Objava Znanstvenici tvrde kako komarci pamte kad ih pokušamo otjerati pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Prethodna istraživanja su pokazala da komarci češće grizu deblje ljude (jer proizvode više CO2), oni koji piju pivo ili trudnice, a pokazala su i da su ugrizi povezani s načinom prehrane pojedinca, iako to nije dokazano.

Autori novog istraživanja u PLOS One tvrde da su pronašli odgovor, objavio je The Conversation. Proučavali su razlike u mirisu kože pojedinaca koji više tj. manje privlače komarce na grupi jednojajčanih i dvojajčanih blizanaca. Testirali su i jednojajčane i dvojajčane blizance kako bi odvojili uzroke prirode i odgoja (genetike i okoliša). Hrabri blizanci bi stavili ruke u posebno konstruiranu kupolu od pleksiglasa u kojoj je miris kože ili privlačio ili odbijao 20-tak ženskih komaraca. Pratio se nivo privlačnosti koji se uspoređivao s onim ruke na drugom kraju kupole. Za pretpostaviti je da su jednojajčani blizanci konzistentno imali sličnije rezultate u odnosu na dvojajajčane blizance. Ova usporedba procjenjuje da 67% različitosti između ljudi je na genetskoj osnovi.

Posjedujemo genetske varijacije koje kontroliraju i mirise koje percipiramo i one koje sami proizvodimo. Komarci su nam tu slični – oni također imaju velike razlike prema kojima ih određeni mirisi i kemikalije privlače i odbijaju. Različiti komarci preferiraju i različite dijelove tijela. Neke životinje koriste vlastiti tjelesni miris kako bi držale različite insekte podalje i sve farmaceutske kompanije pokušavaju otkriti koji se kemijski spojevi kriju u tim mirisima.

Autori istraživanja s blizancima su otkrili da se ti kemijski spojevi mogu nalaziti u žlijezdama u našoj koži ili u bilionima mikroba na površini kože. Odbacili su bakterije kao uzrok jer se na njih ne može utjecati genetski. Bili su u krivu.

Svatko od nas ima jedinstvene bakterije koje se nalaze u našim ustima, crijevima ili na našoj koži – moglo bi se reći da svi imamo jedinstveni „bakterijski otisak“. Pokazalo se da genetika ipak utječe na sličnost "bakterijskog otiska“ onih bakterija koje se nalaze u crijevima, i što je još bitnije za ovo istraživanje, i onih na koži. Naših 100 triliona bakterija brojnije su od vlastitih krvnih stanica, i ispostavilo se da mi ne „biramo“ bakterije, one „odabiru“ nas na temelju genetičke mape.
Proizvode brojne vitamine i različitih kemijske spojeve u krvi, a njihova različitost samo pridonosi našem zdravlju, ali su izgleda i odgovorne za većinu tjelesnih mirisa.

Stoga, idući put kada vas komarac ugrize nemojte kriviti lošu sreću ili sprej protiv komaraca. Pomislite na zadivljujući spoj određenog genetskog materijala i posebne vrste bakterija koji zajedno proizvode kemijski spoj kojem može odoljeti rijetka vrsta komaraca.
bljesak.info

Objava Zašto komarci neke grizu češće nego druge? pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.