“Hrvati idu putem stvaranja posebnog entiteta”, kaže Milanović. Međutim, nije moguće da Milanović ne zna Milanović da politički predstavnici Hrvata u BiH već odavno nemaju nikakav plan, a da je priča o hrvatskom, trećem entitetu postala punoljetna već odavno. Teritorijalne manipulacije biračkim tjelesima, uz Komšića, jedini su program HDZ-a BiH zadnjih dvadesetak godina.

Valja se prisjetiti:

Dnevni Avaz(Ivo Miro Jović)

Rujan 2005.

Predsjedavajuci Predsjedništva BiH Ivo Miro Jovic jučer je u Brčkom izjavio da treći entitet nije želja HDZ-a. On je to rekao tijekom boravka izaslanstva HDZ-a u ovom gradu, a u kojoj su, osim njega, bili predsjednik stranke Dragan Čović i predsjednik FBiH Niko Lozančić. Ali, ako dva konstitutivna naroda u BiH imaju entitete, onda to treba omogućiti i trećem. Ono što ima neko želimo i mi za sebe, ništa preko toga. Samo ravnopravnost u skladu s europskim načelima rekao je Jović, danas bjegunac.

Oslobođenje/Nezavisne novine(Dragan Čović)

Rujan 2008.

Dragan Čovic, predsjednik HDZ BiH, izjavio je da će ta stranka i dalje tražiti treći entitet, odnosno uređenje koje će na potpuno identičan način riješiti interese Hrvata, Srba i Bošnjaka i istaknuo da o ovom pitanju nema nikakvih razlika između ove stranke i HDZ 1990. “HDZ BiH će i dalje tražiti treći entitet, odnosno uređenje koje će na potpuno identičan način riješiti interese Hrvata, Srba i Bošnjaka, a hoće li se to zvati treći entitet ili federalna jedinica manje je važno od toga da ima svoju izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast”, rekao je Čović.

Fena(Ljubić)

Veljača 2010.

Hrvatska demokratska zajednica 1990 zalaže se za korjenitu reformu Ustava BiH koja će eliminirati sve diskriminacijske mehanizme, kako prema konstitutivnim narodima, tako i prema nacionalnim manjinama i ostalima, kazao je na press-konferenciji u Sarajevu predsjednik te stranke Božo Ljubić, javila je Fena. Dodao je kako HDZ 1990 smatra da se pitanje BiH može riješiti pametnom kombinacijom dva principa principa teritorijalizacije i principa konsocijacije, to jest institucionalne autonomije, odnosno ravnopravnosti. Odgovarajući na novinarsko pitanje da li teritorijalizacija i institucionalna autonomija znači treći entitet, Ljubić je odgovorio da sve dotle dok u BiH egzistiraju dva entiteta jedan s bošnjačkom većinom i institucionalnom dominacijom Bošnjaka, drugi sa srpskom većinom i svekolikom dominacijom, legitimno je pitanje i trećeg entiteta.

/Izvor: Stijena.info/

Objava VALJA SE PRISJETITI: Entitet kojeg nemamo postao punoljetan pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Otvoreno pismo naslovljeno je “Hrvatima u BiH, svim političkim subjektima, kao i svim predstavnicima međunarodne zajednice te svim građanima i cjelokupnoj javnosti u BiH prenosimo u cijelosti”:

“Glavno vijeće Hrvatskog narodnog sabora BiH na svojoj, vjerojatno, zadnjoj sjednici prije općih izbora u listopadu 2018. u fokusu razmatranja je imalo aktivnosti i postignuća u zastupanju hrvatskih nacionalnih interesa i državnih pitanja u kontekstu ciljeva postavljenih u dokumentima 6. zasjedanja HNS-a. Pored toga, Glavno vijeće je analiziralo trenutnu političku situaciju i razmatralo aktivnosti koje bi mogle voditi prema harmonizaciji i stabilizaciji političkih prilika u BiH.

Deklaracija  šestog zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora BiH postavila je  strateški i obvezujući politički okvir za djelovanje kako Predsjedništva i Glavnog vijeća tako i svih preko 600 izabranih i imenovanih članova HNS BiH.

Valja priznati kako je Deklaracija samo djelomično realizirana što naravno, spada u odgovornost i Predsjedništva i Glavnog vijeća, ali i svakog predstavnika HNS-a, razmjerno utjecaju i položaju u državnoj hijerarhiji.

Međutim, važno je napomenuti kako bi realizacija zaključaka iz Deklaracije značila uspostavu samoodržive i funkcionalne države Bosne i Hercegovine te kako to pitanje nije nadležnost i odgovornost samo HNS BiH i hrvatskog naroda, nego i legitimnih političkih predstavnika druga dva konstitutivna naroda te institucija međunarodne zajednice zaduženih za provedbu Daytona, Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC) i Ureda visokog predstavnika za BiH (OHR). HNS BiH je nastojao, a to će činiti i ubuduće, biti konstruktivan i proaktivan partner u procesu izgradnje stabilne, samoodržive i funkcionalne države BiH članice EU i NATO, ali za ostvarenje tih ciljeva nužna je suradnja svih prethodno spomenutih aktera.

Istinska i učinkovita suradnja na izgradnji stabilne i prosperitetne države moguća je samo u onolikoj mjeri koliko su svi spomenuti akteri spremni prihvatiti i u političkoj praksi provoditi temeljno načelo Ustava BiH i Daytonskog sporazuma, načelo konstitutivnosti i međusobne jednakopravnosti konstitutivnih naroda. Svi bitni politički problemi u BiH nastaju zbog relativiziranja, negiranja i kršenja načela konstitutivnosti i međusobne jednakopravnosti konstitutivnih naroda.

Jedini način da se u BIH postigne stvarna jednakost svih građana-državljana je da se prije toga osigura konstitutivnost i međusobna jednakopravnost Bošnjaka, Hrvata i Srba. Konstitutivnost naroda i jednakost svih građana-državljana ne trebaju se međusobno isključivati nego nadopunjavati.

Glavne aktivnosti Glavnoga vijeća, kao i HNS BiH u cijelosti, bile su i bit će usmjerene prema ostvarenju konstitutivnosti i međusobne jednakopravnosti konstitutivnih naroda te jednakosti svih građana-državljana neovisno o njihovoj etničkoj, odnosno, nacionalnoj (ne)pripadnosti, kao i punopravnom članstvu BiH u EU i NATO.

Prihvaćajući ta načela, ali i svjesni konkretnih političkih okolnosti i odnosa u BiH, Glavno vijeće i Predsjedništvo HNS BiH su pripremili te u travnju 2017. godine u parlamentarnu proceduru uputili Prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH.

Zbog nemogućnosti postizanja političkoga konsenzusa o dubljim zakonskim i ustavnim promjenama, Prijedlog HNS BiH je sadržavao samo elemente nužne za provedbu odluke Ustavnoga suda BiH u predmetu Ljubić, odnosno, minimalne izmjene IZ koje su nužne kako bi se Opći izbori 2018. mogli održati a njihovi rezultati u cijelosti mogli legalno provesti i primijeniti. Prijedlog HNS BiH je, pri tom, bio u skladu s presudom Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) u slučaju Sejdić-Finci.

Da je usvojen, Prijedlog HNS BiH bi omogućio punu provedbu rezultata Općih izbora te otklonio potencijalne blokade institucionalnog i političkog sustava do kojih bi moglo doći nakon izbora u listopadu. Također, usvajanje Prijedloga predstavljalo bi stabilan temelj za buduće zakonske i ustavne promjene koje bi dovele do pune provedbe svih odluka ESLJP iz Strasbourga koje se tiču BiH, ali i do postizanja pune konstitutivnosti i jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda na svim institucionalnim i administrativno-političkim razinama.

Svjesni smo i činjenice kako se naš Prijedlog u nekim segmentima može poboljšati i spremni smo prihvatiti sve doprinose takve vrste, kao što smo spremni prihvatiti i svaki drugi prijedlog koji omogućuje cjelovitu provedbu odluke Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić i punu provedbu Općih izbora 2018. Usvajanje takvog prijedloga bilo bi ogroman i ključni korak u procesu izgradnje stabilne, funkcionalne i samoodržive BiH te, kao što smo već rekli, zdrav temelj za provedbu presuda ESLJP i osiguravanje istinske i praktične jednakosti svih građana-državljana BiH.

Sa žaljenjem ističemo kako u procesu nužnih izmjena izbornoga zakonodavstva i onemogućavanja budućih blokada političkoga sustava, u određenim slučajevima nismo imali iskrene i konstruktivne partnere kako među domaćim tako i među nadležnim međunarodnim predstavnicima i institucijama.  Što više, bili smo svjedoci protuustavnog i antidaytonskog djelovanja određenih političkih aktera iz Federacije BiH.

Naime, umjesto da pokušaju implementirati  odluku „Ljubić“ u Parlamentarnoj skupštini BiH, kako je u samoj odluci i naložio Ustavni sud BiH, pet stranaka (SDA, SBB, SDP, DF i NS), suprotno Izbornom zakonu BiH i suprotno  odluci Ustavnog suda BiH i samom Ustavu BiH, pokušalo je provedbu odluke  Ljubić riješiti u Parlamentu Federacije BiH. Stavljajući entitet iznad države, entitetski parlament iznad državnog parlamenta i zakon na entitetskoj razini iznad državnog zakona pet spomenutih stranaka su prijedlogom „Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta Federacije BiH“ de iure i de facto izveli pokušaj entitetskog udara na državu, ugrozili ustavno-pravni poredak BiH te prekršili Ustav BiH i Daytonski sporazum.

Dodatnu zabrinutost u ovome slučaju izaziva činjenica da određeni predstavnici međunarodne zajednice u BiH ne samo da nisu oštro osudili i sankcionirali takvo protuustavno i antidaytonsko djelovanje, nego su ga na neki način i ohrabrivali i podržavali.

I ovom prigodom, upućujemo snažan i odlučan poziv svim kršiteljima Ustava BiH i Daytonskog sporazuma, kao i svima onima koji ih u tome na bilo koji način podržavaju da prestanu takvim aktivnostima nanositi štetu svim narodima i građanima BiH te opstojnosti, stabilnosti i funkcionalnosti države BiH.

Umjesto toga, pozivamo ih da s nama kao legitimnim političkim predstavnicima Hrvata okupljenima u Hrvatskom narodnom saboru BiH iskreno, proaktivno i konstruktivno rade na izgradnji i jačanju međusobnog povjerenja između konstitutivnih naroda te izgradnji i jačanju ustavno-pravnog poretka i državnih institucija u koje svaki građanin-državljanin ove zemlje treba i može imati duboko povjerenje. Takva država, među ostalim, mnogo je spremnija i poželjnija za članstvo u EU i NATO nego država koja ne poštuje vlastiti ustav i krši najvažniji međunarodni sporazum kojeg su potpisali njezini predstavnici.

Svim političkim strankama i akterima izvan HNS BiH, kao i svim predstavnicima međunarodne zajednice te svim građanima i cjelokupnoj javnosti u BiH i svijetu još jednom izražavamo i potvrđujemo našu nepokolebljivu odlučnost da gradimo stabilnu, funkcionalnu i prosperitetnu državu BiH po mjeri sva tri njezina konstitutivna naroda i svih njenih građana-državljana, državu članicu EU i NATO.

U tome nas neće omesti ni zaustaviti ni oni koji posljednjih mjeseci prijete oružjem i ratom, kao ni oni  koji prema Hrvatima u BiH nastupaju s majorizatorskih i šovinističkih pozicija, koji bi nam htjeli ukinuti konstitutivnost, zanijekati politički subjektivitet i pogaziti dostojanstvo te nas u vlastitoj zemlji i državi napraviti građanima drugoga reda.

S obzirom na predstojeće Opće izbore, pozivamo sve Hrvate u BiH, kao i one koji žive izvan BiH, a imaju bosanskohercegovačko državljanstvo da iziđu na izbore i tako ispune svoju nacionalnu i građansku dužnost. Hrvati su konstitutivan narod u BiH, a bit konstitutivnosti sastoji se u mogućnosti da konstitutivan narod slobodno i samostalno izabere svoje legitimne političke predstavnike za ona tijela vlasti koja su Ustavom BiH namijenjena predstavljanju konstitutivnih naroda. Narod kojemu pripadnici drugoga naroda biraju političke predstavnike nije konstitutivan narod, a tako izabrani politički predstavnici nisu legitimni predstavnici. Ne legitimni predstavnici konstitutivnih naroda ne mogu formirati legitimnu i stabilnu vlast, a ne legitimna vlast nužno cijelu državu uvodi u nestabilnost i nefunkcionalnost te političke i sigurnosne krize.

Stoga pozivamo sve Hrvate da budu svjesni vrijednosti i težine svoga izbornoga glasa. S obzirom da svaki vaš glas može biti presudan za osiguravanje legitimnog predstavljanja na svim administrativno-političkim razinama, pozivamo vas i molimo da iziđete na izbore i date svoj izborni glas onima koji ne trguju s hrvatskom konstitutivnošću u BiH i koji kao svoj glavni politički cilj imaju osiguravanje pune konstitutivnosti i jednakopravnosti Hrvata s druga dva konstitutivna naroda na svim administrativno-političkim razinama u cijeloj BiH.

Ovim putem i svim Bošnjacima, kao i njihovim političkim predstavnicima upućujemo snažan poziv i dobronamjernu poruku da poštuju načelo legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda i time doprinesu izgradnji i jačanju povjerenja među konstitutivnim narodima te uspostavi legitimne, stabilne, funkcionalne i učinkovite vlasti u BiH. Odnosi između Hrvata i Bošnjaka prolazili su kroz različite faze i imali različite učinke i po naše narode i po zajedničku nam državu BiH. Pogrešnih poteza bilo je i na jednoj i na drugoj strani. Žao nam je ako su neki politički potezi hrvatskih predstavnika kod Bošnjaka shvaćeni kao negiranje njihovih konstitutivnih prava, političkog subjektiviteta i nacionalnog dostojanstva, posebice u dijelovima BiH gdje su Hrvati većina.

Izražavamo iskreno žaljenje. Također očekujemo da ne činite Hrvatima ono što ne biste htjeli da Hrvati urade vama, bilo da je riječ o izborima, političkom ili svakodnevnom životu. Ove poruke, pri tom, ne treba smatrati izrazom naše slabosti niti straha, nego izrazom nacionalne i političke zrelosti i snage te odgovornosti prema zajedničkoj nam državi. Hrvati u BiH su autohton, konstitutivan i državotvoran narod, stoga vas pozivamo da zajedno gradimo državu po mjeri sva tri konstitutivna naroda i svih građana-državljana. Duboko smo uvjereni kako jedino takva Bosna i Hercegovina može biti stabilna, funkcionalna i prosperitetna država”, stoji u Otvorenom pismu kojeg potpisuju Čović i Ljubić.

/Republikainfo.com/

Objava Čović i Ljubić uputili poruku Hrvatima: Pozivamo vas i molimo da izađete na izbore i ispunite nacionalnu i građansku dužnost (…a, žale što su ih Bošnjaci krivo shvatili) pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

– Odbacite amandman SDP-a, glasujte za ratifikaciju Istanbulske konvencije i dajte podršku potpredsjednici Vlade Martini Dalić – naredio je HDZ-ovcima šef stranke i premijer Andrej Plenković na sastanku Kluba zastupnika koji je održan tri sata prije glasovanja u Saboru.

Bili su to zadnji dogovori pred odlazak u sabornicu i zadnji Plenkovićev pokušaj da protivnike ratifikacije pridobije na svoju stranu.

– Razmislite dobro još jednom – poručio im je Plenković. Na trenutak istine koji će konačno otkriti broj onih koji su šefu HDZ-a odbili poslušnost nije trebalo dugo čekati. Prilikom glasovanja o ratifikaciji Istanbulske konvencije, od 142 zastupnika njih 110 glasovalo je “za”, dok je trideset zastupnika bilo “protiv”, a dva suzdržana.

Zanimljivo je, međutim, da je najviše protivnika ratifikacije bilo među HDZ-ovcima – čak njih 14 glasovalo je “protiv”. Riječ je o imenima koja su se i ranije spominjala u medijima – zamjenik predsjednika Milijan Brkić, politički tajnik Davor Ivo Stier, međunarodni tajnik Miro Kovač te zastupnici Miroslav Tuđman, Ivan Ćelić, Ante Babić, Stevo Culej, Marija Jelkovac, Anton Kliman, Tomislav Lipošćak, Davor Lončar, Franjo Lucić, Ivan Šipić i Petar Škorić, dok je Ivan Šuker bio suzdržan.

Svjetonazor
Dvojica zastupnika iz BiH Božo Ljubić i Željko Raguž sjedili su na svojim mjestima, ali nisu htjeli glasovati. A upravo njih dvojica, doznaje Jutarnji, ujutro su na Klubu zastupnika potpuno šokirali Andreja Plenkovića: – Mi nećemo glasovati o svjetonazorskim pitanjima u Hrvatskoj – navodno su rekli na Klubu. Šef HDZ-a ostao je zatečen.

– Cijeli sastanak počeo je mirno i trebao je biti rutinski, a onda su njih dvojica izbacili Plenkovića iz takta. Ljubić i Raguž do tada su šutjeli, a njihova potpora se držala kao sigurna stvar. HDZ BiH ionako je ratificirao Istanbulsku konvenciju, a tu je i dogovor s Draganom Čovićem, šefom HDZ-a BiH koji je rekao da ćemo imati njihovu podršku. Zato se s njima i nije posebno razgovaralo pa je njihova reakcija na Klubu sve iznenadila – ispričao je Jutarnjem jedan HDZ-ovac. Kaže kako im je Plenković kazao da je njihov potez nekorektan.

– Pa ljudi, jeste li vi svjesni što radite, stvarno ste pretjerali, ovo nema smisla, niti više ima veze s Istanbulskom konvencijom. Jeste li svjesni da se ovdje radi o pokušaju destabilizacije stranke i napadu na mene – navodno im je ljutito kazao Plenković, te dodao: “Nije korektno da se držite po strani, što se i ja sada trebam držati po strani kad su u pitanju prava Hrvata u BiH”. Ipak, dvojac se nije predomislio.

Plenković je jučer bio ljut i na Miroslava Tuđmana. – Kako si mogao dati izjavu da je Konvencija jedan od glavnih razloga pada rejtinga HDZ-a – navodno je Plenković napao Tuđmana čiju je izjavu shvatio kao napad na sebe. Tuđman mu je, navodno, odgovorio kako nikoga nije prozvao, te da priča s Istanbulskom konvencijom neće stati u petak na glasovanju.

Plenković je, kažu naši izvori, u jednom trenutku HDZ-ovcima kazao kako nisu imali demokratičnijeg predsjednika od njega. Bijesan je na Klubu bio i šef Sabora te glavni tajnik stranke Gordan Jandroković.

Ljutiti Jandroković
Naime, doznaje Jutarnji, da se premijerov krug stalno plašio broja zastupnika koji će biti protiv, računali su da ih neće biti više od 6-7. U jednom trenutku uplašili su se, doznajemo, da bi mogao proći i SDP-ov amandman po kojem bi se interpretativna izjava izbrisala.

– Što je vama ljudi, hoćete li onda podržati i amandman SDP-a? Prije deset godina vas nitko ništa nije pitao, a sada vas pitamo, a vi se ovako ponašate – povišenim tonom rekao je Jandroković kad je shvatio da protivnici ne odstupaju.

Inače, protiv ratifikacije su bili i MOST-ovci Nikola Grmoja, Miro Bulj, Sonja Čikotić, Slaven Dobrović, Tomislav Panenić, Božo Petrov, Marko Sladoljev. Protiv je bio i Kažimir Varda iz Stranke rada i solidarnosti, te Branko Hrg i Goran Dodig koji su iz HDZ-ovog Kluba, te Ivica Mišić i Hrvoje Zekanović, kao i Bruna Esih, Željko Glasnović Zlatko Hasanbegović i Ivan Lovrinović. Suzdržan je, osim Šukera, bio i Marin Škibola.

Nakon odlaska Hrvoja Zekanovića iz vladajuće koalicije, HDZ je spao na 77 zastupnika, a jučer je i oko toga bilo napeto. Naime, Furio Radin je zbog zdravstvenih problema završio u bolnici pa se nije moglo računati na njegov glas. HDZ-ovci su zato pozvali svoju zastupnicu Željku Josić da s porodiljnog dođe u sabornicu. No, Josić je rodila 23. ožujka, pa to za nju nije bio lagan zadatak. Ipak, pojavila se u sabornici. No, zanimljivo da po zakonu “obvezni dio rodiljnog dopusta obuhvaća razdoblje od 28. dana prije dana očekivanog poroda, pa do 70. dana nakon rođenja djeteta”. U tom razdoblju poslodavac osobu ne vodi kao da radi, no, čini se da je Sabor u ovom slučaju odstupio od pravila.

Tenzije i podjele
Unatoč rezigniranosti oporbe ovog tjedna, u petak su uspjeli skupiti čak 71 ruku za opoziv potpredsjednice Vlade Martine Dalić. No, HDZ je pokazao da ima tanku, ali ipak većinu od 76 ruku koje su podržale Dalić. Plenković je nakon glasanja kazao da treba raditi na smanjivanju tenzija i podjela nastalih zbog Istanbulske konvencije.

– Vlada i uvjerljiva većina u Saboru smatraju da je cilj Konvencije boriti se protiv nasilja nad ženama, i to je bio jedini motiv zbog čega je Konvencija bila na dnevnom redu – rekao je Plenković te dodao: “To što je netko bio protiv, nije nikakav grijeh i nema nikakve penalizacije. Ljudi koji su u Saboru imaju mogućnost izražavanja svoje volje i to se danas vidjelo”. Plenković kaže da mu HDZ-ovi protivnici ratifikacije nisu poslali nikakvu posebnu poruku.

Politički smjer

–  Može biti da dio zastupnika ima neke svjetonazorske dileme, a dio možda ima neku drugu agendu, ali to je njihova stvar, pitajte njih – uzvratio je premijer. Upitan može li Istanbulska konvencija prouzročiti pad potpore HDZ-u, kazao je da je stranku preuzeo na 20 posto i da je “došao i čistih ruku i puna srca da promijeni te trendove i da vrati HDZ tamo gdje treba”.

Rekao je da je suočen sa svim mogućim problemima hrvatskog društva i vjeruje da se s time nosi jako dobro u okolnostima negativističkog, defetističkog i pesimističnog pristupa svemu, čemu, kazao je, pridonose i mediji, zbog čega ankete i jesu takve kakve jesu, što nije dobro ni zdravo za društvo.

– Odlučio sam voditi Hrvatsku na način da smo kompatibilni s onim gdje smo svojom voljom ušli i da se u tome ponašamo dobro, odgovorno, korisno za zemlju, i to ću nastaviti. Imam svoj smjer, svoju liniju i za HDZ i za državu i za društvo, i stojim iza svakog poteza koji radim i stajat ću i u budućnosti – rekao je Plenković. Na upit vjeruje li da će nakon ovoga mandata ostati na čelu HDZ-a, uzvratio je, “zašto ne?”

(Izvor: Jutarnji list)

Objava Kako su Ljubić i Raguž šokirali Plenkovića, kojem je Čović obećao podršku: “Držite se po strani, hoću li se i ja držati po strani…” pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

(foto: Andrej Plenković i Vanja Gavran na snimanju intervjua za Al Jazeeru u listopadu prošle godine)

Gavran je član Središnje uprave Napretka, predsjednik Paneuropske unije BiH, Posušak, novinar, a znan i kao donedavni glasogovornik HT Eroneta.

„Zbilja, velika čast, odgovornost i obveza“, pohvalio se Gavran i na društvenim mrežama, gdje mu je status o imenovanju „lajkao“ i donedavni nuncij u Hrvatskoj, a prethodno i u BiH Alessandro D’Errico.

Međutim, unatoč svemu protiv njega su u Zagrebu glasovala dvojica Hercegovaca – Božo Ljubić i Željko Raguž, zastupnici HDZ-a izabrani na listi 11. izborne jedinice – iz BiH.

Glasovanje protiv prijedloga Vlade koju čini HDZ u najmanju ruku začudilo je kolege u saborskim klupama, pogotovo jer je i Odbor za medije i informatizaciju jednoglasno dao svoje mišljenje, što znači da su Ljubić i Raguž glasovali protiv Vlade. U zraku je u Hrvatskoj ostalo pitanje hoće li tako postupiti i u pitanjima kada će njihova glas biti prevaga, a ne samo stajalište.

U BiH se pak otprilike zna koji su razlozi da su Hercegovci u Zagrebu glasovali protiv Hercegovca. Za podsjetiti je u tom kontekstu da je Gavran bliski suradnik predsjednika Napretka prof. dr. Franje Topića, a da je bio i glasnogovornik Eroneta u vrijeme HDZ-u BiH mrske bivše uprave na čelu sa Stipom Prlićem.

Inače, Gavran u Vijeće za elektroničke medije dolazi s Al Jazeere Balkans gdje je radio zadnje dvije godine.

(Kristina Spajić-Perić/Republikainfo.com)

Objava Plenković predložio Hercegovca, a Ljubić i Raguž glasovali protiv pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Naime, dr. Ljubić koji se netom prije raspuštanja Sabora RH, kao zastupnik HDZ-a zalagao za veliku koaliciju HDZ-SDA, pribjegao je očajničkom, deplasiranom potezu  kazavši kako je “svaki glas koji nije za HDZ – glas za SDP”.

Brojne su reakcije na ovu tvrdnju, od toga da ničim argumentirane, sebeljubne i bahate, do toga da je Glasnović iskreniji tuđmanist nego mnogi s liste nereformiranog, godinama zarobljenog HDZ-a BiH.

Očito je da je Ljubiću i Čordašu loš potez pokušaj blaćenja jednog od najomiljenijih hrvatskih generala. Bivšem predsjedniku HDZ 1990 koji je u zajedničkoj kampanji s HSP-om BiH 2010. na općim izborima u BiH predvodio iznimno grubu kampanju protiv HDZ-a i predsjednika Dragana Čovića, ne može se pripisati dosljednost jer je samo mjesec dana nakon izbora s tom strankom i tim predsjednikom potpisao je koaliciju.

Mora se priznati nadljudska diplomacija predsjednika HDZ-a BiH kada je bio u stanju “progutati” Ljubićeve predizborne istupe.
Nakon ovog istupa sada mu se “vadi iz naftalina” da je bio jedna od ključnih osoba u aferi ‘Fimi media’ protiv bivšeg premijera Ive Sanadera nakon što je krunski svjedok Mladen Barišić na sudu izjavio da mu je, po Sanaderovu nalogu, iz Zagreba u Široki Brijeg odnio kofer novca za formiranje stranke.

Dugo će se i pamtiti njegova “povijesna izjava” na posljednjoj sjednici Hrvatskog sabora u raspuštanju kada je licemjerno izjavio “da Hrvatska ne može pomoći sebi, a kamoli Hrvatima u BiH” kao i epitet najskupljeg saborskog zastupnika. No, ta ista Hrvatska i danas mu uredno na račun isplaćuje novac za saborski mandat.

Unatoč razumijevanju da je u tijeku predizborna kampanja kada je za svaki glas dopušteno sve, kada se za svakog kandidata može izvući nevjerojatnog “prljavog rublja”, prošlih izjava, pa i vrlo pikantnih obiteljskih skandala, razina ovakve komunikacije za ozbiljnog političara nije najbolje rješenje jer stvara upravo suprotnu reakciju, pogotovo ako je riječ o ne previše omiljenim političarima, za koje “stari HDZ-ovci” drže da su “pobjegulje”.

U kontekstu “omiljenosti”, zanimljivo je kako je i sami HDZ BiH na svojoj službenoj stranici objavio Ljubićevu zahvalu biračima na prošlim izborima, uz koju njegovu fotografiju. Ova neukusna objava sada je uklonjena sa službene stranice stranke. Mnogim medijima ovakav pristup bio je, u najmanju ruku, neprimjeren te su se poslužili drugom fotografijom.

Također se mora priznati i da rezultati Davora Čordaša, Hrvata i HDZ-ovca, a ministra za izbjegle i raseljene osobe u vladi Republike Srpske čija obitelj živi u Mostaru, nisu posebno impresivni s obzirom na činjenicu da, a po riječima biskupa Franje Komarice, danas živi manje Hrvata nego što je to bilo nakon njihovog progona iz tog entiteta 1995. godine.

“Imamo sada manje vjernika na području banjolučke biskupije nego što je bilo koncem 1995. Gdje je tu održivi povratak? Od prijeratnih oko 220.000 Hrvata katolika na području Republike Srpske prema podacima Katoličke Crkve danas živi tek njih oko 12.000. Mi smo u našem gradu i kraju svjedoci da su brojni mirotvorci nasilno protjerani i da im je sve do sada onemogućen održivi povratak u njihova rodna mjesta. Prema međunarodnom pravu, to je zločin – genocid za koji netko mora odgovarati”, rekao je svojedobno Komarica.

U RS-u je HDZ BiH, kao najjača hrvatska stranka koja je naon prošlih izbora u cijelosti preuzela odgovornost za Hrvate u BiH, pristao na ‘deal’ sa SNSD-om Milorada Dodika ograničivši se na političke mrvice iz tko zna kojih razloga, iako su Hrvati (kao i Srbi i Bošnjaci) i u tom entitetu konstitutivan narod.

Prema tome, resor ministra za izbjeglice i raseljene ustupljen Hrvatima može se shvatiti samo kao najgore izrugivanje hrvatskog naroda u Srpskoj.

I na kraju, što su to Čordaš i Ljubić Hrvatima u BiH u svojim dosadašnjim političkim karijerama posebno pridonijeli, osim što im godinama lukavo uzimaju? Nije smak svijet ako ima “pokoji” Hrvat i mimo skuta HDZ-a koji, iako najjača stranka, ne bi trebao tražiti apsolutni ekskluzivitet zastupanja hrvatskog političkog bića. Zar ga to, na kraju krajeva, ne čini najodgovornijim za sve nedaće koje godinama trpi najmalobrojniji narod, dok odgovornost koju (začudo) vrlo rado svaljuju na ostale?

General Glasnović, kao i tisuće njegovih i ostalih vojnika, a i drugih domoljuba u BiH, bili su spremni dati svoj život za Hrvate u BiH.

Jesu li upravo to bili spremni i Čordaš i Ljubić kao i mnoge današnje vodeće perjanice hrvatske politike u BiH, iako su 1991/1992. bili davno napunili 18?

Ćiro: Nisu zaslužili sva tri mandata

Zanimljivu izjavu u intervjuu za portal Dnevno.ba dao je i Miroslav Čiro Blažević, nositelj liste Milana Bandića za XI. izbornu jedinicu.

“Božo je doktor, je li? Želim mu sve najbolje, ali bi bilo smiono i prepotentno ako bi oni očekivali sva tri mandata, jer oni to nisu zaslužili zato što se ništa nisu izborili i napravili tolike godine za ovaj narod, odnosno dok su bili na vlasti. Nisu znali izjednačiti hrvatsku vojsku s borcima HVO-a, smanjili su broj zastupničkih mjesta za dijasporu sa 7 na svega 3 mjesta. Dezavuirali su ovaj narod i napravili ga neznatnim. I sad ćemo glasovati za njih? Pitajte Sanadera i ove koji su donijeli tako abnormalne odluke treba li za njih glasati? Ja sam HDZ-ovac, ali da sam ovdje otac nekih sinova rekao bih – Ne za HDZ, oni trebaju biti kažnjeni”.

Objava SVE ZA MANDAT Božo Ljubić i Davor Čordaš protiv Glasnovića – loš pokušaj sa suprotnim učinkom pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.