Zalihe na minimumu

Došlo je do izmrzavanja pupoljaka, što će smanjiti prinose

Visoka cijena

Objava “Crveno zlato” do rekordne četiri KM pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Na kraju četvrtog mjeseca ove godine, u vrijeme kada su mraz i snijeg poharali poljoprivredne usjeve na većem dijelu općine Prozor-Rama, posjetili smo obitelj Dervišbegović na Dugama.  Dervišbegovići; Emir, Zlatka, Ibrahim i Adis bili su u poslu proljetne sadnje. Tada smo zabilježili njihove nasade u plasteniku i malinjake dok je zemlja tek pripremana za druge povrtlaske kulture. Ovih dana smo posjetili tu radišnu obitelj da vidimo što je sa tim njihovim zasadima.

http://Važno je boriti se…

Uz rječicu Krupić čuje se samo žubor hladne vode. I ptice i cvrčci su se negdje sakrili u debelu hladovinu pred ovom pasjom vrućinom. Jutarnji su sati, a već kao da je podne. Tu i tamo osjeti se rosa koja je nastala zbog blizine Krupića i Duških vodopada.

Ibrahim je već tu. Pregleda kukuruz i otkida sa stabljike one koji su spremni za plasman na tržnicu.

Dok pokazuje kvalitetu kukuruza šećerca za kuhanje i pečenje Ibrahim priča o nasadu: „Posijali smo kukuruza oko 6 duluma sa oko 10.000 sadnica. Sve to prodajemo po pijaci, a ima i narudžbi. Morali smo staviti zaštitu od ptica jer im je ovaj kukuruz dobra hrana.“ Ubra nekoliko komada i krenusmo prema malinjaku.

Iako je toplotni val u svom najjačem izdanju, kod Dervišbegovića je radni val branja malina tek započeo.  Vruće je, još uvijek ima rose po malinjaku, ipak, čuje se veseo razgovor kao da su u nekom kafiću, a ne u branju malina. Dok oni beru zrele plodove, pčele marljivo oprašuju tek procvjetale cvjetove.

O malinjaku Ibrahim iznosi stanje: „Ovdje imamo oko 4,5 duluma malina, vilameta rane dulum, a polke 3,5 duluma te očekujemo prinos od oko 4,5 tone. Otkupna cijena maline je nikakva. Zato što stignemo beremo sami jer je nemoguće plaćati radnike uz cijenu od 1,70 KM. Ponekada pozovemo svoju susjedu koja nam pomaže. Radnike se isplati plaćati kada su cijene zadovoljavajuće. Na taj način imamo koristi i mi proizvođači i radnici. Ovako smo svi na gubitku. Sezona je tek počela i trajat će do prvih mrazeva. Država bi se trebala svakako konačno zauzeti za poljoprivrednike i zaštititi zagarantiranom cijenu otkup njihovih proizvoda.“

Za usporedbu dodat ćemo samo činjenicu da Europska unija za poljoprivredu izdvaja 12 puta više od BiH –  Prisjetimo se i sudskih procesa koji se vode protiv brojnih dužnosnika zbog malverzacija sa poljoprivrednim poticajima. Upravo u takvoj situaciji poticaje od države dobivaju podobnici, a ne oni koji se zaista bave poljoprivredom i od toga žive. Trebala bi država konačno shvatiti da joj je potrebno ministarstvo poljoprivrede na razini države. Naravno da rade, a ne da budu samo na broju za „uhljebljenje kadrova“.

Odatle smo krenuli dalje, do nasada paradajza i drugih kultura. Kada smo stigli do plastenika vidjeli smo već u gajbama složene crvene jedre plodove koji čekaju kupce. I ovdje je sezona tek počela.

„Ovaj paradajz koji imamo u plasteniku tek je krenuo i može se prodati na pijaci. Cijena mu je još solidna. Imamo ga i na otvorenom, no on nije još za branja. Imamo ga oko 1000 sadnica i očekujemo urod od 5 tona. Tu je još i paprika roga za jesensko branje, odnosno, za spremanje zimnice. Nje iamo oko 4000 sadnica te je mogući urod od 3 tone. Također imamo i krastavce za kiseljenje koji je 800 sadnica te očekujemo prinos od 1,5 tona.“ Sa osobitom ponosom iznose ove informacije Ibrahima. I kada se vide ovi plodovi i nasadi zaisita ima pravo biti tako ponosan.

Uputismo se uskim puteljkom kojim hode samo mali traktori kako bismo stigli iznad Duga. Kad tamo? Tamo ugledasmo veliko svjetlo plavo polje kupusa. Odmah na početku stoje pripremljena crijeva i prskalice za natapanje. Pumpa koja je kod kuće pogoni vodu koja stiže tu i natapa ovaj ogromni prostor. O ovom nasadu Ibrahim kaže:“Također i ovdje imamo paradajza koji još nije sazrio. Kupusa je ovdje posađeno oko 60000 sadnica. Imamo rani koji već prodajemo i kasni koji će biti za kiseljenje na jesen. Redovno navodnjavamo kupus i čupamo travu. Poljoprivredom se ne isplati baviti, ako se plaća radnike uz ovakve cijene. Sve morate sami raditi i jedino je tada isplativo. U sustavu poticaja u poljoprivredi treba dobro voditi računa kome se daje. Ne treba davati pare, može se dati poticaje u sjemenima, mašina i tako nešto slično.“

Sve ovo što je pobrojano Dervišbegovići rade sami. Posla imaju puno, ali se isplati sav trud. Njihov rad donosi plodove, a oni će donijeti zaradu. Ne uzdaju se ni u kakve poticaje, nego u vlastiti rad.

Objava Radom do plodova pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Malinari podvlače da su svjesni da im je ova godina pružila brojne izazove, te da je mogu prevazići jedino uz suradnju proizvođača, otkupljivača i struke.

Naglasili su želju da se ograde od svih pokušaja zloupotrebe položaja malinara i osudili  izjave pojedinaca koji ovih dana rade na tome da politizuju njihove probleme.

– U pitanju je opstanak malinarstva u našoj državi i tu nema mjesta za politiku. Pozivamo i proizvođače i otkupljivače da se suzdrže od ishitrenih izjava i da se ne obaziru na sve učestalije provokacije – ističu oni.

Nedopustivim smatraju nastojanja da se malinare iskoristi za prikupljanje političkih poena. Naglašavaju da je svako ko ima neki konstruktivan prijedlog pozvan da se uključi u njihov rad, a sve one koji misle da na tuđim problemima mogu graditi svoj lični rejting mole da prekinu sa zbunjivanjem javnosti i širenjem dezinformacija.

Objava Malinari: Osuđujemo pokušaje politizacije naših problema pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Proizvođači ogorčeni zbog cijene malina od 1 KM: Ne smijemo zavisiti od lobija hladnjačara pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Kada počnete otkrivati ovaj naš mali svijet uvijek se iznova iznenadite novim spoznajama, novim zanimljivim, radišnim ljudima, novim vrijednostima koje pored nas prolaze tek tako. I da obiđete cijeli ovaj naš planet uvijek ćete se sjećati i vraćati svom malom kutku koji je najlješi dio našeg svijeta. Naša zemlja je ista kao i u drugim državama, ali je, ipak, drugačija, kao da na svoj način traži baš nas koji smo nikli na njoj. Nas koji smo tu obikli i čeka nas da se sastanemo s njom u vječnosti.

Nedavno smo pisali o malom dijelu naše općine Prozor-Rama koje obiluje svojom prirodnom blagodati. Pisali smo o mjestu Duge koje je poznato već stoljećima po svojim uzgajivačima povrtlarskih kultura.

Sada donosimo jednu kratku priču o čovjeku koji je prisiljen ratnim djelovanjem morao sigurnost naći u Danskoj. Tamo je pokupio brojna iskustva, vratio se u svoje Duge te ono svoje prošireno znanje primjenio na svojoj zemlji, u svojoj općini. To svoje znanje pretvorio je u sočne jagode kojima ne mogu odoljeti kupci iz bližeg i šireg okruženja.

Nusret Nuspahić cijeli svoj život nije ništa drugo radio osim bavljenja poljoprivredom. Kroz svoj radni vijek uzgajao je brojne povrtlarske kulture. Rat ga je prisilio da se na neko vrijeme skrasi u Danskoj. Tu su mu se djeca školovala, tri kćeri i jedan sin koji je  čak završio dva magisterija i radi kao kapetan broda. Djeca su ostala u Danskoj, samo jedna kćer se udala u Bugojno pa mu je najbliže i priskoči kada mu je potrebna pomoć.

O svom životu Nusret kaže: „Sedam godina sam proveo u Danskoj. Nostalgija me stalno proganjala. Jednostavno, nisam mogao više i vratio sam se u svoje mjesto. Volim slobodu i da se osjećam slobodno kao ptica. Tamo to nisam imao. Moja sloboda je ovdje.“

Nakon što se vratio u Duge Nusret je započeo ponovno s poljoprivredom. Nabavio je vlastitim sredstvima plastenik te je u njemu uzgajao različite rasade i povrtlarske kulture, a onda se orjentirao na uzgoj jagoda.

„Samo jedan plastenik ima oko 400 m² i još sam posadio oko dva duluma malina, oko  2000  sadnica sorte mikera i vilameta. Uglavnom to radim sam uz potporu obitelji i uzimam ponekad radnike. Teško je naći poštena radnika. Evo iz ovog plastenika ovdje očekujem prinos jagoda od oko tonu i pol. Cijena je zadovoljavajuća i bila je 7 KM za kg, a sada smo je spustili na 6 KM. Jagodu beremo već od početka četvrtog mjeseca i bit će je do kraja petog mjeseca. Sve je maloprodaja i to na pijaci ovdje u Prozoru ponedjeljkom, srijedom u Gornjem Vakufu-Uskoplju, petkom u Bugojnu. Sve se uvijek proda.“ O svom radu i proizvodima rekao je Nusret.

U zadnje vrijeme svjedoci smo kako vremenske prilike nisu nimalo pogodovale poljoprivrednim proizvođačima. Pitali smo Nusreta što on kaže o tome i može li se od poljoprivrede živjeti. „Od poljoprivrede se ipak može živjeti, a može onaj koji to voli i hoće da radi. Čovjek mora biti slobodna ptica i to voljeti.“ Taj svoj rad potvrdio je kvalitetno opremljenim plastenikom gdje je izvršena potpuna zaštita jagoda, a navodnjavanje je urađeno i po zemlji i visinsko kroz male rasprskivače. U toj izradi plastenika pomogao mu je sin koji živi u Danskoj. Sve što je urađeno, stvoreno je vlastitim sredstvima.

„Nisam član nijedne partije i svojoj djeci sam rekao da je najvažnije imati čist obraz i biti čovjek. Svi vidimo da je pogrešna politika države i da se o mladima ne vodi računa. Kada bi se malo bolje o njima povelo računa, ja vjerujem da bi bilo puno njih koji bi se vratili i ne bi odlazili odavde. Ne mora biti potpore, ali neka ga barem niko ne zeza.“ Prokomentirao je Nusret politička zbivanja i odlaske iz BiH.

Sa Nusretom smo se uputili od plastenika prema zasadu malina. Kada smo stigli do malinjaka imali smo što vidjeti. Bistra rječica Krupić teče uz sami nasad malina, jedan mali dio vode prolazi kroz plantažu.  Takav prostor i malinjak se može samo poželjeti.

„Očekivao sam barem četiri do četiri i pol tone malina, ali eto, mraz je učino svoje. Bit će popravke ako bi sada vrijeme bilo dobro i može se očekivati jedno tri i pol tone.“ S posebnim ponosom priča Nusret o malinama.

I tako dok priča hoda oko malina kao da su čeljade, a ne neka biljka.

Objava U svijet pođi, ipak, kući dođi pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Isporučena su peletirana gnjojiva, organo-mineralno Fertilux te folijarna.

Pozivaju se malinari da preko udruge mogu nabaviti potrebna gnjojiva za maline po povoljnoj cijeni.

EKO PLOD

Objava EKO PLOD: Obavijest za malinare pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Prva radnja nakon zimskog mirovanja je rezidba –prorijeđivanje dvogodišnjih izdanaka koja uključuje odabir odgovarajućih izdanaka. Pri ovoj mjeri odstranjuju se svi oštećeni, izmrzli te ostali nepotrebni izdanci.  Preporuka je za Willamette ostaviti 8-11 izdanaka, a Meeker  6-8  izdanaka na metar dužni.

Pošto ostavljeni izdanci nose rod potrebno je svaki pojedinačno vezati uz žicu naslona, špagom, vezicama ili na drugi način. Nepotrebni izdanci uklanjaju se u osnovi kako se ne bi stvarali patrljci. Uobičajena pojava u ovoj fazi je da se pupovi na ostavljenim izdancima ne razvijaju ravnomjerno te ih ne treba odmah uklanjati.

Preporučuje se u sezonama s lošijim vremenskim prilikama ostaviti veći broj izdanaka te ih kasnije ukloniti kako nam u slučaju slabijeg razvoja ili oštećenja izdanaka ne bi bio rijedak sklop.

Sljedeći korak je rezidba izdanaka iznad žice gdje se za meeker ostavljaju 3 pupa, a Willamette 4, a konačna visina izdanaka bi trebala biti 210 – 220 cm. Nakon prikraćivanja vrhove je ovbezno tretirati odgovarajućim preparatima na bazi bakra.

Tretiranje pripravcima na bazi bakra (NORDOX) obično se vrši u fazi bubrenja pupoljaka, a prije pojave zelenih vrhova. U starim nasadima gdje su vidljivi simptomi bolesti mogu se provesti dva prskanja u razmaku od 15 dana. Na lokalitetima i sortama gdje se javlja pepelnica može se u kombinaciji s prskanjem bakrom koristiti i fungicid (THIOVIT JET) za suzbijanje pepelnice zaostale na dvogodišnjim izdancima.

Kod polke je potrebno izdanke koji nisu ranije odstranjeni  odrezati u razini tla ili dublje. Preporuka je za Polku ostaviti 13-20 izdanaka na metar dužni.

Malina spada među voćarske kulture koje troše najviše  hranjivih sastojaka iz zemljišta jer svake godine daje veliki broj novih izdanaka i istovremeno donose obilan rod. Za uspješan rast maline potrebno je da zemljište sadrži i velike količine organskih tvari. Pošto su gotovo sva naša zemljišta siromašna humusom, potrebno je da se nedostatak nadoknađuje organskim gnojivima za vrijeme pripreme zemljišta, podizanja zasada i u toku gajenja maline.

Osnovna gnojidba maline izvodi se organskim i mineralnim đubrivima.

Gnojidba stajnjakom izvodi se u kasnu jesen a ukoliko to nije urađeno iz različitih razloga, onda ga treba obaviti u rano proljeće po otapanju snijega i prosušivanju zemljišta.

ORGANOMINERALNO GNOJIVO FERTILUX je jedan od noviteta u ishrani maline u BiH u ovoj sezoni. Ovo gnojivo je namjenski formulirano na osnovu potreba biljaka maline te sadrži neophodna hranjiva N, P, K, S i Mg kao I 33 % organske tvari životinjskog podrijetla. Njegovim korištenjem malinari nemaju potrebe korištenja različitih NPK gnojiva, a upotrebljava se u količini od 40 kg po dulumu zasada maline.

Jednu vreću od 20 kg primjeniti na početku vegetacije, odnosno nakon vezanja izdanaka započne intenzivan razvoj izdanaka  maline. Drugu vreću (preostalih 20 kg) primjeniti pred samu berbu plodova maline.

ORGANSKA PELETIRANA GNOJIVA (KOKOŠIJE ILI KOMBINACIJA GOVEĐEG I KONJSKOG) se uslijed nedostatka stajnjaka sve više koriste u proizvodnji maline. Ova gnojiva koriste se u količini od 75-100 kg po dulumu zasada maline i 100% su prirodni proizvod dozvoljen i u ekološkoj proizvodnji. Njihovim korištenjem smanjuje se unos sjemena korova u tlo u odnosu na stajnjak, a tlo obogaćuju humusom i mikroorganizmima.

Optimalne koncentracije N, P, K, Ca, Mg i S sadržane u njima jamče potpunu i uravnoteženu ishranu biljaka maline.

Primjena ovoga gnojiva za biljke maline je u dva termina:

• Na početku proljeća,prije same obrade zemljišta u rednom prostoru (polovina od ukupne količine)

• Mjesec dana kasnije (druga polovina)

Kako bi njihova fizička i kemijska svojstva došla do izražaja preporuka je peletirana gnojiva nakon primjene zatrpati 8-10 cm zemljištem.

U proizvodnji maline koriste se i dušična gnojiva KAN ili UREA ovisno o pH vrijednosti zemljišta. KAN u količini 25 kg po dulumu, a UREA 15 kg po dulumu.

Za dohranu biljaka maline koriste se i folijarna gnojiva, aminokiseline te različiti kristaloni.

Od folijarnih gnojiva preporučuje se korištenje AGROLEAF POWER linije gnojiva koja spadaju u vodeća svjetska folijarna gnojiva . Ova gnojiva su kompatibilna sa velikim brojem sredstava za zaštitu maline. Najbolje ih je koristiti za stimulaciju određene faze razvoja biljaka maline, situacijama stresa i poremećaja u ishrani te za korekciju sadržaja određenih elemenata.

Za upotrebu bilo kojeg programa gnojidbe u malinarstvu bilo bi poželjno uraditi kemijsku analizu tla prema kojoj bi se odredile točne količine potrebnih hranjiva.

Napomena:

U prostorijama udruge Eko-plod možete dobiti orijentacijski program gnojidbe maline u rodu kao i narudžbu istih.

Euppp “Eko-plod”

Objava EKO PLOD: Preporuka za poljoprivredne proizvođače (malinare) pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Sam stroj  funkcionira na temelju potiskujućeg zraka, posjeduje 7 različitih funkcija, priključuje se za traktor, a može brati maline visine do dva i širine do jedan metar, kako na ravnoj, tako i po brdovitoj površini.

Ovo je jedinstvena tehnologija zračnog branja koja najviše sliči na olujni udar koji opstrujava rodne grane prekidanim zrakom kontrolirane brzine te na prirodan način (bez fizičkog kontakta) vrši branje samo tehnološki zrelih plodova bez oštećenja.

Inače, same prednost ovog stroja su mnogobrojne, od selektivnog branja samo zrelog voća, bez  oštećenja biljke i ploda, do mogućnost branja od samog početka sezone, kao i branja istog plantažnog reda iz dana u dan bez bojazni o traumi ili oštećenju biljke.

Isto tako, prednosti zračnog branja u odnosu na ručno su i što zračno dnevno mijenja do 60 radnika/berača, zadovoljava standarde sigurnosti hrane, povećava prinos u kilogramima, sprječava pojavu i razvoj bolesti, osigurava proširenje zasada do ekonomske isplativosti, te povećava sadržaj suhe materije za 50 posto u odnosu na ručno ubrano voće.

Sam Josip Laštro kazao je kako je, nakon što je zasadio 6 duluma zemlje s malinama, krenuo u potragu za beračem malina. No, nakon silnih potraga za adekvatnim beračem, ostao je razočaran mašinama koje su bile preglomazne, te pravljene isključivo za ravne terene, što u BiH, s obzirom na konfiguraciju terena i nije od neke pomoći. Isto tako, cijene mašina na tržištu bile su prevelike, tako da je došao na ideju da sam napravi berač koji bi bio pristupačan cijenom, a i pogodan za sve terene.

– Polako sam na svom imanju u Busovači, uz veliku pomoć moje najbliže obitelji počeo da pravim ovaj BMB (Berač Malina Busovača) stroj. Moja obitelj, ja i malobrojni prijatelji radili smo dan i noć. Bilo je tu i uspona i padova , ali niti jednog trenutka nismo htjeli odustati. Svako novo jutro je donosilo novu ideju te smo se polako usavršavali sve do ovog konačnog stroja koji je sada pred vama – kazao je Laštro te najavio kako s istom ekipom kreće u gradnju još lakšeg BMB 2 stroja koji će se moći zakačiti i na manje radne mašine.

Inače, Lašto je svoj projekt BMB zaštitio kod Instituta za intelektualno vlasništvo BiH.

Objava Prezentiran prvi berač malina iz BiH pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Kako bi se izdanci u početnoj fazi sušenja oporavili, te da ne bi došlo do gljivičnog oboljenja i širenja na ostale zdrave izdanke potrebno je poduzeti određene mjere zaštite.

Potrebno je koristiti fungicid RIDOMIL GOLD MZ PEPITE .

To je kombinirani fungicid sa sistemičnim i površinskim djelovanjem.

Djelatnu tvar koju sadrži ovaj preparat (metalaksil- M) se odlikuje iznimno dobrom pokretljivošću u biljnim provodnim snopovima (uglavnom pokretljivošću prema gore). Samim time prati rast biljke premještanjem u novoizrasle biljne organe.  Dozvoljena doza je 2,3 – 5 kg /ha uz utrošak 1000 l/ha.

Dozvoljena je primjena dva puta godišnje tijekom jedne vegetacije. Sredstvo se primjenjuje zalijevanjem izdanaka u zoni korijena prije cvatnje I poslije berbe.

Nakon korištenja tog preparata potrebno je biljci dati određena hranjiva , a preporuka je  MEGAFOL.

Megafol je biostimulator biljnog podrijetla, koji na potpuno prirodan način djeluje antistresno, pojačava rast i razvoj biljaka i povećava prinose. Megafol je u potpunosti proizveden od biljnih sirovina i siguran je za korisnike, tretirane kulture i okoliš.

Megafol je jedinstvena kombinacija betaina, aminokiselina i proteina, koji štite biljku od biotskih i abiotskih stresova (ekstremne temperature, suša, oštećenja od tuče).

Preporučena količina hranjiva je  svakih 10-15 dana tijekom vegetacije 2-3l/ha,odnosno

0,2-0,3l/po dunumu.

Prije upotrebe ovih preparata obavezno pročitati upute koei je naveo proizvođač.

EKO PLOD

Objava Preporuka za poljoprivredne proizvođače (malinare) pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Prilikom obilaska malinjaka ovih dana svjedočimo jednoj novoj pojavi u malinjacima nasadima polke.

Zbog niskih temperatura i kasnih mrazeva u travnju došlo je do oštećenja vršnih izdanaka nakon čega je uslijedilo razgranjavanje izdanaka. Preporuka  u takvim slučajevima je da se uklanjaju svi novonastali (bočni) izdanci osim jednog vodećeg za daljni rast. Uklanjanje se preporučuje da bi biljke nastavile normalan rast i da bi se dobila optimalna gustoća sklopa.

Osim oštećenjih izdanaka kao posljedica kišnog razdoblja  pojavljuje se ljubičasta  pjegavost izdanaka, uvenuće pupoljaka maline ili didimela, naročito kod jednogodišnjeg tipa maline (polka).

Da bi se spriječilo širenje bolesti potrebno je tretiranje zaštitnim  sredstvom prije cvatnje i to Captan ili Quadris  100 ml/100 litara vode . Prskanjem ovim zaštitnim sredstvima zaustavlja se dalje širenje bolesti. Prskanje treba započeti kad se ostvare uvjeti za razvoj bolesti ( učestalo vlaženje od kiše i jutarnjih rosa).  Provode se maximalno dva tretmana u razmaku 10-15 dana. Quadris također suzbija plemenjaču i pepelnicu.

Objava “EKO PLOD”: Preporuka za poljoprivredne proizvođače (malinare) pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.