Foto: Krila Oluje, Tom Dubravec/Cropix

Krila Oluje, Tom Dubravec/Cropix

Foto: Krila Oluje, Tom Dubravec/Cropix

10:55 Govor drži predsjednik Zoran Milanović.

“Operacija Oluja je jedan od najsmjelijih pothvata u hrvatskoj povijesti, to nije običan transakcijski posao. Strah nije bio jači od mladih momaka koji su kretali u akciju. Želim da hrvatska država u svojim nastojanjima ima tu organizaciju, čvrstu stegu koju je tada imala Hrvatska vojska. Mjesecima je pripremala obruč da porazi neprijatelja. Te 1995. nije bila superiorna, bilo je više nego ’91. ali faktor je bio čovjek. I danas kada kupujemo modernu tehniku, ništa bez ljudi. Sjetimo se ljudi. Ovo nije jedino bojište, ali možda najvažnije. Njih više tisuća, ali ne puno više od toga, mali broj pravih ljudi. Oni su napravili nešto što se po organizaciji rijetko kada događa u hrvatskoj povijesti. To su naši zapovjednici, ali i ljudi koji do rata s vojskom nisu imali veze. To su Ante Gotovina, Rahim Ademi, Damir Krstičević, Ante Kotromanović, Ivan Korade. bez njih ne bi toga bilo, i naravno političko vodstvo. Kada se to sve sklopi, ono što se zove sinergija, ja to zovem zanos, to je bio predsjednik Tuđman. To su i Gojko Šušak i Ivan Jarnjak, žao mi je što nije s nama.”

Foto: Zoran Milanović, Tom Dubravec/Cropix

Foto: Zoran Milanović, Andrej Plenković, Tom Dubravec/Cropix

– Ne može biti svaka žrtva ista, jer na kraju bude obezvrijeđena. Ubijeni su ljudi i hrvatske i srpske nacionalnosti. S gestama nemam problema, uvijek je bilo tako prema slabijima. Na kućnim pragovima su ubijeni babe i djedovi, iznevjereno je temeljno ljudsko povjerenje. I to treba naglasiti, sve su to građani naše države. Mi tuđe ne tražimo, na ovom prostoru se teško opstajalo, sve su bitke bile za kontrolu prostora. Krenemo li se smatrati žrtvom i kukati, nećemo se previše pomaknuti naprijed. Mi nećemo izumrijeti, nismo nikada imali pogodnije okolnosti.

– Jedini naš saveznik smo sami, prepoznajemo prijatelje i saveznike, ali ta pobjeda je isključivo hrvatska pobjeda, naše vjere i zanosa da smo u stanju ostvariti hrvatsku državu. Nadam se da ćemo ove godini izbjeći sitne inkriminacije. Ne možemo odustati od nestalih, ne možemo okrenuti uho i praviti se da ne čujemo, i to je glavna poruka Srbiji.

Tom Dubravec/Cropix

Foto: Ljubo Ćesić Rojs, Davor Božinović, Tom Dubravec/Cropix

Foto: Mario Banožić, Andrej Plenković, Tom Dubravec/Cropix

Andrej Plenković, Tom Dubravec/Cropix

Mario Banožić, Andrej Plenković

Tom Dubravec/Cropix

10:40 Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković izjavio je u govoru kako nema nikakve dileme niti sumnje da je vojno redarstvena operacija Oluja bila legalna i legitimna te pravedna operacija, dodavši kako je nikakav povijesni revizionizam neće uzdrmati.

Gordan Jandroković

Tom Dubravec/Cropix

“Nema nikakve dileme, nema nikakve sumnje, to je bila legalna i legitimna vojna operacija, pravedna operacija, i to je činjenica. Povijesna činjenica koju nikakav povijesni revizionizam, nikakva lažna interpretacija povijesnih činjenica neće uzdrmati”, rekao je Jandroković u svojem govoru na 26. obljetnici VRO Oluja.

“Hvala svima koji ste uložili sebe u hrvatsku slobodu, hrvatski mir i hrvatsku neovisnost. Prošlo je već 26 godina od ove briljantne vojno redarstvene operacije, vjerojatno najveće pobjede u povijesti hrvatskog naroda”, kazao je Jandrković.

Hrvatski narod, dodao je, zauvijek će pamtiti Oluju, hrvatski narod svjestan je da je Domovinski rat stijena na kojem počiva moderna hrvatska država. I na toj čvrstoj stijeni započeli smo izgradnju naše države, a nije bilo lako.

Prisjetio se prvih slobodnih demokratskih izbora, Božićnog ustava, referenduma i povijesnih odluka Hrvatskog sabora, pobjeda u Domovinskom ratu te mirnom reintegracijom Hrvatskog Podunavlja, nakon čega je uslijedio proces obnove, međunarodne afirmacije te članstvo u Europskoj uniji i NATO-u.

“Hrvatski narod i ova generacija Hrvata ostvarila je velike pobjede, ostvarili smo sve svoje strateške ciljeve i na to moramo biti ponosni, toga moramo biti svjesni i mlađe naraštaje uvijek podsjećati na to da smo narod koji je pobijedio i koji je uspješno realizirao sve ono što si je zadao na početku stvaranja svoje neovisne i suverene države”, poručio je Jandroković.

Naglasio je kako je Hrvatska danas stabilna demokracija, međunarodno afirmirana i utjecajna te jedna od najprepoznatljivijih svjetskih turističkih destinacija.

Tomo Medved

Tom Dubravec/Cropix

Ističe kako su pred Hrvatskom danas neki novi izazovi, drugačiji i svojstveni svijetu u kojem živimo, a da je taj svijet prepun izazova koji su nepredvidivi, često konfuzni i opasni.

“Osim klimatskih promjena i gotovo svakodnevnih prirodnih katastrofa, pogodila nas i je epidemija covida-19. Oko nas se događaju brojne promjene u međunarodnom poretku, multilateralizam kakav pamtimo slabi, veliki igraju presudne uloge, a mali moraju tražiti načine kako da se u tom svijetu snađu”, naglasio je Jandroković.

Smatra kako je današnja demokracija kakvu poznajemo ugrožena, i to populizmom, demagogijama, lažima i manipulacijama, koje mijenjaju sustave za koje smo smatrali da će trajati i biti stabilniji nego što jesu.

“U našem susjedstvu događaju se procesi na koje ne možemo žmiriti. Postoje stalne tendencije u Bosni i Hercegovini da se ugrozi pozicija hrvatskog naroda, oslabi, ili da nestane njegova konstitutivnost i jednakopravnost, to hrvatska država neće dozvoliti, i neće stajati skrštenih ruku u bilo kakvim pokušajima slabljenja pozicije hrvatskog naroda u BiH”, kazao je Jandroković.

Željko Reiner, Gordan Jandroković, Ante Sanader

Tom Dubravec/Cropix

Osvrnuo se i na Srbiju, gdje je konstantan pokušaj povijesnog revizionizma, onoga iz Drugog svjetskog rata te onoga iz moderne hrvatske povijesti i povijesti ovoga prostora. “Na to ćemo stalno ukazivati”, kaže.

“Poruka Srbiji koja ide iz Knina: Pogledajte istini u oči, prihvatite povijesne činjenice i odgovornost za ono što se događalo u ’90-im godinama i nakon toga možemo puno bolje i kvalitetnije surađivati”, poručio je Jandroković.

S obzirom na sve promjene u svijetu, ističe Jandroković, dužni su osigurati odgovore te da se kao narod i država moramo snaći u tim novim okolnostima, poglavito jačanjem institucija hrvatske države.

“Moramo jačati naš međunarodni položaj i snažiti savezništva, nitko ne može u današnjem svijetu biti sam, tako da je iznimno bitno ući što prije u Schengen, kada se steknu uvjeti u Eurozonu, i graditi prijateljstva i partnerstva s najutjecajnijim i najsnažnijim svjetskim državama, poručio je Jandroković.

Ali ono što je najvažnije, dodao je, trebamo jačati taj pobjednički hrvatski duh, domoljublje, bez obzira na političku pripadnost, bez obzira na svjetonazor, ljubiti domovinu, ugraditi dio sebe u napredak, brinuti o javnom dobru, treba biti zadaća svih nas.

Smatra kako Hrvatska mora biti na ponos svih njenih građana, a posebno branitelja i njihovih obitelji, koji su ugradili dio sebe u modernu Hrvatsku.

“Ali Hrvatska mora biti na ponos naših mladih, koje moramo više slušati, moramo pratiti što nam govore i pokazuju, jer oni su nešto drugačiji od nas, drugačije su se profilirali kroz svoje djetinjstvo i svoju mladost, drugačije su učili, drugačiji su utjecati na njih nego što su bili na nas”, rekao je Jandroković.

Smatra kako je iznimno bitno da ih uvažavamo i slušamo, i podučavamo ih tim tradicionalnim vrijednostima na kojima počiva moderna hrvatska država, ali isto tako da im damo slobodu da kreativno grade i razmišljaju u budućnosti.

10:30 Premijer Andrej Plenković rekao je u povodu obilježavanja 26. obljetnice VRO Oluja kako velikodušnost u pobjedi ne znači da ćemo ikad ikome dopustiti da dovodi u pitanje legitimnost Oluje ni obrambeni karakter Domovinskog rata.

“Uvijek je poseban osjećaj doći u Knin na današnji dan, jer je to prilika da se prisjetimo dana ponosa i pobjede koji su duboko urezani u srca svih Hrvata, ali i izraz trajne zahvalnosti prema svima koji su dali svoj život da bi Hrvatska živjela i bila slobodna”, rekao je Plenković u svom govoru, čestitavši Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja.

Otkrivanje istine ostaje trajna dužnost, nećemo dopustiti da se u pitanje dovodi legitimnost Oluje

Ostvarenom vojnom pobjedom pokazali smo da smo u teškim uvjetima uspjeli ustrojiti respektabilnu oružanu silu koja je u stanju obraniti i osloboditi svoj teritorij, dodao je premijer.

Andrej Plenković

Tom Dubravec/Cropix

Istaknuo je kako danas odajemo priznanje pobjedničkoj Hrvatskoj vojsci i hrvatskoj policiji koje su pod vodstvom predsjednika Tuđmana na bojnom polju porazile zločinačku politiku velikosrpskog Miloševićevog režima, a čime je osigurana opstojnost Hrvatske, dovršen rat i uspostavljen trajan mir.

“No tu pobjedu i legitimno pravo da živimo kao slobodni ljudi u svojoj zemlji platili smo nažalost životima najhrabrijih hrvatskih sinova kojima smo trajno zahvalni, kao i brojnim pripadnicima nacionalnih manjina koji su također branili Hrvatsku”, rekao je Plenković.

Dodao je da smo danas u mislima s obiteljima poginulih branitelja, hrvatskih ratnih vojnih invalida te brojnih civilnih žrtava.

Poručio je kako su Domovinski rat i pobjeda ostvarena u operaciji Oluja, a prije toga u Bljesku i drugim operacijama, temeljci suvremene hrvatske države.

“I zato otkrivanje istine o nestalima, procesuiranje ratnih zločina i dostizanje pravde za sve kojima je nanesena bol ostaje naša trajna dužnost”, rekao je Plenković, dodavši kako ćemo uvijek dostojanstveno slaviti Oluju kako bi i buduće generacije njegovale vrijednosti Domovinskog rata.

Upravo zato, ističe, simboličke geste iskazane na prošlogodišnjoj obljetnici Oluje nastavljaju provoditi u djelo, vodeći se politikom pomirbe, suživota i razumijevanja, uz poštovanje povijesne istine i izražavanje pijeteta svim nedužnim žrtvama.

Andrej Plenković

Tom Dubravec/Cropix

Andrej Plenković

Tom Dubravec/Cropix

Andrej Plenković

Tom Dubravec/Cropix

“Ali velikodušnost u pobjedi ne znači da ćemo ikad ikome dopustiti da dovodi u pitanje legitimnost Oluje ni obrambeni karakter Domovinskog rata. To je poruka i našoj susjednoj zemlji Srbiji, koja je po meni trebala napustiti jalovu retoriku prošlosti, suočiti sa svojom odgovornošću i okrenuti se politici pomirenja i budućnosti”, poručio je Plenković.

Naglasio je kako podnesene žrtve trajno obvezuju na jačanje hrvatske države u svakom pogledu ­- političkom, gospodarskom, obrambenom i sigurnosnom.

Više nego ikad, odgovor na izazove koji su pred nama simbolizirani su u vrijednostima Domovinskog rata, rekao je premijer, istaknuvši pandemiju, oporavak nakon ekonomske krize, imperativ demografske opstojnosti, obnovu nakon potresa te sve izraženiju klimatsku krizu uz brojne prirodne nepogode.

S druge strane, naveo je kako su u situaciji da vodeći politiku modernog suverenizma, koja počiva na osnaživanju i razvoju Hrvatske zahvaljujući članstvu u Europskoj uniji i NATO-u, osnaže sve ono što je bitno i nacionalni interes.

Kao primjere naveo je spajanje hrvatskog kopna Pelješkim mostom, dovršetak Istarskog ipsilona, skoro članstvo u Schengenskom prostoru i europodručju, ali i nabava novih borbenih aviona.

“Sve to ostvarujemo osnažujući naš međunarodni položaj i koristeći prednosti koje nam donosi članstvo u EU, no istodobno vodimo računa o hrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima”, rekao je Plenković, zahvalivši se ministru branitelja Tomi Medvedu na svemu što je učinio u njihovom interesu, podsjetivši na unaprjeđenje zakonodavnog okvira.

Podsjetio je i kako su u ovoj teškoj godini istodobno osigurali i sve pretpostavke za razvoj u četvrtom desetljeću hrvatske demokracije kroz donošenje strateških dokumenata i Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, a osigurali su i 25 milijardi eura.

“Ta sredstva bit će poluga za ono što je najvažnije u perspektivi, a to je kvaliteta života svih naših ljudi i ekonomski razvoj i stabilnost”, rekao je Plenković te poručio kako će se i nastaviti boriti protiv korupcije, fenomena koji nagriza povjerenje u institucije.

Vodit će računa i o Zvonimirovu gradu, poručio je. Po uzoru na projekt Slavonija, Baranja i Srijem, rekao je kako su odlučili koncipirati novi projekt za Dalmatinsku zagoru, Liku, Gorski kotar i Banovinu za što će izdvojiti više od 10 milijardi kuna.

“Sve to činit ćemo uvjereni da nastavljamo ono što su ljudi i mladići čija smo imena čuli dali za nas, za slobodu Hrvatske. Naša je zadaća lakša, jednostavnija, ali ćemo je ostvariti u spomen na njih i njihovu žrtvu”, poručio je Plenković.

10:17 Nazočnima na kninskoj tvrđavi prvo se obratio Danijel Rehak, predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora.

– Mi bivši logoraši ne uzimamo slobodu zdravo za gotovo, to ne bi nitko smio, svjesni smo kako smo teško došli do nje. Hrvatska mladost platila je visoku cijenu slobode, tisuće poginulih, nestalih, stradalih, spaljena sela, razorene obitelji. iz tog razloga moramo očuvati sjećanje na besmrtne heroje. Tisuće branitelja i civila prošli su pakao srpskih logora, nažalost, neki se nisu vratili. Moramo se sjetiti Vukovara, otpor Vukovaraca je krvavo naplaćen od strane agresora. Naša je sloboda krvlju plaćena i uz goleme žrtve izborena, to nikada ne smijemo zaboraviti, poručio je.

10:10 Pročitana su imena poginulih i nestalih branitelja VRO Oluje, a zatim je održana minuta šutnje.

Potom je upriličen prelet zrakoplova MIG -21.

Prelet MiG-ova

Tom Dubravec/Cropix

Zoran Milanović, Andrej Plenković

Tom Dubravec/Cropix

Tom Dubravec/Cropix

Tom Dubravec/Cropix

9:51 Tijekom čitanja povjesnice Vojno-redarstvene operacije Oluja 95 ispaljeni su počasni plotuni.

9:43 Uz podizanje zastave na kninskoj tvrđavi otpjevana je hrvatska himna ‘Lijepa naša’.

Za trajanja ceremonije na kninskoj tvrđavi crkvena su zvona u 9,43 sati zvonjavom podsjetila na ulazak Hrvatske vojske u Knin u to vrijeme prije 26. godina.

Podizanje zastave na kninskoj tvrđavi

Niksa Stipanicev/Cropix

Podizanje zastave na kninskoj tvrđavi

Niksa Stipanicev/Cropix

Zastavu je podigla zlatna olimpijka Mateja Jelić

Niksa Stipanicev/Cropix

Niksa Stipanicev/Cropix

Niksa Stipanicev/Cropix

Zastavu je podigla zlatna olimpijka Mateja Jelić

Niksa Stipanicev/Cropix

Zastavu je podigla zlatna olimpijka Mateja Jelić

Niksa Stipanicev/Cropix

Niksa Stipanicev/Cropix

Niksa Stipanicev/Cropix

Mateja Jelić

Niksa Stipanicev/Cropix

Tom Dubravec/Cropix

Tomislav Tomašević

Tom Dubravec/Cropix

Na središnjoj svečanosti na gradskom stadionu u Kninu očekuju se obraćanja predsjednika Republike Zoran Milanovića, predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića i predsjednika Vlade Andreja Plenkovića. Nakon obraćanja državnih čelnika uslijedit će program akrobatske grupe “Krila Oluje.”

9.40 Postrojavanjem počasne postrojbe počeo je središnji dio proslave vojno-redarstvene akcije Oluje.

9:24 Nakon Jandrokovića vijenac je položio premijer Andrej Plenković s izaslanstvom, u kojemu su ministri Davor Božinović, Mario Banožić, Tomo Medved, Josip Aladrović, Nina Obuljen Korćinek, Marija Vučković i drugi te bivši ministar vanjskih poslova Mate Granić i bivši ministar obrane Damir Krstičević.

Andrej Plenković

Tom Dubravec/Cropix

Andrej Plenković, Davor Božinović

Tom Dubravec/Cropix

Andrej Plenković, Davor Božinović, Mario Banožić

Tom Dubravec/Cropix

Andrej Plenković

Tom Dubravec/Cropix

Andrej Plenković

Tom Dubravec/Cropix

Tom Dubravec/Cropix

9:18 Potom je vijenac položio predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković s izaslanstvom.

Gordan Jandrokovićc, Ante Sanader

Tom Dubravec/Cropix

9:16 Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i glavni ravnatelj policije Nikola Milina čestitlai su Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja hrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima, a posebice policijskim službenicima i pripadnicima specijalnih postrojbi policije i sudionicima trijumfalne vojno-redarstvene operacije.

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja jedan je od najvažnijih datuma novije hrvatske povijesti, datum od kojeg se samostalnost i neovisnost Republike Hrvatske proglašena 1991. godine, uistinu započinje živjeti, ističu potpredsjednik Vlade i ravnatelj policije te dodaju kako je na današnji dan 1995. godine Hrvatska bila ujedinjenija nego ikada sa željom ostvarenja hrvatskog sna o slobodi.

Napominju kako je na putu ostvarenja tog velikog trenutka oslobađanja okupiranog teritorija naše domovine, cijelo vrijeme bila prisutna hrvatska policija, u početku ratnih zbivanja jedina formalna oružana sila s legitimitetom obrane, a kasnije suvereni partner oslobodilačkoj hrvatskoj vojsci u svim važnim bojnim akcijama i operacijama.

Ponosni u sjećanju na nezamjenjivu, presudnu ratnu ulogu hrvatske policije, prisjećamo se danas prvih hrvatskih redarstvenika, koji su Hrvatsku branili, stvarali i oslobađali svojim životima, a posebice se prisjećamo desetorice policijskih službenika poginulih u vojno-redarstvenoj operaciji „Oluja“, piššu i dodaje kako nijedno hvala nije dovoljna za njihovu žrtvu.

9.10 Prvi je vijenac nakon molitve položio predsjednik Zoran Milanović, zajedno s predstavnicima lokalne samuoprave, među kojima su kninski gradonačelnik Mario Čačić i župan Marko Jelić.

Zoran Milanović

Tom Dubravec/Cropix

Zoran Milanović, Robert Hranj

Tom Dubravec/Cropix

Zoran Milanović, Robert Hranj

Tom Dubravec/Cropix

Tom Dubravec/Cropix

Zoran Milanović

Tom Dubravec/Cropix

Tom Dubravec/Cropix

Vijenac su također položile udruge obitelji stradalnika Domovinskoga rata.

Polaganju vijenaca prethodila je budnica ulicama Knina koju je svirao orkestra Oružanih snaga Republike Hrvatske.

9.00 Točno u 9 sati položeni su vijenci na središnjem trgu, a molitvu predvodi vojni ordinarij msgr. Jure Bogdan.

8:40 Premijer Andrej Plenković u jutarnjim je satima na društvenim mrežama građanima čestitao današnji dan.

– Svima od srca čestitam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 26. obljetnicu VRO Oluje. Žrtva branitelja dala nam je slobodu, ponos i državu, a zaštita njihovog položaja i dostojanstva Domovinskog rata naša je trajna obveza, napisao je.

Objava Milanović: ‘Oluja je jedan od naših najsmjelijih pothvata‘; Plenković: ‘Imam poruku za Srbiju‘ pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Na prijemu koji je priredio za ratne zapovjednike na kninskoj tvrđavi, Milanović je odlikovanja uručio umirovljenom general-pukovniku Mladenu Kruljcu, umirovljenom general-bojniku Ivanu Kapularu, umirovljenom general-bojniku Jozi Milićeviću i umirovljenom generalu Zvonku Peternelu.

Također je uručio odlikovanja i Vojnoj policiji Hrvatskog vijeća obrane i Postrojbi za posebne namjene Ludvig Pavlović HVO-a.

Svečanost na kninskoj tvrđavi

Niksa Stipanicev/Cropix

Zoran Milanović

Niksa Stipanicev/Cropix

Zoran Milanović

Niksa Stipanicev/Cropix

Niksa Stipanicev/Cropix

Niksa Stipanicev/Cropix

“Puno je i krvi i teških osjećaja palo da bi se ovo pretvorilo u nekakvo likovanje. Ovdje smo večeras da se radujemo svojim pobjedama, a ne da likujemo nad tuđim porazima.Ovdje smo danas da odlikujemo neke od najboljih među vama. Odlikovanja koja ću im dati u svoje ime, u ime hrvatske države nisu odlikovanja, ponavljam to i važno je, da bih bilo koga povrijedio, nego da bih naglasio ispravnost i veličinu našeg puta”, rekao je Milanović.

Godine 1995. ovdje je stavljena “točka na i” napadu i okupaciji Hrvatske i svemu onome što nas je tištilo, boljelo i uništavalo nekoliko godina. Oni najhrabriji, najpametniji među vama, najodlučniji su izvojevali tu bitku. Amerikanci su bili naši prijatelji i ostaju to, ali da nije bilo vas, hrvatskih vojnika i policajaca – bez specijalne policije akcija nije bila moguća – i onih koju su vas politički i vojnički vodili, ovoga ne bi bilo, kazao je.

Ovdje ću drugu godinu zaredom odlikovati našu braću iz Bosne i Hercegovine, naše suborci i članove našeg naroda u drugoj državi, koji su se dali za zajedničku stvar.

Vjerujem da će to shvatiti i oni koji kritički gledaju na to u BiH. Ovo je je dug časti ljudima koji su dali sve od sebe, za hrvatsku državu, zajedno s Armijom Bosne i Hercegovine, rekao je.

Milanović je zahvalio svima koji su došli i čestitao odlikovanima te izrazio nadu da nitko više nikada iz pozicije predsjednika Republike takva odlikovanja neće davati ratnim zapovjednicima, što znači da rata neće biti.

“Ovime zatvaramo i zaokružujemo jednu veliku priču, epopeju hrvatskog naroda, hrvatske države i svih onih Hrvata i hrvatskih građana koji su se za to borili. Živjela naša Domovina, živjela Hrvatska”, istaknuo je Milanović.

Zoran Milanović uručuje priznanja

Niksa Stipanicev/Cropix

Zoran Milanović uručuje priznanja

Niksa Stipanicev/Cropix

Zoran Milanović uručuje priznanja

Niksa Stipanicev/Cropix

Niksa Stipanicev/Cropix

Uz predsjednika Milanovića bili su predstojnik Ureda predsjednika Republike dr.sc. Orsat Miljenić, načelnik Glavnog stožera OSRH adm. Robert Hranj, savjetnik Predsjednika Republike za obranu i nacionalnu sigurnost Dragan Lozančić i posebni savjetnik Predsjednika Republike za veterane Domovinskog rata Marijan Mareković.

Nazočnima se obratio i ministar obrane Mario Banožić te rekao da mu je čast biti u društvu ljudi koji su bili dio Domovinskog rata i sudjelovali u raznim operacijama prije i u samoj “Oluji” i koji su toga dana izvukli iskren osmjeh na lica ljudi koji su željeli sigurnu i cjelovitu hrvatsku državu.

“Kada sam postao ministar obrane, razgovarao sam s mnogima od vas, časnicima i dočasnicima, i shvatio sam da onog trena kada uđeš u sustav obrane i hrvatske vojske, moraš se prestati baviti dnevno-političkim stvarima. Zašto? Jer samo tako hrvatska vojska može ići naprijed, modernizirati se i razvijati. A to je ono za što ste se vi borili”, istaknuo je Banožić.

Naglasio je da je u SAD-u nedavno razgovarao o 25 godina partnerstva Hrvatske i SAD-a, saveznika koji je, kako je rekao, bio i ostao najvažniji i sudjelovao u formiranju i preoblikovanju hrvatske vojske.

“Danas, s ponosom možemo reći da stajemo rame uz rame s najvećom vojskom svijeta, i kao takvi smo cijenjeni. Cijene nas, da nas, malu hrvatsku državu, puno manju hrvatsku vojsku, zbog našeg srca i našeg ponosa i hrabrosti”, rekao je i dodao kako je ta hrabrost ponajprije iskazana u Domovinskom ratu.

Niksa Stipanicev/Cropix

Niksa Stipanicev/Cropix

Niksa Stipanicev/Cropix

Pavao Miljavac, Antonio Roca Cipal

Niksa Stipanicev/Cropix

Ljubo Ćesić Rojs

Niksa Stipanicev/Cropix

Ljubo Ćesić Rojs je bio jedan od prvih sedam ljudi koji su kročili na tvrđavu nakon oslobođenja Knina. Uoči svečanosti govorio je o tome.

“Kada sam se popeo na kninsku tvrđavu kleknuo sam, poljubio hrvatsku zemlju i rasplakao se. To je za mene doživljaj koji ću pamtiti dok budem živ. 5. kolovoza sam odmah stupio u Zagreb s tadašnjim ministrom obrane Gojkom Šuškom”, rekao je za N1.

Kaže da nitko od generala u Kninu nije znao da će Franjo Tuđman i Gojko Šušak doći u Knin.

“Gotovina i ja smo dočekali generala Gotovinu i predsjednika Tuđmana. Ja sam imao čast dovesti osobno predsjednika Tuđmana na tvrđavu. On je izletio kao leptirica. Nisam ga mogao pratiti koliko je bio ushićen”, ističe.

Na pitanje o dolasku generala na prijem kod predsjednika Milanovića i pitanju tko je kriv za cijelu zbrku oko dolaska, Ćesić Rojs kaže:

“Krivi smo mi. Mi smo sada udruga koja ima svoja tijela. Ja sam jedan od dva potpredsjednika. Prošle godine smo sami sebi platili hotel, tako i ove godine. Samo što se malo ljudi prijavilo. Do jučer do mog gostovanja je bilo prijavljeno svega četvero ljudi. Poslije toga je nastala tarapana i sada je više od 20 ljudi. Nama MORH nikada ne plaća, samo prijevoz”.

Ističe da Generalski zbor ima svoj kombi i da njima ne treba prijevoz.

Upitan je li svojevrstan bojkot možda nastao zbog samo predsjednika Milanovića, Ćesić Rojs kaže da bi svatko trebao odgovarati za sebe.

“Predsjednik Milanović je zvao pojedince, pitao što je to i onda su oni pokunjili glave i velika većina je došla tu. Ja sam jedino razočaran i žalostan zašto su me skinuli s popisa”, kazao je Ćesić Rojs.

Mladen Kruljac (u sredini)

Niksa Stipanicev/Cropix

Mario Banožić

Niksa Stipanicev/Cropix

General Rahim Ademi za N1 je objasnio kako se krenulo u u planiranje oslobođenje Knina.

– To još nitko to dan-danas nije objasnio, to ćete naći u mojoj knjizi i tu ću ja objasniti kada je počelo planiranje. Planiranje oslobođenja Knina je išlo po zapovijedi ministra obrane Gojka Šuška, on mi je dao nalog da planiram operaciju, ja sam mu predložio operaciju ograničenog tipa – oslobođenje Knina, Benkovca, Drniša do Obrovca. S tom operacijom jedan dio oslobađamo, a u drugom mogu Srbi slobodno živjeti. On se složio. Ja sam planirao u rujnu, u jednoj kući spavali smo Gotovina, Rojs i ja. Tu sam operirao operaciju Kozjak ’95, da Srbe usmjerimo u pogrešni pravac. Tada ja radim dva-tri dana na Kozjak ’95., upoznam generala Gotovinu, on gore odobrava, ja dolje i dajemo da ministru nose na pregled. Ministar je odmah išao predsjedniku na Brijune i on je donio odluku da se ide u oslobođenje Knina, ispričao je Ademi.

Predsjednik Generalskog zbora Pavao Miljavac rekao je za N1 da su priče o tome tko dolazi na obilježavane Oluje, a tko ne – riješene.

– Koliko ja imam informacija, nema nikakvog bojkota. Ali nikad nisu došli svi generali. Mislim da je sad već došlo 12 generala iz Zbora. Puno lakše bi bilo kad bi se to provodilo po nekom protokolu, rekao je Miljavac. Rekao je da su oni tek u utorak dobili obavijest od MORH-a da im nije riješen smještaj. “Mi ne dražimo ne znam kakav hotel, dovoljno je da imamo sobu, da je ona čista i da je u njoj tuš”, kazao je.

Damir Krstičević

Niksa Stipanicev/Cropix

Svečanost na kninskoj tvrđavi

Niksa Stipanicev/Cropix

Banožić i Hranj uručili pohvale vojnicima za pomoć stanovništvu nakon potresa

U ozračju svečanog obilježavanja 26. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja, ministar obrane Mario Banožić i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH admiral Robert Hranj na Kninskoj tvrđavi dodijelili su vojne medalje, nagrade i pohvale pripadnicima Hrvatske vojske za istaknuta postignuća.

Uručene su vojne medalje za časno obavljanje dužnosti prilikom pomoći institucijama civilne vlasti i stanovništvu na uklanjanju posljedica potresa u Zagrebu i Banovini, ali i nagrade natjecateljima na natjecanju za najspremnijeg pripadnika Oružanih snaga RH “Memorijal bojnik Davor Jović – Prvi za Hrvatsku”, priopćeno je iz Ministarstva obrane.

Prisjetivši se slavne pobjede hrvatskih branitelja u Kninu kojom je nakon nametnutog Domovinskog rata ostvarena dugo sanjana sloboda, ministar obrane kazao je kako mu je izuzetna čast uručiti priznanja pripadnicima Hrvatske vojske koji daju neizmjeran doprinos kroz vojne zadaće, ali i kroz pomoć civilnim institucijama.

Također, ministar je poručio kako se istina o stvaranju hrvatske države mora prenositi i na buduće generacije.

„Mnogi od vas sudjelovali su u slavnim povijesnim pobjedama Hrvatske vojske u Domovinskom ratu. Svjesni svoje uloge i odgovornosti nastavili ste služiti hrvatskom narodu. Hvala vam na nesebičnoj službi! Prvi ste kada je najpotrebnije“, rekao je ministar Banožić i dodao kako su hrvatski vojnici pokazali u otežanim uvjetima funkcioniranja tijekom pandemije što to znači biti hrvatski vojnik.

“Pomogli ste u olakšanju nesmetanog rada u zdravstvenom sustavu. Hvala svim pripadnicima Hrvatske vojske, vojnicima, dočasnicima i časnicima, koji su omogućili da sve zadaće budu uspješno ispunjene i što svojim primjerom pokazuju koliko je odgovoran i častan vojnički poziv. Vojne medalje i druga priznanja – priznanja su prije svega njima. Oni su u središtu našeg vojnog sustava. Posebna pohvala pripadnicima koji su na natjecanju za najspremnijeg vojnika ostvarili iznimne rezultate. Pokazali ste da je izvrsnost temeljna odrednica hrvatskog vojnika”, rekao je Banožić.

Mario Banožić

Niksa Stipanicev/Cropix

Robert Hranj

Niksa Stipanicev/Cropix

Admiral Hranj, čestitavši pripadnicima Hrvatske vojske na postignutim rezultatima, podsjetio je kako je upravo VRO Oluja jedan od najvažnijih događaja u novijoj hrvatskoj povijesti.

“Posebno pozdravljam naše branitelje. Prisjetimo se svih onih koji su izgubili život na putu stvaranja samostalne i suverene hrvatske države. Danas je Republika Hrvatska članica NATO-a, naša vojska sudjeluje u međunarodnim operacijama i vojnim vježbama. Hrvatska vojska mora biti sposobna i moderna i zadaća svih nas je činiti sve što je u našoj mogućnosti da takva i ostane”, poruka je admirala Hranja.

Svečanosti su uz ministra obrane i načelnika Glavnog stožera OSRH nazočili i zamjenik načelnika GS OSRH general-pukovnik Siniša Jurković, ravnatelj Vojno sigurnosno-obavještajne agencije general-bojnik Ivica Kinder, bivši ministar obrane Damir Krstičević, državni tajnici i ravnatelji MORH-a, vojni ordinarij msgr. Jure Bogdan, zapovjednici grana i postrojbi Hrvatske vojske i hrvatski branitelji.

Ljubo Ćesić Rojs

Niksa Stipanicev/Cropix

Niksa Stipanicev/Cropix

Vojni ordinarij msgr. Jure Bogdan, Robert Hranj

Niksa Stipanicev/Cropix

Robert Hranj

Niksa Stipanicev/Cropix

Niksa Stipanicev/Cropix

Damir Krstičević, msgr. Jure Bogdan

Niksa Stipanicev/Cropix

Objava Predsjednik Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik Oružnih snaga Zoran Milanović uručio je u srijedu navečer u Kninu visoka odlikovanja hrvatskim generalima pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Središnja svečanost održat će se u Kninu, a program je koncipiran u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo s obzirom na specifične okolnosti uzrokovane pandemijom koronavirusa zbog čega je broj uzvanika ograničen i određena je fizička distanca.

Dio svečanosti odvijat će se na stadionu NK Dinara uz najviše tisuću uzvanika i građana

U Kninu se očekuje dolazak cijelog državnog vrha, no bez nazočnosti političkih predstavnika srpske manjine koji su najavili da ove godine neće doći na proslavu “Oluje”.

Zvonjava crkvenih zvona i ove će godine u jutarnjim satima simbolično obilježiti ulazak Hrvatske vojske u Knin tijekom vojno-redarstvene operacije “Oluja”.

Nakon toga slijedi podizanje zastave Republike Hrvatske uz intonaciju državne himne, čitanje povjesnice o Oluji te imena poginulih i nestalih pripadnika VRO “Oluja” , a predviđeno je i ispaljivanje počasnih plutona te prelet aviona MiG-21.

Nakon prigodnih govora, održat će se program akrobatske grupe ‘Krila Oluje’ oko 11 sati. U 11,45 sati misu u crkvi Gospe Velikoga Hrvatskog Krsnog Zavjeta predvoditi će vojni ordinarij msgr. Jure Bogdan. Navečer će se na Kninskoj tvrđavi održati koncert Orkestra Oružanih snaga i vatromet.

Završna oslobodilačka vojno-redarstvena akcija Domovinskog rata “Oluja” počela je 4. kolovoza 1995., u njoj su nakon četiri godine okupacije velikosrpskih agresora oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, a omogućene su i oslobodilačke akcije u susjednoj Bosni i Hercegovini.

Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo ukupno oko 200 tisuća ljudi, oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u Bosni i Hercegovini te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske

Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. kolovoza 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara. Hrvatske snage u istočnoj Slavoniji i južnoj Dalmaciji stavljene su u stanje pripravnosti radi mogućeg napada Vojske Jugoslavije i Vojske Republike Srpske iz BiH.

U prvim satima nakon početka oslobodilačke operacije, predsjednik Republike Franjo Tuđman uputio je poruku hrvatskim građanima srpske nacionalnosti, u kojoj je pripadnike srpske paravojske pozvao da predaju oružje, uz jamstvo da će im biti udijeljena amnestija prema hrvatskim zakonima. Svi oni koji nisu djelatno sudjelovali u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske pozvani su da ostanu kod svojih kuća i bez straha dočekaju hrvatsku vlast.

Na početku operacije Hrvatsko ratno zrakoplovstvo uništilo je neprijateljsko radio-relejno čvorište Ćelavac te središta veze na Petrovoj i Zrinskoj gori. Istoga dana, oslobođeni su Sveti Rok nedaleko Knina, koji se našao u okruženju, kao i više gradova i sela na širemu okupiranom području.

Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske oslobodili Knin, dotadašnje središte i simbol srpske pobune, a točno u podne na kninskoj se tvrđavi zavijorila 20-metarska hrvatska zastava.

Uz Knin, oslobođeni su i Gračac, Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrlika, Primišlje u blizini Slunja i Dubica, a hrvatske snage došle su na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Objava Hrvatska slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Svečanim završetkom obuke 2. naraštaja dočasnika i časnika u Središtu za razvoj vođa ”Marko Babić” i prijamom ratnih zapovjednika iz Domovinskog rata započelo je danas obilježavanje vojno-redarstvene operacije Oluja, na kojem sudjeluje i predsjednik Republike Zoran Milanović. Uoči dodjele odlikovanja, predsjednik se obratio kratkim govorom.

“Rat ste dobili, dobili smo ga svi zajedno, ali prije svega oni koji su nosili oružje. Rat je gotov i nakon rata bilo je pokušaja, ne ulazim u motive, da se na Haškom tribunalu sve ovo prikaže kao zajednički zločinački pothvat. To je propalo. Imali  smo sreće da nijedan od naših generala nije ovlađen i osuđen. Zločinački pothvat, loša namjera koju su nam pokušali uvaliti, to je bila glupa izmišljotina. Ispričavam se jer pod dojmom kiše nisam pozdravio obitelji poginulih i nestalih. Sretan sam što vam mogu uručiti odlikovanje. To je naš dug časti i moj dug časti prema vama i prema njima. Žao mi je što ovo priznanje niste dobili i ranije”, rekao je Milanović.

Objava Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović u Kninu odlikovao HVO pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Međutim, tijekom obilježavanja ovakvih i sličnih događaja iz proteklog rata jasno je da dugogodišnji i najbolji politički partneri HDZ BiH, odnosno Dragan Čović i SNSD, odnosno, Milorad Dodik, i dalje izbjegavaju teške riječi jednoga na račun drugoga iako obojica, barem deklarativno, zastupaju potpuno drukčije stavove.

Istodobno, kada su upravo ovakve obljetnice u pitanju, logično i prirodno je da bi oko istih približno iste stavove trebali zastupati Bakir Izetbegović (SDA) i Dragan Čović (HDZ BiH). No, to nije tako i u praksi, iako obojica tvore koaliciju u vlasti.

S druge strane, svjedoci smo da i zbog daleko benignijih izjava i stajališta nastaju vrlo oštra, javna politička prepucavanja na relacijama Dodik-Izetbegović ili Izetbegović-Čović.

U najmanju ruku je vrlo čudno ovakvo ponašanje – da su političari s dva dijametralno suprotna mišljenja danas najbolji politički saveznici u BiH što je ujedno i najjači dokaz stranačko-političke manipulacije s javnošću, a ponajviše sa svojim biračkim tijelom.

Iako bi ovakvo ponašanje nedvojbeno trebalo urušavati njihov kredibilitet u vlastitim nacionalnim korpusima, godinama im uspijeva ovakva retorika.

Stoga, ne preostaje ništa drugo nego čestitati im na maestralnoj manipulaciji svojim narodima, a sveu cilju dobro oprobane matrice – ostanak na pijadestalu vodećih nacionalnih lidera Srba i Hrvata.

(Republikainfo.com/V.S.)

Objava Zašto nema Čovića u Kninu i zašto nije bilo Komšića u Sinju kao nekada s Čovićem i Josipovićem? pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Zajednički vijenac položili su predsjednica Republike i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, predsjednik Vlade Andrej Plenković te predsjednica Zajednice udruga nestalih i poginulih hrvatskih branitelja Ljiljana Alvir.

Polaganju vijenca prethodila je budnica ulicama Knina koju je svirao orkestar Oružanih snaga Republike Hrvatske. Također neposredno prije polaganja vijenaca Počasni postroj dao je prijavak predsjednici Republike i vrhovnoj zapovjednici Oružanih snaga Grabar-Kitarović, koja je obavila smotru postroja.

Nakon polaganja vijenaca na kninskom Trgu Ante Starčević uslijedit će prigodno obraćanje troje državnih čelnika: predsjednice Republike, predsjednika Sabora i Vlade. Po završetku prigodnog obraćanja troje državnih čelnika će se uputiti na Kninsku tvrđavu gdje će nazočiti tradicionalnom podizanju zastave Republike Hrvatske i čitanju imena poginulih i nestalih branitelja u VRO Oluja.

U programu iznad Kninske tvrđave sudjelovat će Akro grupa Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ) “Krila Oluje,” a na tvrđavi je predviđen i nastup Klape Hrvatske ratne mornarice (HRM) “Sveti Juraj”.

Tijekom svečanosti na tvrđavi kninska crkvena zvona će zvonjavom simbolički podsjetiti na ulazak pripadnika Hrvatske vojske u Knin tijekom VRO Oluja, a bit će ispaljena i 24 počasna plotuna u spomen na 24. obljetnicu VRO Oluja. Po završetku svečanosti na Kninskoj tvrđavi sudionici će s tvrđave ići u mimohodu do crkve Velikog hrvatskog krsnog zavjeta gdje će biti služena sveta misa za Domovinu.

Prema najavljenom protokolu, na Trgu Ante Starčevića  upriličit će se vojno-akrobatski ceremonijalni program.  Također je najavljeno pozdravljanje sudionika moto defilea “Od Branimira do Zvonimira” i biciklističkog maratona Zadar-Knin pod nazivom “Put vjetra put  Oluje.”

Tijekom cijelog dana na parkiralištu kod  Autobusnog kolodvora bit će otvorena izložba Taktiičko-tehničkog zbora naoružanja i opreme

U 84 sata oslobođena gotovo petina Hrvatske

U oslobodilačkoj akciji “Oluji” prije 24 godine  hrvatske vojne i redarstvene snage  su u 84 sata oslobodile gotovo petinu okupiranih područja Republike Hrvatske

Završna oslobodilačka vojno-redarstvena akcija Domovinskog rata “Oluja” počela je 4. kolovoza 1995.,  u kojoj su nakon četiri godine okupacije velikosrpskih agresora   oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, a omogućene su i oslobodilačke akcije u susjednoj Bosni i Hercegovini.

Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. kolovoza 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara. Hrvatske snage u istočnoj Slavoniji i južnoj Dalmaciji stavljene su u stanje pripravnosti radi mogućeg napada Vojske Jugoslavije i Vojske Republike Srpske iz BiH.

U  prvim satima nakon početka oslobodilačke operacije predsjednik Republike Hrvatske dr.  Franjo Tuđman uputio je poruku hrvatskim građanima srpske nacionalnosti, u kojoj je pripadnike srpske paravojske pozvao da predaju oružje, uz jamstvo da će im biti udijeljena amnestija prema hrvatskim zakonima. Svi oni koji nisu djelatno sudjelovali u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske pozvani su da ostanu kod svojih kuća i bez straha dočekaju hrvatsku vlast.

Na početku operacije Hrvatsko ratno zrakoplovstvo uništilo je neprijateljsko radio-relejno čvorište Ćelavac te središta veze na Petrovoj i Zrinskoj gori. Istoga dana oslobođeni su Sveti Rok nedaleko od Knina, koji se našao u okruženju, kao i više gradova i sela na širemu okupiranom području.

Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske oslobodili Knin, dotadašnje središte i simbol srpske pobune, a točno u podne na kninskoj se tvrđavi zavijorila 20-metarska hrvatska zastava. Uz Knin oslobođeni su i Gračac, Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrlika, Primišlje u blizini Slunja i Dubica, a hrvatske snage došle su na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i BiH.

Sutradan, 6. kolovoza, kod Tržačkih Raštela, na granici dviju država sastaju se zapovjednici 1. gardijske brigade HV-a i 5. korpusa ABiH, general-bojnik Marijan Mareković i general Atif Dudaković. Operacijom “Oluja” hrvatske snage omogućile su Armiji BiH razbijanje srpske opsade Bihaća, čime je spriječena nova humanitarna katastrofa i zločin poput genocida u Srebrenici, gdje su u srpnju 1995. pripadnici srpskih postrojbi, pod zapovjedništvom generala Ratka Mladića, ubili više od 7000 Bošnjaka.

Isti dan hrvatske snage oslobodile su Plaško, Lički Osik, Vrhovine, Obrovac, Korenicu, Slunj i Plitvice, a već 7. kolovoza hrvatski ministar obrane Gojko Šušak objavio je završetak akcije “Oluje” u bivšim sektorima Sjever i Jug.

Predajom pukovnika Čedomira Bulata, zapovjednika 21. korpusa “Srpske vojske Krajine”, u Topuskom oko 14 sati označen je kraj operativnoga dijela te vojno-redarstvene akcije, ali i prestanak rata na teritoriju Hrvatske, iako su nastavljene vojne aktivnosti radi slamanja ostataka neprijateljske vojske i pretresa terena.

Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo ukupno oko 200 tisuća ljudi, oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u BiH te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.

Po podatcima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata u “Oluji” poginulo je 196 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga, najmanje 1100 je ranjeno, a 15 ih je nestalo dok su gubici na drugoj strani bili “nekoliko puta veći”.

/Izvor: Hina/

Objava Hrvatska slavi Dan pobjede: U Kninu počelo Središnje obilježavanje 24. obljetnice VRO Oluja pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Hrvati iseljeni iz BiH, a žive na području Šibensko-kninske županije organizirali su se kroz udrugu Zajednica Hrvata Bosne i Hercegovine Šibensko-kninske županije. Svoju vezu sa rodnim krajem održavaju osim posjeta kulturnim događajima kojima promiču kulturu, ali i zajedništvo Hrvata BiH i Hrvatske.

Ove godine organiziraju 11. Dane kulturne baštine Hrvata BiH sa bogatim kulturnim i zabavnim programom. Obilježavanje započinje 29.11.2018. godine misom u 18 sati u Kninu gdje će biti predstavljanje knjige Velimira Bugarina „Sjećanje na ratnu svakodnevicu u Lašvanskoj dolini“, a nakon toga je projekcija kratkog filma o desetogodišnjem radu zajednice. Idućeg dana, 30.11.2018. bit će ponovljen program u Vodicama.

U subotu, 01.12.2018. u hotelu Olympia u Vodicama program započinje u 18 i 30  sajmom tradicije, umjetnosti i domaćih delicija. U 20 sati je svečani skup i večera uz nastup Mate Bulića, HKUD „Hrvatski centar Linz“ Austrija i specijalni gost Marko Bošnjak iz Rame. Cijena ulaznice je 200 kuna sa uključenom večerom i pićem.

U nedjelju, 02.12.2018. godine bit će slavljena sveta Misa koju predvodi don Ivan Kopić, župnik iz Dervente uz sudjelovanje HKUD „Hrvatski centar Linz“.

U prethodnim Danima kulture svoj nastup je imalo i HKUD „Donja Rama“, a proljetos je Zajednica bila domaćin izvedbi „Mećave“ Dramskog ansambla KŠC Prozor-Rama.

Objava Marko Bošnjak specijalni gost na 11. Danima kulturne baštine Hrvata BiH u Vodicama pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

12.05 Brojna izaslanstva u nedjelju su položila vijence i svijeće zapalila na Memorijalnome groblju žrtava iz Domovinskoga rata u Vukovaru u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja.

Vijence je položilo izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije predvođeno županom Božom Galićem, Grada Vukovara predvođeno predsjednikom Gradskoga vijeća Tomislavom Šotom i zamjenikom gradonačelnika Marijanom Pavličekom, Koordinacije udruge pristeklih iz Domovinskoga rata Vukovarsko-srijemske županije i Grada Vukovara, Hrvatske vojske te Policijske uprave vukovarsko-srijemske.

12.04 Više stotina branitelja iz cijele Istre, pripadnika udruga prizašlih iz Domovinskog rata te predstavnici policije, županije i istarskih gradova sudjelovalo je u 6. tradicionalnom mimohodu koji je u nedjelju u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja održan u Puli.

Program obilježavanja počeo je svetom misom u pulskoj katedrali a nakon mise položeni su vijenci i zapaljene svijeće podno Centralnog križa na pulskom Gradskom groblju te kod Spomenika hrvatskim braniteljima u parku Franje Josipa na rivi.

10.36 Po završetku programa na Kninskoj tvrđavi nazočni su se mimohodom uputili prema crkvi Gospe Velikog Hrvatskog krsnog zavjet gdje će biti služena svet misa za Domovinu. Misu će predvoditi šibenski biskup Tomislav Rogić u zajedništvo s vojnim biskupom u RH Jurom Bogdanom, koji će održati homiliju.

10.30 U letačkom programu sudjelovala su 24 zrakoplova iz sastava HRZ-a, i to helikopteri Kiowa Warrior OH-58D, Bell 206-B, Mi-8 i Mi-171Sh te avioni Zlin 242L, Pilatus PC-9, Airtractor AT-802 i Canadair CL-415, kao i dva MiG-a 21 uz dva gostujuća izraelska F-16 Barak. Istovjetni višenamjenski borbeni avioni 4. generacije od 2020. godine ući će u sastav HRZ-a i činiti udarnu snagu Hrvatske vojske.

10.20 Zrakoplovi F-16 Barak koje je Hrvatska prije nekoliko mjeseci kupila od Izraela pojavili su se iznad Knina. Ovo im je jedan od prvih letova na hrvatskom nebu. Naša bi ih vojska trebala dobiti za dvije godine.

10.19 Stigla je formacija aviona MIG-21. Ti avionu u Oluji korišteni su za početne udare na protivnika, osobito na njihove komunikacijske sustave.

POGLEDAJTE VIDEO

10.13 Počeli su preleti helikoptera Kiowa Warrior, a uslijedili su MI8. Nakon toga Knin su preletjeli protupožarni zrakoplovi uključujući i kanadere.

9.58 Čitaju se imena poginulih  branitelja u Oluji.

9.29 Na Kninskoj tvrđavi razvija se hrvatska zastava.

Objava Veličanstvena proslava Oluje: Zrakoplovi F-16 nadletjeli Knin pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Generali Gotovina i Markač odlikovani su za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izniman doprinos u stvaranju ratne strategije i vojne doktrine u obrambenom Domovinskom ratu, te za zasluge i uspjehe u izgradnji i zapovijedanju postrojbama Oružanih snaga RH, rekla je predsjednica na svečanosti u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 23. obljetnice Vojno-redarstvene operacije “Oluja”.

Ovo odlikovanje, istaknula je, priznanje je i za poseban doprinos i žrtvu koju su generali dali braneći i boreći se za istinu o Domovinskom ratu pred Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu.

“Oluja” je, istaknula je, bila, ne samo vojnički uspješna nego i časno izvojevana pobjeda i neoboriv dokaz o pravednom karakteru “Oluje” i cijelog Domovinskog rata, ali i o karakteru hrvatskog naroda koji nije želio rat ni žrtve, nego mir i suradnju među državama i narodima.

Na to, poručila je, i danas pozivamo i djelujemo sa željom da sve države, dionice rata 1990-ih godina, prihvate perspektivu zajedništva što omogućuje EU. No, isto tako, poučeni povijesnim iskustvima nastavit ćemo izgrađivati i unaprjeđivati sve sastavnice domovinske sigurnosti, a posebno hrvatsku vojsku.

“To dugujemo i našim braniteljima koji se nisu borili samo za oslobođenje domovine, nego i da imamo snažnu državu koja će svojim građanima jamčiti mir i sigurnost, kao jamstvo gospodarskog napretka i boljeg života svih građana”, istaknula je predsjednica na Kninskoj tvrđavi, gdje su se okupili brojni predstavnici političko-društevnog života, među njima i trener hrvatske reprezentacije Zlatko Dalić koji je odlikovanim generalima darovao kockaste dresove s njihovim prezimenima.

Premijer Andrej Plenković također je čestitao generalima Markaču i Gotovini, istaknuvši sve što su učinili za Hrvatsku u Domovinskom ratu, ali i u međunarodno-pravnoj bitci u kojoj je njihovo oslobađanje u Haagu dokazalo da je “Oluja” bila, ne samo oslobađajuća, pravedna – nego i zakonita, legitimna  i da nema nikakve mrlje”. “To je ključ i nešto što moramo uvijek imati na umu kada govorimo o žrtvi hrvatskih branitelja”, poručio je.

“Oluja je ne samo označila trajan mir i slobodu našoj domovini, ona je preokrenula ravnotežu snaga u BiH i omogućila Daytonsko-pariški mirovni ugovor. Ništa više nije bilo isto nakon Oluje. Upravio ta činjenica da su hrvatski branitelji, policajci i vojnici stavili znak jednakosti s hrvatskim narodom i obrnuto znači nam i danas jako puno. To znači poštivanje hrvatske države i institucija, njihov značaj. To je izrazito važno u modernom hrvatskom društvu, jer smo uz slobodu i neovisnost ostvarili sve strateške nacionalne ciljeve. Imamo i slobodu, demokraciju, svoje institucije i čvrsto smo usidreni u EU i NATO. Nema tog strateškog cilja koji Hrvatska nakon Oluje nije ostvarila”, rekao je Plenković.

Generali Markač i Gotovina odličja primili s velikim zadovoljstvom i zahvalom

“Na njega ću biti ponosan čitav život, primajući odličje u mojim mislima bili su moji suborci koji su mi tijekom Domovinskog rata domoljubno i profesionalno pomagali u građenju oružanih snaga RH koje su oslobađale branile našu domovinu od agresora”, rekao je Markač.

Gotovina je pak rekao da “to visoko državno odličje doživljava kao počast i priznanje povijesnom vremenu stvaranja hrvatske države na čelu s prvim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom, ministrom obrane Gojkom Šuškom i svim ljudima koji su u ono sudbonosno vrijeme, suočeni s izravnom ugrozom nesebično i časno branili i obranili svoju domove i domovinu”.

S ponosom i tugom posebno se prisjetio i suboraca kojih više nisu s nama poručivši kako su njihova žrtva i i pobjeda u Domovinskom ratu temelj i pretpostavka sigurnosti i sloboda koje su danas zajamčene svima koji žive u našoj domovini.

“Nama i generacijama koje rastu ostaje obveza briga sigurnosti, gospodarskom razvoju, socijalnoj pravdi i daljnjoj izgradnji demokratskih načela”, poručio je Gotovina.

Na primanju za ratne zapovjednike nazočni su bili i brojni ministri, saborski zastupnici, predstavnici Oružanih snaga i braniteljskih udruga iz Domovinskog rata.

Svečanost na Kninskoj tvrđavi večer u oči Dana pobjede priredili su ministri Damir Krstičević, Tomo Medved i Davor Božinović koji su također čestitali ratnim zapovjednicima na veličanstvenoj pobjedi u Domovinskom ratu.

Prije primanja na Kninskoj tvrđavi, na kninskom gradskom stadionu odigrane su dvije revijalne nogometne utakmice, u jednoj su se ogledali veterani HV-a i HVO-a s rezultatom 3:1 za HVO, a u drugoj reprezentacija HV-a i policije s jedne strane i reprezentacija All Stars sastavljena od istaknutih hrvatskih sportskih zvijezda kojoj je izbornik bio Zlatko Dalić, a pobjedila je s 3:1 reprezentacija HV-a i policije.

(Hina)

Objava Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović odlikovala generale Antu Gotovinu i Mladena Markača pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

U jednu riječ – Apokalipsa. Takva da su i načelnici i gradonačelnici potegnuli do Hrvatskog sabora i zavapili – pomozite nam! Ako ne učinimo nešto, bilo što, iselit će nam se kompletna Zagora, u Irsku, Njemačku, Veliku Britaniju, u svijet…

– Sjećate se kada sam lani pred lokalne izbore govorio da smo pred točkom trajnog venuća. To je ona točka kada biljci, bez obzira na to koliko joj dali brige i pažnje, vode i hraniva, više ne možete pomoći, jer je ona krenula na put bez povratka? E, bojim se da smo sad u takvoj situaciji što se tiče cijele Dalmatinske zagore.

Nikolina Vuković Stipaničev / Hanza Media

To što se lani naslućivalo, što je bilo vidljivo nama na terenu sada je postalo bjelodano svima, čak i statistici. Eto, u zadnjih pet godina Knin su napustile 4403 osobe – to su službeni podaci bez 2017. godine i to bez mortaliteta, odnosno razlike između broja novorođenih i onih koji su preminuli – tako da je stvarna brojka vjerojatno još dramatičnija.

U prosjeku 70 godina

Ali, i bez brojki vidite da nije dobro. Jer, kad gradska uprava raspiše natječaje, za radna mjesta, za neloša primanja i kada se na njih ne javi nitko, to je znak da nije dobro. I da ako se nešto ne napravi – i to ne sutra, ne danas, nego jučer – nećemo imati Dalmatinsku zagoru. Brojne općine koje sada imamo su već s prosjekom godina svojih stanovnika prešle sedamdeset!

Odnosno, prosječan stanovnik je sedamdesetogodišnjak – kaže mirno, staloženo, gotovo pa znanstveno kninski gradonačelnik dr. Marko Jelić.

U koji je primjerice 2011. godine prosječni Kninjanin imao 39,6 godina. Grad je imao prilično mlado stanovništvo. Danas, sedam godine poslije kninsko se stanovništvo prilično postaralo. Ono je, prema Jelićevu mišljenju – jer službenih podataka nema – u prosjeku prešlo pedesetu.

– To nije neka teška jednadžba. Otišli su nam oni koji su u prosjeku bili mlađi od 39,6 godina, a ostali oni koji su bili stariji. Knin po popisu stanovnika ima nešto više od 15,300 ljudi, ali realno stanje je bliže tome da grad danas ima desetak tisuća stanovnika. Možda čak i ispod toga. Jer, mi smo prošle godine, 2017. godine imali više od 300 sprovoda, a rođeno je oko 140 beba. Dakle, i ta je razlika već eklatantno vidljiva – kaže kninski gradonačelnik.

Nikša Stipaničev / CROPIX

Gradonačelnik Knina Marko Jelić

Baš kao što je vidljiva i pustoš na gradskoj tržnici na samom ulazu u Knin. Kojoj je nekad, iznosi nam podatak Marko, gravitiralo 60 tisuća ljudi. Danas u cijeloj Šibensko-kninskoj županiji – od Strmice do otoka Žirja, od Murtera do Rogoznice – živi oko sto tisuća ljudi.

– Željeli smo zaposliti ljude koji bi radili projekte koji se financiraju iz EU fondova, ali bi takve ljude ne možete naći za pet i pol tisuća kuna, koliko im mi možemo ponuditi u Kninu. Ljudi koji se bave EU fondovima imaju ozbiljna primanja i mogu raditi bilo gdje u Hrvatskoj, jer je potražnja za njima veća od ponuda. Teško nam je naći i inženjera građevine. Plaće u gradskoj i državnoj službi nisu stimulativne, a ozbiljne privrede nema, pa nam je čitav niz inženjera građevine – znam ljude i osobno – otišao raditi u Njemačku.

Nacionalni problem broj 1

I ne samo što vam jedan ode, nego vam povuče i obitelj za sobom. Nakon toga mu se javi prijatelj, on njemu pronađe prvi stan, posao… I tako oni sebi stvore novu društvenu nišu vani, pa nemaju više ni potrebe dolaziti u Knin i ovaj kraj čak niti za odmor. Oni kad dolaze u Hrvatsku, oni eventualnu dođu na more. Knin ih više uopće ne zanima – veli nam Jelić, čije riječi prate brojna zatvorena vrata i prozori, papirom obloženi prazni izlozi duž glavne gradske ulice – Zvonimirova, Tuđmanova. Nisu rijetki ni natpisi – ‘Prodaje se’.

Tvrdi da je situacija u Kninu još i dobra, kakva je u ostatku Zagore. Jer, Knin je u pravom smislu grad – infrastrukturno, povijesno. To na cijelom ovom području krša, Like i Dalmatinske zagore, ima samo Knin i Gospić. Sinj, koji je veći grad od Knina, nema takvu infrastrukturu.

Nikša Stipaničev / CROPIX

Nikša Stipaničev / CROPIX

– Depopulacija nije problem koji možemo riješiti mi u Kninu ili u Zagori, to je problem koji mora rješavati čitava Hrvatska, nacionalni projekt. Kako se recimo rješava nizak natalitet? Pronatalitetnim mjerama. Jedna od njih je, recimo, da žene s više od troje djece dobiju mirovinu.

Nije natalitetna mjera da ja povećam naknadu za novorođeno dijete s tisuću na tri tisuće kuna. Mogu je povećati i na 20, ali to svejedno ne rješava problem jer dijete mora ići u školu, obrazovati se, roditelj mora imati vrtić u koje će dijete ići, pristojna primanja da ga može odijevati itd.

Druga je stvar, nedostatak radne snage koju već sad osjećamo. To se ne može riješiti natalitetom. Ili može, ali tek za 20 i 30 godina. Dotad, morate ljude odnekle doseliti i dati im posao.

Sve sporo ide, ljudi odlaze, novi ne dolaze… A nama je u državi glavna tema, ne znam, lex Agrokor i Istanbulska konvencija. Eto, time se mi bavimo. Raspravljamo o tome da ne bi o nekim drugim stvarima koje su teže rješive. Jedni za, jedni protiv i svi su u pravu! – veli Jelić za Šibenski.hr.

Objava FOTO: JEZIVI PRIZORI IZ HRVATSKOG GRADA KOJI JE U PET GODINA NAPUSTILA TREĆINA STANOVNIKA ‘Došli smo do točke trajnog venuća, ovo je apokalipsa’ – KNIN pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.