Središnje izborno povjerenstvo BiH je 14. lipnja raspisalo natječaj za predsjednike i zamjenike predsjednika biračkog odbora na predstojećim lokalnim izborima.

SIP BiH će ovim natječajem angažirati oko 12.000 osoba. Inače, imenovanje i izbor predsjednika/zamjenika biračkog odbora u osnovnim izbornim jedinicama ranije je bio u nadležnosti lokalnih izbornih komisija. Međutim, nakon izmjena Izbornog zakona, koje je nametnuo visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, ta nadležnost pripala je SIP-u BiH.

Nakon završenih prijava održavaju se edukacija za kandidate.  Ova edukacija za prijavljene kandidate u za biračke odbore u općini Prozor-Rama  održa  je u Prozoru u Domu kulture od 27. do 29. kolovoza 2024. godine kroz tri različita modula.

Tijekom edukacije koju su predvodili instruktori Središnjeg izbornog povjerenstva i Izbornog povjerenstva općine Prozor-Rama, budući predsjednici i zamjenici predsjednika detaljno su prošli pripremni proces, provođenje izbora i brojanje po završetku glasovanje. Uz priručnik, teorijski dio proveden je i praktični dio koji će pomoći da izborni proces prođe u zakonskim i demokratskim orkvirima.

Objava Edukacija za predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora za predstojeće lokalne izbore održana u Prozoru pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

U Zagrebu je nakon 4,95 posto obrađenih biračkih mjesta Tomislav Tomašević (Možemo!, Zagreb je naš!, Nova ljevica, Orah, Za grad) osvojio 41,69 posto glasova, a s 15,70 posto slijedi Jelena Pavičić Vukičević (Stranka rada i solidarnosti).

Treći je s 11,34 posto Miroslav Škoro (DP), a četvrti Davor Filipović (HDZ) s 10, 07 posto.

U Splitu u drugi krug, prema prvim rezultatima DIP-a, idu Ivica Puljak (Centar) s osvojenih 28,77 posto i Vice Mihanović (HDZ) s 20,55 posto, dok je treći Željko kerum (HGS) s 14,05 posto osvojenih glasova.

Aktualni zamjenik gradonačelnika Marko Filipović (SDP, HSU, IDS, HSS) vodi u Rijeci s osvojenih 29,58 posto glasova, a iza njega je kandidat grupe birača Davor Štimac s osvojenih 16,92 posto, a Josip Ostrogović (HDZ) ima 13,47 posto osvojenih glasova.

U Osijeku je HDZ-ov Ivan Radić prvi s 41,33 posto, slijedi nezavisni Berislav Mlinarević uz potporu Domovinskog pokreta i Mosta s 18,62 posto, a treći je Goran Kušec (SDP) s 16,97 posto osvojenih glasova.

U zagrebačkoj Gradskoj skupštini platformi predvođenoj Možemo! najviše mandata

Prema DIP-ovim prvim neslužbenim rezultatima, u zagrebačkoj Gradskoj skupštini najviše će mandata imati platforma predvođena strankom Možemo! s 36,17 posto, a slijedi Stranka rada i solidarnosti BM 365 s osvojenih 16,12 posto glasova.

Treća je koalicija HDZ, HSLS i HSU s osvojenih 11,90 posto glasova, četvrti je Domovinski pokret s 9,38 posto glasova.

SDP je peti sa 7,52 posto osvojenih glasova, a u Gradsku skupštinu još ulazi Nezavisna lista Vesne Škare Ožbolt s 5,56 posto glasova.

Blizu ulaska je i Most koji, prema DIP-ovim rezultatima u 21 sat, osvaja 4,94 posto glasova birača.

U Splitu najviše glasova za Gradsko vijeće, ima stranka Centar s 21,18 posto glasova, a drugi je HDZ s 20,52 posto

Hrvatska građanska stanka osvaja 11,51 posto, a slijedi Možemo! S 11,04 posto te SDP s 10,95 posto.

Mostu osvaja 7,29 posto, a nezavisna lista Tomislava Mamića 6,13 posto glasova.

Prema DIP-ovim rezultatima, blizu ulasku u Gradsko vijeće je i Domovinski pokret s 4,36 posto.

U riječkom Gradskom vijeću najviše glasova osvaja koalicija SDP-HSU-IDS-HSS s 26,82 posto, a slijedi HDZ s 15,59 posto, dok Nezavisna lista Davora Štimca ima 12,47 posto.

Most osvaja 10,62 posto glasova Riječana, Koalicija PGS-Laburisti ima 9,23 posto, a

a koalicija Možemo – NL osvaja 7,93 posto, dok koalicija Akcija mladih-Unija Kvarnera-Alternativa ima 5,78 posto glasova.

U Osijeku za Gradsko vijeće vodi HDZ s 41,45 posto, a slijedi koalicija Domovinskog pokreta i Mosta s osvojenih 17,24 posto glasova

Treći je SDP s osvojenih 16.06 posto glasova, četvrti je Možemo! s 6,94 posto, a Snaga SiB je peta sa 6,58 posto osvojenih glasova, a šesta je koalicija HNS, HSS i Reformisti s osvojenih 5,47 posto glasova.

(Hina)

Objava Lokalni izbori u Hrvatskoj: U četiri najveća grada vode Tomašević, Puljak, Filipović i Radić pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Već je ranije postalo jasno da je dr. Jozo Ivančević dobio plebiscitarnu podršku za novi mandat. Ostalo je bilo samo pitanje s kolikom razlikom, odnosno koliko više od tri tisuće glasova.

Jozo Ivančević je dobio ukupno 4.862 glasova ili 73,91 posto, dok je Ilija Petrović dobio svega 1.716 glasova ili 26,09 posto.

Za Općinsko vijeće je Devedesetka (HDZ 1990) dobila 3.042 glasa ili 46,20 posto odnosno 10 mandata.

Ostale stranke koje čine Općinsko vijeće su:

HDZ BiH s 1.628 glasova, 24,73 posto, ili 6 mandata.

SDA je dobila 937 glasova, 14,23 posto ili 3 mandata

Lista za Prozor je dobila 509 glasova, 7,73 posto ili 2 mandata

Ostale stranke nisu prešle izborni prag.

Pregled koji su vijećnici dobili mandat za sastav novog saziva Općinskog vijeća Prozor-Rama:

Objava Utvrđeni rezultati lokalnih izbora: Devedesetki načelnik i 10 mandata u vijeću u općini Prozor-Rama pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

– Izborni etički kodeks ima za cilj da kroz različite aspekte osigura fer i korektnu predizbornu kampanju i same Lokalne izbore, kako bi građani općine Prozor-Rama  na pravičan način mogli odabrati svoje predstavnike u vlasti, u iduće četiri godine, rekao je za RV Mile Anić, predsjednik  općinskog Izbornog povjerenstva.

Političke stranke, koalicije i nezavisni kandidati potpisivanjem Kodeksa prihvaćaju principe kojima će se rukovoditi tijekom izborne kampanje, kao što su pravednost, zakonitost, transparentnost te uzdržavanje od govora mržnje.

Inicijativa za izradu i praćenje Etičkog kodeksa je pokrenuta od strane Misije OESS-a u BiH. Kodeks je izrađen na osnovu prijedloga dobivenih od lokalnih dužnosnika i organizacija civilnog društva iz 22 lokalne zajednice, koje sudjeluju u ovoj inicijativi, uključujući i Općinu Prozor-Rama.

Objava U Prozoru potpisan Izborni etički kodeks o ponašanju političkih subjekata na Lokalnim izborima 2020. pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Nakon što je svoje liste kandidat za načelnike/gradonačelnike i nositelje lista za Općinska, Gradska vijeća i Skupštine općina dan prije objavio HDZ BiH, svoje liste je jučer objavio i HDZ 1990.

Već na prvi pogled jasno je da će se ove dvije stranke, barem što se tiče hrvatskog političkog korpusa, u pojedinim mjestima biti oštri rivali u borbi za lokalnu vlast, no i da će djelovati jedinstveno u mjestima gdje je opravdana opasnost da bi mogli izgubiti. Primjerice u Stocu gdje će HDZ-ovog kandidata i aktualnog načelnika zajednički podržati, a u tom “lokalnom jedinstvu” pridružio im se i HSP BiH. – piše Dnevni.ba

MN: Najveće iznenađenje iz ‘Devedesetke’ u Čitluku

Najveće jučerašnje iznenađenje na listi HDZ 1990 je njihov kandidat za načelnika Općine Čitluk, mr. sc. Marko-Antonio Brkić, magistar društvenih znanosti i diplomirani kateheta iz Bijakovića, profesor Sveučilišta Hercegovina i nestranačka osoba.

Još zanimljivija informacija je da se radi o sinu cijenjenog profesora, prvog rektora Sveučilišta Hercegovina, i političara, pokojnog Milenka Brkića. Prof. Milenko Brkić je nakon smjene Stjepana Kljujića s dužnosti predsjednika HDZ-a BiH imenovan vršiteljem dužnosti predsjednika te stranke, a kasnije je bio obnoviteljem Hrvatske narodne zajednice (HNZ). No, prof. Marko Antonio Brkić je i brat Josipa Brkića, zamjenika ministra vanjskih poslova BiH i člana HDZ-a BiH.

Po mišljenju mnogih, dobrih poznavatelja političkih zbivanja u Čitluku, HDZ 1990 nije mogao istaknuti boljeg suparnika HDZ-ovom kandidatu Marinu Radišiću i aktualnom načelniku Općine Čitluk koji se bori za drugi mandat i gdje ova stranka oduvijek ima svoga načelnika.

“Prihvatio sam prijedlog za kandidaturu za načelnika općine Čitluk zbog uvjerenja da nam je svima dužnost, kad za to sazrije vrijeme, dati vlastiti doprinos izgradnji što snažnijeg demokratskog društva, s ciljem ostvarivanja brojnih potencijala i angažmana svih resursa koji nam stoje na raspolaganju. Općina Čitluk zaslužuje nakon 30 godina faze uspostavljanja demokracije prijeći u fazu demokratskog razvitka u kojoj će do kraja biti osnažene i ostvarene brojne prednosti koje Brotnjo ima u odnosu na druge lokalne sredine, u kojoj će Bijakovići i Međugorje kao mjesta posebnoga karaktera biti zaštićeni i na funkcionalan način uključeni u razvoj cijelog Brotnja, pa i cijele Hercegovine, u kojoj će mladi poduzetnici dobiti povjerenje i priliku koju traže u inozemstvu, kako bi mogli biti pokretači gospodarskog i socijalnog razvoja, u kojoj će Brotnjo biti prepoznato kao prostor održivog razvoja, u kojemu ima dovoljno mjesta za sve dobre ljude, u kojemu će biti prepoznata važnost obrazovanja, istraživanja i razvoja, jer se samo tako može postići vrijednost najvažnijeg resursa u razvoju lokalne sredine, a to je čovjek”, rekao je Brkić u svojoj prvoj izjavi kao kandidat na načelnika.

Njegova poruka daje novu dimenziju u nastupajućoj predizbornoj kampanji jer je naglasio kako mu je “namjera voditi pozitivnu kampanju, nikako rušiti ono što je već postignuto i izgrađeno trudom mnogih vrijednih pojedinaca, nego dograđivati na opću korist svih građana Brotnja i cijele Hercegovine”.

HDZ BiH ponovno će pokušati osvojiti Prozor-Ramu

Međutim, svakako će zanimljivo biti i pratiti borbu za vlast u ostalim lokalnim zajednicama. Primjerice u Livnu gdje su kandidati obje stranke liječnici –  kandidat za gradonačelnika HDZ-a BiH dr. Darko Čondrić, a HDZ 1990 dr. Nediljko Rimac, ali i Prozor-Ramu gdje je dugogodišnjem ‘Devedesetkinom’ načelniku dr. Jozi Ivančeviću protukandidat Ilija Petrović.

Međutim, kao i uvijek, za Prozor-Ramu, općinu sa najvećim proračunom prema broju stanovnika, opravdano vodi se nova-stara bitka dva HDZ-a, a tamošnji načelnik dr. Jozo Ivančević već se MUP-u Republike Hrvatske potužio zbog sumnji u malverzaciju osobnim podatcima Ramljaka u Hrvatskoj i mogućnost izbornog inženjeringa. Do sada to je za najjaču bh. stranku s hrvatskim predznakom, HDZ BiH, bila neosvojiva utvrda

Sudeći prema kandidatima, i u Ljubuškom se čeka borba za svaki glas – aktualnom vršitelju dužnosti načelnika, mladom HDZ-ovcu Vedranu Markotiću, nakon odlaska u Hrvatski sabor dotadašnjeg gradonačelnika Nevenka Barbarića, HDZ 1990 suprotstavlja Radoslava Radišića, a u Neumu Ivu Bačića za načelnika općine protiv HDZ-ovog kandidata Dragana Jurkovića. Također u borbi za općinu Kreševo HDZ-ovac Renato Pejak ima protukandidata u Mati Barišiću iz HDZ 1990, a u Odžaku HDZ-ovka Nada Ćulap protiv ‘Devedesetkinog’ Drage Zečevića.

No, ono što mnoge začuđuje je i to da ova stranka nema kandidate za gradonačelnika Širokog Brijega i Čapljine, pogotovo Čapljine gdje je jedno vrijeme imala vlast. Točnije, u Čapljini HDZ 1990 uopće nema svoje liste, tako da će ta stranka u sljedeće četiri godine faktički u Čapljini samo vegetirati čekajući neka bolja vremena ili, možda, smirivanje političkih (ne)prilika. ‘Devedesetka’ nema svoje kandidate ni za načelnika općine u Ravnom i Posušju, kao ni u Domaljevcu.

Objava Izbori 2020: Borba za prvog čovjeka u Prozor-Rami, Ljubuškom, Čitluku, Neumu i Livnu, ali i Kreševu i Odžaku pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Lokalni izbori 2020. godine odgođeni za 15. studeni pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Raspisani lokalni izbori za 4. listopada 2020. godine pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Ima li oporba snage potući neke čelike općina, ili sigurno idu u novi mandat, ima li HDZ BiH nakon svih ovih godina ponuditi nešto novo, možda i neku ženu, budući da Hercegovina nikada nije imala nijednu gradonačelnicu, pitanja su koja se već sada nameću.

Upitan u kojim općinama HRS izlazi na izbore, predsjednik Slaven Raguž kaže da za sada jedino može reći da na izbore idu samostalno, a da ćemo na informaciju u kojim općinama i s kojim kandidatima, morati sačekati, dok se usuglase na tijelima stranke. Devedesetka je također javnosti nedavno javila da na izbore izlazi samostalno gdje je hrvatsko življe većinsko, što bi u praksi značilo da će u Rami imati svoga kandidata, i boriti se sa HDZ-om BiH, a recimo u Stocu podržati Stjepana Boškovića.

Ljubo godinama

Mostar, kao što je poznato, već godinama nema izbora. Na gradonačelničkoj funkciji 16 godina je zacementiran Ljubo Bešlić, koji zbog zdravstvenog stanja već neko vrijeme i ne radi. Što milom, što ‘silom’ Ljubo Bešlić je prvi čovjek grada na Neretvi od 2004. godine. Za dogradonačelnika Grada Mostara Ljubo Bešlić izabran je sredinom prosinca 2003. godine, a za gradonačelnika Grada sredinom prosinca 2004. godine.

Na drugi mandat gradonačelnika Mostara Ljubo Bešlić je izabran u prosincu 2009. godine, a od tada je na čelu grada zahvaljujući činjenici da se izbori u gradu na Neretvi ne održavaju. Hoće li biti izbora u Mostaru pitanje je za milijun maraka, a ako ih bude ovdje će biti šarolika lepeza kandidata, iz svih sfera življenja, ne baš naivno zabrinutih za stanje u gradu.

Gradonačelnik Miro Kraljević (HDZ BiH) na čelu Širokog Brijega je 16 godina. Na lokalnim izborima 2016. osvojio je 6650 glasova ili 68 posto glasova, a njegov protukandidat Deni Ćorić (Hrvatski savez HKDU-HRAST) 3100 glasova, ili 32 posto glasova. Kraljevića je svaki mandat pratio solidan protukandidat, a izvjesno je da će ga ovaj put ponuditi i HRS.

Načelnik Ljubo Grizelj (HDZ BiH) na lokalnim izborima 2016. s 3724 glasa potvrdio je drugi mandat, dok je njegov protukandidat Ivan Marić (HDZ1990) imao samo 809 glasova. Grizelj se sprema po treći mandat.

Posuški načelnik Branko Bago prvi put je za načelnika izabran kada i Grizelj i jedan je od mlađih HDZ-ovih načelnika i kraćega staža. Na izborima 2016. uvjerljivo je ušao u drugi mandat s osvojenim 3731 glasom, dok je njegov protukandidat Vjekoslav Bakula osvojio 1332 glasa.

U Prozor Rami lokalni izbori redovito budu najzanimljiviji. Ovdje je uvijek jaka borba dva HDZ-a, a mnogi će reći da samo ovdje, i ponegdje još malo – Devedesetke stvarno ima. Na prošlim lokalnim izborima Jozo Ivančević (HDZ 1990) osvojio je mandat s 3548 glasova, dok je Ante Pavličević (HDZ BiH) osvojio 3245 glasova. Da će napeto biti i u listopadu govori činjenica da je Dragan Čović ovdje za predsjednika općinskog odbora poslao ministra pravde Josipa Grubešu, ne bi li on okončao vladavinu Joze Ivančevića.

Nevenko Barbarić (HDZ BiH) za portal hercegovina.info najavio je odlazak. Da je ostao u utrci, borio bi se za svoj peti mandat. Ovako je na čelu Ljubuškog 16 godina. Kaže da je dosta i da je vrijeme za mlade ljude. Na zadnjim izborima osvojio je 5158 glasova, a njegov protukandidat Ante Paponja (nezavisni kandidat) čak 4807 glasova. Bilo je tijesno u Ljubuškom.

Marin Radišić (HDZ BiH) kratko je načelnik Čitluka, prije njega godinama je tu dužnost obnašao Ivo Ino Jerkić. Na minulim izborima osvojio je 4199 glasova, a protukandidat mu je bio Pero Barbarić (Hrvatski savez HKDU-HRAST-HDZ1990) s 3303 glasa. U Čitluku se već pitaju hoće li Pepi opet u utrku s Radišićem.

Iza načelnika Tomislavgrada su tri mandata. Ivan Vukadin (HDZ BiH) 2016. osvojio je mandat s 4804 glasa, a Ivan Krstanović je uspio osvojiti 38.20 posto glasova.

I u Čapljini oko lokalnih izbora bude uvijek veselo, i općepoznato je da Smiljan Vidić (HDZ BiH) ima jaku oporbu. Na izborima 2016. Vidić je osvojio 5888 glasova, a njegov protukandidat Milenko Soče(Za Čapljinu zajedno! HDZ 1990 i Čapljinska neovisna stranka) 3051 glas.

U Ljubuškom i Neumu HDZ BiH će imati nove kandidate

Osim Ljubuškog, HDZ BiH će promijeniti načelnika i u Neumu. Živko Matuško izgubio je povjerenje stranke, te smijenjen, o čemu smo i pisali. Na izborima 2016. osvojio je 979 glasova, a Zoran Krešić (HDZ 1990) 879 glasova. I u Ravnu je godinama uvijek isto. Iza Andrije Šimunovića (HDZ BiH) su četiri mandata. Na prošlim izborima u ovoj maloj općini 690 glasova otišlo je Šimunoviću, dok je kandidat HDZ-a 1990 Marko Radić dobio 111 glasova.

Poput Mostara, Širokog, Ljubuškog, Stoca i Ravnog, i Livno ima dugovječnog načelnika. Iza Luke Čelana (HDZ BiH) su četiri mandata. 16 godina je načelnik Livna, a na prošlim izborima osvojio je 5199 glasova, dok je njegov protukandidat Božo Perić iz Devedesetke osvojio 4788 glasova.

Osim Prozora Rame, Devedesetka je imala načelnika i na Kupresu. 2016. izabran je Milan Raštegorac s 849 glasova, dok je Mario Lovrić iz HDZ-a BiH osvojio 775 glasova. Raštegorac se povukao, Kupres nema novca za prijevremene izbore, pa će čekati redovite u listopadu.

Na koncu – Stolac. Zašto na koncu. U listopadu 2016. u ovoj su općini nasilno prekinuti izbori, što je rezultiralo sudskim procesom liderima svebošnjačke koalicije Inicijativa za Stolac. Na ponovljenim izborima koji su održani kroz koji mjesec četvrti mandat je potvrdio Stjepan Bošković (HDZ BiH). Osvojio je 4794 glasa, a protukandidat Mato Komšić (SDFBiH) 3315 glasova. Bošković u hrvatskom korpusu nije imao protukandidata, a za Komšića su glasovali Bošnjaci, na što ih je pozvala Inicijativa za Stolac, koja je zbog nereda u Stocu ostala bez kandidata.

Da je bilo brojne moći, kao u Federaciji, i Stolac bi tada dobio Komšića, samo Matu.

I na koncu, mnogi su stajališta da na lokalnim izborima neće biti većih iznenađenja, odnosno da će se glavnina (grado)načelnika potvrditi. Međutim, već u veljači znamo da na čelo Ljubuškog i Neuma dolaze novi HDZ-ovi kandidati, a uskoro bi trebali biti poznati i kandidati HRS-a i Devedesetke. Tko god da ostao ili došao, jasno je da izborna godina u Hercegovini neće biti dosadna.

/Izvor: Hercegovina.info/

Objava Hoće li HDZ BiH 20 godina zadržati jedne te iste (grado)načelnike, dolaze li novi ljudi i gdje pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

– HDZ 1990 nema ništa protiv da se ide u pravcu spajanja općih i lokalnih izbora. Međutim, bojim sa da će se spajanjem izbora usložniti predizborna kampanja i retorika te da građani neće imali prigodu prepoznati politike jer su apsolutno različite politike na razini države i na lokalnoj razini, gdje se priča o komunalijama i drugim lokalnim stvarima – kazao je Cvitanović u izjavi za Fenu.

Ono što je pozitivno u spajanju izbora jeste, kako kaže predsjednik HDZ-a 1990, da bi to trebalo pridonijeti političkoj stabilnosti, odnosno stabilnijem funkcioniranju vlasti.

– Spajanjem izbora ne bi svake dvije godine bila predizborna kampanja, što znači da se duže vrijeme ne bi bavili predizbornim temama već poslom koji smo, mi političari dužni raditi – ocijenio je Cvitanović.

Objava HDZ 1990 podržava inicijativu o spajanju lokalnih i općih izbora u BiH pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Općinski izbori 2016.  u BiH su iza nas. O tim izborima u općini Prozor-Rama, sastavu novog vijeća,  projektima te planovima u novom mandatu razgovarali smo s načelnikom općine dr Jozom Ivančevićem.

Gospodine Ivančeviću najprije Vam želimo uspješan daljnji oporavak nakon liječenja i čestitamo Vam novu izbornu pobjedu. Kakva je Vaša procjena ovih  lokalnih izbora?

Ivančević:  Najprije, zahvaljujem se svim građanima koji su izašli na izbore i zahvaljujem se na daljnjoj podršci.

Veseli me to da su brojni sugrađani odabrali interese Prozora – Rame staviti na prvo mjesto, naspram grupi koja je odlučila raditi za tuđe ciljeve.  U ovom izbornom ciklusu postojao je plan osvojiti Ramu i njene vrijednosti otuđiti u korist drugih centara. Pripreme za to počele su davno u Mostaru, Sarajevu pa i u Zagrebu. Dio plana bio je i „osvajanje“ Franjevačkog samostana Rama Šćit. Ignorirana je volja ramskih fratara, za gvardijana je postavljen fratar koji je sklon HDZ-u BiH, a Dragan Čović je ove godine, prvi put nakon više od 10 godina, došao na Šćit na blagdan Male Gospe.

Također je otpočela kampanja obećavanja posla od strane nekih poduzetnika okupljena oko zagrebačkih biznismena koji su se predstavljali kao spasitelji Rame. Rukovodstvo Elektroprivrede danima je boravilo u Rami, privremeno zapošljavali i obećavali nova zapošljavanja. Obećavani su poslovi u graničnoj policiji, u brojnim federalnim i županijskim institucijama.

Sve je to bilo prepoznato od naroda i svi oni su kažnjeni manjim brojem glasova.

Narod je to prepoznao i ponovno kaznio HDZ-e.

Imali ste i burnu borbu vezanu za  dopisno glasovanje?

Ivančević: Da, i to je bio dio plana preuzimanja Rame. Na razne načine su došli do dokumenata drugih osoba, lažirali njihove potpise i kuverte sa glasačkim listićima upućivali na unaprijed utvrđene adrese u Hrvatskoj. Čak su napravili i neke punomoći kod javnih bilježnika, vjerojatno falsificirane, koje su im trebale pomoći pri preuzimanju kuverti sa glasačkim listićima od poštara. Stotine osoba koje su tako glasovali nisu ni znali u što su uključeni, kao što ni desetine domaćina na adresama gdje su stizali glasački listići nisu znali za to. Mi smo blagovremeno prepoznali veliku prevaru, prijavili sve nadležnim policijskim i pravosudnim tijelima. Znamo da se to sada istražuje jer nam se javljaju ljudi kojima dolazi policija na vrata u sklopu istraga. Dio tih lažnih glasova je ipak stigao na adresu Središnjeg izbornog povjerenstva u Sarajevu, značajno je utjecao na rezultate izbora, ali tu sad ne možemo ništa.

Sramota je da je netko htio postati načelnik ili vijećnik na način da lažira tuđe potpise, lažira punomoći i čini brojne nezakonite radnje kojima je oštetio brojne osobe. Takvi su osramotili i sebe, ali i svoje kolege koji su bili na listama a nisu sudjelovali u prevarama, ali su osramotili i ovu općinu koja se sad provlači kroz policijske dokumente.

Još bih samo dodao da konkurencijska koalicija predvođena HDZ-om BiH nije predstavila nikakav izborni program, dakle, nije ništa službeno ni nudila ni obećavala biračima, što pokazuje da se samo pouzdavala u inženjering, u prijevare i nedozvoljene radnje.

Hoće li općina ustrajati na odgovornosti onih koji su vršili manipulacije dopisnim glasovanjem?

Ivančević: Postupak je već pokrenut i na tome ćemo ustrajati. I Središnje i Općinsko izborno povjerenstvo je u tom slučaju zakazalo te ćemo sigurno raditi na promjenama kako se to ne bi više događalo.

Pozivamo građane da i oni poduzmu pravne radnje budući da se radi o lažnim punomoćima i korištenju biračkog prava. Bojim se da bi građani mogli osjetiti neke posljedice davanja tih punomoći za  preuzimanje pošte i to u trajnom obliku.

Kako vidite većinu u novom sazivu općinskog vijeća? Tko će biti vlast, a tko oporba?

Ivančević:  Otvoreni smo za sve koji žele raditi samnom i HDZ-om 1990 za dobrobit naše općine. Spremni smo na suradnju sa svima koji nisu okaljali obraz i povrijedili zakon u kampanji i provedbi izbora. Siguran sam da takvih ima dovoljno, sigurno više od prevaranata od kojih ne očekujem suradnju. Ovih dana javno ću pozvati na suradnju i započeti razgovore oko formiranja vlasti.

Koji su strateški planovi u novom mandatu?

Ivančević: Do sada je uređeno niz projekata: uređenje grada, vodovod za naselja po obodu Ramskog jezera, vodovod na Gračacu, započela je gradnja vodovoda za Gmiće, Borovnicu, Paljike, Omatala, Ćališe, Lapsunj, Šlimac, Družinoviće, izgradnja lokalnih asfaltnih cesta, Dom za starije i nemoćne je pri samom završetku, dograđena je zgrada Srednje škole Prozor, urađen je krov osnovne škole u Prozoru, sređene su škole u Ripcima i Rumbocima, renovirana škola na Ustirami…. Sve to građani već znaju i nema potrebe da ponovno nabrajamo. Upravo zbog toga su nam iskazali ponovno svoje povjerenje.  To smo radili prije izbora, nastavljamo i nakon izbora istom dinamikom, a time smo pokazali da radimo kako treba, a ne radi izbora.

Imamo još puno planova. Naši strateški ciljevi su nastavak izgradnje infrastrukture, izgradnja pročistača otpadnih voda, nova crpna stanica na izvorištu Krupić, ulaganja u Dom zdravlja, izgradnja novog Dječjeg vrtića, daljnja potpora obrazovanju kroz ulaganje u škole, stipendiranje, prijevoz učenika, poticaji u zapošljavanju i poljoprivrednoj proizvodnji,razvoj turizma,.

Pojačati ćemo napore u traženju investitora. Znamo da nam je to bolna točka, no, poticaji koje nudimo moraju imati bolji učinak. Najveći problem je BiH kao država koja je politički nesigurna i koja zapravo odbija i strane i domaće ulagače, zbog koje narod danas iseljava širom svijeta. Mi sa svoje strane pripremamo infrastrukturu koja je osnovni preduvjet za bilo kakve aktivnosti oko zapošljavanja. Potpuno smo otvoreni za sve naše poduzetnike, projekte s koje god strane dođu i  koji su realno izvedivi. Općina i ja osobno ćemo stajati na raspolaganju za svaku dobru projektnu ideju. Trebamo svi zajedno izaći iz tog nekog pesimizma i sivila, jer će pozitivno okruženje biti najbolji jamac uspjeha svakog poslovnog projekta.

Planovi su i dalje veoma ambiciozni. Prozor – Rama će još jedan periodu biti najveće općinsko gradilište u državi. Hoće li biti dovoljno novca?

Ivančević: E, to je pitanje svih pitanja. Jer, bez novca nema ni radova, ni izgradnje, i ja sam toga veoma svjestan. Odmah da odgovorim: ova općina ima i imati će novca za sve potrebne radove. Trebala je to imati uvijek jer na ovoj općini mnogi već odavno zarađuju i odvlače novac u druge centre. Mi smo to nekako zaustavili, ušli smo u borbu za taj novac sa elektroprivrednim poduzećima iz Mostara i iz Sarajeva. Nismo imali razumijevanja kod njih, pa smo odlučno pokrenuli sudske sporove koje smo dobili i kroz koje smo osigurali dio novca.  Elektroprivrede su nastavili sa praksom manjeg plaćanja, pa smo mi pokrenuli i nove sporove kroz koje ćemo dobiti nova sredstva. Prilika je da kažem i to da smo nedavno protiv odgovornih osoba u elektroprivrednim poduzećima podnijeli i kaznene prijave. Dakle, u traženju svojih prava nećemo prezati ni od koga, i to je jedini recept u borbi protiv onih koji su planirali otimati od Prozora – Rame i graditi svoje centre. Zato je takvima trebala promjena općinskog rukovodstva, zato je trajala velika borba za Ramu na ovim izborima. Nisu uspjeli pa idemo dalje. Ja vidim da me u tome podržava narod, da me podržavaju brojni intelektualci, da me podržavaju čak i osobe iz drugih mjesta, jer je to borba za pravdu, borba za dostojanstvo malih sredina. To me raduje i daje mi snage da nastavim.

Objava Jozo Ivančevič: Spremni smo raditi sa svima koji žele dobrobit općini Prozor-Rama pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.