Piše: Tatjana Čalić

Mapa pokazuje poražavajuću brojku- čak 8% svih katastarskih naselja nemaju ni jednog maloljetnika. Riječ je o 804 naselja koja ulaze u sastav preko 90 opština ili grada u Bosni i Hercegovini, a prema podacima koje je BUKA dobila od Popovića najlošija situacija je u opštini Višegrad gdje čak 62 mjesta nemaju ni jednog maloljetnika, potom slijedi Trebinje (53), Rogatica (41), Goražde (38), Konjic (35), Rudo (33), Sokolac (32), Foča (31)…

Crvenom bojom su označena mjesta bez maloljetnika u Bosni i Hercegovini.

ŠTO SE DOGODILO SA NAŠIM SELIMA?

Da sela nestaju potvrdili su i podaci s popisa 2013. po kojima u 1.486 sela u BIH živi manje od deset stanovnika!
Za ovakvu situaciju možemo “kriviti” veći broj faktora. Tu je naravno rat, migracije selo-grad, a posljednjih par godina i pravi egzodus radno sposobnog stanovništva iz sela u zemlje EU. Zašto?

Većina će vam reći da se na selu jednostavno nije isplatilo raditi – nema nikakve agrarne strategije ili podsticajne politike, premija pa mala poljoprivredna gazdinstva nisu sposobna biti konkurenta i ostvariti profit. Reći će vam i da su sela zanemarena, da se u njih odavno ništa ne ulaže, nerijetko su i bez struje i dobre putne komunikacije sa drugim mjestima, a zimi, kada snijeg zatrpa, dosta ih bude danima odsječeno od ostatka svijeta.

Oni koji su ove probleme nekako prevazišli ili na njih zatvorili oči i nadali se boljoj sutrašnjici, sada su došli su do bezizlazne situacije, svoje proizvode više nemaju kome prodati.

Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara RS, kaže da situaciju u selima najbolje ilustruje podataka da je sektor mljekarstva u Republici Srpskoj 1996. godine imao 17.696 mljekarskih proizvođača, a danas svega 4.300.

Glavni krivac je, kaže, pogrešna politika: “Nemamo Strategije, nemamo podsticaje, nemamo zaštićenu domaću proizvodnju, nemamo pristup evropskim fondovima, nemamo poljoprivrednih kredita ili agrarne banke, nemamo popis poljoprivrednih gazdinstava, nemamo popis stoke, mehanizacije i ko će onda u takvoj situaciji ostati na selu i baviti se poljoprivredom. Krajnje je vrijeme da se u sela i poljoprivredu počne ulagati, jer bez sela neće biti ni gradova.”

O mjestima koja bukvalno nestaju, strategijama koje nadležne vlasti nikako ne donose, razgovarali smo i sa Mirhunisom Zukuć, predsjednicom Unije za održivi povratak

Prema njenim riječima situacija je najalarmantnija u Posavini, u selima ali i u samim gradovima -Derventa, Bosanski Brod, Modriča, Orašje, Odžak. U jednom selu u Modriči, kaže, osjetila se jako tužno jer je svaka druga kuća bila zaključana. Prazni se i Hercegovina, ljudi odlaze, prodaju imovinu. Isto je i kod Travnika, Zenice, u istočnoj Bosni.

Nažalost kaže, ni njihovi apeli i inicijative prema institucijama vlasti da se izradi strategija za zaustavljanje odlaska građana sa ovih prostora, nikada nisu naišli na razumjevanje i reakciju.

“Ljudi nam pričaju da su umorni od svih mogućih obećanja, nepravde, korupcije. Umorni su od višegodišnje portage za poslom ili ako imaju posao, što od plate ne mogu priuštiti ni osnovne stvari.  Ljudima koji su još uvijek ovdje, ili koji su na granici odlaska, zaista je potrebno da ova vlast nešto poduzme, da im ponudi nešto što bih ih zadržalo ovdje. Ono što narod traži, jeste, dajte nam šansu. A to se može obezbijediti kroz normalizovanje životnih uslova, davanja prilike ljudima da žive od svoga rada, mijenjanjem sveukupne klime i ambijenta u BiH”, naglašava naša sagovornica.

Izvor: buka.com

Objava U 804 mjesta u BiH ne živi ni jedan maloljetnik pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Alisa ima 17 godina, što je dovoljno da bi učila pjesme Sergeja Jesenjina u školi, ali ne i da kupi njegove knjige u knjižari.

U razgovoru za Radio Slobodna Europa ona objašnjava da je u prodavnici pitala za te knjige, a da su joj prodavci pokazali knjige umotane u plastiku.

“Zamolila sam ih da ih otpakuju da ih pogledam, ali osoblje prodavnice je reklo da to nije moguće, jer još nemam 18 godina”, kaže Alisa.

Putin je 2014. potpisao Zakon o vulgarnosti 2014. koji zabranjuje prodaju knjiga maloljetnicima, koje imaju vulgaran sadržaj, iako nacionalni nastavni plan predviđa slušanje nekih od ovih radova kao obavezno.

Zakon zabranjuje riječi koje koristi slavni pjesnik Aleksandr Puškin. Ruski velikani poput Vladimira Majakovskog, Sergeja Jesenjina i Josifa Brodskog se drže u tajnosti.

Natalia Kunšćikova, nastavnica književnosti u srednjoj školi, kaže da su to djela koja se moraju proučavati.

“Na primjer, ‘Na sav glas’ od Majakovskog. Kako možete pročitati riječ sa zvjezdicama, a da se rimuje? …’Moji uvaženi drugovi budućih naraštaja… čeprkajući ovih dana po okamenjenom ‘zvjezdica, zvjezdica…’, vi ćete se možda raspitati gdje se ja uklapam.”

Alisa se protivi zakonu i kaže:

“Čitam što želim. Zašto je meni to uskraćeno kao državljanki Ruske Federacije?“

Knjižari mogu biti kažnjeni i do 725 dolara ako ovakve knjige prodaju maloljetnicima i one im mogu biti zaplijenjene.

Vladislav Grigoriev, prodavač u knjižari, kaže da ponekad nema opravdanja za takvo označavanje.

“Ne mislim da dužnosnici to rade jer su nesposobni, ali to je kao transportna traka. Čak i ako cenzori koji to rade nisu nesposobni, onda moraju biti preopterećeni”, dodao je.

Na kraju, Alisi knjige kupuju roditelji kako bi ih mogla čitati.

Objava Putin zabranio “vulgarne” klasike književnosti u školama pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Kamp organizira američka nevladina organizacija PH International, a grant sredstva za potporu Programu osigurala je Vlada SAD-a (Odjel za međunarodne narkotike i provođenje zakona).

”Cilj je kampa obučiti sudionike kako koristiti društvene medije za liderstvo u društvenom aktivizmu te ih upotrijebiti u kontekstu vladavine prava u digitalnom dobu”, izjavila je za Fenu koordinatorica Programa Beti Čolak.

Nastavno osoblje, kako je kazala, bit će upoznato s metodama kako da kod učenika razvijaju vještine liderstva za pozitivne promjene u lokalnoj zajednici.

”Također, sudionici će se upoznati i educirati o internetu, internet alatima za društvene mreže, prednostima i opasnostima koje mreže donose u suvremenom svijetu, a kroz teorijske uvode i praktičan rad naučit će kako upotrijebiti mreže za bolju komunikaciju i obrazovanje te se zaštititi od potencijalnih opasnosti”, kazala je Čolak.

Na pitanje koliko je maloljetnička delinkvencija izražena u HNŽ-u, Čolak je navela podatak MUP-a HNŽ-a koji govori da se ona svake godine povećava, te da je najveći problem to što se ona ne prijavljuje.

Što se tiče oblika u kojima se javlja, u pitanju su većinom sitne krađe, razbojništvo i uporaba opijata.

Program socijalizacije s pravom i prevencija maloljetničke delinkvencije u BiH implementira se od siječnja 2017. do studenoga 2018. godine u Hercegovačko-neretvanskoj i Zeničko-dobojskoj županiji, uz punu suradnju relevantnih vladinih dužnosnika, škola i policije.

Osnovni je cilj Programa pomoći svim akterima u nastojanjima da ojačaju vladavinu prava i smanje stopu maloljetničke delinkvencije u BiH, kazala je Čolak.

Objava Na području HNŽ-a u porastu maloljetnička delinkvencija pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Prilikom pronalaska ista je bila u besvjesnom stanju, a noge i usta su joj bila zavezani trakom. Na mjesto događaja odmah je upućena policijska patrola koja je osigurala mjesto događaja, dok je oštećena prevezena u Dom zdravlja Gornji Vakuf – Uskoplje, gdje joj je pružena medicinska pomoć i konstatirane lakše tjelesne ozljede.

Očevidne i druge radnje na utvrđivanju svih okolnosti ovog kaznenog djela i otkrivanju izvršitelja poduzimaju službenici Sektora krim policije SKP MUP-a SBŽ Travnik.

Kako je priopćio glasnogovornik Uprave policije MUP-a SBŽ Rusmir Prohan za Bljesak.info, tijekom jučerašnjeg dana privedeno je nekoliko osoba na saslušanje povodom ovog događaja.

"Još nemamo u potpunosti opis izvršitelja, ali mislim da bi istragom koja je u tijeku ovaj slučaj mogao biti završen u narednih dan-dva", kazao je Prohan za Bljesak.info.

Objava Djevojčica pronađena vezana u nasadu malina, policija vrši istragu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.