Odrasli čitatelji najviše čitaju popularnu književnost kako stranu tako i domaću. Posebno vole obiteljske, društvene, psihološke, povijesne, kriminalističke romane. Određeni broj čita samo klasike svjetske književnosti, posebno rusku, francusku i englesku književnost.

Ono što se najviše čitalo među ovom grupom čitatelja su sljedeći romani:

1. “Djevojka iz močvare” apsolutni je hit što se naših čitatelja tiče u prošloj godini i pravo je čudo zateći je na našim policama. Dirljiva je to priča o odrastanju i ljubavi i oda prirodi i preživljavanju u njoj.
2. “Pedeset cigareta za Elenu” (Roman hrvatske spisateljice Marine Vujčić u kojem čitamo koliko i kako zapravo potpuno nesvjesno utječemo na živote drugih ljudi.)
3. “Molim te, pazi na mamu” (Roman južnokorejske književnice Kyung-Sook Shin, bolno dirljiv roman o željama i bitkama onih za koje mislimo kako ih najbolje poznajemo.)
4. “Holcroftova pogodba” (Špijunski i fantastični triler Roberta Ludluma koji naši čitatelji rado čitaju)
5. “Igra prijestolja” (Suvremeno remek-djelo fantastike autora Georgea R.R. Martina.)

Djeca osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta, uz obveznu školsku lektiru, nađu vremena i za druge knjige koje su bliske i razumljive njihovim godinama. To su uglavnom knjige pustolovnoga, humorističnoga i fantastičnoga žanra.

Ono što se u ovoj skupini najviše čitalo jest:

1. “Harry Potter” (Serijal od sedam romana fantastičnog žanra o doživljajima mladog čarobnjaka i njegovih prijatelja je već godinama najomiljenije književno djelo naših učenika.)
2. “Kronike iz Narnije” (Također serijal od sedam romana fantastičnog žanra. Romani su prevedeni na 41 jezik i prodani u više od 95 milijuna primjeraka.)
3. “Čudo” (Topla i dirljiva priča puna nade i ljudskosti.)
4. “Sumrak saga” (Tetralogija o nemogućoj ljubavi između srednjoškolke Bele i vampira Edvarda posebno je omiljena među srednjoškolcima

Ono što je bio hit prošle godine među djecom nižih razreda osnovne škole je roman “Matilda” koji je klasik dječje književnosti i govori o važnosti čitanja, učenja, prijateljstva, ljubavi prihvaćanja sebe i drugih.

Najmlađi čitatelji u knjižnicu dolaze sa svojim roditeljima. To su djeca vrtićke dobi koja obožavaju slikovnice. Među njima najdraže su im one u kojima su glavni junaci Zvrčko i Mljac, zatim klasične bajke, one uz koje smo svi odrastali ili ih poznajemo. Roditelji za svoje mališane biraju slikovnice u kojima kroz jednostavne priče i životinjske likove djeca prepoznaju vlastite situacije i emocije straha koje se zbog njih javljaju. Slikovnice imaju i dodatak sa savjetima za roditelje koje će im pomoći boljem razumijevanju ponašanja svog djeteta.

“Posebno se radujemo mališanima koji na taj način polako razvijaju svoju kulturu čitanja”

“Knjižnica je ponosna na sve svoje članove. Sklopila su se tako u knjižnici nova prijateljstva jer knjiga doista povezuje ljude. Znamo što naši čitatelji vole i kakav im je čitateljski ukus. Cilj nam je učiniti knjižnicu mjestom susreta, mjestom na kojem se druži s knjigama, a ne da ju se doživljava kao zgradu u kojoj se nalaze police s knjigama koje skupljaju prašinu”, kažu nam.

Većinu našeg članstva čine žene. Za ovu prigodu su djelatnici izdvojili jednu zanimljivost. Imaju dvije čitateljice koje su gotovo svaki tjedan u posjetu knjižnici. Obje se zovu Marija Tadić. Dakle, osim imena i prezimena njih dvije dijele i ogromnu ljubav prema knjigama i čitanju.

Naši korisnici često posuđuju knjige koje se nalaze u zavičajnoj zbirci. Te knjige su literatura za pisanje seminarskih, diplomskih pa i znanstvenih radova, a posuđuju ih i oni koji jednostavno žele naučiti nešto više o svojoj prošlosti. Zavičajnu zbirku pokušavamo, u skladu s mogućnostima, stalno održavati.

U knjižnici se nalazi i zbirka starih i rijetkih knjiga

Zakon o knjižničnoj djelatnosti koji vrijedi u Federaciji BiH propisuje da je stara i rijetka knjiga rukopis, tiskana knjiga, periodika i druga knjižnična građa posebne vrijednosti nastala do 1945.

“Najstarija knjiga koja se nalazi u toj zbirci kod nas je ‘Prva hrvatska uputa u glasoviranje za djecu i za odrasle samouke’ autora Franje Kuhača tiskana u Zagrebu 1896. godine”, govore nam djelatnici iznoseći ovo djelo pred objektiv fotoaparata.

“Početak nove godine uvijek je vrijeme kada se osvrćemo na uspjehe i neuspjehe u protekloj godini”

“Mi iz Narodne knjižnice Rama možemo kazati kako je naša prošla godina bila uspješna. Realizirali smo nekoliko projekata koji su se odnosili na nabavu knjiga i to uz pomoć Vlade naše županije i Fondacije za knjižničnu djelatnost”, kažu nam.

Narodna knjižnica “Rama” dugi niz godina radi projekte prema Vladi Republike Hrvatske za obnovu knjižnog fonda. Vrijedno je naglasiti da je knjižnica u 20 godina djelovanja dobila projekte u vrijednosti od 60 tisuća eura od Vlade RH upravo za nabavu knjižnog fonda, a isto tako i od Fondacije za knjižničnu djelatnost Sarajevo oko 26 tisuća KM za opremanje knjižnice (police, računalna oprema, knjige…).

“Posebno veliku ulogu ima Općina, naš osnivač, koja financira sav rad i materijalne troškove, nabavu vrijednih knjiga kao i značajan broj kvalitetnih naslova koje je donirala, tako bez pomoći Općine ova Javna ustanova sigurno bi bila ugašena”, dodaju iz knjižnice.

“Tijekom cijele godine nastojimo upotpunjavati i modernizirati našu knjižnicu. Stalno pratimo trendove, književne blogove, osluškujemo želje naših članova i knjige o kojima se priča pokušavamo što je moguće prije imati na našim policama i to nam, do sada, jako dobro ide. Nabrojit ćemo samo neke od književnih uspješnica koje su nam nedavno obogatile ponudu: Knausgardova ‘Jutarnja zvijezda’, ‘Stoner’ Johna Williamsa, ‘Babel’ R.F.Kuanga, ‘Patria’ Fernanda Aramburua, ‘Vrijeme između krojenja’ Marie Duenas.”

Po cijeni godišnje članarine koja iznosi 10 KM mogu se pronaći zaista odlične knjige

Sve naše aktivnosti, novosti iz knjižnice, književne preporuke i još mnogo zanimljivog sadržaja možete pratiti na našoj stranici na Facebooku”, poručuju iz knjižnice.

Knjižnica je u prošloj godini sudjelovala u različitim kulturnim događajima. Posebno smo ponosni na obilježavanje stote obljetnice smrti znamenitoga ramskog franjevca fra Jeronima Vladića. Također, organizirali smo i različite radionice poput onih u povodu Valentinova kao i adventske radionice. Zabilježili smo i organizirane posjete škola s područja naše općine.

Želimo ovom prilikom spomenuti kako knjižnica dogodine obilježava šezdeset godina postojanja u našem gradu. Već se radujemo toj lijepoj obljetnici i nadamo se kako ćemo je dostojanstveno obilježiti.

“Ne trebamo posebno naglašavati koje su prednosti čitanja knjiga. Netko je jednom rekao kako se svaka pročitana knjiga na nama vidi, a još se više vidi ona nepročitana. Zato je postati članom knjižnice uvijek dobra ideja”, poručili su na kraju razgovora djelatnici knjižnice.

Knjižnica trenutno ima knjižni fond od 17550 knjiga, odnosno 6034 naslova obrađenih u bazi podataka .

Objava NARODNA KNJIŽNICA RAMA: “Svaka se pročitana knjiga na nama vidi, a još se više vidi ona nepročitana” pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Ne samo zato što čuva neke stare povijesne knjige, neobjavljene rukopise, nego i zbog sustavne sređenosti, lakog pristupa knjigama i naravno, zanimljivog i velikog broja naslova.

Knjige su posložene na najsuvremeniji način, a katalogizirano i uvedeno u digitalni sustav više od 40 tisuća naslova. Još oko 15 tisuća je knjiga koje nisu katalogizirane i stalno dolaze. Knjižnica namijenjena svima, djeci, učenicima, studentima, odraslima… opremljena je brojnim popularnim i stručnim naslovima. Ma sve što potražite u knjižnice će vam kazati: „Ima!“.

Naš vodič bio je Vinko Šarac, knjižničar nedavno preuređene knjižnice

„Knjižnica postoji od kada postoji i samostan. Međutim, od 2017. godine fratri su se odlučili otvoriti knjižnicu za javnost. Prva stvar koju su napravili su ove pokretne police (tzv. bazeni) i tu su četiri velika ormara s policama. U ove ormare može stati preko sto tisuća knjiga. Svaka knjiga je etiketirana, odnosno, katalogizirana. Sve su unesene u sustav i mogu se pronaći po autoru, nazivu, naslovu, podnaslovu i nekoj drugoj ključnoj riječi. Radimo po standardnim knjižničarskim standardima”, pojasnio je Šarac.

Foto: Gosp. Vinko Šarac, knjižničar

Knjižnica ima preko 700 članova

Najčešći korisnici su mladi i studenti koji dolaze čak iz Splita, Mostara i drugih studentskih gradova. Prema Vinkovim riječima čitaju i stari i mladi što im je najdraže. Posebno ih raduje što su mladi među najvećim čitateljima. Samo prošle godine posuđeno je preko pet i po tisuća knjiga.

U knjižnici nisu samo katolička izdanja, tu je stručna literatura i sve ono što se čita, odnosno svi žanrovi. Najstarija knjiga ima više od 450 godina.

Upravo dok smo razgovarali pristizali su čitatelji koji vraćaju pročitane knjige i traže nove, posebno one koje su popularne kod čitatelja.

U ovoj knjižnici se mogu naći i druge zanimljivosti kao što je najmanja tiskana knjiga, zatim meteorološki zapisi s početka Austrougarske vlasti u BiH. Ovdje se nalazi i knjiga ramskog profesora fra Jeronima Filipovića iz 17 stoljeća. Tu je također i „zavjetna“ knjiga odnosno prijepis cjelovite Biblije branitelja koji se zavjetovao napraviti taj prijepis. Prepisivanje je trajalo 17 godina na preko dvije i pol tisuće stranica.

Osim kupovine knjiga u knjižnicu stižu i brojne donacije što je pokazatelj da Duvnjaci i mnogi drugi pomažu rad ove knjižnice i na taj način daju doprinos.

Knjižnica posjeduje uvezane novine i časopise. Njih je više od tisuću naslova. Vjerujemo da ćete teško izabrati neki naslov koji se ne nalazi na nekoj od ovih polica.

Gledajući svo to uknjiženo blago po knjižnici, posjetitelju se zapravo sve čini zanimljivim, ali ipak nam na um pada nedavno dopremljena knjižica. Naime, Franjevačka knjižnica “Tomislavgrad” postala je domom jedne od najmanjih knjiga na svijetu. Tiskana je u Münchenu 1952. na stranicama formata 3,5 x 3,5 mm, a uvezana je u korice od crne kože veličine 5 x 5 mm.

Može se čitati samo pod povećalom ili mikroskopom, a u njoj se nalazi Zakletva slobode (Der Freiheitsschwur) na sedam jezika: njemačkom, engleskom, francuskom, španjolskom, talijanskom, nizozemskom i švedskom. Također su naveli da je 50-ih godina prošlog stoljeća izdana serija od četiri minijaturne knjige: ‘Zakletva slobode’, ‘Oče naš’, ‘Olimpijska prisega’ i ‘Volim te’.

”Neko vrijeme ovo su bile najmanje knjige na svijetu, ali u prethodnim desetljećima napravljene su, novijim tehnologijama, toliko malene knjige da se mogu čitati samo pod elektronskim mikroskopom”, kazao je knjižničar Šarac.

Dodali su kako je za njih ovu minijaturnu knjigu nabavio Ivica Ćurković, poznati kolekcionar i poznavatelj starina koji je rodom iz Tomislavgrada, a živi u Zadru

Ćurković je prošle godine istoj ustanovi darovao još jednu vrijednu knjigu, staru 450 godina (tiskana 1568. godine u Veneciji). ”Autor je rimski povjesničar i senator grčkog jezika Sin Cassio Aproniana – Rimska povijest (Dione Casio Niceo – Historico Greco Venezia) i koliko je poznato, to je dosad najstarija knjiga koju posjeduje naša knjižnica”, kazali su knjižničari iz Tomislavgrada.

Gradnja spomen crkve u kraljevskom gradu

Kako smo cijeli dan posvetili franjevačkom kompleksu u srcu Tomislavgrada, naši vodiči Vinko Šarac i Stipan Dilber nas provode kroz samostan do bazilike, koja je u gotovo svakom svom dijelu ugostila poneko umjetničko djelo.

Poduzetni i dalekovidni Duvnjak fra Mijo Čuić odvažio se s pukom i dobrim ljudima započeti gradnju bazilike. Kamen temeljac postavljen je 15. lipnja 1924. godine i već u jesen iduće godine gradnja je stigla do pod krov. Upravo je ta godina bila važna jer je trebalo skupiti još dosta novaca za nastavak gradnje, a i tisuću godina od krunjenja prvog hrvatskog kralja Tomislava.

U svoj toj gradnji i mukama fra Mijo se borio te je konačno 1940. godine bazilika blagoslovljena na Miholjdan 29. rujna 1940. godine. I bi gotova spomen crkva u kraljevskom gradu. A fra Mijo je dosta toga činio za svoj narod i za svoj kraj, stoga, ne čudi da su mu zahvalni Duvnjaci postavili brončani kip koji izradi  Ilija Skočibušić.

Crkva posvećena Svetom Mihovilu obiluje vrijednim umjetninama. Vinko Šarac s osobitom radošću naglasi nekoliko umjetničkih vrijednosti u crkvi od samog ulaza do sakristije.

„Ulazna vrata su djelo Jure Žaje, koji je ukrasio i lijeva i desna ulazna vrata. U ovoj bazilici su jedne od najvećih orgulja u BiH. Posebnost je svakako slika Vlahe Bukovca „Isus prijatelj malenih“. Slika ima zanimljivu svoju povijest kako je stigla ovdje iz Pariza“, pripovijedao nam Vinko.

U crkvi su zanimljivi i vitraji koje je uradio duvnjak Virgilije Nevjestić. Postaje Puta križa izradio je ruski umjetnik Aleksandar Zvjagin koji je izradio i neke vitraje kao što su Gracija Kotorska i sl. Božji Petar Barbarić.

Vinko je u svom pravom vodičkom žaru napomenuo da je ovo jedna od rijetkih crkva koja ima kupolu. Ona je također ukrašena umjetninama i djelo su Josipa Botteri Dini. Prikazan je Nebeski Jeruzalem. Ovom prilikom ne želimo otkrivati previše detalja, jer treba doći i doživjeti ovaj molitveni prostor.

Svakako treba dodati da je bazilika bila dosta oštećena 1944. godine u bombardiranju koje su izvršili Englezi.

Fra Mijo Čuić je bio pokretač i graditelj samostana. Ugovor s izvođačem radova na izgradnji potpisan je 1938. godine. Već na Miholjdan 1940. Biskup Mišić iz Mostara je blagoslovio samostan posvećen Sv. Nikoli Taveliću.

Objava TOMISLAVGRAD: Franjevačka knjižnica s više od 50 tisuća naslova pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Temeljem provedenog 1. Javnog poziva za prijavu posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske u svrhu ostvarenja financijske potpore za 2021. godinu, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske donio je Odluku o dodjeli financijske potpore za posebne potrebe i projekte od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske za 2021. godinu.

Javni poziv provodi se s ciljem promicanja veza i jačanja suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske te očuvanja i jačanja nacionalnog identiteta, zaštite prava i interesa hrvatskih zajednica, očuvanja hrvatskog jezika, kulturnog stvaralaštva i baštine te poticanja hrvatskog kulturnog zajedništva, kao i pomoći ugroženim pojedincima – pripadnicima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske.

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske na 1. Javni poziv zaprimio je 600 prijava u kategorijama: neprofitne organizacije, fizičke osobe te ugroženi pojedinci.

Narodna knjižnica “Rama” dobila je 12.000 kuna za nabavku knjiga.

Pogledajte sve dobitnike sredstava:

Objava Narodna knjižnica “Rama” dobila 12.000 kuna od Središnjeg ureda za Hrvate izvan Hrvatske pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Tako je izgrađena nova zgrada koja je opremljena za potrebe nastave strukovnih zanimanja te odlično funkcionira već nekoliko godina. Redovno je pribavljan i školski namještaj.

Ovih dana je za potrebe učenika nabavljeno 25 naslova školske lektire, točnije 270 knjiga.

Objava Donacijom Općine Prozor-Rama knjižnica Srednje škole Prozor bogatija za 270 knjiga pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

U vremenu punom različitih izazova, koji nam se svakodnevno nalaze na putu, svatko od nas traži najbolji način na koji će te izazove svladati. Jedan od tih načina zasigurno je čitanje knjiga.

Kako bismo se lakše nosili sa svakodnevnicom, sve češće se posjećuje knjižnica i poseže za knjigama kao sredstvom pomoću kojeg na trenutak možemo zaboraviti ovaj svijet i otputovati u neki drugi. Knjižnica je tako postala jedan mali zaklon od užurbanosti života.

„Znanstveno je dokazano kako nam knjige mogu olakšati život. Knjige nam, prije svega, pomažu boljem razumijevanju sebe, ali i ljudi oko nas. Često nam poprave raspoloženje, pozitivno djeluju na koncentraciju, ali i na emocije i maštu. Oni koji čitaju su, naravno, bolje informirani i imaju bolji rječnik. Naši korisnici sve to znaju pa bez obzira na novu tehnologiju koja je uzela maha, i dalje dolaze u knjižnicu po dobru, staru knjigu i vrijeme provode među njezinim koricama“, kazali su iz Narodne knjižnice „Rama“.

Što se najviše čita?

Čitaju se knjige različite tematike; od knjiga zabavnog sadržaja, preko knjiga s nekom ozbiljnijom tematikom pa sve do onih znanstveno-fantastičnih.

Iz knjižnice su za Ramski Vjesnik kazali: „Na odjelu za odrasle najposuđivaniji je bio emocionalni, provokativni i nezaboravni roman autora Khaleda Hossseinia “A planine su odjekivale”. U stopu ga prati roman “Američki derviš”, priča je to o djetinjstvu, odrastanju i važnosti ljubavi u našem životu, autora Ayada Akhtara. Zatim slijede “Ako ti jave da sam pao”, zbirka priča Daria Džamonje, čovjeka koji je odlično poznavao “planet” zvan Sarajevo, “Ana Karenjina” L.N. Tolstoja, što opovrgava Hemingwayovu tvrdnju kako su klasični romani djela koja svi hvale, a nitko ne čita i “Angelin prah”, autobiografski roman Franka McCourta za koji je dobio Pulitzerovu nagradu.“

Želite vježbati mozak? Jednostavno je, pođite čitati!

Djeca i mladi čitaju literaturu koja je prilagođena njihovim godinama. “Harry Potter” autorice J.K. Rowling je već nekoliko godina knjiga koja se najviše posuđuje u ovoj populaciji. Riječ je o serijalu koji govori o pustolovinama mladog čarobnjaka i njegovih prijatelja. Slijede je “Princezini dnevnici”, roman za mlade koji je napisala Meg Cabot, a u središtu radnje je tinejdžerka koja otkriva da je postala princeza jedne male kneževine, zatim “Dnevnik Pauline P.” autorice Sanje Polak u kojem vesela učenica drugog razreda zapisuje važne događaje iz svog života. Tu su također i “Kod kuće je najgore”, zbirka priča izraelskog humorista i satiričara Ephraima Kishona te “Dobri duh Zagreba”, knjiga kriminalističkih pripovijedaka Pavla Pavličića.

Toma Akvinski je rekao: “Bojim se čovjeka koji je pročitao samo jednu knjigu.” Nemojmo biti ti ljudi iz Tomine izreke.

Objava Koje knjige su najposuđivanije u Narodnoj knjižnici Rama pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

„Knjižnica je i u vrijeme koronavirusa našla načina da knjige dođu do svojih čitatelja. Iako je pandemija poremetila ustaljene i svakodnevne prakse i navike, život ipak nije bio potpuno stao i želja za čitanjem nije prošla što nas je posebno radovalo. Naši čitatelji odnosno korisnici vrijeme u izolaciji kratili su knjigom pa su nam se obraćali mailom ili preko facebook stranice te dogovarali preuzimanje željene knjige. Tako smo često primopredaju knjiga vršili ispred knjižnice. Također, knjige smo nosili i na adresu korisnicima, koji nisu bili u mogućnosti doći. Ovo vrijeme smo iskoristili i za obnovu knjižnog fonda. Tako smo naše police obogatili novim naslovima popularnih pisaca Elif Safak, Elene Ferante i Khaleda Hosseinia.“ – kazala je Marija Bešker, ravnateljica Narodne knjižnice „Rama“.

Važne napomene

NUŽNO je pridržavati se svih higijenskih standarda, uputa o preporučenom razmaku i ograničenom broju osoba u zatvorenom prostoru.

Pri ulasku u prostor knjižnice obvezno je dezinficirati ruke sredstvom za dezinfekciju postavljenim na ulazu.

Tijekom boravka u knjižnici preporučuje se nošenje zaštitnih maski.

Između korisnika i djelatnika potrebno je održavati razmak od dva metra

Čitatelje uslužuje isključivo djelatnik knjižnice. Pretraživanje polica nije dozvoljeno.

Vraćene knjige idu u karantenu nekoliko dana i nisu dostupne za posudbu.

Radi ograničenja  istovremenog boravka više  osoba u zatvorenom prostoru, nakon izlaska jedne osobe, u prostor može ući sljedeća.

Prilikom ulaska i čekanja u redu ispred knjižnice također držite međusobni razmak od propisana dva metra.

Pratite upute djelatnika i natpise sa smjernicama. Molimo Vas kontaktirajte djelatnike za bilo koji upit kako bismo skratili vrijeme zadržavanja u prostoru.

Budite strpljivi i spremni na moguće čekanje. Radimo najbrže što možemo.

„Drago nam je što nam se polako vraća život na koji smo navikli. Posebno nas raduje što ćemo druženja s korisnicima nastaviti u prostorijama knjižnice, naravno, uz poštivanje propisanih mjera.“ – Zaključila je Marija Bešker.

Objava Narodna knjižnica „Rama“ od danas je opet otvorena za sve knjigoljupce i za one koji će to tek postati pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Ovaj samostan, koji je UNESCO proglasio svjetskom baštinom, ima i druga počasna mjesta poput najstarije knjižnice na svijetu koja neprekinuto djeluje. Od dana kada je osnovana u 6. stoljeću (između 548. i 565., prema kronikama), knjižnica Sv. Katarine na Sinajskoj gori nikada nije zatvorila svoja vrata.

Izgrađen tijekom vladavine Justinijana I., samostan je izvorno podupirala majka Konstantina Velikog, carica Helena. Na njegovim zidinama su i danas stari rimski svici iz vremena kada je osnovan, zbog čega je Sv. Katarina druga najveća zbirka kodeksa i rukopisa na svijetu, odmah nakon Vatikanske knjižnice u Rimu. Također, iz ovog samostana potječe poznati Codex Sinaiticus, biblijski tekst koji datira iz 345.

Zbirka samostana, kako je objasnio Dattatreya Mandal za mrežnu stranicu Realm of History, uključuje presliku evanđelja iz 5. stoljeća, presliku Života svetih žena iz 779. i presliku Apologije Aristida – vjerojatno jednog od rijetkih sačuvanih primjeraka ovog teksta jer je izvorna grčka verzija još uvijek izgubljena. U njemu je i mnoštvo arapskih rukopisa, među kojima se može naći i preslika Ashtiname Muhammeda. Riječ je o tekstu u kojemu muslimanski poslanik tvrdi kako nudi zaštitu samostanu, oslobađa poreza kršćane koji su živjeli u ona vremena, a također ih oslobađa vojne službe tijekom godina u kojima je to područje bilo pod islamskom vlašću.

Trenutno knjižnica u UCLA-u (University of California, Los Angeles) digitalizira oko 1 100 jedinstvenih sirijskih i arapskih rukopisa sačuvanih u samostanu, koji datiraju od 4. do 17. stoljeća.

/Izvor: KT/

Objava Najstarija knjižnica na svijetu koja kontinuirano djeluje pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

–Iako je tehnologija danas toliko napredovala da svatko od nas putem svog mobitela može čitati knjigu, ipak naši sugrađani rado dolaze u knjižnicu. Tako je u prošloj godini članstvo obnovilo i upisalo se 140 članova. Aktivnih članova je 145, ali njihov broj je u stvarnosti veći jer jednu člansku iskaznicu koristi više osoba.Trenutni knjižni fond je sada 17157 knjiga i više od 6 tisuća različitih naslova što je više nego dobra ponuda za jednu sredinu poput naše. Cijeli naš knjižni fond je računalno obrađen i svi podatci vezani za knjige, posudba i vraćanje obavljaju se računalno. – kazala je direktorica JU Narodna knjižnica „Rama“ Marija Bešker.

Godišnja članarina u knjižnici  je simbolična i ona iznosi 10 KM. Među korisnicima knjižnice su osobe svih starosnih dobi. Naravno, među njima su najviše zastupljeni učenici osnovnih i srednjih škola. Najstariji član knjižnice je gospodin Dževad Manov koji svoje umirovljeničke dane rado krati uz knjigu, a knjižnicu naziva svojim drugim domom.Najmlađa korisnica je učenica prvog razreda osnovne škole Ana Radić.

O knjigam koje se najviše posuđuju Marija Bešker je kazala: Najposuđivaniji naslovi u prošloj godini bili su oni s popisa obveznih školskih lektira. Osim lektirskih naslova, mlađi i stariji školarci rado posežu i za drugim knjigama.  Tako su, među njima, popularne knjige književnice Sanje Polak, posebno „Dnevnik Pauline P.“ i „Pobuna Pauline P., zatim knjige književnice Sanje Pilić i knjževnika Mire Gavrana. Također je popularan serijal „Harry Potter“ britanske književnice J.K. Rowling, kao i romani Agathe Christie.

Stariji čitatelji posežu za knjigama različite tematike, ovisno o raspoloženju. Neki od njih rado se vrate u svoje školske dane pa opet čitaju neke lektirske naslove ili uzimaju ono što su kroz školovanje propustili pročitati. Među najposuđivanijim knjigama u prošloj godini bile su knjige Paula Coelha („Alkemičar“), Orhana Pamuka, G.G. Marqueza („Sto godina samoće“. Zanimljivo je posebno spomenuti dva naslova koja su, među starijim čitateljima, obilježila prošlu godinu, a to su: „Lovac na zmajeve“ i „Tisuću sjajnih sunaca“ čiji je autor K. Hosseini.

Najveći problem knjižnice je nabava novih naslova, ali knjižnica se trudi, aplicirajući na različitim projektima, obnoviti svoj knjižni fond. Tako smo, na kraju prošle godine, od Fondacije za bibliotečku djelatnost dobili 95 novih knjiga. U prošloj godini aplicirali smo na natječajima koje su raspisali: Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo kulture i sporta Federacije BiH, Fondacija za bibliotečku djelatnost. Fondacija za bibliotečku djelatnost je prepoznala naš rad pa smo, u prošloj godini, dobili sredstva za opremanje knjižnice tj. nabavu novoga namještaja (prijemni pult). Naravno, u pomoć nam uvijek rado priskoči Općina kao osnivač knjižnice koja u ostalom financira rad i ostale potrebe kako bismo uopće mogli funkcionirati. Narodna knjižnica „Rama“ će i u 2019. godini nastaviti sudjelovati u različitim projektima kako bismo našim korisnicima pružili još bolju uslugu.Ono što našoj knjižnici posebno nedostaje je čitaonica kako bismo mogli organizirati različite radionice te na taj način privući još više korisnika. – izjavila je za Ramski vjesnik direktorica Marija Bešker.

Objava Što se najviše čitalo u 2018. godini saznajemo u Narodnoj knjižnici “Rama” pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Godine 1905. fra Jerko Vladić prenosi knjige i ormare u novosagra­đenu knjižnicu uz sakristiju te pravi nove ormare za povećani broj knjiga. Fra Kazimir Ivić piše: “Nasred knjižnice stavljena su dva velika stola s ladicama, u kojima su bili stari handžari i sablje, urešene srmom i kamenjem. Bilo je na nekima i natpisa arabicom. Nekoliko pušaka vezenih srmom bilo je prislonjeno uza zid, između ormara. Još se u knjižnici nalazila jedna vezena lula s čibukom. Čibuk je bio dug preko metra, a lula jako velika kao dobra šaka. Govorili su da je to lula fra Antuna Vladića”.^[1]

Prema dopisu fra Ante Ravlića od 22. lipnja 1934. u knjižnici je bilo 6.724 svezaka, 19 revija i nekoliko brošura.

Na hodnicima u novom samostanu nalazile su se stare fotografije apo­stol­skih vikara, provincijala, dvojice generala reda i još četvorice fratara. One su 1933. godine uokvirene, poslije su nabavljene fotografije fratara iz ramskog kraja.

Fra Ljubo Lucić, Rama kroz stoljeća

^[1]  Usp. K. Ivić, Bilješke, str. 160.

Objava Ramska knjižnica pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Danas je Narodna knjižnica dobila vrijednu donaciju od 55 knjiga iz Ureda načelnika Općine Prozor-Rama.

Donacija se sastoji od sljedećih knjiga:

• Književnost franjevaca u BiH.

1.Ljetopis : LAŠVANIN

2. Ljetopis sutješkoga samostana : BENIĆ
3. Pregled starina Bosanske provincije: LASTRIĆ
4. Ljetopis kreševskog samostana: BOGDANOVIĆ
5. Godišnjak od događanja i promine vrimena: BALTIĆ

(4 kompleta)

1. Izabrana djela: MARGETIĆ
2. Latinske pjesme bosanskih franjevaca
3. Pisma bosanskih franjevaca
4. Biografije bosanskih franjevaca
5. Izabrani spisi: JUKIĆ

( 3 kompleta)

• Hrvatska Enciklopedija BiH 1i2

A-Đ……3 knjige

E-J ….. 2 knjige

• Ivan Šarčević: „Zečevi , zmije i munafici“….4 knjige
• Ivan Lovrenović: „Ulazeći u Varcvar“
• Anto Kovačević: „Čovjek i njegova sjena“….10 knjiga

Zahvaljujem načelniku dr.Jozi Ivančeviću na ovoj vrijednoj donaciji, kazala je ravnateljica Marija Bešker, dodavši kako je knjižni fond iz dana u dan sve bogatiji na zadovoljstvo brojnih čitatelja i ljubitelja pisane riječi.

Objava Narodna knjižnica Rama bogatija za 55 novih naslova pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.