Naime, zahvati se planiraju na najvišim i hidrološki najaktivnijim dijelovima Dinarskog krša – prostoru od iznimne važnosti za regionalnu opskrbu vodom, osobito u okviru Jadranskog i djelomično Crnomorskog sliva. Planinski masivi tog područja djeluju kao ključne zone infiltracije i prirodne recharge zone, kroz koje se oborinske vode akumuliraju i pune podzemne vodonosnike koji pitkom vodom opskrbljuju brojne zajednice u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Ovi sustavi čine međusobno povezanu hidrogeološku cjelinu s jasnim prekograničnim utjecajem.

U ovom hidrološki osjetljivom području svaki građevinski zahvat – od miniranja i kopanja temelja, do betoniranja i uklanjanja vegetacije – preoblikuje prirodnu strukturu krškog tla, remeti sustav pukotina i smanjuje kapacitet za infiltraciju oborinskih voda. Takve intervencije izravno ugrožavaju punjenje vodonosnika, stabilnost tla i kvalitetu pitke vode – što potvrđuju brojna znanstvena istraživanja. Zbog toga nijedan projekt ne bi smio biti promatran izolirano, već u kontekstu kumulativnog i prekograničnog utjecaja.

„Ovo područje je srce Dinarskog krša i dom nekim od najvažnijih izvora pitke vode za Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku. Upravo ovdje, u ovom krhkom i dragocjenom prostoru, planira se izgradnja više od 500 vjetroelektrana i solarnih elektrana, zajedno s kilometrima dalekovoda, pristupnih cesta i trafostanica, bez odgovarajuće procjene kumulativnog utjecaja na okoliš i hidrološke resurse“, poručila je Nina Kreševljaković, pravnica Aarhus centra u BiH.

Unatoč velikoj važnosti ovog područja, nijedan od postojećih i planiranih projekata nije bio podvrgnut kumulativnim hidrološkim analizama, niti je provedena prekogranična procjena utjecaja. Također, nedostaju podaci o terenskim istraživanjima koja bi omogućila pouzdano razumijevanje dinamike podzemnih voda, osobito u zonama punjenja vodonosnika.

„Smatramo da su nužna nova, neovisna istraživanja kako bi se procijenio utjecaj ovih zahvata na hidrološke i ekološke sustave te dugoročne posljedice za lokalnu zajednicu i zdravlje ljudi. Posebno upozoravamo da se planinski masivi ovog područja pogrešno doživljavaju kao ‘prazan prostor’, iako imaju ključnu hidrološku, ekološku i društvenu ulogu u regionalnoj stabilnosti vodnih i prirodnih sustava“, istaknula je Anica Krstanović iz Neformalne grupe građana „Očuvajmo duvanjski kraj“.

U skladu s ciljevima projekta DIKTAS II i UNESCO-ova IHP programa, Aarhus centar u BiH zajedno s NGG „Očuvajmo duvanjski kraj“ zahtijevaju hitnu zaštitu ovog područja kroz njegovo uvrštavanje među prioritetne pilot-lokacije te dodjelu statusa „Transboundary hotspot zone“.

Te mjere uključuju: izradu službenog izvješća o ranjivosti u suradnji s domaćim i međunarodnim stručnjacima; uvođenje moratorija na sve nove koncesije i projekte u izgradnji dok se ne provedu temeljite, neovisne hidrološke studije; provođenje međunarodnog hidrogeološkog uvida u stanje podzemnih voda; uključivanje lokalnog stanovništva i organizacija civilnog društva u sve faze odlučivanja i provedbe.

Ovaj apel ima za cilj zaštitu prirodnih resursa – ponajprije podzemnih voda, biološke raznolikosti i krajobraza – koji su od ključne važnosti ne samo za lokalne zajednice, već i za očuvanje funkcionalne i hidrološke ravnoteže u spomenutom prekograničnom području.

DIKTAS II predstavlja ključni mehanizam za zaštitu krških vodonosnika u regiji – alat koji može omogućiti odgovorno i znanstveno utemeljeno upravljanje ugroženim područjima zapadne Bosne i Hercegovine. Samo pristup zasnovan na znanstvenim činjenicama, uz uključivanje lokalnih zajednica, može osigurati dugoročnu zaštitu voda, krajobraza i života koji o njima ovise.

Objava DUVANJSKI KRAJ: ‘Krški sustav pod prijetnjom, planirana izgradnja 500 elektrana bez znanstvene procjene’ pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

“Iz razloga da dobiju glasove Srba u Hercegbosanskom kantonu (županiji) uoči kantonalnih izbora, ti su političari potaknuli ponovnu izgradnju (u proteklom ratu srušene) pravoslavne crkvice na vrhu Mandine gradine (dakle, crkva nije obnovljena na starom mjestu) što je dovelo do teškog oštećenja jednog dijela. Da bi lakše dopremio građevinski materijal na vrh Mandine gradine, jedan je duvanjski graditeljski poduzetnik-bagerist probio put kroz taj jedinstveni kulturni ali i prirodni fenomen i na taj ga način na jednom mjestu uništio.”

Po sličnom je scenariju na red došao stari dio katoličkog groblja u Mandinom Selu

“Gradnjom pristupnog puta do kapele bageri su prije nekoliko dana prošli kroz stari dio groblja. Tom su prilikom bageristi na nekoliko mjesta otkrili i uništili stare grobove, polomili kamene križeve koji su bili davno srušeni i zatrpani te izbacili lomljeni kamen sa žbukom od zida i poda neke stare građevine, vjerojatno crkve.”

Foto: Katoličko groblje u Mandinom Selu, dio puta probijen bagerima kroz groblje

Foto: Stari kameni križ koji su izlomili bageri prilikom prokopavanja puta

Foto: Ljudska lubanja i kosti iz starog groba koji su uništili bageri prilikom prokopavanja puta

Foto: Uništeni zid i pod od vapna u profilu iskopa u blizini kapele

“Slučajno ili ne, međugorski franjevac Mario Ostojić, župnik katoličke župe Kongora, kojoj pripada Mandino Selo, nije ovih dana bio na licu mjesta da spriječi ili zaustavi devastaciju. Ipak, nisu u pitanju grobovi pokojnika za koje netko od živućih župljana plaća mise zadušnice tako da su slobodno mogli pod bagere. A od temelja stare crkve puno je veći interes da se može autom doći do kapele da se na sprovodu ne mora puno pješačiti.”

“Arheološko iskopavanje u takvoj brzoj akciji nije izvedeno, jer ga Općina Tomislavgrad i Župa Kongora nisu ni planirali. Ono bi bio samo usporilo i poskupilo radove. A, kao, Hercegbosanski kanton ima plaćenog ministra kulture utjelovljenog u Anti Tadiću iz Tomislavgrada. Zbog toga su savjesni i časni Duvnjaci obavijestili Federalni zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode u Sarajevu (jer Hercegbosanski kanton jedini nema takvu instituciju) i Komisiju za nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine da se izvode građevinski radovi u starom dijelu groblja, ali šteta je učinjena prije uviđaja nadležnih službi. U Općini Tomislavgrad se ponovno pokrenula rasprava tko to od Duvnjaka obavještava državne institucije i medije, a ne tko to od Tomislavmalograđana čini, dopušta i ne sprječava kulturocid po čemu je ta općina nadaleko poznata.”

S obzirom na dosadašnju praksu već se sada može reći da, kada službenici iz Federalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Sarajevu dođu na uviđaj na terenu, isti neće napraviti ništa osim zaraditi koju dnevnicu

“To najbolje može potvrditi arheolog Ante Vujnović koji je do polovice prošle godine bio ravnatelj Federalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode u Sarajevu, a da nije barem sankcionirao očigledne višegodišnje organizirane nelegalne pljačke i devastacije od strane detektoraša na predrimskom Delminiju na obližnjoj planini Lib. Isto tako, to može potvrditi i njegova supruga, također arheologinja Josipa Penava, koja je radila u Komisiji za nacionalne spomenike u Mostaru, a da nije uspjela proglasiti predrimski Delminij nacionalnim spomenikom kulture, iako se to radi samo potpisima članova te komisije.”

“Kada bi Lib bio proglašen nacionalnim spomenikom kulture ili nacionalnim parkom prirode onda se ne bi moglo ni pomisliti da na njemu budu novi repetitori za televiziju i mobitele te planirane vjetroelektrane. Nelegalni ulazak detektoraša u arheološke zone na Libu u takvoj bi se situaciji tretirao kao ulazak civila s puškama u banke i trgovine.”

“Prema pučkoj tradiciji u katoličkom groblju u Mandinom Selu stajala je stara crkva koju su srušili Turci, a sudeći prema imenu sela ta je crkva bila posvećena svetoj Magdaleni, pučki rečeno Mandi. Upravo su rodom iz Mandinog Sela političari Ivan Vukadin, nekadašnji predsjednik Općine Tomislavgrad i aktualni predsjednik Hercegbosanskog kantona, i Ivica Šarac, po struci povjesničar(!?), a po dužnosti pomoćnik načelnika i šef Službe za zajedničke poslove u Općini Tomislavgrad. Umjesto da svojim dužnostima i ovlastima budu glavni čuvari i pokrovitelji zaštite spomenika kulture barem u svome selu, upravo oni ne sprječavaju devastacije ili je potiču tako što okreću glavu od toga. Bilo bi poželjno da to demantiraju. Naravno ne riječima nego djelom.”

“Ne može se reći da političari na vlasti u Tomislavgradu na čelu s aktualnim načelnikom Ivanom Buntićem nemaju svoju viziju kulture i da je ne podupiru. O tome svjedoči organizacija svečanog obilježavanja 1100. obljetnice krunidbe prvog hrvatskog kralja Tomislava koje će se održati sljedeće godine.”

Pripreme za obilježavanje 1100. obljetnice hrvatskoga kraljevstva i krunidbe kralja Tomislava

“Prema jednoj teoriji krunidba je bila upravo na Duvanjskom polju zbog čega su Duvnjaci u 20. stoljeću dva puta preimenovali svoje središte Duvno (i tako potisnuli najstariji toponim u Bosni i Hercegovini) u Tomislavgrad. Problem je taj što na Duvanjskom polju dosad nije otkrivena nikakva starohrvatska crkva, a kamo li ona u kojoj bi bio okrunjen Tomislav kraljevskom krunom. Dok švicarski misionar i duvanjski franjevac Ante Pranjić bude vršio raskopavanja i zatrpavanja bagerima, kao u slučaju temelja starokršćanske crkve u Kovačima ili foruma Delminija, neće nikad biti istražena nikakva stara crkva, a kamo li iz Tomislavovog doba.”

“Dok se znanstvene institucije u više gradova u Republici Hrvatskoj pripremaju u organizaciji znanstvenih skupova i izložbi povodom obilježavanja 1100. obljetnice krunidbe kralja Tomislava, ekipa međusobno izabranih umjetnika i svećenika u Udruzi za očuvanje i promicanje tradicijske kulture u BiH ‘Stećak’ iz Tomislavgrada iz svega srca želi ‘uprizoriti krunidbu kralja Tomislava na Duvanjskom polju i u tu su svrhu proveli opsežna istraživanja ranohrvatskog razdoblja kako bi se napravila odgovarajuća odjeća i kruna’.”

Pripreme za proslavu 1.100 obljetnice krunidbe kralja Tomislava na Duvanjskom polju

“Ako već ljudi uključeni u tu manifestaciju u Duvnu ili Tomislavovom guvnu nisu dosad uspjeli otkriti krunidbenu crkvu, ostaje im barem da zaključe u kojem je dijelu Duvanjskog polja Tomislav bio okrunjen. Za nadati se da se neće posvađati u čijem se selu to dogodilo i da će uspjeti naći kompromisno rješenje. S obzirom na to da je predsjednik Vlade Hercegbosanskog kantona rodom iz Mandinog Sela i da samo on može obilato financijski blagosloviti tu manifestaciju, najlogičnije je da se, barem za ovu prigodu, zaključi da je Tomislav okrunjen u crkvi svete Mande. Upravo onoj crkvi koja se krije u onom dijelu katoličkog groblja čija je devastacija zasad uspješno sprovedena”, stoji u priopćenju Ljubitelja duvanjske kulturne i prirodne baštine.

Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima osobni su stavovi potpisanih i ne odražavaju nužno stav uredništva portala Ramski Vjesnik. Navedeni stavovi ne odražavaju ni stav bilo koje ustanove, subjekta ili objekta s kojima su potpisani povezani.

Objava Devastacija starog dijela katoličkog groblja u Mandinom Selu na Duvanjskom polju pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Knjigu su osim autora predstavili i dr.sc. Ante Jurčević, arheolog i ravnatelj Arheološkog muzeja u Splitu te Pero Mioč, kazališni redatelj i književnik. Recenzenti su književnik Ivan Lovrenović i Adnan Busuladžić.

Monografija u izdanju Franjevačkog muzeja i galerije “Gorica-Livno” obrađuje rezultate istraživanja srednjovjekovne crkvu sv. Petra i groblje s nadgrobnim spomenicima koje se razvilo uz crkvu.

Knjiga se sastoji od dva dijela

U prvom dijelu knjige autorice Marije Marić Baković, muzejske savjetnice FMGG-a, prezentiraju se rezultati arheološkog iskopavanja predromaničke crkve sv. Petra koja je građena pred kraj 9. st. te je obnavljana u nekoliko navrata i srušena pred kraj 17. st. Uz crkvu se tijekom kasnog srednjeg vijeka razvilo groblje u kojem se stanovništvo sahranjuje još i danas.

U drugom dijelu knjige autora profesora Stipe Manđerala, obrađuju se nadgrobni spomenici na groblju u Rapovinama koje je moguće pratiti od stećaka do monolitnih nadgrobnih spomenika iz 19. i početka 20. st. s velikim kamenim križevima na pročelju, na kojima su uklesani latinički natpisi. Autor je prenio i analizirao natpise s nadgrobnih spomenika te ih je uspio pripisati pojedinim majstorima klesarima koji su tada djelovali.

Foto: Marija Marić Baković, autorica

“Rapovine su, može se reći, selo klesara (Radnići – Baje, Bezine – Svrdline, Vrgoči, Čondrići). Tu su se klesari rađali, tu živjeli (neki od njih preselili u Livno), ali svi su pokopavani na groblje u Rapovinama, na kojem se do danas sačuvao priličan broj vrijednih spomenika koje su isklesali svojoj rodbini i prijateljima, svojim Rapovljanima, ali i mnogima drugima iz susjednih sela i iz grada Livna, koji su pokopavani na rapovinskom groblju”, govori Manđeralo.

Foto: Stipo Manđeralo, autor

Knjigu je grafički oblikovao i uredio Darko Baković, opremljena je velikim brojem fotografija i arheoloških nacrta, a tiskao ju je “Grafotisak” iz Gruda.

Objava Predstavljena monografija o srednjovjekovnoj crkvi svetog Petra i groblju u Rapovinama pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Nešto o profesionalnom novinarskom poslu mogli su saznati svi građani aktivisti koji žele producirati priče u lokalnim zajednicama, pisati o pozitivnim primjerima, problemima i preprekama s kojima se njihova zajednica susreće, onima koji žele reagirati na nepravdu i izraziti nezadovoljstvo.

Edukacija je bila podijeljena u tri dijela: Osnove objektivnog i nepristranog izvještavanja, Novinarstvom i građanskim aktivizmom do unaprjeđenja i rješenja problema lokalne zajednice te Produkcija kvalitetnih sadržaja u mikro sredini, kako pronaći pravu priču, motivirati građane da govore, i promovirati svoj kraj.

Prema riječima glavne urednice portala hercegovina.info, sve kreće od inicijalne odluke objaviti tekst ili ne

“Nakon što smo odredili je li neka tema za obradu pristupamo slaganju pitanja i kontaktiranju svih strana. Stranački, režimski i mediji kojima upravljaju kojekakvi lobiji nikada ne kontaktiraju drugu stranu i po tome ćete ih poznati”, kazala je Perić okupljenima.

“U vremenima kada su ljudi sve više opterećeni i nevoljko čitaju duge članke cilj je u ne predugom članku iznijeti srž”, pojašnjava Perić te dodaje kako profesionalni novinar čim čuje govornike određuje što je zanimljivo, pa stoga već ima u glavi članak, a izjavama ga samo podupire.

“Prvo što učinim je da razmislim koliko taj članak donosi štete, a koliko koristi. Ako ne donosi nikakvu korist za čitatelja i društvo, ili ako je šteta veća od koristi nećemo objaviti”, kaže Perić.

Građanskim aktivizmom do unaprjeđenja i rješenja problema lokalne zajednice

“Građani su ključni za članke koji donose društvenu promjenu”, kaže Perić te dodaje: “U konačnici ta sinergija građanskog aktivizma i novinarstva rezultira društvenom promjenom i zaustavljanjem negativnih praksi. Ovdje vas sve prisutne ohrabrujem da nađete redakciju/novinara od povjerenja kojeg ćete obavijestiti o temi, da se borite protiv problema u svom dvorištu, da ne čekamo da nam netko drugi riješi naše probleme, jer neće.”

Kako pronaći priču, motivirati građane i stvoriti sadržaj

Perić je istaknula da bi uz trendove koji nalažu praćenje negativnih priča, ipak pisala o onome pozitivnom, a to je i učesnicima edukacije predložila. “Tražila bih obitelji koje su uspjele, ne na državnim jaslama nego u realnom sektoru. Tražila bih osobe koje svake godine dolaze na odmor u rodni kraj da ih upitam zašto dolaze, kako je tamo gdje su otišli, zaspu li teško noću misleći na rodni kraj. Zaustavila bih slučajne posjetitelje da ih pitam dojmove, kako im se sviđa kod nas, cijene li ono što mi uzimamo zdravo za gotovo. Tražila bih lokalnog kovača, bravara, proizvođača sira, kumpira da ih pitam kako žive, kako rade, prati li ih država ili ih ispraća s ognjišta.”

Neizostavan dio edukacije bila je i vlast u lokalnim zajednicama, a Perić kaže: “Kritizirala bih vlast, ne da dovedem drugu, nego da je ispravljam, potičem da bolje radi. Nama na Hercegovina.info oni koje prozivamo imputiraju razne motive, no jamčim ovdje da nam je uvijek jedan vodeći i prioritetan: ‘Da nam sutra bude bolje nego danas.’ Ja bih voljela da moj sin sutra ne ide Dragana Čovića pitati posao u Elektroprivredi, nego da radi ono što zna raditi. Da u skladu sa svojim kapacitetima bude valoriziran, da mu mogućnost napretka nije isključivo rektalna. Ja ne bih mogla mirno spavati da pišem lijepo o onima koji opustješe naša ognjišta, a svoje su sve instalirali na državne jasle, koji nam čine da nas ne bude, a da samo njih i njihovih bude. Ne znam kako pojedini novinari imaju želuca za takvo što. Bili mikro ili makro novinari pišite kako jest, ili probajte neki drugi posao, od kojeg glava ne boli. U Bosni i Hercegovini, tronacionalnoj, poslijeratnoj, najteže je možda biti novinar. Uvijek si nekome kriv kad pišeš pravo”,  govori Perić.

Optimizam je zarazan, lijepe objave su zarazne i lako se šire

Perić je na kraju motivirala okupljene da prate pozitivne stvari, da je promovirati rodni kraj lakše nego ikada, uslijed pojave društvenih mreža i aplikacija. Motivirati građane da govore nije lako, pojašnjava Perić, ali je situacija mnogo bolja nego prije 15 ili 20 godina. Sloboda govora ipak je došla na svoje, međutim ono što nam kronično nedostaje je pravda.

“Motivirati građane da govore nije nimalo lako, to je objektivan problem, i tu se stvari lagano pomiču, no ipak bolje je. (…) U BiH pravde nema, pravosuđe svojim radom ne zadovoljava standard. Kriminalci su zaštićeni, običan narod se procesuira. To je najveća kočnica našeg društva, i ujedno ono što stalno ponavljam”, zaključila je Perić.

Poziv je bio otvoren za sve zainteresirane građane, a na današnjoj edukaciji su sudjelovali građani iz Livna, Tomislavgrada, Prozora-Rame i Bosanskog Grahova.

Nakon provedene edukacije Centar za građansku suradnju će raspisati Javni poziv za produkciju visokokvalitetnih lokalnih sadržaja na koji će se moći prijaviti svi zainteresirani građani, predstavnici MZ i OCD. A za šest najbolje ocijenjenih sadržaja koje će izabrati Komisija će biti dodijeljena financijska naknada te će biti plasirani u medije.

Objava Edukacija na temu “Kako i zašto pisati o lokalnim temama u mikrosredinama?” održana u Livnu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Moderatorica večeri prof. Adela Vrdoljak večer je otvorila pjesmom “Proljeće ili o nostalgiji” te kazala kako ju je ista podsjetila na njene srednjoškolske dane i čitanje Lorke te dodala kako primjećuje u poeziji Sandre Cvitković upravo jedan avangardni i “loristički” pristup.

Ovo je Sandrina druga zbirka poezije, a jedan od recenzenata književnik Tino Deželić je novu napisao: “(…) Sandra Cvitković nam se svojom drugom pjesničkom zbirkom i dalje obraća direktnom i beskompromisnom poezijom. Bila u Mostaru, Berlinu ili Zagrebu, glasom lišenim prijetvornosti i socijalne neosjetljivosti pjesnikinja progovara o egzistencijalnoj anksioznosti koja ju prati na svakoj od destinacija. Odlasci i povratci eskaliraju u bjegove i potragu, a prepreke, sumnje i dvojbe s kojima se jedna mlada žena iz ratno-poratne generacije suočava dovode do pitanja otuđenosti i vlastite pozicije u svijetu (…).”

Iako se knjiga prvo trebala zvati “Maska sa željezničke stanice”, trebalo je prvo upoznati djevojčice koje pristaju na uloge koje su im dodijeljene. “Uloge koje napuštaju kad krenu putešestvije”, kazala je autorica.

“Između odlazaka i povrataka obično se događa ljubav, ali ona nema “luksuz filmskog raspleta u zadnjih dvadeset minuta.” A kod kuće, zadržavanja postaju sve kraća, jer putniku se i njegov dom s vremenom pretvara u samo još jednu od destinacija na putu. Svako prisustvo donosi nenadanu usamljenost i svijest o nedostajanju ranijih povrataka, spoznaju kako je ove zemlje “lakše voljeti izvana nego odavde”, ali i naznaku odlike koja krasi snažne osobe poput autorice ove zbirke – neodustajanje; od traganja dok se ne pronađe, od ljubavi, od suočavanja sa svakim vidom pogibije”, zaključuje Deželić.

Dok jedni proživljavaju avangardu, drugima tek preostaje lobotomija

Poeziju je čitača Marina Jozić Nenadić, dok su promociju izvođenjem bezvremenskih hitova obogatili Lejla Beganović i Almin Bevrnja. Organizator je podružnica Hrvatskog kulturnog društva “Napredak” u Livnu.

“(…) ništa nas ne uči lekcijama života kao obećanje avanture i kilometri. I nijedna svjetlost nije kao ona dnevna. Ipak, ove su pjesme lišene finala filmskog raspleta. Umjesto toga, Cvitković nam daruje opomene i iskrenost u svojoj poetici, opipljivoj i jasnoj – da nas, opet i iznova, spašava poput noćne lampe koja se gasi kada stigne jutro”, napisao je u recenziji Mehmed Begić, jedan od najboljih bosanskohercegovačkih pjesnika.

Lucidni zapisi

Ovo je druga zbirka Sandre Cvitković, a za prvu u kojoj je vrlo jasno i pomno koncipirano ukoričila 28 pjesama, je osvojila Hrvatsku književnu nagradu Grada Karlovca “Zdravko Pucak” za 2017. godinu.

Cvitković u prvijencu “Lucidni zapisi” tako “artikulira jedinstven pjesnički glas koji jednako snažno svjedoči o drami pojedinca i drami kolektiva te koji iznova podsjeća na ničim zamjenjivu spoznajnu dubinu lirskoga govora”, a riječi su to Krešimira Bagića, hrvatskog pjesnika, stilističara i kritičara.

Sandra Cvitković je rođena 29. kolovoza 1992. godine u Doboju. Osnovnu i srednju školu je završila u Glamoču. Poezija joj je do sada objavljena u zbornicima Rukopisi 39, Garavi sokak i REZ, francuskom zborniku Nouvelle Poesie i grčkom zborniku Antology of young Bosnian poets. Također, poezija joj je objavljena na portalima Strane i Astronaut.

Nakon završenog studija hrvatskog i engleskog jezika i književnosti razmišlja o provincijskim kolodvorima i koliko se dugo treba zadržavati na njima.

Objava Sandra Cvitković promovirala “Kako zaštititi djevojčice od pogibije” u Livnu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Milanović je kratko u svom govoru spomenuo i predstojeće Opće izbore u BiH

“Izbori u čijoj pripremi je učinjeno sve da se temeljni principi Dejtonskog mirovnog sporazuma ignoriraju, da ih se gazi da se zbori na kraju na sllu provedu bez proračuna. Ja razmišljam kako bi to bilo da ja svoj Ured odnosno Ured Predsjednika RH vodim bez proračuna a da financije nalazim kod prijatelja, rođaka, poslovnih partnera. Tako europska država ne funkcionira, to nije put u Europu”, kazao je Milanović.

Ponovio je da Ukrajina ne može dobiti status kandidata za članstvo u EU bez da isti tretman dobije i BiH jer, kako je objasnio, to je kao da mu je neko odrezao ruku.

“Vjerujte da se za evuropsku BiH puno jače puno širim alveolama diše u Zagrebu nego u velikom dijelu Sarajeva”, istakao je Milanović.

Srbija je sponzor srpskog naroda u BiH i Milanović kaže da to ne može promijeniti

Kazao je i kako Hrvatska nikada nije imala više miroljubivih i efikasnih instrumenata na raspolaganju da pomogne, ne samo Hrvatima u BiH, nego i Srbima i Bošnjacima.

”Hrvatska je članica NATO-a i EU. Srbija nije”, dodao je. U govoru je istaknuo i kako nema države ni blizu koja želi ulazak BiH u EU, koliko to želi Hrvatska.

”Naše ideje i motivi nekima mogu biti sumnjivi, ali vjerujte mi da se za europsku BiH se puno šire diše u Zagrebu nego u velikom dijelu Sarajeva”, rekao je hrvatski predsjednik.

Još jednom se osvrnuo na predstojeće opće izbore u BiH, te izmjene Izbornog zakona

‘Čekaju vas dogovori, nije sve izgubljeno i učinit ću sve da vas predstavljaju ljudi koje vi birate, jer demokratizam – utjerivanje demokracije silom, prolazi onako kao što je to prošlo u Iraku, Afganistanu, Siriji itd. Dakle u svim onim državama koje nisu u ovom trenutku spremne za neke stvari. I kada sam rekao prvo sapun, onda parfem mislio sam i na Hrvate, na Hrvatsku, i na BiH – naprosto na jedan prirodan tijek događaja. Jer se ne mogu preskakati neke faze u razvoju. Neke stvari ne mogu preko noći”, izjavio je Zoran Milanović u subotu u Livnu.

”Ovdje je prije 30 godina hrabrošću i vještinom rijetkih branila hrvatska BiH, europska BiH. Hrvatska to neće i ne može zaboraviti”, rekao je on.

U svom govoru je naveo i kako ”nije nacionalist, a kamoli ekstremni nacionalist što ovih tjedana i mjeseci sluša od tzv. europskih političara.”

Objava Predsjednik Hrvatske Milanović: Kada sam rekao “prvo sapun, onda parfem” mislio sam i na Hrvate pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

“Ovim zakonom općina Tomislavgrad i grad Livno umjesto dosadašnjih prosječnih 3.600 000,00 KM, za jednu godinu, ubuduće bi dobivale minimalno 8.400 000,00 KM (odnosno 1500 KM po hektaru potopljene površine). Politički put ove inicijative za izmjenu Zakona koja je i službeno u Parlamentu nazvana „Inicijativa zastupnika Petra Galića i Ante Bakovića „,bio je sve osim lagan”, ističu iz HNP-a.

“Na samom početku ova Inicijativa bila je ismijavana, kao da će „prije deva kroz iglene uši, nego će ovaj zakon zaživjeti“, jer je praksa političkog djelovanja u Parlamentu bila da su najčešće prolazili samo usuglašeni Zakoni najveće Bošnjačke i Hrvatske političke stranke. Korak po korak, pomak po pomak, polagano ali ustrajno otvorena je javna rasprava poslije koje je ovaj Prijedlog zakona dobio političku podršku Općinskog vijeća Tomislavgrad, Gradskog  vijeća Livno i Skupštine Hercegbosanske županije”, navodi se.

“Razgovaralo se i pregovaralo sa svim opozicijskim strankama u Parlamentu Federacije,  odnosno njihovim zastupnicima, kao i predstavnicima SDA i HDZ- a BiH.

To je rezultiralo jednoglasnim prihvaćanjem ovog Zakona koji će u milijunima KM povećati proračune općine Tomislavgrad i grada Livna na zadovoljstvo svih korisnika, jer će biti više sredstava  za naše ceste, škole, vrtiće, bolnice, branitelje, socijalu, poticaj i nadoknade za poljoprivredu i gospodarstvo

“Prihvaćanje  ovog Zakona smatramo velikim političkim uspjehom, ne samo Petra Galića i Ante Bakovića koji su za to najzaslužniji, nego i  svih onih  koji su istom Zakonu dali političku i glasačku podršku. Izmjena ovoga Zakona, za  opće je dobro Tomislavgrada, Livna i cijele  HBŽ i  još je  jedan  dokaz kako na izbore uvijek treba izići i glasovati, za ovakve  mlade i energične ljude koji su svojim znanjem i upornošću  spremni i sposobni učiniti jedan veliki pomak: za naša mjesta, naše gradove i naše županije”, dodaje se.

“Poslije ove jednoglasne podrške u Zastupničkom domu, sigurni smo u istu takvu podršku u Domu naroda Parlamenta F BiH, čime bi ova zakonska priča, satkana od ljubavi prema svom gradu i županiji,  bili završena”, zaključuju u priopćenju iz Hrvatskog nacionalnog pomaka.

Objava Tomislavgradu i Livnu znatno više sredstava od Buškog jezera pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Za novoga premijera hercegbosanske vlade imenovan je Ivan Vukadin iz Hrvatskog nacionalnog pomaka, stranke nastale tijekom ove godine nakon izbacivanja dijela dužnosnika iz HDZ-a BiH i raskola u toj stranci.

Na sjednici Skupštine održanoj u ponedjeljak najprije je razriješena vlada Hercegbosanske županije na čelu s Ivanom Jozićem, nakon čega je imenovan novi saziv na čelu s Ivanom Vukadinom. Novu vladu podržao je i dio srpskih i bošnjačkih zastupnika.

Vukadin je u izjavi za javnost rekao kako su protekle dvije godine mandata, no da će učiniti sve da ova županija bude primjer čitavoj BiH, pokazujući da su dogovori mogući unatoč političkim razlikama.

Prijepori unutar HDZ-a BiH nastali su između stranačkih organizacija iz Tomislavgrada i Livna nakon što je šest zastupnika izabrano u županijsku skupštinu iz Tomislavgrada, a iz Livna tek jedan. Unatoč tome, predstavnici HDZ-a iz Livna tražili su da novi premijer bude iz Livna, čemu su se u Tomislavgradu protivili.

Objava HDZ ispao iz Vlade HBŽ-a nakon 26 godina pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Novi politički, nacionalni, ali i administrativni “rat” mogao bi buknuti ako predstavnici Srba u Hercegbosanskoj županiji pokrenu inicijativu da se posve zabrani naziv ove županije, Hercegbosanska, ali i grba šahovnice tvrdeći da vrijeđa osjećaje Srba, što je izazvalo reakcije kod Hrvata koji će u suprotnom zatražiti ukidanje naziva Republika Srpska koja, po istoj matrici, vrijeđa osjećaje Hrvata, ali i Bošnjaka.

“Službeni naziv Hercegbosanska županija, koji je neustavan, i šahovnica kao grb ove županije vrijeđaju srpski konstitutivni narod, zbog čega će Klub Srba u Skupštini županije na prvoj sljedećoj sjednici Kluba pokrenuti pitanje službenog korištenja neustavnih obilježja i naziva imena u županiji”, rekao je izaslanik iz reda Srba u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH Goran Broćeta, piše Večernji list BiH.

Podsjetio je kako je Ustavni sud BiH ranije osporio naziv ove županije. Ustavni sud je proglasio neustavnim naziv županije i obilježja, ali, nažalost, i dandanas koristi se Hercegbosanska županija kao službeni naziv i šahovnica kao grb županije. To ne da ne prikazuje prisutnost ostalih dvaju konstitutivnih naroda nego nas i vrijeđa, objasnio je Broćeta.

Najavio je da će stvari dogurati do kraja.

“To ne smijemo niti ćemo prepustiti da tek tako ide, slijedi nam prava borba za naša ustavna prava jer samo tako možemo očuvati srpski identitet na ovim prostorima ili ćemo, u protivnom, s vremenom iščeznuti s ovih prostora. Ne smijemo dopustiti da naša buduća pokoljenja zaborave pretke koji su, nažalost, kroz stoljeća vodili sličnu borbu za opstanak i dostojanstvo našeg naroda na ovim prostorima”, rekao je Broćeta.

Kao protumjeru najavio je čak i da će mijenjati nazive ulica u općinama gdje su Srbi u većini te ih preimenovati u: Svetog Save, Karađorđa, Miloša Obilića, Cara Lazara.

Nekadašnji ministar u Vladi Hrvatske Republike Herceg Bosne Ile Krezo kaže kako je prijedlog srpskih predstavnika uvredljiv, dvoličan i krajnje nepromišljen

“To je čin netrpeljivosti. Svi nam pokušavaju osporavati nacionalne simbole, institucije, naš identitet. To ne smijemo niti ćemo dopustiti. Ako se bude inzistiralo da se ‘zatre’ trag našega postojanja, naše Herceg Bosne, onda ću se definitivno zauzeti za to da se na jednak način odgovori svima. Tako i ovim predlagačima. A najprije treba biti pošten i držati se one kršćanske – ne učini drugima što ne želiš da se tebi dogodi”, kaže Krezo i objašnjava što pri tome misli.

“Ako nekome smeta Herceg Bosna, onda mora biti svjestan da i nama smeta Republika Srpska. Ja ću, u slučaju da se ona bude Hrvatima osporavala, pokrenuti inicijativu o osporavanju toga naziva i znakovlja, koji također nisu hrvatski”, kaže Krezo.

Konstitutivni na papiru

Nekadašnji ministar u Vladi Hrvatske Republike Herceg Bosne smatra kako se o svemu treba razgovarati i ostvariti jednakopravnost svih na svakom pedlju teritorija BiH, no da se ne može samo na temelju jednostranih inicijativa rješavati takvo stanje.

No, čak i formalno donošenje izmjena zakona ili Ustava nije bitno popravilo poziciju bilo kojega naroda bez povratka povjerenja i iskrenog odnosa triju strana. Prijeporno je što u nekoliko hercegovačkih županija Srbi još uvijek nisu konstitutivan narod, no i, primjerice, tamo gdje jesu, njihovi legitimni predstavnici nisu u vlasti. Identično je u RS-u gdje Hrvate predstavljaju oni koje su birali Srbi i predložile srpske stranke.

Objava Čiji “jarani” ruše Hercegbosansku županiju pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Kadeti HNK Rama  igraju zadnje kolo u jesenskom dijelu prvenstva protiv FK Klis. Susret se igra sutra (subota) u 10:30 u Buturović Polju.

HŽKK Rama : Košarkašice Rame će odigrati gostujući susret u Ligi mladih Herceg Bosne protiv košarkašica Livna. Utakmica se igra u Livnu sutra od 12:00 sati.

Objava SPORT: Nogometaši i košarkašice igraju gostujuće utakmice pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.