Sastanak je organiziran na poziv načelnika dr. Joze Ivančevića, a nakon inicijative ranije upućene od Mjesne zajednice. Teme sastanka su bile problematika života u selima Orašac, Proslap, Kozo, posebno problematika puta Izlaz – Orašac i problematika nekontrolirane sječe šume koju na području Vrana već nekoliko mjeseci provodi Javno poduzeće „Šume Hercegovačko neretvanske“ iz Mostara.

Na zahtjev mještana osigurano bolje održavanje neizgrađene dionice Izlaz-Orašac

„Put Izlaz – Orašac“ je jedan od važnijih kapitalnih projekata koji provodi Općina Prozor – Rama. Urađen je dio puta prema standardnim gabaritima, kakve odavno zaslužuju žitelji ovih sela. Osigurali smo novac za cijelu dužinu puta, kao i za dio lokalnih pristupnih putova. Trenutno je zastoj jer je procedura javne nabavke još u tijeku, neki pokušavaju zaustaviti ovaj projekt kroz žalbe na odabir izvođača tako da moramo čekati stav Ureda za žalbe iz Sarajeva. Kakvo god rješenje bude, izgradnja će se nastaviti, vjerojatno na proljeće iduće godine, a Orašac će puno boljim putom od ovog dosadašnjeg biti povezan sa općinskim središtem“, izjavio je načelnik Ivančević.

Na zahtjev okupljenih mještana dogovoreno je bolje održavanje neizgrađenog dijela ovoga puta kako bi se olakšalo prometovanje po sadašnjem makadamu i po starom asfaltnom dijelu

Općina tvrdi da iza nelegalne sječe stoji politički vrh u BiH

Mještani su iskazali ogorčenje činjenicom da se na području ove mjesne zajednice nemilosrdno sječe jedina preostala kvalitetna šuma. „Najteže je biti u situaciji da netko bez ikakvog odobrenja sječe tehničko drvo, a mi mještani smo spriječeni posjeći drvo za ogrjev. Sada se sječe u Vranu, pokušali su i u Osojnici, ali to smo uspjeli spriječiti blokadom puta“, kazali su mještani.

Načelnik i pomoćnik ukazali su da su od same najave sječe, sredinom lipnja ove godine, alarmirali nadležne institucije, da su to ponavljali nekoliko puta, ali da očigledno netko iz vrha politike stoji u zaštiti ovih nelegalnih radnji.

Pripremljena je prijava SIPA-i, jer je vidljivo da se radi o organiziranom kriminalu. Mještanima je iskazana potpora u zakonitom sprječavanju provoza posječenog drveta iz Osojnice.
Od ostalih tema najviše se razgovaralo o baruštini usred Orašca koja bi se morala sanirati kako bi se izbjegla zaraza i to mjesto postalo lijepa i čista zajednička površina.

Foto: Sudionici sastanka bili su Slavko Nović, Ivica Malekinušić, Jozo Kordić, Stipo Radić, Zdravko Kudrić te Ivan Filipović kao predsjednik Mjesne zajednice, kao i načelnik dr. Jozo Ivančević i pomoćnik, Josip Juričić

Objava Načelnik općine dr. Jozo Ivančević se sastao s mještanima Orašca, Proslapa i Kozla pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Ramski Vjesnik YouTube

Najprije su za potrebe snimanja video materijala pojašnjena naizgled vrlo komplicirana pravila, a zatim se krenulo u dvoboje. Vrlo brzo postaje jasno da je igra prstena, igra druženja i zabave. Igra je to koja ne podnosi preveliku ozbiljnost niti koncentraciju, a pogotovo tišinu.

Domaćini su pripremili bogatu trpezu, a čašica vina i razgovora te slatke provokacije između protivničkih ekipa su sastavni dio igre prstena. Baš kao i u prošlosti, u pauzama ili nakon završetka bi se pjevalo, a u posebnom raspoloženju se čestitalo prstendžijama ili pobjednicima igre prstena.

Igra između dvije ekipe može potrajati satima, ali vrijeme jako brzo prolazi i sasvim je razumljivo zašto je upravo ovo bila omiljena igra ramskog kraja, posebno na sijelima u dugim zimskim noćima.

“Učio sam igrati od starijih, imao sam želju igrati i još danas učim. Osvajali smo brojne turnire. Ljudi se danas zabavljaju mobitelima, a mi smo tada i danas s prstenom. Turniri su sve rjeđi, posebno zbog koronavirusa. Ovaj večerašnji susret je dokaz da još uvijek imamo volje i adrenalina za igru”, govori nam sjetno Slavenov stric Veselko.

Dok Slaven na sve to dodaje da je kao dijete išao po sijelima gdje se igralo prstena, volio je to gledati, a zatim dobio želju i naučiti igrati. Smatra da mu je tradicionalna igra prstena u krvi. “Volim okupljanje i društvo, volim tu igru. To mi jedini i najdraži hobi”, zaključuje Slaven.

PRAVILA

Igra prstena upravo se najviše igrala u zimskim večerima na sijelima. Pripravilo bi se jedanaest priglavaka, papa ili čarapa, pod kojima bi se sakrivao prsten tako da ga protivnička ekipa ne nađe. Od dvije ekipe, ona pobjednička bi ostajala na mutapu, prostirci na kojoj se igra te bi izazivala slijedeću.

Pravila kažu: ekipa koja sakriva prsten, dobiva bodove sve dok ne izgubi prsten. Protivnička bi ekipa najprije s tri nabacka, to jest podignuta priglavka, doći do prstena. Nakon pokrivanja svih 11, dodatno bi se moglo ponovno potkriti ili pošuškati još dva ili tri priglavka. Nakon što je pripremljeno svih 11 priglavaka, prsten bi se morao pronaći ili u prvom ili predzadnjem otkrivanju.

Prije nego se priglavci krenu otkrivati, sva od tri člana ekipe bi išćolili, to jest izrekli svoje sumnje na određene priglavke. Ukoliko vam protivnici s neuspjelo otkrivenim priglavcima pribave 50 bodova, nazivalo bi se to završetkom jedne noge. Najčešće bi se igralo do četiri dobivene noge.

Objava KOZO: Tradicionalna igra prstena u ramskoj planini pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Kako sve te susrete spojiti ovogodišnjeg Božića uz opasnost od toliko spominjanog Covid-19 (koronavirusa)?

Upravo to je bio povod da posjetimo brojnu obitelj Kordić u mjestu Kozo u općini Prozor-Rama.  Ovu zanimljivu obitelj upoznali smo već ranije kada smo bilježili kako se živi na 1280 metara nadmorske visine. I od tada rado se vraćamo u krajeve od Orašca, preko Proslapske planine do Kozla odakle puca prekrasan pogled na Ramsko jezeru i skoro cijelu Ramu. Lijep je taj pogled koji očarava u svako godišnje doba, a kako je živjeti ovdje najbolje znaju mještani koji se nisu dali pomjeriti odavde nigdje niti se dati za nekim lagodnim životom.

Foto: Život na planini nadmorske visine 1280 metara

Prolazeći vijugavim putom zamjećujemo stražare koji budno prate na ove krajeve. Osim pasa tornjaka koji prate stada na uzvisinama i dočićima jer još nema snijega ovog prosinca, mogu se susresti i orlovi koji svakog došljaka prate s visine i upozoravaju ako se dogodi što nepredvidivo.

Kako obitelj Kordić proslavlja Božić?

Stižemo na Kozo, do obitelji Kordić. Jozo i Slaven hrane i vezuju lovačke pse koji su danas bili u lovu sasvim kratko i to upravo zbog najavljenih gostiju.

Pred kućom je stupa već spremna za stupanje pšenice. Anđa i Marija pripremiše pšenicu, a Mile i Slaven, a nije po strani ostao ni Mato, momačkim rukama brzo i spretno istupaše pšenicu.

„Božić bez kešketa je nezamisliv. Svi volimo keške i ono je jelo koje se priprema samo za Božić. Nakon što se pšenica istupa, ljuska se odvoji na vjetru, osuši se te se kuha i to oko tri sata. U keške se dodaje posebno skuhana kokoš. Dodaju se komadi mesa. Keške se ne soli dok se kuha nego prije samog jela, a zatim počini maslom“, reče Anđa s posebnim užitkom kao da je pred njom tek skuhano keške.

U obiteljskoj kući Veselko je  spreman s čašicom dobrodošlice. Odmah su tu vino, pivo, rakija, a Slaven se dade u pripremu meze.

Obiteljski ugođaj, radosna susretljivost, miris Božića i toplina doma osjećaju se u svakom koraku, u svakoj riječi dok razgovarate.

Kozo, Proslapska planina, Orašac, Klanac i Maglice pripadaju župi Rama Šćit. Na Orašcu je izgrađena filijalna crkva posvećena Svetom Nikoli Taveliću koja je izgrađena 1969. godine.

„Na misu idemo na Orašac nedjeljom i blagdanima. Kod nas nema zornica, ali smo znali često otići i u Rumboke i na Šćit. Ove godine je drugačije zbog korone. Ona nama sigurno neće pokvariti Božić jer je važno uzajamno poštovanje, a mi smo tu uvijek zajedno, jedni uz druge“, jednostavno opisa Veselko njihov zajednički život.

Tijekom Došašća kao i u drugim dijelovima Rame, tako i na Kozlu i cijeloj Proslapskoj planini ne zaboravljaju se stari običaji kao što je obilježavanje Materica na treću nedjelju Došašća i Očića u četvrtu nedjelju. Na Svetu Luciju sije se pšenica.

Osim duhovne pripreme za Božić i običajne neizostavna je ona kulinarska. Marija započe nabrajati te pripreme: „Obavezno pravimo šape, oraščiće, breskvice i druge suhe kolače. Prije smo pravile Anđa i ja, a sada je tu naša Valentina koja je kao završena kuharica spretna u svemu. I Marija joj pomaže iako je najmlađa. Pripremaju se burek i sarma.“

Nastavljamo razgovor o pripremama za Božić. Slaven je već narezao suhog mesa i odlične kobasice spravljene od divlje i domaće svinje. Anđa i Marija naizmjenično na ručni mlin samlješe kavu koja zagolica osjetilo mirisa.

„Na sam Badnjak mi muški imamo svog posla. Obavezno se peče na ražnju odojak i janje. Taj dan se posti. Nekad se unosio badnjak, sada toga više nema. Sada se i božićna jelka ranije nakiti. Navečer se zajednički večera. Nakon večere pjevamo onu našu staru božićnu pjesmu U sve vrime godišća. Ko može ode na ponoćku u Rumboke ili na Šćit, jer na Orašcu nema ponoćke“, sažeto ispriča Veselko o Badnjaku.

Obitelj Kordić krasi jedna osobitost. Danas su moderne obitelji sa svega nekoliko članova. Svaka živi za sebe. Kod njih je sasvim drugačije.  Dvije obitelji koje žive zajedno kao jedna. Jozo i njegova supruga Anđa izrodili su Milenu, Mariju, Milu, Slavena i Ivana. Veselko i Marija imaju Darija, Valentinu, Matu i Martinu. Veselko i Jozo imaju tri polubrata i sestru koji su otišli za svojim životom u druge krajeve.

Zasigurno je lijepo čuti njihovu božićnu pjesmu i na Badnjak i na sam Božić

O samom Božiću i božićnim danima Veselko nam s posebnom radošću ispriča: „Na Božić muški hodaju od susjeda do susjeda i s pjesmom čestitaju Božić. Najljepša je ona čestitka „Na dobro vam došao Božić i Sveto Porođenje Isusovo, domaćin odgovara I s tobom Bog dao zajedno.

Nakon čestitanja negdje oko 13 ili 14h je zajednički ručak. Na stol se iznosi sve ono što je pripremljeno. Molitva je prije jela i na kraju.  Najstariji muški član obitelji gasi svijeće. Gleda se po dimu što će roditi; polje ili planina i prema kome će dim otići.

“Poslije ručka idemo u goste kod najbliže rodbine, bilo s muške strane, bilo sa ženske“, ispripovijeda Veselko sve to redom kao da to u tom trenutku proživljava.

Zasigurno bi bilo zanimljivo biti dio ove obitelji na Badnjak i sam Božić. I ove godine će ih za zajedničkim ručkom biti najmanje deset.

Malo smo se morali dotaknuti i drugih božićnih dana.

„Nekada su se za Stipandan cure pokazivale da su za udaju. Tako bi obukle nošnju i naburečile da je to bio znak kako su spremne za ašikovanje i udaju. Toga više nema, ali se lijepo tih vremena sjetiti“, melankolično će Veselko o tim nekadašnjim danima.

Po ovom ambijentu, uživljenosti u priču, korona Kordićima neće ni na koji način omesti da Božić proslave na najbolji način.

Šampioni u igri prstena

Kada smo završili razgovor o božićnim običajima dotakli smo se i drugih priča. Jedna od njih je svakako priča o igri prstena. Eh, tu se Jozo posebno našao. Rado nam je pričao o toj igri i šampionskim uspjesima i to s pravom. Kordići su kao ekipa nekoliko puta osvajali natjecanja u igri prstena gdje je sudjelovalo više desetaka ekipa.

„Pobjeđivali smo na turnirima koji su bili organizirani u Prozoru u Motelu Rama. Igrali smo i na drugim mjestima. Znali smo igrati i kući i ovdje u susjedstvu. Nedavno smo ovdje s prijateljima organizirali igru. Malo je sada drugačije jer moramo paziti na koronu“, ponosito ističe Jozo.

Tada je pao dogovor da će Ramski Vjesnik  napraviti video zapis o njihovoj igri prstena poštujući epidemiološke mjere.

Dok smo se družili u ugodnom razgovoru čeljad su obavljala svoje redovne poslove o večernjeg namirivanja kućanstva. Kordići uzgajaju ovce. Ove godine imaju oko 130 grla. Imaju krave i četiri konja koji su im velika pomoć u svakodnevnim poslovima i sve to treba obići, nahraniti, napojiti i pregledati je li sve uredu. Svako jutro, tijekom dana i svaku večer.

Iako smo na Kozo došli u ranim popodnevnim satima, noć se debelo spustila a da to nismo ni zamijetili jer je vrijeme brzo prolazilo u ugodnom razgovoru tako da su proletjeli sati i sati. To samo još jednom potvrđuje radosnu gostoljubivost ovih ljudi koji se raduju svakom susretu i svaki prolaznik, putnik namjernik su ovdje dobro došli. Svatko će se tu osjećati kao kod svoje kuće.

Tko jednom ovdje dođe sigurno će se izrazito ugodno osjećati i ponovno će rado doći

Vama, dragi čitatelji, želimo radostan i sretan Božić i da ga provedete u radosti i toplini obiteljskog doma, u majčinu i očevu zagrljaju, bratovu stisku ruke, sestrinom nježnom milnom dodiru obasjani Božjim Svjetlom. A vi koji ste daleko od doma, molitvom i mislima dijelite najljepše osjećaje sa svojom širom obitelji.

Ovome svakako moramo dodati i još jednu malu zanimljivost. Riječ o obitelji koja je proljetos, sredinom svibnja,  spasila medvjeda koji je upao u bunar i čiji je video obišao cijelu regiju:

Objava Kozo – Rama: Najradosniji Božić je u toplini doma uz brojnu obitelj pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Već smo ranije informirali o početku radova i završetku pojedinih faza uređenja lokalnog puta preko Proslapske planine, odnosno, od Orašca pa sve do Kozla gdje žive Kordići. U petak, 11. listopada 2019. godine djelatnici Livnoputova d.o.o. Livno dovršili su polaganje asfalta do Kordića. Kompletne radove financirala je općina Prozor-Rama, te je to bio povod da dr. Jozo Ivančević, načelnik općine posjeti Kordiće.

U veoma ugodnom i srdačnom razgovoru s načelnikom Ivančevićem mještani su iskazali veliku zahvalu načelniku što već odavno prepoznaje njihove probleme, pomaže i što je našao mogućnosti kako bi dobili cestu koju su davno zaslužili.

Čim je završeno asfaltiranje općina je osigurala postavljanje rasvjete u naseljima.

Veoma lijepo i ugodno je bilo vidjeti zadovoljstvo na licima ljudi koji žive na nadmorskoj visini od 1000 metara pa sve do 1280. Osobito raduje činjenica da ima mladih koji sada još više žele ostati i živjeti ovdje. Kako se moglo čuti već su najavljene izgradnje novih kuća uz one već započete.

A kako žive ovi ljudi ovdje pdsjećamo vas na članak koji su objavljivali ranije i kratku reportažu BHTV-a:

Foto: Život na planini nadmorske visine 1280 metara

Foto/video: Kozo – Ekipa BHTV-a na Kozlu

Objava Foto: Kordići na Gornjem Kozlu dobili asfaltni put pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Izgradnjom hidroakumulacije Ramsko jezero brojne obitelji ostale su bez svojih domova i svoje zemlje. Neki su odselili u Hrvatsku, neki su ostali u BiH, a dosta je onih koji su ostali u svojoj Rami.

Današnji stanovnici Proslapske planine, odnosno, naselja od Orašca do Kozla su prije potopa ramske kotline bila planinska naselja. Nakon izgradnje brane umjesto odlaska preselili su se u svoje planinske objekte gdje su i prije provodili i radili kroz ljetno vrijeme.  Tadašnja elektropirvreda nije samo obećavala nego je imala zakonsku obvezu ovim ljudima izgraditi putnu infrastrukturu. Međutim, sve je to ostalo samo slovo na papiru punih 50 godina sve dok općina Prozor-Rama na čelu s načelnikom dr. Jozom Ivančevićem nije pravnim borbama došla do zakonski pripadajućih sredstava i ovim zapostavljenim ljudima započela izgradnju puta. Put je već završen do Donjeg Kozla i još samo par kilometara stiće do Kordića, odnosno Gornjeg Kozla.

Područje Orašca, Proslapske planine do Kozla ima svoje čari u svako godišnje doba. Zato nije ni čudo što su ovi ljudi ostali i opstali ovdje u surovim uvjetima. Borba za život i prehranu uzgojem povrća i žitarica u malim ali plodnim vrtačama je pokazatelj čvrstoće, borbe i suživota s prirodom.

Izgradnjom puta sigurno se otvaraju nove perspektive. Mnogi od njih već odavno se bave stočarstvom na obroncima Ljubuše. Dok se vozite novim putom i promatrate Ramsko jezero koje je nekada tjeralo suze zbog ostavljanja doma, sada je nešto drugo i privlači posjetitelje pa čak i iz daleke Kine. Zasigurno će netko poći i na Proslapsku planinu kako bi iz te perspektive pogledao to plavetnilo i udahnuo osvježavajući planinski zrak. A ovi ljudi će znati biti pravi domaćini kao i do sada.

Objava Foto/video: I na Kozlu se zacrnio asfalt pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Mještani Kozla koji svoje pokojne pokapaju u tom mjesnom groblju prikupili su sredstva te im je općina Prozor-Rama iskazala veliku podršku kako bi uredili groblje. Ovih dana to je na kraju.

Kako doznajemo u općini Prozor-Rama mjesna zajednica ili mještani dobit će potporu od općine za akcije i projekte koje budu inicirali i započeli provoditi.

Objava Uz potporu općine Prozor-Rama i angažiranošću mještana uređeno groblje na Kozlu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Općina Prozor-Rama neprestano radi na infrastrukturi na području cijele općine. Negdje se radi na vodovodu, negdje na uređenju puta, negdje na izgradnji nekih drugih objekata. Izgradnjom hidroakumulacije Ramsko jezero dio stanovnika koji nije odselio svoje stalno prebivalište je našao na prostoru gdje su bili ljetne ispaše i to od Orašca do Kozla. Iako je bila obveza Elektroprivrede izgraditi putnu infrastrukturu za ta naselja koja su tu postala stalna, ipak to nije uradila. Stoga je općina Prozor-Rama na čelu s dr. Jozom Ivančevićem nakon dobivenih presuda u sporu s EP HZ HB odlučila taj problem rješiti. Ovih dana u tijeku su radovi na uređenju puta od Orašca do Kozla s pristupnim putovima do zaseoka Markešići, Žilići, Filipovići, Malekinušići, Barabani, pa sve do samog Kozla gdje su smješteni Kordići.

Tijekom obilaska radova načelnik Ivančević je razgovarao s mještanima ovih naselja gdje se naišlo na izrazitu srdačnost i gostoprimstvo kako znaju pružiti ovi dobroćudni ljudi. Razgovaralo se i o drugim potrebama mještana i o tome što sve može općina učiniti u okviru svojih zakonskih ovlasti.

Posebno je lijepo bilo vidjeti gradnju nove obiteljske kuće pa je za očekivati i zasnivanje novih obitelji.

Tom prilikom Jozo Ivančević je kazao da je još uvijek dosta infrastrukturnih projekata koje je potrebno uraditi. Nakon završetka ove dionice radit će se put Ometala – Ćališi, radit će se i vodovod za Lug, također će biti uređene i ulice u Prozoru kojima se radio vodovod. Naravno, ne može se sve odjedom ili dinamikom kako bi sami stanovnici željeli, ali neće ništa izostati.

Objava Foto/video: Načelnik općine Prozor-Rama dr. Jozo Ivančević obišao radove od Orašca do Kozla pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Put Orašac – Kozo jednim dijelom je već bio asfaltiran i betoniran s armaturom do Filipovića, a drugi dio je bio beton i makadam. Ovih dana vrši se uklanjanje stare betonske ispucale i slabo urađene podloge bez željezne mreže. Nakon uklanjanja slijedi priprema za asfaltiranje od Filipovića do Kozla s pristupnim putovima.

Objava Foto/video: Radovi prema Orašcu i Kozlu napraduju prema planu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Općina Prozor-Rama financira rekonstrukciju lokalnog puta od Orašca do Kozla gdje su obuhvaćeni i pristupni putovi za druga sela koja se nalaze na tom pravcu.

Ovih dana započeli su radovi od Kozla prema Orašcu na uklanjanju loše betonske podloge i priprema površine za asfaltiranje.

Hvala Dariju Kordiću koji je zabilježio ovaj dio radova, a mi ćemo pratiti daljnji tijek.

Objava Započeli radovi na putu Orašac – Kozo pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava BHTV: Selo Kozo u Rami na 1280 metara nadmorske visine pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.