Tako je za 2023. godinu izdala prigodni kalendar na kojem su fotografije Ramskog Vjesnika,  dizajn je odrađen u grafičkom studiju “Diva Design”, a tisak u “Ramas” d.o.o.

Ovo je već postala tradicija da se i na taj način promoviraju ljepote Rame ne samo objavama na našem portalu i Facebook stranici nego i u ovakvom prigodnom tiskanom obliku. Inače fotografije Ramskog Vjesnika nađu se često i u drugim knjigama koje se tiču Rame. Upravo te fotografije su čest motiv i umjetnicima za njihove slike.

Objava Općina Prozor-Rama izdala prigodni kalendar za 2023. pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Uredništvo Ramskog Vjesnika autor je fotografija koje kroz 12 mjeseci ilustriraju i promoviraju ljepote ramskog kraja, a prate ih izabrani stihovi,ramskog pjesnika, profesora, pisca udžbenika, esejiste i dramskog pisca dr. Rajka Glibe, iz njegove duhovne monografije “Zrnca ramskog sunca”.

Objava FOTO: Kalendar za 2022. godinu Općine Prozor-Rama za sve djelatnike i suradnike pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Fotografije je i ove godine ustupio Ramski Vjesnik. Za dizajn je zaslužan grafički studio DIVA Design grafičke dizajnerice Kristine Ivić. Kalendar je tiskala firma Ramas d.o.o. iz Prozora.

U nastavku pregledajte stranice kalendara:

Objava Ljepote Rame u kalendaru za 2021. godinu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Prema preporuci krovne europske nogometne organizacije, Uefe, rukovodstvo HNS-a razmotrilo je sve opcije u kalendaru kako bi se omogućio uspješan završetak natjecateljske godine. S obzirom na to da je daljnji tijek epidemije koronavirusa nepredvidiv, Izvršni odbor HNS-a usvojio je tri inačice izmjene kalendara natjecanja HT Prve lige, 2. HNL te Hrvatskog kupa.

HNS je po ovoj temi bio u komunikaciji sa Središnjim državnim uredom za sport koji je upoznat i suglasan s ovdje navedenim odlukama.

Ovisno o epidemiološkoj situaciji u Republici Hrvatskoj te odlukama nadležnih tijela, Izvršni odbor će posebnom odlukom utvrditi koja će se inačica izmjene kalendara natjecanja primijeniti.

Također, IO je odredio rokove do kojih će objaviti eventualno odabranu inačicu odluke:

Opcija 1

Početak natjecanja 1. HNL: 16. svibnja 2020.
Početak natjecanja 2. HNL: 23. svibnja 2020.
Završetak natjecanja 1. HNL i 2. HNL: 18. srpnja 2020.
Rok za objavu: 20. travnja 2020.

Opcija 2

Početak natjecanja 1. HNL i 2. HNL: 30. svibnja 2020.
Završetak natjecanja 1. HNL i 2. HNL: 25. srpnja 2020.
Rok za objavu: 4. svibnja 2020.

Opcija 3

Početak natjecanja 1. HNL i 2. HNL: 13. lipnja 2020.
Završetak natjecanja 1. HNL: 2. kolovoza 2020.
Završetak natjecanja 2. HNL: 1. kolovoza 2020.
Rok za objavu: 18. svibnja 2020.

Predložene opcije kalendara sa svim terminima natjecanja, uključujući polufinale i finale Hrvatskog kupa, možete pronaći OVDJE.

https://youtu.be/invX7TLoOvI

Nadalje, Izvršni odbor je sukladno preporuci Uefe produžio sve rokove vezane za odlučivanje o izdavanju licence te su stoga učinjene izmjene i dopune Pravilnika o licenciranju klubova HNS-a. Novi rokovi su sljedeći:

Odluka u prvom stupnju: 15. svibnja 2020.
Dostava odluke prvog stupnja: 20. svibnja 2020.
Rok za žalbu: 28. svibnja 2020.
Konačna odluka o izdavanju licence: do 15. lipnja 2020.
Konačna odluka o odbijanju licence: do 15. lipnja 2020.
Dostava popisa licenciranih tražitelja licence: do 20. lipnja 2020.

Konačno, prema preporuci Uefe, u ovogodišnjem postupku licenciranja neće se primjenjivati kriterij F.05 “Budući financijski podaci” (članci 35-40. Pravilnika).

https://youtu.be/GaOcOZioy9g

Objava ODLUKE IZVRŠNOG ODBORA HNS-A: Izmjene u kalendaru natjecanja i rokovima za licenciranje pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Pogledajte kako izgleda kalendar.

Objava Kalendar 2020. godine s ramskim krajolicima pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Osim po organiziranju različitih kulturnih manifestacija i stipendiranju učenika i studenata, Hrvatsko kulturno društvo Napredak prepoznatljivo je i po svojoj izdavačkoj djelatnosti. Jedan od izdavačkih brandova ovoga kulturnog društva je i Napretkov kalendar, čija prva izdanja datiraju još s početka 20. stoljeća. Konkretno, prvi zidni kalendar Napredak je izdao 1904. kada je Društvo tek stasavalo, razvijajući se postupno i dobivajući vremenom kulturno-prosvjetne obrise po kojima će ubrzo postati šire prepoznatljivo.

Kalendar za 2019. osmislili su i uredili Miroslav Landeka, član Napretkove Središnje uprave i dopredsjednik Glavne podružnice HKD Napredak Mostar, i dr. Miroslav Palameta, nekadašnji predsjednik Podružnice. Kalendar je formata 33 X 48 na 13 listova plus podloga, a zajednički ga potpisuju Hrvatsko kulturno društvo Napredak i kreativna agencija SMART, Raguž & Barbarić iz Mostara, dok je za tisak zaslužna firma SAVART d.o.o. iz Sarajeva.

Napretkov zidni kalendar za 2019. nastavak je te tradicije. Kao i svake godine, Napredak tiska tematski zidni kalendar, a tema ovogodišnjeg kalendara su srednjovjekovni nadgrobni spomenici – stećci, koji su 2016. upisani na Listu svjetske baštine UNESCO-a. Prošlogodišnji Napretkov kalendar s temom Crkve u Hrvata, izazvao je veliku pozornost – čak je stigao i do Europskog parlamenta gdje ga je europarlamentarka Željana Zovko dijelila kolegama zastupnicima. Nema sumnje da će tako biti i s Napretkovim kalendarom za 2019.

Pored brojnih aktivnosti, Napredak se bavi prikupljanjem sredstava za stipendiranje učenika i studenata, a jedan vid sakupljanja sredstava u tu svrhu je izdavanje i prodaja tematskih kalendara. Dobit od prodaje Kalendara ide u Napretkov fond za stipendiranje i sveučilište Ivo Andrić-Vladimir Prelog. Napretkovo stipendiranje učenika i studenata ima dugogodišnju tradiciju. Napredak je uvijek imao sluha za mlade i talentirane ljude, a znao je prepoznati i buduće velikane poput spomenutih nobelovaca Ive Andrića i Vladimira Preloga. Osim njih Napretkovi stipendisti bili su ugledni umjetnici i znanstvenici poput Gabrijela Jurkića, Karla Mijića, Ismeta Mujezinovića, Nikole Šopa, Ivana Padovana, Ive Frangeša i mnogih drugih.

„Jedna od najvažnijih Napretkovih agendi, pa i obveza koje je Napredak sam sebi odredio, jeste poticanje mladih, obrazovanih i nadarenih ljudi da ostaju u Bosni i Hercegovini i da svoja znanja i potencijale ulažu u ovu zemlju i u ovo društvo izgrađujući ga na dobrobit svih. Ozbiljnost i odgovornost Napretkovog rada uvijek je bila usmjerena ka poboljšanju ukupnog društvenog života. Bez mladih se ne može graditi budućnost, a Napredak je uvijek bio u službi mladih. Još od svoga utemeljenja skrbi o mladim ljudima, a pomaganje đacima i studentima i dalje je jedna od temeljnih djelatnosti Društva“, istaknuli su iz Napretka.

Svi koji žele kupiti Napretkov kalendar po simboličnoj cijeni od 6 KM mogu ga naručiti na e-mail: napredakknjiznica@gmail.com   Ili na: info@hkdnapredak.com. Zainteresirani se mogu javiti i na telefone: + 387 (0)33 668 548 ili +387 (0) 33 222 876.

KT

Objava Stećak, motiv “Napretkovog kalendara” za 2019. pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

– 1475. Rođen Michelangelo Buonarotti, talijanski renesansni slikar, kipar, arhitekt, pjesnik i jedan od najvažnijih i najsvestranijih umjetnika svih vremena. Opisuju ga kao genija božanskog nadahnuća, nadljudske moći, koja je podarena samo malom broju rijetkih pojedinaca.

– 1521. Posada na čelu s portugalskim istraživačem Ferdinandom Magellanom postaje prva europska ekspedicija koja je stigla do Guama u Marijanskim otocima.

– 1619. Rođen Cyrano de Bergerac, francuski dramatičar i duelist rodom iz Pariza, danas najpoznatiji po fiktivnim djelima koja se bave njegovim životom, a od kojih je najpoznatija drama Edmond Rostanda nazvana po njemu.

– 1658. Umro Ivan Bunić Vučić, hrvatski barokni pjesnik, pripadnik plemićke obitelji Bunić, jedne od najutjecajnijih u Dubrovačkoj Republici.

– 1665. Počeo izlaziti najstariji znanstveni časopis – Philosophical Transactions of the Royal Society, prirodoslovni časopis koji izdaje Kraljevo društvo iz Londona.

– 1869. Ruski kemičar Dmitrij Ivanovič Mendeljejev predstavio je Ruskom kemičarskom društvu projekt pod imenom “Ovisnost između svojstava relativne atomske mase i elemenata” odnosno prvu verziju onoga što danas poznajemo kao periodni sustav elemenata.

– 1899. Njemačka kemijska i farmaceutska tvrtka Bayer registrirala je aspirin (acetilsalicilnu kiselinu) kao svoj zaštitni znak.

– 1906. Rođen Alija Nametak, bosanskohercegovački pripovjedač, dramatičar, folklorist i književnik. Bio je značajan pripovjedač, koji izvornim darom i sjajnim osjećanjem jezika u svojim najboljim novelama nadrasta ograničenja tradicionalističkih književnih i životnih nazora.

– 1927. Rođen Gabriel Garcia Marquez, kolumbijski pisac, novinar, izdavač i politički aktivist. Dobio je Nobelovu nagradu za književnost 1982. godine. Njegov najpoznatiji roman je “Sto godina samoće”.

– 1964. Vođa vjerske skupine Nation of Islam, Elijah Muhammad, službeno je boksaču Cassiusu Marcellusu Clayu dodijelio ime Muhamed Ali što u prijevodu znači ‘voljen od Alaha’.

– 1994. Umrla Melina Mercouri, grčka glumica i političarka. Debitirala u O’Neillovoj drami “Elektri pristaje crnina”. Godine 1977. postala je poslanik Pirejskog okruga, a 1981. ministrica kulture.

– 2007. Umro Jean Baudrillard, francuski filozof čija su djela često povezana s postmodernizmom i poststrukturalizmom. Najpoznatiji je po stvaranju pojma hiperstvarnosti, a posebno po hiperstvarnosti u Sjedinjenim Američkim Državama.

Objava Dogodilo se na današnji dan pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

– 1812. Rođen je Charles Dickens, engleski književnik i pripovjedač, poznat po djelima “Oliver Twist”, “David Copperfield”, “Cvrčak na ognjištu”, “Veliko očekivanje”, “Božiċna priča” i drugim.

– 1855. Rođen Augustin Čengić, književnik, franjevac, odgajatelj i profesor filozofije franjevačkim bogoslovima, župnik u Banjoj Luci, Bihaću i Ivanjskoj te provincijal bosanskih franjevaca. Zaslužan je za osnivanje pjevačkog društva “Dinara” u Livnu čijim je bio i dirigentom te pjevačkog društva “Nada” u Banjoj Luci.

– 1864. Umro Vuk Stefanović Karadžić, srpski jezikoslovac i reformator srpskoga jezika, folklorist i skupljač narodnih umotvorina.

– 1870. Rođen Alfred Adler, austrijski psiholog. Bio je pristaša Freudove psihoanalize, ali se 1912. odvaja od Freuda i stvara vlastitu školu individualne psihologije, psihoterapijskog smjera i teorije prema kojoj je osnovni motiv čovjekova djelovanje težnja za dominacijom nad okolinom, odnosno volja za moći.

– 1894. Umro Adolf Sax, belgijski dizajner glazbenih instrumenata, najpoznatiji po tome što je izmislio saksofon.

– 1906. Rođen Pu Yi, posljedni vladar Qing dinastije i posljedni kineski car. Poslije Xinhai revolucije 1911. godine, bio je prisiljen abdicirati i odreći se svoga prava da bude car, zadržavajući samo nominalno naslov vladara Qing dinastije i carskog klana Aisin Gioro sve do 1924. godine, kada ga je vojskovođa Feng Yuxiang protjerao iz Zabranjenog grada.

– 1935. Podružnica Parker Brothers na današnji dan ‘izbacila’ je na tržište jednu od najdugovječnijih i najpopularnijih igara na svijetu – Monopoly.

– 1945. Partizanske postrojbe ušle u Široki Brijeg i pri tome, prema navodima franjevačkih izvora, počinile stravične zločine među kojima i spaljivanje 12 fratara u skloništu nedaleko od samostana u Širokom Brijegu. Prema podacima istog izvora, na području Hercegovine je, uglavnom na kraju Drugog svjetskog rata, pobijeno 66 fratara.

– 1968. Premijeri svih 10 kanadskih provincija odobrili nacrt Ustava prema kojem je status francuskog jezika u cijeloj Kanadi izjednačen s engleskim.

– 1971. U Švicarskoj žene dobile pravo glasa. Švicarska je bila jedna od posljednjih europskih zemalja koja je ženama dala pravo glasa (kasnije od nje to pravo uveo je samo Liechtenstein). Razlog za to dijelom je bila i konzervativnost Švicaraca.

– 1974. Grenada, otočna država na jugoistoku Karipskog mora, sjeverno od Venezuele i Trinidada i Tobaga te južno od Svetog Vincenta i Grenadina, osamostalila se od Ujedinjenog Kraljevstva.

– 1979. Umro Josef Mengele, njemački nacistički liječnik koji je stekao nadimak “Anđeo Smrti” zbog svojeg rada u Auschwitzu i drugim koncentracijskim logorima. Vršio je okrutne pokuse na ljudima, a bio je zadužen i za organizaciju logora. U plinske komore otpravio je 400.000 ljudi, kao i Adolf Eichmann.

– 1984. Američki kosmonaut Bruce McCandless napustio je svemirski brod “Challenger” i postao prvi čovjek koji je “prošetao” svemirom.

– 1990. Centralni komitet Komunističke partije SSSR-a prihvatio prijedlog lidera Mihaila Gorbačova za ukidanje 70-godišnjeg monopola na vlast te partije, čime je otvoren put za višestranački politički sustav.

– 1992. Potpisan Ugovor o osnivanju Europske unije, poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta kojim su postavljeni ciljevi ekonomske i monetarne unije, jedinstvene valute, zajedničke vanjske i sigurnosne politike, zajedničke obrambene politike, a zatim i obrane, uvođenja građanstva Unije, uske suradnje u pravosuđu i unutarnjim poslovima.

– 1999. Umro jordanski kralj Husein, koji je vladao Jordanom od 1952. godine. Naslijedio ga je sin, princ Abdulah.

– 2000. U Beogradu ubijen ministar obrane SR Jugoslavije Pavle Bulatović.

– 2006. Znanstvena ekspedicija otkrila više novih vrsta životinja i biljaka na Zapadnoj Novoj Gvineji. Otkriveno je 20 novih vrsta žaba, 4 vrste leptira, nekoliko vrsta palmi, jedna ptičija podvrsta, kao i vrsta kengura za koju se mislilo da je istrebljena zbog lova.

– 2013. Umro Krsto Papić, hrvatski scenarist i filmski redatelj. Osim dokumentaraca, bio je poznat i po svojim igranim filmovima. Dobitnik mnogobrojnih nagrada na filmskim festivalima u zemlji i svijetu.

Objava Dogodilo se na današnji dan pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

– 1536. Španjolska ekspedicija koju je predvodio Pedro de Mendoza, osnovala je Buenos Aires, koji je bio lociran u današnjoj četvrti San Telmo, južno od centra grada.

– 1709. Nakon četverogodišnjeg boravka na udaljenom otočiću ispred obala Čilea spašen je Alexander Selkirk, čija je priča temelj za poznati roman Daniela Defoa “Robinson Crusoe”.

– 1754. Rođen Charles Maurice de Talleyrand-Perigord, francuski diplomata. Služio je Luja XVI., zatim vlasti za vrijeme Francuske revolucije, pa Napoleona, a nakon njega Luja XVIII. i Luja Filipa Orleanskog. Bio je jako cijenjen kao jedan od najsvestranijih i najutjecajnijih diplomata u europskoj povijesti.

– 1816. Rođen Mirko Bogović, hrvatski pjesnik, političar i središnja književna osobnost u doba Bachova apsolutizma te jedan od osnivača hrvatske novele. Pisao je lirske pjesme ljubavnog, političkog i domoljubnog sadržaja.

– 1878. Umro Josip Runjanin, hrvatski skladatelj i časnik u austrougarskoj vojsci. Uglazbio je pjesmu Antuna Mihanovića Horvatska domovina, koja je 1891. godine proglašena hrvatskom himnom pod naslovom Lijepa naša domovino.

– 1882. Rođen James Joyce, irski književnik i jedan od utemeljitelja modernog romana. Prve uspjehe postigao je zbirkom novela “Dablinci”, zatim zanimljivim autobiografskim romanom “Portret umjetnika u mladosti”, a kasnije objavljuje poznato djelo “Uliks”.

– 1907. Umro Dmitrij Ivanovič Mendeljejev, ruski kemičar i jedan od stvaratelja Periodnog sustava elemenata. U nekoliko slučajeva poznato je njegovo neslaganje s prihvaćenim atomskim masama, govorio je da se one ne slažu s Periodnim zakonom, što se pokazalo točnim.

– 1923. Rođen Svetozar Gligorić-Gliga, jedan od najpoznatijih srpskih šahovskih velemajstora. Titulu velemajstora dobio je 1951. godine nakon čega je sljedećih dvadeset godina bio među najboljim svjetskim šahistima i kandidat za prvaka svijeta.

– 1924. Umro bosanskohercegovački pjesnik Aleksa Šantić. Pored Emine, njegove najpoznatije pjesme, Šantić je napisao “Ne vjeruj”, “Ostajte ovdje”, “Pretprazničko veče”, “Što te nema?”, “Veče na školju”, “O klasje moje” i druge.

– 1971. U iranskom gradu Ramsaru potpisana je Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti, naročito kao staništa ptica močvarica. Od tada se 2. veljače obilježava kao Svjetski dan močvarnih staništa.

– 1971. Idi Amin se proglasio predsjednikom Ugande, vrhovnim zapovjednikom njenih oružanih snaga te šefom generalštaba kopnene vojske i zrakoplovstva. Bila je to posljedica državnog udara koji je obavio tjedan dana prije i u kojem je lišio vlasti dotadašnjeg predsjednika Miltona Obotea.

– 1974. Obavljen prvi službeni pokusni let američkog lovačkog zrakoplova F-16 koji je trajao 90 minuta i počeo i završio na zrakoplovnoj bazi Edwards u Kaliforniji. Zrakoplov F-16 proizvodila je kompanija General Dynamics, no 1993. prodala je prava Lockheedu. SAD danas više ne naručuje nove F-16 zrakoplove, no proizvodi ih i dalje za strane naručitelje (25 zemalja u svijetu).

– 1986. U kneževini Lihtenštajn žene prvi put glasale na parlamentarnim izborima.

– 1996. Umro Gene Kelly, američki glumac, plesač, pjevač, koreograf, redatelj i jedan od velikana mjuzikla. Poznat je po ulogama u filmovima “Amerikanac u Parizu”, “Pjevajmo na kiši” i drugima. Američka filmska akademija nagradila ga je 1951. Oscarom za doprinos filmskoj koreografiji.

– 2005. Umro Max Schmeling, njemački bokser, svjetski šampion u teškoj kategoriji.

– 2014. Umro Philip Seymour Hoffman, američki glumac, redatelj i producent na filmu i u kazalištu. Hoffman je snimio brojne filmove od ranih 90-ih godina prošlog stoljeća pa sve do svoje smrti u 46-oj godini života.

Objava Dogodilo se na današnji dan pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

– 1622. Rođen je Jean-Baptiste Poquelin, poznatiji kao Moliere, francuski komediograf, scenarist i književnik, jedan od velikana humoristične satire te jedan od najcjenjenijih književnih autora u zapadnoj kulturi uopće.

– 1777. Sjevernoamerička država Vermont proglasila je neovisnost od Velike Britanije i postala Republika, koja je 1791. ušla u sastav SAD.

– 1906. Rođen je Aristoteles Socrates Onassis, grčki brodovlasnik. Bio je vlasnik najveće privatne flote na svijetu i jedan od najbogatijih. Vrlo spretan i poduzetan poslovni čovjek, došao je na glas po svojemu golemu bogatstvu, ali i po ljubavnim vezama s opernom pjevačicom Mariom Callas i udovicom američkog predsjednika Johna Kennedya, Jacqueline, kojom se i oženio.

– 1918. Rođen je Gamal Abdel Naser, drugi predsjednik Egipta od 1956. do smrti 1970. godine. Zajedno s Titom i Nehruom odigrao je važnu ulogu u osnivanju Pokreta nesvrstanih. Uvelike je poboljšao unutarnje stanje u Egiptu, započeo industrijalizaciju, a i važan je zbog izgradnje Asuanske brane.

– 1929. Rođen je Martin Luther King Junior, američki baptistički svećenik, aktivist za građanska prava i jedan od najvećih vođa za prava američkog crnačkog stanovništva.

– 1932. Rođen je Alija Isaković, bosanskohercegovački romansijer, pripovjedač, radio-dramski, televizijski i dramski pisac, putopisac, aforist, lekiskograf i povjesničar jezika i književnosti.

– 1943. Završen jedan od kapitalnih građevinskih poduhvata, zgrada Pentagon koja se nalazi pokraj Washingtona u saveznoj državi Virginiji i u kojoj je smješteno Ministarstvo obrane Sjedinjenih Američkih Država. Ova zgrada je dobila ime jer je u obliku geometrijskog tijela s pet stranica- peterokuta (engl. pentagon). Gradnja Pentagona započela je 1941. godine.

-1955. Umro je Isak Samokovlija, bosanskohercegovački književnik, autor djela s bosansko-židovskom tematikom. Svoju prvu pripovijetku “Rafina avlija” objavljuje 1927. a dvije godine kasnije izlazi i prva zbirka pripovijetki “Od proljeća do proljeća”. Ivo Andrić ga je nazvao jednim od najboljih pisaca koje je Bosna i Hercegovina dala.

– 1992. Republiku Hrvatsku priznalo je 20 svjetskih država i to svih 12 članica tadašnje Europske zajednice (Francuska, Njemačka, Italija, Belgija, Nizozemska, Luksemburg, Velika Britanija, Danska, Irska, Grčka, Španjolska, Portugal) te još Austrija, Kanada, Bugarska, Mađarska, Poljska, Malta, Norveška i Švicarska. Prije njih to su učinile Island, Vatikan i San Marino. Dan kasnije, 16. siječnja Hrvatsku je priznalo još 9 država, a broj se postupno povećavao sve do prijema Hrvatske u Ujedinjene narode, 22. svibnja iste godine.

– 2001. Senat Kambodže donio Zakon o formiranju tribunala, sastavljenog od kambodžanskih i međunarodnih sudaca, koji će suditi liderima Crvenih Kmera za zločine počinjene tijekom njihove vladavine od 1975. do 1979., kada je umrlo od gladi, bolesti ili bilo ubijeno oko 1,7 milijuna Kambodžanaca.

– 2006. Michelle Bachelet postala je prva žena predsjednik u povijesti Čilea i tu dužnost obnašala je do 2010. godine. Nakon četverogodišnje pauze, ponovno je u ožujku 2014. osvojila svoj drugi predsjednički mandat čime je postala prva osoba u povijesti Čilea koja je izabrana za drugi mandat nakon diktature Augusta Pinocheta (1973. – 1990.).

– 2016. Umro je Dan Haggerty, američki filmski i televizijski glumac, producent, trener životinja i kaskader. Njegova najpoznatija uloga je trener životinja Grizzly Adams u popularnom filmu ‘Život i vrijeme Grizzly Adamsa’.

Objava Dogodilo se na današnji dan pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.