Najteže godišnje doba, kome se nitko nije naročito radovao u našoj kući, osim iz jednog jedinog razloga druge naravi, bilo je ljeto. Osim što je sa sobom nosilo jako puno posla oko koševine, kupljačine i transporta sijena, posla koji je u nedostatku mehanizacije djelovao beskrajnim i nezavršivim, a trajao je doslovno cijelo ljeto, ljeto je nosilo i rizik suše.

Ovce tada nemaju trave za ispašu, pod nogama im gori toliko da većinu dana žele da planduju, a nivo vode u čatrnji biva sve niži i niži. Mama, koju tada kao i sada zovemo samo tim imenom, nikada onim koji joj stoji u rodnom listu, zaziva božje ime za kap kiše, svoje nade polaže u božje proviđenje i sve govori da će bog uskoro, ja šta će, dati kišu. Ta vjera se pojačava i upućuju se izrazi zahvalnosti prema nebu kada se formiraju neki oblaci i kada se učini da bi koja kap mogla pasti.

Nakon što se to ipak ne desi i tanki oblaci se rasplinu kao kap vode na vrućoj peći, ništa se epistemološki, gnoseološki ili teološki ne mijenja, samo se ista vjera u proviđenje pomjera za ujutro. Otac, kojeg nikada nismo tako zvali, kao ni bilo kojim tepajućim nazivom, nego od početka do danas isključivo njegovim vlastitim imenom, poznavao je i priznavao prirodne zakone, te boga, do kojeg mu je inače stalo, nije miješao ni u kakve stvari vezane za rast trave, kravlje mlijeko i urod krompira. Ako će kiša pasti, past će svejedno taman da umjesto nas na tom komadu krša žive Hitler, Staljin i Mile Budak. Ako neće pasti, onda neće svejedno taman da tu umjesto nas žive talijanske svetice iz katoličkog zidnog kalendara.

20. stoljeće u nas je završilo ekstremno sušnom godinom. Kiša nije pala doslovno cijelo ljeto. Sijena za zimu se nekako i uspjelo nakositi, ali jedini spas za ovce bio je da ih se goni u šumu. U šumu, doduše kraće, moralo se ići i 2003, pa onda opet 2007. i 2008. To je po prirodi stvari, s obzirom na njegovu složenost, morao biti grupni obiteljski poduhvat.

Uvesti stado od nekoliko stotina ovaca u dubinu guste šume, s ciljem da se napasu i da na kraju dana kad se izađe van budu sve na broju, jer nam je to stado sve, od njega zavise naši tadašnji životi, školovanje i budući životi, pravi je fakultet odgovornosti. Premda mi se to tada nije činilo kao sreća, imao sam sreću što sam te nivoe igrice prešao u periodu najintenzivnijeg formiranja ličnosti. Neka druga djeca su na ekranima prelazila neke druge nivoe igrica.

Neki od njih će kasnije u glavnom gradu misliti da su me uvrijedili ako me podsjete na nekadašnji život ili će misliti da su izvojevali pobjedu u javnoj raspravi ili me ponizili tako što smisle neku tupavu formulaciju na temu mog podrijetla, seljačkog, regionalnog i etničkog, sve upozoravajući građane prvog reda na kmeta kojem je dozvoljeno da – o tempora, o mores! – bude profesor „našoj djeci“. Bude mi ih žao vidjeti tako zle i patetične. No, oni nisu vrijedni priče, neka nastave tavoriti po tviterima, forumima i kabinetima svojih članova Predsjedništva.

Foto: Ovce na ispaši, Jure Nikolić

U životu seljaka koji od zemlje žive, na najočitiji način se pokazuje da je voda izvor života. Tu činjenicu suvremeni Evropljanin lako zaboravlja. Hrvati su te činjenice svjesniji, ali općenito je interpretiraju na drugi način. Oni, naime, misle na morsku vodu. I dok sunce peče tjednima, a prašina nam se lijepi za bronhije – pa bi, ako ništa, dobro došla barem koja kap kiše da pokupi prašinu, otac na Hrvatskom radiju, jer imaju najbolje meteorologe a mi smo po vremenu jako slični jednom dijelu Hrvatske, sluša razgovor s meteorologom i nada se da će se spomenuti neka đenovska ciklona ili hladna fronta.

Ne, nema ništa dobro na vidiku, nastavlja se zlo i naopako, ali voditelj i stručnjak ne kažu tako. Oni kažu da se nastavlja „lijepo vrijeme“ i veoma su sretni jer „se još možemo kupati“. O seljacima i njihovim mukama ni riječi, to je rezervirano za neke posebne emisije i za Plodove zemlje iza podnevnog TV-dnevnika. Televizor, razumije se, nismo imali, s obzirom na to da je struja u naše selo došla tek u jesen 2006, ma koliko jedan jugoslavenski propagandni dokumentarac s početka 1970-ih posvećen gradnji Ramskog jezera („struja je već stigla i u najzabačenija sela“, kaže umilni glas naratora) tvrdio suprotno.

Između mene i tih meteorologa, i Hrvatskog radija i uopće svakog drugog radija i onog veselog svijeta koji predstavljaju, svijeta u kome je vrućina problem onoliko koliko im, tužnima i nesretnima, zabrani izlazak iz kuće u periodu od 10 do 17 ili oprlji kožu tokom sunčanja, stvorio se klasni sukob koji će, razumije se na miran način, biti riješen tek godinama kasnije.

Mjesečnik bosanskih franjevaca Svjetlo riječi ljeti je izlazio kao dvobroj, tj. jedan broj za srpanj i kolovoz. Na naslovnici tog broja je uglavnom stajala slika koja asocira na ljepote ljeta, jedenje lubenica i ležanja u hladu, uz slatkaste poruke o potrebi za odmorom duše i tijela, gotovo kao da hoće reći da je grijeh da ne odmoriš i ne uživaš.

Otac je imao previše poštovanja da bi na to gunđao, ali ja jesam. Kada sam dovoljno odrastao i upoznao urednike, predložio sam im da jedno ljeto naslovnicu posvete ljudima poput mog oca, pretplatnika od prvog broja iz 1983. godine, i svima onima i nama kojima ljeta nisu kao na njihovim naslovnicama. Jer, progresivni su i otvoreni, imaju zdrave poglede na religiju i društvo, samo bi valjalo da još malo porade na tom klasnom momentu. Bili bi me poslušali, ali su ubrzo nakon toga i Svjetlo riječi i Bosna Srebrena u kompletu otišli dovraga.

Ove godine je opet suša. Proljeće je bilo kasno, a sve su kiše mimoišle naše selo. Vrlo zla godina, a ljeto je službeno tek počelo. Roditelji su i dalje na zemlji i oko zemlje i stoke. Sreća u nesreći je što životi njihovih četvoro djece ne zavise od kiše, pa je lakše gledati kako se na televiziji najavljuje dugotrajni period „lijepog vremena“.

Foto: Zimska “idila” na Zahumu

Izvor: polis.ba

Objava Suša ili dugotrajni period lijepog vremena pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Izložba fotografija “Ljepote juga” bit će otvorena u Centru za kulturu Mostar večeras sa početkom u 20:30 sati. Autor izložbe je Alan Hadžić.

Iduće večeri, u srijedu (05.08.), u Centru za kulturu Mostar, bit će upriličen koncert “Večer klasične gitare”.

Na koncertu će svirati mladi umjetnik Adrian Tarčuki, koji je za publiku pripremio program kompozicija klasične muzike iz 19. i 20. stoljeća od sljedećih kompozitora: I. Albéniz, F. Tarrega, J. Rodrigo i R. Dyens.

U Narodnoj biblioteci Mostar na Luci, u četvrtak, 06.08., u 20 sati bit će održana izložba “Mustafa Ćeman u vremenu” autora mr. Esmira Bašića.

Mustafa Ćeman jedan je od najistaknutijih bosanskohercegovačkih bibliografa i bibliofila koji je prema riječima mr. Bašića ostavio dubok trag u kulturnoj povijesti bibliotekarske djelatnosti.

Monodrama „Odbrana Sokrata“ rađena prema Platonovom tekstu i prijevodu Miloša N. Đurića, a čiju režiju i interpretaciju potpisuje Šerif Aljić bit će izvedena na ljetnoj pozornici Centra za kulturu Mostar u petak, 07. augusta, sa početkom u 21 sat.

„Odbrana Sokratova“ napisana je 399. godine prije Nove ere, a tiče se „vječne teme“, borbe za pravednost i istinu, odnosno za slobodu mišljenja i govora. Sokrat je oklevetan da ne vjeruje u bogove koje propisuje Država, nego da je ateist i vjeruje drugačije te da takvim učenjem kvari omladinu. Zbog toga biva osuđen na smrt. Sokrat iznosi svoju odbranu pred 501 sudijom i većina njih ga osudi na smrtnu kaznu koja je i izvršena.

Na ljetnoj pozornici Centra za kulturu Mostar, u subotu, 08. augusta, u organizaciji Narodnog pozorišta u Mostaru bit će održan koncert povodom 100 godina od rođenja Zaima Imamovića, estradnog narodnog umjetnika, interpretatora sevdalinke, autora i kompozitora.

Na koncertu će posjetitelji imati priliku uživati u zvucima sevdaha koje će izvoditi: Alma Subašić, Nedžad Salković i Zanin Berbić. Naratori će biti Armin Omerović i Minka Mutfić, a koncert počinje u 21 sat.

Svi događaji se održavaju u okviru kulturne manifestacije „Mostarsko ljeto 2020“ i u skladu sa mjerama i naredbama Kriznog štaba FBiH. Ulaz je slobodan za sve posjetioce.

Generalni pokrovitelj manifestacije je Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK, uz podršku Grada Mostara i kompanije BH Telecom.

Više informacija o manifestaciji i sadržajima možete pronaći na web stranici: www.mostarskoljeto.ba ili putem društvenih mreža Facebook i Instagram.

Objava Bogat program “Mostarskog ljeta” i ovog tjedna pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Za područje Balkana danas, pak, najavljuju mogućnost oluja i grmljavinskih nevremena, kao i obilnu kišu i jak vjetar.

/Republikainfo.com/

Objava U Europu u proljeće dolazi – ljeto – Temperature za 10 stupnjeva više od prosječnih pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Vulkani su okidač hlađenja

Istraživači su napravili projekcije po identificiranim vulkanskim aktivnostima, kao i njihovoj dosadašnjoj učestalosti, usmjeravajući se na kataklizmičke erupcije, poput one u Indoneziji u travnju 1815. godine. Otkrili su da, ako se takva erupcija dogodi 2085., posljedice će biti još katastrofalnije i s većim globalnim padom temperature, objašnjavajući kako će najveću razliku napraviti promjenjeno stane oceana, prenosi Express.hr. – Oceani imaju veliku ulogu u ublažavanju, ali istodobno i u produljivanju površinskog hlađenja – rekao je voditelj studije, dr. John Fassulo.

Repriza prošlosti

Otkako postoji meteorološka dokumentacija, 1816. godina je doista bila najbizarnija od svih godina. Nazvana je još i godina bez ljeta s vrlo neobičnim vremenskim prilikama. Naime, dok su siječanj i veljača bili donekle standardni, u ožujku je počelo opako zahladnjivati. U travnju i svibnju kiša nije prestala padati. U lipnju i srpnju mraz je bio svakodnevan, a u New Yorku je palo oko metar snijega. Europu je pogodilo ogromno nevrijeme, a brojne su se rijeke prelile iz korita. Sve je to uzrokovalo ogromne štete u poljoprivredi diljem svijeta i cijena hrane se udeseterostručila. Iako je cijela planeta bila u čudu te su uporno iščekivali ljeto koje nije došlo, već se naprosto nastavila zima, pa jesen, pa zima, nije bilo objašnjenja za tu pojavu. Tek 1920. je američki znanstvenik William Humphreys postavio danas široko prihvaćenu hipotezu za taj klimatski fenomen. On je otkrio kako je vulkan Tamboru u travnju 1815. eruptirao te je u atmosferu poslao oblake vulkanskog pepela. Velik dio sjeverne hemisfere bio je prekriven pokrivačem prašine i prljavštine, no tek u lipnju 1816. je postalo jasno kako nešto nije u redu. Hladno vrijeme zimskih mjeseci naprosto nije završilo. Mraz je potukao sve usjeve, a glad koja je izbila nakon toga uzrokovala je društvene nerede, pobune, uništenja čitavih zajednica i povećala se stopa zločina.

Kad ne dođe ljeto – stižu i epidemije

Godina bez ljeta je prema brojnim znanstvenicima i glavni krivac za izbijanje jedne od najsmrtonosnijih epizoda tifusa u povijesti. Dok je hladnoća paralizirala sjevernu hemisferu, monsuni su opustošili južnu, pomažući širenje epidemije kolere, ubijajući na desetke tisuća ljudi. Znanstvenici danas kažu kako se upravo ovakvog scenarija trebamo pribojavati, ali i spremiti za njega povećavajući zalihe hrane i vodeći precizna mjerenja vulkanske aktivnosti.

www.vecernji.ba

Objava Prijete nam godine bez ljeta! pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Kako su ovi proljetni dani prevrtljivi što se vremena tiče, mnoge već sad zanima što prognostičke najave kažu za skorašnje ljetne mjesece.

Natprosječna toplina – Najnovije dugoročne prognoze daju prilično veliku vjerojatnost za natprosječno visoke temperature zraka. I za cijelo razdoblje od lipnja do kolovoza, a i za svaki od tih mjeseci. I to za cijelu Hrvatsku. Ne vjerujem da bi se ijedan ozbiljan znanstvenik usudio toliko unaprijed najavljivati toplinske valove koji mogu djelovati na ljudsko zdravlje. Natprosječno visoka srednja temperatura zraka – i sezonska i mjesečna – može se dogoditi i bez velike vrućine i tzv. toplinskih valova. A dok se za ljeto može gotovo tvrditi da će biti natprosječno toplo, za ukupnu sezonsku količinu oborina može se “sramežljivije” prognozirati da je u većini Hrvatske povećana vjerojatnost za manjak oborina u odnosu na klimatološki prosjek – najavio je Zoran Vakula u svom Meteo kutku. Njegova kolegica, meteorologinja RTL televizije Dunja Mazzocco-Drvar upozorava pak da nas čeka dugo, vruće, zagušljivo, sušno, štoviše, nepodnošljivo ljeto. Prema njezinim riječima, južnu Europu zahvatit će jedno od najtoplijih ljeta u povijesti, a već prije početka lipnja toplina će zavladati zapadnim Sredozemljem a potom i našim područjem, prenosi Večernji hr.

– Na našem se području, pogotovo u srpnju i kolovozu, očekuje nekoliko toplinskih valova koji bi mogli potrajati dulje od tjedan dana. Pritom bi mogli pasti i neki pojedinačni temperaturni rekordi. Uz to ide i manjak kiše, pogotovo na Jadranu – kazala je D. Mazzocco-Drvar dodajući da postoje neke temperaturne granice iznad kojih su vrućine nepodnošljive. Danju su to primjerice 32 Celzijeva stupnja, a broj takvih vrućih dana raste. U Zagrebu je, recimo, 2014. ljeto bilo blago (pet vrućih dana), godinu dana kasnije žestoko (27 vrućih dana), lani opet blago (šest vrućih dana), dok bismo ove godine mogli očekivati možda i najtoplije ljeto dosad, slično ljetu 2012. kada smo imali 31 vrući dan, a toplinski su valovi znali trajati i više od dva tjedna.

Noću 24 stupnja

Uz nepodnošljivo vruće dane tu je i fenomen tropskih noći kada se temperatura ne spušta ispod 24 Celzijeva stupnja, a taj se fenomen posljednjih ljeta, osobito u priobalju, bitno povećava. – U Splitu je 2012. takvih tropskih noći bilo čak 55, što je gotovo dvije trećine ljeta. Pretprošlog ljeta bilo ih je 48, lani 26, a ovog bismo ljeta opet mogli imati barem 50-ak takvih tropskih noći – najavljuje meteorologinja RTL-a.

Objava Uskoro nam stiže jedno od najtoplijih ljeta u povijesti pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Kako je priopćeno iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, Zakonom o računanju vremena (“Službene novine FBiH“, br 24/97 i 50/03) propisano je da se ljetno računanje vremena završava posljednje nedjelje u listopadu, kada će se pomicanjem kazaljki sata za jedan sat unatrag, vrijeme u 3 sata računati kao 2 sata.

Objava Ne zaboravite pomaknuti sat, počinje zimsko računanje vremena pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Voda je najbolji izbor, složit će se mnogi, no mnogi posežu i za nekim drugim napicima koji samo” zakamufliraju žeđ”, piše Vecernji.hr.

Iako ne osjećamo žeđ, potrebno je često piti manje količine tekućine jer kada ste žedni, tijelo je već dijelom dehidrirano.

A ono što pijemo itekako utječe na razinu hidratacaije našeg tijela. Gazirane sokove bismo svakako trebali izbjegavati jer će nas dodatno dehidrirati.

Liječnici posljednjih godina posebno upozoravaju na opasnosti učestalih ispijanja gaziranih i zaslađenih pića jer mogu uzrokovati pretilost, dijabetes tipa II, kardiovaskularne probleme…

U skupinu napitaka koje bismo trebali izbjegavati su i alkoholna pića. Ona dodatno dehidriraju naše tijelo.

Objava Ova pića ne biste trebali piti u vrućim, ljetnim danima pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Od vikenda i veći dio sljedećeg tjedna moguće je da u pojedinim područjima bude neprimjereno svježe s obzirom na doba godine. Također, od četvrtka rastu mogućnosti da uz lokalnu pojavu kiše i pljuskova, bude i olujnog nevremena. Zanimljiva je izjava republičkog meteo zavoda iz Banja Luke od prije nekoliko dana o aktivnoj predstojećoj zimi po oborinama koja će biti malo toplija ili u okvirima prosjeka.Dodaju da nisu isključena razdoblja od 5 do 10 dana s ekstremno niskim temperaturama i obilnijim snijegom.

S druge strane FHMZ iz Sarajeva još službeno ništa ne govori, dok meteo zavod iz Beograda i Zagreba još od 7. mjeseca ostaju ugrijani.

Tako bila objava za prošlu zimu nema snijega, nema jačih zahlađenja, pa je bilo i jačih zahlađenja te lokalno obilnog snijega u regiji.

Zavodi koji su dosljedni propalim teorijama globalnog zagrijavanja njima će uvijek biti topla cijela godina, kao i pojedincima tu koji se bave prognozama pa od ovog ljeta prave dramu pričajući o preko 50 dana vrućine, a tu istine nema – prenosi facebook stranica Vremenska prognoza za HR i BiH svakodnevna.

Najviše je pokazao 7. mjesec, sve ukupno velikih vrućina smo imali 20 dana velikih vrućina iznad 37°C, Hercegovina i Dalmacija i preko 25 dana.

Ljeto jest bilo vruće i ali dugo sigurno nije bilo, jer bilo je u okvirima vremena kada se i očekuje da će pokazati svoje čari. Ako ćemo govoriti o dugim toplim ljetima onda su to: 2012 kada je suša od proljeća potrajala do 10. mjeseca a šumski požari harali Balkanom 7., 8., i 9., mjesec. 2003, 1947., 1949, 1950., 1928., 1997, 1998., 1982. – Ovo su bila duga ljeta…
Još je neozbiljno pričati o zimi, jer će se tek od kraja ovog mjeseca moći reći nešto konkretnije.
Brotnjo.info
 

Objava Od četvrtka zahlađenje, ljetu je došao kraj… pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Ponude agencija

Turističke agencije nude niz aranžmana, od onih na Jadranskoj obali do egzotičnih zemalja, a odabir ovisi o “dubini džepa” svakog pojedinca. Za neke ljetovanje znači aktivan odmor, dok drugi preferiraju dugo spavanje i izležavanje na plaži. Jeste li spremni svoje idealno ljetovanje otplaćivati mjesecima nakon što se vratite s godišnjeg odmora, ili brižno planirate koliko novca možete potrošiti? Neki su već uštedjeli za odmor, a drugi će se umjereno zadužiti i rasporediti troškove. Tu su i kartice. One se mogu peglati, ali računajte i na visoke kamate.

Oni koji se, pak, odluče koji dan više kupati u Jadranskom moru, takvih je i više od polovine, moraju izdvojiti jednu prosječnu bh. plaću koja, prema najnovijim podacima, iznosi oko 830 maraka. Ako je vjerovati cijenama s poznatog online oglašivača smještaja, spomenuti iznos pokriva smještaj u prosječnom apartmanu za dvočlanu obitelj na Makarskoj rivijeri, dok bi četveročlana obitelj morala izdvojiti 1000 KM i više. Ove cijene vrijede za obitelj s dvoje djece u Makarskoj, relativno blizu plaži. Ako se želite počastiti u hotelu, za pet dana luksuza trebate izdvojiti čak 2400 KM. No, to je zasad samo privilegija manjine. Računica se odnosi na srpanj i kolovoz kada su cijene “otišle u nebo”. Neki su i u lipnju, a tako će biti i od kraja kolovoza, iskoristili nešto niže cijene.

No, to je tek smještaj. Dok su cijene hrane i pića u Neumu tek nešto više od onih na kontinentu, na hrvatskom dijelu primorja računajte na dodatnih tridesetak posto. Tako, recimo, na Hvaru espresso stoji četiri marke, jedan bečki odrezak čak 40 KM, a lignje 20. Ako se odlučite ići na Hvar, nemojte zaboraviti na trajekt koji za dvije osobe i automobil iznosi 140 KM, a ako se odlučite osvježiti hladnom Coca-Colom u splitskoj trajektnoj luci morate izdvojiti 3,5 KM. Dakle, osim pansiona, za sedam dana odmora, treba pojesti i sedamdesetak obroka, računajući svaki po 15 maraka, eto dodatne tisuće. Naravno, većina će to svojim rajčicama, slaninom i pršutom, ali i krumpirima i raštikom koje su ponijeli sa sobom prepoloviti. No, bilo kako bilo, računajte na dodatnih 500 KM. Naravno, u tom slučaju, domaćici će odmor proći u kuhanju i pranju. A kakav je to odmor ako se djeci ne kupi poneki sladoled, te vrući kukuruz ili ohlađena lubenica i slatke smokve. Samo svaki dan po sedamdesetak kuna, za tjedan dana ode još 500 kuna, dakle 130 maraka. Odmor ne bi bio to ako se barem jednu večer ne ode u restoran. Opustite li se samo malo, večera će vas stajati tisuću kuna, dakle, još 250 maraka. No, treba i stići u odmaralište, bilo osobnim automobilom ili autobusom, računajte na još jednu stotku. Da zbrojimo, pansion, hrana i piće, te “luksuz”, stajat će vas za tjedan dana minimalno 1980 KM, dvije i pol prosječne plaće.

Godišnji u vlastitom gradu

Neki građani BiH, posebice oni bliže Jadranu, odlučuju svoje godišnje odmore provoditi u svom gradu, ili na jednodnevnim izletima na Jadranskoj obali. U tom slučaju, računajući da u hladnjaku nosite pivo i sokove te pečeno pile, trošak je gorivo i poneko piće i sladoled. No, naoružajte se i strpljenjem jer ponekad morate sate provesti znojeći se na granici.

Oni koji si ne mogu priuštiti ljetovanje na bilo kojoj od spomenutih destinacija, kutak za sunčanje i odmor mogu pronaći na gradskim bazenima. Ako idete na gradski bazen u Mostaru ili Širokom Brijegu, Međugorju i drugim, dnevni ulaz za odraslu osobu iznosi oko 5 KM, za djecu 3. 
pogled.ba

Objava Za tjedan dana na moru minimalno dvije i pol plaće pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Nebojša Kuštrinović, meteorolog i član Odbora za klimatske promjene BiH, kazao je za Nezavisne kako nas očekuje drugi udar – val vrućine koji će biti puno jači nego prvi, koji je prošao i prije službenog početka ljeta.

"Prognoze govore da je pred nama jedno vrelo ljeto. Prvi udar vrućine smo imali i prije službenog početka ljeta, gdje su temperature bile oko 35-36 stupnjeva, u narednim danima nas očekuje drugi udar s visokim temperaturama koje će ići čak i do 40 stupnjeva. Najtoplije u ovom mjesecu će biti pred kraj sljedećeg tjedna, kada će temperature danima biti konstantno visoke. Za ovaj mjesec je interesantno da samo šest dana ima uopće i mogućnost padavina", kazao je Kuštrinović.

Dodaje da ovo nije ništa čudno jer je Europski odbor o klimatskim promjenama, čiji je i sam član, uradio istraživanje i izvještaj, kojim su na osnovu više parametara i dokaza najavili da će u ovom stoljeću sve više biti strašno vrelih ljeta, ogromnih količina padavina u kratkom vremenskom roku kao i dugih sušnih razdoblja, potencijalno sve u kratkom vremenskom razdoblju.

"Srednje dnevne temperature su kod nas dosta porasle u zavisnosti od mjeseca do mjeseca i za više od stupanj, a to je s meteorološke strane i kada uzmemo dugoročne prognoze ogromno", navodi Kuštrinović.

On je kazao da dugoročna prognoza za kolovoz upozorava na veliku sušu i temperature koje bi trebale biti mnogo veće od prosjeka. Iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda navode da su dugoročne prognoze nezahvalne, ali potvrđuju riječi kolege iz Banjaluke o vrućinama koje nas očekuju.

"Od narednog tjedna nas očekuje dramatično povećanje temperature, na području čitave BiH, a posebno u Hercegovini, koja je standardno toplija od ostatka zemlje. Još jedna stvar koja je sigurna je da padalina neće biti u narednom razdoblju, u prvih 15 dana srpnja nema takve vrste osvježenja, osim pokoji potpuno zanemariv lokalni pljusak", priopćili su iz FHMZ.

Iz domova zdravlja i liječničkih ordinacija kažu kako nemaju povećan broj pacijenata s tegobama nastalim od vrućine, ali upozoravaju građane da se pripaze i pridržavaju određenih pravila.
Zapadna Europa je pogođena ranim valom vrućine koja stiže iz Afrike i trajat će nekoliko dana.Od Portugala do Velike Britanije, preko Španjolske, Francuske, Belgije, Nizozemske, kao i na sjeveru Italije, temperatura narednih dana bi trebala dosegnuti oko 40 stupnjeva. S maksimalnim 41 stupnjom u Toledu, Španjolska je na čelu liste po vrućini i u stanju pripravnosti zbog opasnosti od požara. U Velikoj Britaniji željeznica planira smanjiti brzinu vlakovazbog deformacije pruga od vrućine.

Na sjeveru Europe, u Švedskoj, Danskoj, Norveškoj i Finskoj, gdje je temperatura u ovo doba godine obično između 15 i 20 stupnjeva, narednih dana se očekuje 25 do 30.
bljesak.info

Objava U BiH stiže tropski val pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.