 mladih obitelji dobilo subvenciju za rješavanje stambenog pitanja pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Načelnik je otkrio koja su četiri ključna projekta u fokusu, kako se politika upliće u rad lokalne zajednice te kakvi su dugoročni planovi za razvoj turizma i ostanak mladih u Rami.

Proračun za 2027. godinu je u pripremi. Očekuju li sugrađani nove projekte i s kakvim se izazovima susrećete na samom početku planiranja?

„Da, upravo radimo na planovima za iduću godinu. Imamo i nekih nedoumica. Osnovna nejasnoća je kada će biti pravomoćna presuda kojom od Elektroprivrede HZ HB tražimo sredstva koja nam po zakonu pripadaju. I dalje tražimo svoje. Spor se vodi duže od tri godine, i nikad nismo sigurni kada će završiti, jer znamo da se u to umiješa politika. Ipak, bez obzira na to, planiramo početak nekoliko strateških projekata.“

Koji je prvi strateško projekt i hoće li imati podršku  s viših razina vlasti?

„Prvi je kanalizacija obodom Ramskog jezera. To je potpuno novi projekt, iznimno je važan, posebno za ovaj dio općine. Nakon što smo u naselja doveli pitku vodu, dijelom uredili lokalne putove, postavili javnu rasvjetu, sada bi kanalizacija zaokružila infrastrukturne potrebe na ovom dijelu općine. Nažalost, Županijsko ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede izjasnilo se da ne namjerava podržati ovaj projekt. Ali vidjet ćemo, možda izbori donesu neka poboljšanja i u Županiju. Mi ćemo, bez obzira na sve, otpočeti s izradom projekata, jer je i to zahtjevan posao.“

Što je u planu kada je riječ o cestovnom povezivanju naselja?

„Drugi projekt je daljnja izgradnja lokalnih putova i ulica. To je dugogodišnji projekt, dosta je urađeno do sada, ali svakako ćemo nastaviti s tim ulaganjima u naša sela i grad, jer ima još naselja i dijelova naselja koji nisu do sada kvalitetno povezani.“

U kojoj je fazi realizacija idejnog projekta turističkog centra i što on dugoročno donosi za općinu Prozor-Rama?

„Treći projekt koji želim naglasiti je projekt turističkog centra. Imamo vrlo kvalitetne idejne projekte turističkog centra, sada treba raditi na njihovoj razradi kroz izradu glavnih projekata. To će ići kroz faze. Nakon konačnog definiranja projekata, oni će biti ponuđeni investitorima, u prvom redu lokalnim, kako bi se pristupilo izgradnji turističkog centra i pratećih sadržaja. Kad se ovi projekti realiziraju, općina Prozor–Rama, a posebno Ramsko jezero, postat će jedna od glavnih turističkih destinacija u okruženju. To će značiti jako puno za ostanak mladih i općenito bolje uvjete za život i rad u Rami.“

Dom za stare i nemoćne osobe na Šćitu privlači pozornost građana i šire javnosti. Zašto realizacija tog projekta kasni i što koči njegovo otvaranje?

„Suosnivaču, Kući Mira Franjevačkog samostana, dali smo sve suglasnosti koje su tražili, pa i suglasnost da fra Stjepan Pavličević bude vd direktora. Iz nama neznanih razloga to nije iskorišteno i nije upisano u sudski registar. Jasno je da se opet uključila politika koja je i do sada sve blokirala. Ipak, očekujemo da prevlada razum, da se taj važni zajednički projekt privede kraju te da otvorimo Dom, na korist cijelom narodu Općine.“

Za kraj, možemo li reći da su ovo temelji razvoja općine za iduće razdoblje? Što poručujete građanima?

„Ova četiri projekta sam izdvojio, naglasio. Bit će još manjih, ali ipak važnih projekata, ali nekako su ovi najvažniji, trajat će više godina ali vjerujemo u uspjeh i njihovu realizaciju.“

Objava Razgovor s načelnikom općine Prozor-Rama dr. Jozom Ivančevićem o projektima i pripremi Proračuna za 2027. godinu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Sajam su svečano otvorili načelnik dr. Jozo Ivančević i gradonačelnik grada prijatelja Vrlike, Jozo Plazonić.  Ivačević je istaknuo kako ovaj sajam ima ideju na jednom mjestu okupiti ljude iz Rame koji proizvode, rade i stvaraju.

“Ti ljudi čuvaju ono što je naše. Zato je ovo danas događaj koji povezuje gospodarstvo, poljoprivredu, tradiciju, gastronomiju i turizam. Naše prirodne vrijednosti i Ramsko jezero, planine, kulturna baština i gastronomija mogu biti još snažnije povezane s onim što proizvode naši ljudi”, kazao je Ivančević prilikom otvaranja.

“Dani šljive” su i ove godine okupili brojne goste, predstavnike Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Mostaru, predstavnice grada prijatelja Vrlike, gradonačelnika Juru Plazonića, pročelnika Branka Marasa, predstavnike grada prijatelja Popovače, predstavnike Asocijacije za ekonomski razvoj REDAH, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva HNŽ-a, gradonačelnika Konjica Osmana Ćatića, predstavnici Mediteranskog agronomskog instituta u Bariju i druge.

Ovogodišnji sajam u službenom su dijelu programa uljepšale djevojke iz Folklornog društva “Ramska tradicij”, dok su u glazbenom dijelu nastupile Ana Škarica i Ivana Topić kao vokalni duo Agape. Program je vodila Mirjana Bešker iz Kulturno-sportskog centra Prozor-Rama.

Sajam je prvog dana otvoren do 17 sati, a program drugog dana pogledajte u nastavku:

• 9:30 Nastavak rada sajma
• 11:00 Stručna radionica i prezentacija: „Digitalizacija u poljoprivredi“
• 14:30 Svečana dodjela nagrada i priznanja za kvalitetu ocijenjenih proizvoda
• 16:00 Službeno zatvaranje Sajma uz zahvalu sudionicima

Službeno otvorena i kušaonica “Okusi Rame” 

Posebnost i glavna atrakcija ovogodišnjeg izdanja bila je otvaranje namjenske kušaonice „Okusi Rame“. Ovaj projekt osmišljen je s ciljem da na jednom mjestu okupi vrhunske delicije i proizvode ramskih poljoprivrednika i obrtnika. Time se, prema riječima organizatora, stvara snažnija promocija domaćeg brenda, ali i izravno obogaćuje ukupna turistička ponuda općine Prozor-Rama.

Kušaonica „Okusi Rame“ je dio projekta ProBio koji financira Ministarstvo vanjskih poslova i međunarodne suradnje Italije, a na terenu implementira Mediteranski agronomski institut u Bariju.

Kušaonicom upravlja poljoprivredna udruga Eko Plod, koja već surađuje s lokalnim proizvođačima.

“Danas ovdje, ne otvaramo samo jedan prostor. Otvaramo još jedan kanal za naše proizvođače i stvaramo mjesto na kojem će se domaća proizvodnja, poduzetništvo i turizam susresti na jednom mjestu”, poručili su iz udruge Eko Plod.

Objava PROZOR-RAMA: Svečano otvoreno 19. izdanje sajma “Dani šljive” pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća našle su se informacije o aktivnostima oko statusa Doma za stare i nemoćne osobe Rama na Šćitu.  Usvojen je i zaključak, to smo već prenijeli čitateljima Ramskog Vjesnika o tim temama.

Sad nas zanima jeste li poduzimali još neke aktivnosti?

“Već sam upoznao ramsku javnost da je krajem prošle godine od strane novog gvardijana Franjevačkog samostana Rama –Šćit, fra Stjepana Pavličevića, pokerenuta inicijativa za obnovu razgovora koji su ranije prekinuti voljom prethodnog gvardijana. Imali smo nekoliko kvalitetnih razgovora i dogovora. Mi smo po tim dogovorima  dali sve tražene suglasnosti, tj. prihvatili smo da Domom rukovodi fra Stjepan Pavličević kao v.d. ravantelja, te smo prihvatili prijedlog članova Upravnog vijeća od kojih su dva iz Humanitarne organizacije Kuća mira, a jedan u ime Općine Prozor – Rama. Kao jedno od najboljih rješenja za kvalitetno rješavanje statusa Doma, iskazana je namjera Kuće mira da otkupi udio koji Općina Prozor – Rama ima u toj javnoj ustanovi.  Mi smo tada uradili stručnu procjenu od strane stručnog vještaka i dostavili je fra Stjepanu Pavličeviću, odnosno Kući mira.”

Je li bilo odgovora, jeste li dobili stav suosnivača?

“Nismo još, čekamo informaciju da su registrirana usuglašena imenovanja, da je u sudski registar upisan novi v.d. ravnatelja, te da  je otpočelo sa radom novo Upravno vijeće.  Mi sa svoje strane redovno upoznajemo Općinsko vijeće i javnost o svemu, spremni smo na dogovore i pokušavamo ubrzati sve procese.”

Možda postoji netko tko želi zaustaviti razvoj ovog projekta? Na društvenim mrežama može se pročitati svašta?

“Ima bolesnika koji gledaju usko, koji žele naškoditi svima, kojima vidljivo smetam kao načelnik. Ima tu i bolesnika i onih koji misle da je to korisno politički. Međutim, ne osvrćem se na njih, oni imaju problem sa sobom, a ne sa mnom. Znam samo da narodu Rame ne ide u korist da vrijeme prolazi, a da projekt i dalje stoji. Ja i na ovaj način pozivam fra Stjepana Pavličevića da ne podlegne utjecaju nazadnih političara, već da pokrene aktivnosti koje je on prvi inicirao krajem prošle godine. Jer, znamo svi da je projekt Doma za stare i nemoćne osobe jako važan ne samo za nas osnivače, nego za cijeli narod Rame, posebno za buduće uposlenike i za buduće stare osobe kao korisnike usluga Doma. To nas treba motivirati da se potrudimo i dovedemo ovaj projekt do njegovog početka rada.”

Objava Što je sve poduzimano u zadnje vrijeme oko Doma za stare i nemoćne osobe odgovorio je na pitanja dr. Jozo Ivančević pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Ova ustanova osnovana je sada već davne 2011. godine od strane osnivača Općinskog vijeća Prozor-Rama i Franjevačkog samostana Rama-Šćit, točnije kapitula kao najvišeg tijela Humanitarne organizacije “Kuća mira”.

Temeljem odluka spomenutih osnivača zaključen je Ugovor o osnivanju i isti je upisan kao javna ustanova u registarskom sudu Općinskog suda u Mostaru s temeljnim kapitalom prilikom upisa od 2.000,00 KM, od čega je Općina Prozor-Rama uložila 1/3 ili 666,33 KM, a HO “Kuća mira” 2/3 ili 1.333,67 KM.

Problematika upravljanja JU Dom za stare i nemoćne osobe „Rama“

JU Dom za stare i nemoćne osobe „Rama“ Šćit rukovodio je ravnatelj i Upravno vijeće sastavljeno od 3 člana, od čega je jednan član iz Općine Prozor-Rama a dva člana HO “Kuća mira”.

Planirano je, i bilo dogovoreno, nakon završetka izgradnje i početka rada Doma popuniti (kompletirati) Upravno vijeće s još dva člana, po jednog u ime djelatnika i u ime nadležnog Ministarstva, te registrirati ulaganja osnivača koja ulože u Dom sukladno stvarnim ulaganjima.

Propisi koji se odnose na osnivanje, rad i poslovanje Doma su:

• Zakon o socijalnoj zaštiti HNŽ

• Uredbe sa zakonskom snagom o ustanovama

• Akti koje treba donijeti Upravno vijeće kao nadležno tijelo Doma, prije svega Statut Doma (koji pored ostalih pitanja utvrđuje i uvjete za imenovanje ravnatelja), koji do sada nije donesen.

Mandat i ravnatelja i članova Upravnog vijeća je istekao.

Aktivnosti u 2025. i 2026. godini

Razne nesuglasice kroz protekli period izravno su rezultirale na blokiranje otvaranja Doma u koji je milijunske iznose uložila upravo Općina Prozor-Rama, ali i hrvatski porezni obveznici, točnije 3,3 milijuna kuna uložila je hrvatska Vlada i to većim dijelom za vrijeme dok je premijer bio Zoran Milanović. Iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske je još prije nekoliko godina upozoreno kako će u slučaju nepostizanja dogovora suvlasnika Doma Ured biti primoran razmotriti i krajnje mjere koje uključuju povrat financijskih sredstava koja nisu namjenski utrošena.

Međutim, odmah nakon odlaska tadašnjeg gvardijana fra Andrije Jozića, krajem 2025. godine otpočeli su pregovori za rješavanje statusa Doma za stare i nemoćne osobe.

“Na inicijativu gvardijana fra Stjepana Pavličevića, kao predsjednika Humanitarne organizacije ‘Kuća mira’ Franjevačkog samostana Rama-Šćit, upućene 20.10. 2025. godine, dogovoren je prvi sastanak koji je održan 23.10. 2025. godine u prostorijama Općine Prozor-Rama. Na istom je usklađena obostrana namjera pokretanja razgovora koji bi mogli dovesti do konačnog završetka i početka rada ove ustanove”, kazao je Ivančević u dostavljenoj Informaciji.

Drugi sastanak održao se 18.11. 2025. godine, kada su dogovoreni daljnji koraci.

Sukladno dogovorima sa sastanaka, načelnik Općine Prozor-Rama o razgovorima je upoznao Općinsko vijeće na sjednici dana 27.11. 2025. godine, te je predložio zaključak.

Zaključak 

• Daje se suglasnost za razrješenje sadašnjeg ravnatelja JU Dom za stare i nemoćne osobe “Rama” na Šćitu, Miljenka Petričevića, i imenovanje v.d. ravnatelja Stjepana Pavličevića

• Daje se suglasnost načelniku općine Prozor-Rama da provede aktivnosti na utvrđivanju vrijednosti uloga Općine Prozor-Rama u ukupnoj vrijednosti JU Dom za stare i nemoćne osobe “Rama”, radi eventualnog prenosa-prodaje od strane Općine

• Daje se suglasnost načelniku da razriješi dosadašnjeg člana Upravnog vijeća JU Dom za stare i nemoćne osobe “Rama” na Šćitu Ivu Zanu, te da istog imenuje na novi mandat od 4 godine, kako bi se uskladili mandati svih članova Upravnog vijeća

Zaključak je usvojen u predloženom tekstu

Nakon sjednice, načelnik je uputio Zaključak na adresu HO “Kuća mira” kao suosnivača te donio rješenje kojim je Ivu Zanu imenovao za člana Upravnog vijeća JU Dom za stare i nemoćne osobe “Rama” na Šćitu na mandat od 4 godine.

“Dana 20.11. 2025. godine organiziran je sastanak u prostorijama Doma za stare i nemoćne osobe ‘Rama’ na Šćitu, kojemu su, osim predstavnika suosnivača, prisustvovali i dosadašnji ravnatelj Doma, fra Miljenko Petričević, nadzor nad izgradnjom objekta Doma, Ante Tomić te predstavnici knjigovodstvenog servisa ‘Grbeš'”, stoji u Informaciji dostavljenoj vijećnicima.

U Zapisniku s tog sastanka, potpisanog od strane Općine Prozor-Rama, fra Miljenka Petričevića, Vlade Grbeša i Ante Tomića, konstatirano je sljedeće:

Sastanak je organiziran na temelju dogovora, a radi nastavka razgovora o utvrđivanju preostalih dugovanja prema izvođačima, o visini ulaganja od strane osnivača te o daljnjem statusu Doma. Od strane predstavnika Nadzora prezentirana su dugovanja prema izvođačima te je popis dužnika i dugovanja predan predstavnicima osnivača, gvardijanu fra Stjepanu Pavličević i načelniku Jozi Ivančeviću, od strane knjigovođa prezentirana je popis visina dosadašnjih ulaganja, a knjigovođa će osnivačima dati popis ulaganja.

Dogovoreno je i sljedeće:

• Da se provede procedura razrješenja dosadašnjeg v.d. direktora i procedura imenovanja novog vršitelja dužnosti direktora JU „Dom za stare i nemoćne osobe „Rama“ (na rok od 6 mjeseci, aneksom Ugovora o osnivanju ili putem novoizabranog Upravnog vijeća) prema Uredbi sa zakonskom snagom o ustanovama (Sl. list Republike BiH, br; 6/1992.) i prema Zakonu o socijalnoj zaštiti HNŽ (Sl. novine HNŽ: br. 3/2005., 1/2016. i 3/2000.), a da prijedlog dadne nadležno tijelo osnivača HO “Kuća mira” Franjevačkog samostana i dostavi ga općini kao drugom osnivaču, da HO “Kuća mira” preko svojih nadležnih tijela razriješi dosadašnje članove Upravnog vijeća Doma (zbog isteka mandata) i imenuje nova dva člana Upravnog vijeća Doma na mandatni period od 4 godine

• Da se udjeli i uložena sredstva prenesu na jednog od osnivača uz naknadu, odnosno da nadležno tijelo HO Kuća Mira dostavi nadležnim tijelima općine pismo namjere o kupnji ulaganja od strane općine kao osnivača kao jednu od mogućnosti (predstavnik općine je istakao da ukoliko se ne postigne dogovor po ovom pitanju ostaje i treća mogućnost da se nastavi ulaganje u Dom na način da HO Kuća mira uloži dodatna sredstva i dostigne ulaganje razmjerno svom udjelu i temeljnom kapitalu Doma)

Dana 24.11. 2025. godine zaprimljen je dopis HO Kuća mira broj: 20/2025 s upitom da se Općina Prozor-Rama izjasni o vrijednosti svoga udjela. Zaprimljena je i Odluka HO “Kuća mira” o imenovanju fra Tomislava Vidovića i fra Branka Malekinušića za članove Upravnog vijeća JU Doma za stare i nemoćne osobe „Rama“ na Šćitu.

Dana 28.11. 2025. godine Općina je uputila dopis HO “Kuća mira” naslovljen: “Nastavak aktivnosti na temu Doma za stare i nemoćne osobe”, a kojim je izvijestila suosnivača o svim aktivnostima te pojasnila svoj stav o mogućnostima rješavanja problematike.

U dopisu je naglašeno i sljedeće:

“U Vašem dopisu broj 20/2025 „Izjašnjenje o vrijednosti udjela“, navodite da zaključujete da Općina Prozor-Rama želi istupiti iz JU Doma za stare i nemoćne osobe ‘Rama’. Time ste naveli samo jedno od spominjanih mogućih rješenja ove problematike. Na spomenutom sastanku zajednički smo dogovorili da se udjeli i uložena sredstva prenesu na jednog od osnivača uz naknadu, odnosno da nadležno tijelo HO ‘Kuća mira’ dostavi nadležnim tijelima Općine pismo namjere o kupnji ulaganja od strane Općine kao osnivača kao jednu od mogućnosti (predstavnik Općine je istakao da, ukoliko se ne postigne dogovor po ovom pitanju, ostaje i treća mogućnost – da se nastavi ulaganje u Dom na način da HO ‘Kuća mira’ uloži dodatna sredstva i dostigne ulaganje razmjerno svom udjelu i temeljnom kapitalu Doma). Općinsko vijeće Prozor-Rama u spomenutom Zaključku daje suglasnost načelniku Općine da provede aktivnosti na utvrđivanju vrijednosti uloga Općine Prozor-Rama u ukupnoj vrijednosti JU Dom za stare i nemoćne osobe ‘Rama’, radi eventualnog prenosa-prodaje od strane Općine”, navodi Ivančević u dostavljenoj Informaciji.

“Naglašavamo da je Općina Prozor-Rama zainteresirana riješiti dugogodišnji zastoj u svim aktivnostima oko JU Dom za stare i nemoćne osobe ‘Rama’. Slijedom toga, očekujemo konkretno pismo namjere koje ste najavili na sastanku 20.11. 2025. na Šćitu, s jasno definiranim zakonski prihvatljivim rješenjem”, dodao je Ivančević.

Općina je u međuvremenu pristupila stručnoj procjeni vrijednosti objekta. Ovlašteni procjenitelj utvrdio je tržišnu cijenu objekta sa zemljištem u vrijednosti 9.664.723,50 KM, a građevnu vrijednost objekta bez zemljišta utvrdio je u vrijednosti 6.443.149,57 KM.

Stručni elaborat o procjeni uz prateći dopis Općina je dostavila HU Kuća Mira dana 16.1. 2026. godine

U navedenom dopisu Općina je iskazala spremnost da svoja ulaganja u objekt Doma za stare i nemoćne osobe prenese uz naknadu od 2.147.716,50 KM, koji iznos smatra svojim ulogom u ovaj projekt. Iskazana je spremnost i opciju nastavka zajedničkih aktivnosti bez prijenosa udjela, uz nastavak ulaganja u Dom od strane suosnivača HO “Kuća mira” kojim ulaganjima bi “Kuća mira” dostigla ulaganja razmjerno svom udjelu i time se stvorili uvjeti za početak rada staračkog doma.

Općina Prozor-Rama do dana podnošenja ove informacije Općinskom vijeću nema podatke o aktivnostima na upisu u sudski registar fra Stjepana Pavličevića kao ravnatelja Ustanove, niti stav o predloženim opcijama prijenosa udjela uz naknadu ili nastavka zajedničkih aktivnosti uz ulaganja HO “Kuća mira”.

Objava Iz Ureda načelnika dostavljena informacija o statusu Doma za stare i nemoćne osobe “Rama” na Šćitu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Načelniče, jednom ste nam rekli da je ova 2025. godina bila puna događaja te dosta teška po našu Općinu?

“Tako je, jer je ova godina otpočela nenajavljenim zastojem proizvodnje električne energije zbog remonta u HE Rami. Posljedica zastoja u proizvodnji je prestanak uplata u općinski proračun. Dvoipolmjesečni zastoj doveo je do manjka od jedan i pol milijun KM sredstava koje smo planirali i očekivali. To je dovelo do otežanog financiranja svih obveza i svih transfera koje je Općina uobičajeno vršila.  Ipak, uspjeli smo postupno riješiti situaciju, ispunjavamo sve zakonske obveze, a i naši korisnici nisu u prevelikom kašnjenju svojih obveza.”

Zbog toga nije ni bilo većih kapitalnih projekata u ovoj godini?

“Da, morali smo postupati po zakonskim prioritetima, a oni u prvi plan stavljaju isplate plaća i naknada uposlenicima i plaćanje obveza po kreditima. Tek poslije dolaze transferi korisnicima i eventualno kapitalni projekti. Treba znati da smo u protekle dvije godine imali dosta intenzivno ulaganje u kapitalne projekte, čak 17 milijuna KM, a dio toga smo plaćali i u ovoj godini. To su projekti izgradnje lokalnih putova, završetak gradske tržnice, kupovina zgrade  u kojoj je bila tekstilna tvornica i u kojoj je u tijeku formiranje suvremenog tržnog centra. Poseban projekt u koji smo ulagali zadnjih godina jeste projekt izgradnje tvornice metalskih proizvoda GS Rama, koju smo podržali financijskim poticajem od 2 milijuna KM te infrastrukturnim radovima neophodnim za gradnju tvornice na vrlo teškom i neuvjetnom zemljištu, kojega smo ranije kupili od države BiH. Ukupno smo za projekt GS Rama utrošili oko 4 milujuna KM, ali zato danas imamo u Rami najsuvremeniju metalsku tvornicu koja sada zapošljava 70 djelatnika, a kroz naredno razdoblje očekuje se da će uposliti 250 uposlenika. Svi ti projekti, posebno spomenutih 17 milijuna za projekte u zadnje dvije godine, bili su značajni, ali smo ih, unatoč teškoćama oko smanjenog priliva sredstava u proračun, uspjeli financirati.”

Oporba je na velika zvona najavljivala bankrot Općine?

“To je doista bila njihova vidljiva želja, međutim, Općina se ponaša potpuno odgovorno i sukladno zakonima izvršava svoje obveze, tako da im je propala ta najavljena propast Općine.”

Spomenuli ste kreditne obveze. Jesu li i one nastale za financiranje tih projekata?

“Naravno, sva kreditna zaduženja smo usmjeravali isključivo u kapitalne projekte. Napominjem da smo u zadnjih 15 godina ostvarili čak 130 milijuna kapitalnih projekata. Mislim da takva ulaganja nije imala ni jedna općina u okruženju, čak ni županija. Samo je vodovod, kojim smo vodom opskrbili brojna naša naselja, koštao oko 30 milijuna KM. Za njega smo prihavatili kredit koji je država BiH ugovorila sa Europskom investicijskom bankom, u visini od oko 4 milijuna eura. Za financiranje dijela ostalih  kapitalnih projekata koristili smo i kredite kod domaćih banaka i svi se krediti uredno vraćaju, te će kroz tri godine za povrat ostati samo dio kredita EIB-a koji ima jako dug rok otplate, do 2035. godine. Napominjem da je najveći dio kapitalnih projekata financiran općinskim proračunom, a do sredstava smo dolazili kroz velike borbe, kroz tužbe, kojima smo samo tražili svoja prava na novac koji nam pripada, i izborili se za ta prava. Druga je priča gdje je taj novac odlazio nekad ranije, zašto Rama nije imala veći proračun još od završetka rata, zašto se čekala pomoć i milostinja od političara da se u Rami bilo što izgradi? Ja sam se kao načelnik drugačije postavio, borio se za novac koji pripada Rami, izborio se, i s tim novcem smo napravili ogroman iskorak iz bijede u koju smo bili upali.”

Na kraju godine je ova Općina doživjela veliko nepoštovanje od Federacije. O čemu se radi?

“Pa radi se o nastavku jednog bolesnog i primitivnog odnosa prema Rami. Umjesto da Ramu podržavaju kao mjesto u kojemu žive i Bošnjaci i Hrvati, ljudi svih političkih opredjeljenja, na mnogim se višim razinama Rama ignorira samo zbog toga što ovdje nije na vlasti ni Čovićev ni Cvitanovićev HDZ, niti SDP. Najdrastičniji primjer jeste dodjela 0 KM za našu Općinu od Federalne Vlade koja je nedavno dijelila čak 50 milijuna KM, skoro svim općinama. Žalosno je da jedan predsjednik stranke koji je iz Rame priča o tome i pravda Federaciju i još pri tome izmišlja da je riječ o nekoj kanalizaciji. Riječ je o projektu za vodovod za Paljike koji se potpuno uklapao u javni poziv. Taj projekt je  urađen i mao je potporu nekih županijskih fondova. Općina je itekako sposobna pisati projekte što su dokazala dva velika međunarodna projekta koji su realizrani kao i brojni manji projekti. Zbog projekata se nismo nikada dodvoravali domaćim političarima.  A zanimljivo je da se tu  pojavljuje i nekoliko sitnih političara poznatih po svojim lažima, koji pokušavaju podvaliti da Općina nije ni tražila ta sredstva. Ustvari, u tom cijelom dugogodišnjem ignorantskom odnosu prema ovoj Općini prednjače upravo lokalni političari koji se kao nešto pitaju na višim razinama, a zapravo blokiraju gdje god mogu bilo kakvu  pomoć prema Rami. Tako novci odu u druge sredine, Rami nula, i oni sretni – zar to nije žalosno?”

Projekt GS-RAMA, metalska tvornica, zaslužuje posebno spominjanje?

“Slažem se. Projekt GS Rama smo ugradili i u Strategiju razvoja Općine do 2027. godine, i u Prostorni plan Općine, i time mu dali strateški značaj za našu Općinu. Uz podršku Općinskog vijeća smo ugovorili posebne poticaje kako bismo pomogli realizaciju tog projekta. Rekao sam da smo dali poticaj od 2 milijuna KM, a uložili smo u uređenje terena i u obuke radnika i slično, tako da je tu utrošeno ukupno oko 4 milijuna KM. Sve je pripremljeno za prijem 250 uposlenika, do sada imaju 70 uposlenih, i taj proces ide dalje, jer je otvoren stalni javni poziv za metalske radnike. Najvažnije je da se tvornice vraćaju u Ramu, pa se sada nadamo i novim investitorima, kojima projekt  GS Rame ukazuje na postojanje pozitivnog  poslovnog ambijenta za proizvodne pogone.  Imamo neke najave i lokalnih poduzetnika da će se napokon javiti sa kvalitetnim projektima. Moram i ovdje napomenuti, jer čitatelji trebaju i to znati, da sei pored vidljivog ogromnog značaja tvornice, javljaju oni kojima ona smeta, koji bi bili najsretniji kad bi se ona ugasila. Žalosno je da među tim primitivcima ima i nekih koji se zovu političari. Ipak, narod je ovdje normalan, ne nasjeda na njihove zlobne poteze.”

Da sad malo konkrenije pričamo o idućoj godini, idućem razdoblju. Ima li u najavi novih projekata, čule su se informacije oko turizma?

“Da, tu smo imali početne razgovore sa  grupom njemačkih investitora koji su došli sa gospođom Snježanom Köpruner iz GS HOLDING Regensburg. Oni su odličan partner, sada zajedno rješavamo idejne skice turističkih projekata, posla se prihvatio arhitektonski studio iz Zadra, čuveni arhitekt, akademik Bašić, koji je inače kreator zadarskih Morskih orgulja i Pozdrava suncu,  a to su sada svjetske atrakcije. On rade idejne skice vidikovca Zahum i Izlaz, plus za lokaciju na Šćitu i još neke lokacije koje je on već obišao i gledao. Dakle, ako ostane zainteresiranost ovih ulagača, Rama bi mogla dobiti jedan reprezentativan objekt, odnosno više njih, i oni će jako puno značiti ovoj općini. Oko ovog pitanja bih rekao i da nam treba rješenje za smještaj Veslačkog centra, jer sad oni imaju problem, jer se u dijelu objekta u kojem je smješten ovaj projekt eurospkog značaja odlučilo  praviti nešto kao restoran, a  to brzo postane  birtija, možda i kladionica, kockarnica… sve neprimjereno kulturnim i duhovnim vrijednostima samostana Šćit, koji je preko puta te lokacije.”

Spominjete Šćit, imenovan je novi gvardijan, može li se očekivati razgovor oko staračkog doma na Šćitu?

“Razgovori su otpočeli, imali smo nekoliko sastanaka. Do sada smo bili konkretni, obje strane su tražile i predlagale neko rješenje. Nadam se da neće biti kao sa ranijim gvardijanom, kad se jedno dogovaralo, a sutra se drugačije radilo. Općina i ja osobno smo zainteresirani da se projekt završi i stavi na korištenje i našim starijim osobama i da u njemu nađe posao tridestak naših sugrađana.”

Hoće li ove godine biti još nekih projekata?

“Bit će, jer smo usvojili proračun za 2026. godinu i sada možemo detaljnije planirati. Sve će ovisiti o tome koliko ćemo imati novaca, hoće li biti iznenadnih prekida proizvodnje, kakva će iduća godina biti hidrološki… Vjerujem da ćemo uspjeti uraditi još  neke dionice  lokalnih putova, da ćemo raditi  pripreme za korištenje ostalog dijela Poslovne zone Izlaz.”

Vjerojatno će veći projekti čekati rješavanje novog sudskog spora s Elektroprivredom?

“Tako je, nismo posustali u traženju svojih prava. Postoji naša tužba protiv Elektroprivrede HZ HB Mostar vrijedna oko 20 milijuna KM, nadamo se da će se uspješno završiti. Međutim, vidimo da druga strana radi velike pritiske na sud, na vještake, tako da se proces stalno odgađa. Ali, i mi se borimo, pišemo institucijama koje su iznad suda, tražimo ubrzanje procesa… Uglavnom, kroz ta sredstva moći ćemo raditi velike projekte kao što je završetak  lokalne putne mreže, kanalizacija oko Ramskog jezera,  Ramski trg i zgrada za Muzej Rame  i za Galeriju umjetnina… To su sve veliki projekti, ali važni su ovom narodu. Zato vrijedi boriti se i dalje za svoja sredstva i uložiti ih u stvaranje još ugodnijeg ambijenta za život u našoj općini Prozor – Rama. Na kraju bih zaželio svim sugrađanima uspješnu, mirnu i sretnu 2026. godinu.”

Objava Dr. Jozo Ivančević, načelnik Općine Prozor-Rama, o 2025. i planovima za 2026. godinu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Božić je blagdan radosti kada se naglašava obiteljsko i svako drugo zajedništvo. Svima nam treba više druženja, više razumijevanja drugih, više međusobne potpore.

Neka ovaj Božić bude u znaku istinskih ljudskih vrijednosti, u znaku mira, ljubavi, podrške i razumijevanja.  U ime Općine Prozor-Rama, i svoje osobno, svim sugrađanima katolicima želim čestit i radostan Božić.

U novoj 2026. godini potrebni su nam ponajprije zdravlje i mir. Svaka nova godina je novi izazov kako u osobnom životu tako i na poslovnom planu. Stoga svim sugrađanima želim još više uspjeha u radu i životu.

Načelnik

dr. Jozo Ivančević

Objava Načelnik općine Prozor-Rama dr. Jozo Ivančević uputio božićnu i novogodišnju čestitku pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

“Iako se najčešće ne osvrćem na kojekakve objave oporbenih ramskih političara, jedna me objava, zbog zlobe kojom je protkana, navela da se ipak javim.

U svojoj nedavnoj objavi preko društvenih mreža, HDZ 1990 pretresa proračun Općine Prozor – Rama za iduću godinu. Prije toga se ni jednom rečenicom nisu  javili za riječ kroz javnu raspravu o nacrtu tog dokumenata. Tek naknadna zloba, puko naklapanje oko pojedinih stavki, koje bi oni izvršavali bolje. Pa ako su mislili nečim poboljšati, imali su odličnu priliku kad je nedavno Federalna vlada dijelila 50 milijuna maraka, a našoj općini dodijelila nula maraka. I po tom se vidi da su u federalnoj vladi zbog svojih osobnih interesa i da su u nju ušli zahvaljujući krađi glasova i glasovima dobivenim od druge stranke.

Očigledno im smetaju savjetnici koji sa mnom rade. Pa evo, neka znaju: ‘Zajedno sa savjetnicima i pravim suradnicima, u ovu smo općinu donijeli posebnih preko 60 milijuna KM sredstava kroz sudske tužbe prema elektroprivrednim poduzećima i kroz posebne komunalne naknade. Prije toga sam kroz rad u Parlamentu osigurao dvostruko veći iznos redovne naknade nego što je bio ranije, što je donijelo slijedećih oko 50 milijuna KM u proračun naše općine. Ta sva sredstva omogućila su ulaganja od 130 milijuna KM u kapitalne projekte naše općine. Riječ je o projektima koji  dugoročno poboljšavaju uvjete života u Rami. Na primjer, vodovod za brojna naselja obodom Ramskog jezera i šire, zajedno sa novom crpnom stanicom i izmjenom azbest cementnog cjevovoda, sa brojnim crpnim stanicama, komorama i bazenima za vodu, glavnim i sekundarnim vodovodima, koštao je preko 30 milijuna KM. Tu su i brojni lokalni putovi do skoro svakog naseljenog mjesta u općini, proširena javna rasvjeta, prošireno prikupljanje otpada, izgrađena gradska mrtvačnica u Prozoru, uređena groblja u nekoliko većih sela, izgrađena Gradska tržnica, novi Dječji vrtić, nova zgrada Općine sa modernom vijećnicom,  zgrada za socijalno stanovanje, izgrađena Sortirnica otpada i kompostana, nova zgrada uz Srednju školu u Prozoru. U općinskom  objektu upravo se smještaju moderni trgovački brendovi i zapošljavaju novi uposlenici. U vlastitim objektima imamo Gradski kolodvor i prostor za kvalitetnu prijevozničku tvrtku. U novoizgrađenim školskim objektima Srednje škole na suvremenoj opremi obučavaju se srednjoškolci za nova turističko ugostiteljska i metalska zanimanja. Nova tvornica poseban je primjer prave općinske potpore i uspješnog projekta koji valjda zbog toga smeta i piscima priopćenja iz reda oba HDZ-a. U vjerojatno najsuvremenijoj tvorinici u cijeloj državi, za koju pohvale stižu čak iz Europe, sitni lokalni oporbeni političari smišljaju zamjerke i rade smetnje.

Uz sve naše aktivnosti bilo je mjesta i za povratak Općinskog suda u Prozor, kao i za  Ured  za kozularne dane Republike Hrvatske. Nismo zaboravljali ni sport, ni kulturu, ni tradiciju, ni kulturno povijesnu baštinu… Trebalo je novaca za sve to.

Sve su to omogućila sredstva koje sam čvrsto i uporno prikupljao, uz pomoć svojih savjetnika i brojnih suradnika. Ta bi sredstva vi i  vaša stranka sutra prepustili nekim moćnicima i drugim većim centrima, za malu osobnu korist. Dokažite se  gospodo stvarnim doprinosima, a ne naknadnom pameti.”

Objava JOZO IVANČEVIĆ: „Imali su odličnu priliku kad je nedavno Federalna vlada dijelila 50 milijuna maraka, a našoj općini dodijelila nula maraka“ pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Prije sjednice otvorena je novoizgrađena Gradska tržnica.  Nakon svečanosti otvaranja tržnice položeni su vijenci i upaljene svijeće kod Spomen obilježja za ramske branitelje. Vijence su položili i svijeće upalili predstavnici Koordinacije udruga proisteklih iz rata, Općine Prozor-Rama na čelu s načelnikom dr. Jozom Ivančevićem, izaslanstvo Općine Tomislavgrad i političkih stranaka.

Opijelo za poginule branitelje predmolio ke vlč. Ivan Mijač, župni vikar u Prozoru.

Svečanu sjednicu otvorila je i vodila potpredsjednica Općinskog vijeća Prozor-Rama.

U ime gostiju nazočne je pozdravio gospodin Marko Babić, generalni konzul Republike Hrvatske u Mostaru.

Nakon prikazivanja informativnog filma o tome što se uradilo od zadnjeg dana Općine i planovima za naredno razdoblje pozdrave je uputio načelnik dr. Jozo Ivančević. “Svi smo u jednom svečanom raspoloženju, jer Dan općine je prigoda da se prisjetimo svega što smo u proteklih godinu dana učinili za našu općinu i za naše sugrađane. Možemo biti zadovoljni velikim ulaganjima koja smo imali u tom razdoblju. Većinu smo vidjeli u ovom filmu, a vjerujte da ima i puno toga što se ne snima, što ne otvaramo već rutinski prihvaćamo kao novu vrijednost. Svi projekti koji su spomenuti već su značajno izmijenili i popravili izgled naših sela i grada. Proteklo  razdoblje obilježeno je projektom GS RAMA, taj projekt je Općinsko vijeće prihvatilo kao strateški i on to doista i jeste.”

U svom govoru načelnik Ivančević je također podsjetio da su se za projekt tvornice  odobravala i financijska poticajna sredstva, pripremao teren da se na njemu može graditi tvornica, uređivalo prometnice i tvornički plato, organiziralo redovan prijevoz radnika do tvornice u Travniku, povezivalo Srednju školu i tvornicu, pomagalo oko rješavanja priključaka vode i struje, i druge aktivnosti.

“Zajedno sa gospođom Snježanom Köpruner svakodnevno smo pratili razvoj projekta, primali poslovne partnere i posjećivali ih u njihovim sjedištima, iznalazili rješenja po svim osnovama. Imali smo i zajedničko svečano otvaranje tvornice GS Rama.Zato još jednom naglašavam zahvalnost gospođi Snježani Köpruner na ovom velikom i za našu općinu značajnom projektu”, kazao je dr. Jozo Ivančević.

Projektima koji su planirani za novo strateško razdoblje načelnik Ivančević je kazao: “Nastavljamo dovršetak izgradnje tvornice metalskih proizvoda GS Rama. Nastavlja se izgradnja i uređenje poslovnih zona i drugih infrastrukturnih projekata za razvoj poduzetništva. Zatim projekt izgradnje turističkog centra na Ramskom jezeru. Izgradnja i proširenje vodovodne mreže i kanalizaionog sustava. Tu je i projekt energetske tranzicije, dovršetak izgradnje i opremanje gradske tržnice, dovršetak eko parka. Nastavlja se s izgradnjom proširene i poboljšane putne mreže uključujući gradske ulice. Još je tu izgradnja gradskog trga s galerijom, arheološkom birkom i drugim sadržajima.”

Objava Održana svečana sjednica Općinskog vijeća Prozor-Rama u povodu Dana općine pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.