Skupština je održana prema usvojenom Dnevnom redu i sljedećim točkama:

• Izvješće o radu udruge za 2022. godinu
• Financijsko izvješće za 2022. godinu
• Plan rada za 2023. godinu
• Razno

Prema Financijskom izvješću, udruga pčelara je pozitivno završila godinu. Ukupni prihodi većim dijelom dolaze od članarine.

Udruga trenutno ima 74 registrirana pčelara, koji na prostoru općine Prozor-Rama imaju više od 2000  košnica

Kada su u pitanju rashodi, novac je najvećim dijelom utrošen na preradu voska u Bugojnu, a zatim su tu i izrada godišnjeg obračuna i troškovi agencije, članarina u Savezu pčelara HNŽ, promjena statuta i adrese udruge, troškovi pošte, banke i slično.

Pčelari su i ovaj put ukazali na važnost ove poljoprivredne grane kao i brojnost pčelara na području općine te se nadaju da će se iznaći načina za poticaj i za njih. Iz Udruge ističu kako bi jedini povoljan poticaj bio onaj kao za animalnu proizvodnju, točnije izdavanje sredstava po košnici.

Udruga “Maslačak” je kroz 2022. godinu organizirala nabavku pogača, prikupila vosak, sudjelovala u Upravnom odboru Saveza pčelara u HNŽ. Također, prikupljen je med za ocjenjivanje i poslan u Mostar u laboratorij.

Pčelari su krajem 2022. godine posjetili i sajam pčelarstva u Splitu.

Foto: Ilustracija/Ramski Vjesnik

Objava Udruga pčelara “Maslačak” održala redovnu godišnju Skupštinu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Dvanaesto izdanje pčelarskog sajma održalo se u organizaciji Saveza pčelarskih udruga Splitsko-dalmatinske županije. Ulaz je bio slobodan, a kao i svake godine na štandovima se predstavio veliki broj izlagača pčelarskih proizvoda, opreme i pribora. Izlagali su pčelari iz Hrvatske i regije, a članovima udruge “Maslačak” ovo je izvrsna prilika da pogledaju određene novitete u svijetu pčelarstva.

Na sajmu je izlagalo 55 izlagača iz Poljske, Slovačke, Mađarske, Srbije i Hrvatske

Osim opreme i proizvoda, važan dio sajma jest stručno-edukativni skup, a ramski pčelari su tako ove godine mogli čuti nešto o izazovima u uzgoju matica, o proizvodnji propolisa kao susretu tradicije i znanosti i slično. Vrlo važna tema i nešto čime se redovno pčelari bave jesu pčelinje bolesti, a dr. sc. Perica Tucak ove je godine kazala nešto o međusobnoj povezanosti pčelinjih bolesti.

Pčelinji otrov vrlo je cijenjen i na cijeni, a njegova uporaba je ogromnog potencijala, od farmacije do kozmetike, a upravo je to bila tema predavanja “Skupljanje pčelinjeg otrova elektro-stimulatorom. Proizvodnja prirodne kozmetike, gosp. Ivana Curiša.

Apiturizam

Grane turizma su različite, a općina Prozor-Rama ima veliki potencijal i mogućnosti za razvoj apiturizma, što je također bila jedna od tema stručno-edukativnog skupa.

“Glavna pomisao na apiterapiju je da se zadire u medicinu, a to baš nije tako, zato što se terapijama i općenito medicinom u svim uređenim zemljama bave liječnici ili osobe koje su liječničke struke. Tako da zapravo i ovaj apiturizam ne bismo svrstali u zdravstveni turizam zato što bismo si samo napravili komplikacije prilikom registracije i samog pokretanja posla. Jednostavno, u sklopu tog zdravstvenog turizma postoje neke kategorije gdje možemo svrstati i pčelarstvo, ali ne tako direktno stavljati naglasak na zdravlje”, kazala je između ostaloga predavačica Gordana Hegić.

Zdravstveni i wellness turizam su jedan od najbrže rastućih segmenata turističke potražnje, a predstavlja težnju ljudi da ostanu zdravi, mladi i lijepi. Pčelarstvo u ovom trenutku može i pruža čitavu paletu proizvoda u sklopu wellness gospodarstva. Ta ponuda se može realizirati bez uporabe prirodnih ljekovitih čimbenika i nadzora liječnika.

“Ova vrsta turizma podrazumijeva inhalaciju, saunu, masaže medom, obloge od toplog pčelinjeg voska”, kaže Hegić.

Na sajmu su također dodijeljene nagrade za najbolje prijavljene uzorke meda, a sajam je vrata za posjetitelje do 2023. godine zatvorio u 16 sati.

Objava Pčelarska udruga “Maslačak” na međunarodnom sajmu “Dalmatina” u Splitu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Skupština je održana prema usvojenom Dnevnom redu i sljedećim točkama:

1. Izvješće o radu udruge za 2021. godinu
2. Financijsko izvješće za 2021. godinu
3. Plan rada za 2022. godinu
4. Razno

Prema Financijskom izvješću, udruga pčelara je pozitivno završila 2021. godinu. Ukupni prihodi većim dijelom dolaze od članarine. Udruga trenutno ima 63 registrirana pčelara, koji na prostoru Prozor-Rame imaju gotovo 2300 košnica. Kada su u pitanju rashodi, novac je najvećim dijelom utrošen na preradu voska u Bugojnu, a zatim su tu i izrada godišnjeg obračuna i troškovi agencije, članarina u Savezu pčelara HNŽ, promjena statuta i adrese udruge, troškovi pošte i banke i slično.

Tijekom 2021. godine udruga je od Općine Prozor-Rama primila dotaciju od 7000 KM, pčelari međutim i ovaj put ukazuju na važnost ove poljoprivredne grane kao i brojnost pčelara na području općine te se nadaju da će se iznaći načina za poticaj i za njih.

“Zadnjih nekoliko godina smo tražili poticaj, obzirom da se davao poticaj za animalnu proizvodnju, stoku. Svaki put smo tražili da se daju sredstva po košnici. Opet pripremamo jedan zahtjev za poticaj po košnici. Kada bi bio jednak onome koliko se dobije po ovci, bili bismo najzadovoljniji, ali neka bude i pola, opet je dovoljno”, kazao je Branko Ivančević, predsjednik udruge pčelara “Maslačak”, za Ramski Vjesnik.

Objava Udruga pčelara “Maslačak” održala godišnju skupštinu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Pčelari vjeruju da isti medo operira na području Borovnice, Luga i Ploče, a napadi su proteklih dana zabilježeni još i u Lapsunju, Družinovićima, Šlimcu, Lugu i Gorici. Napadi iz godine u godinu postaju sve veći problem, a uslijed problema s koncesijama na lovišta koje Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva ne ustupa lovačkom društvu, odstrel je nemoguće izvršiti pa problem ostaje neriješen.

Mario Petričević, tajnik udruge pčelara “Maslačak” za Ramski Vjesnik kaže da je u njegovom pčelinjaku nastradalo ukupno 8 kočnica, medo je uspio porušiti 6, a dvije je još i potpuno ispraznio pojevši sav med. Petričeviću je posebno zanimljivo jer je medo košnice napao tek 30 metara od kuće.

Medo je u Borovnici posjetio pčelinjake obitelji Vukoja i Bošnjak u razmaku od dva dana te pojeo med iz nekoliko košnica. Mještani su navodno medvjeda vidjeli i pokušali ga otjerati, ali bezuspješno. Napad se dogodio i u pčelinjaku Edine Kmetaš i Bećira Berića u Družinovićima i Lapsunju.

Posebno zabrinjavaju napadi u neposrednoj blizini naselja i obiteljskih kuća. Što ukazuje na to da su medvjedi ili jako gladni ili pak previše znatiželjni. U pčelinjaku Damira Juričića u naselju Gmići, medo je pojeo med iz dvije košnice. Juričić je čuo vrlo glasno lupanje oko 3 sata ujutro, što se ispostavilo kao noćna posjeta medvjeda. U samom centru grada Prozora, u neposrednoj blizini lokalnog motela i benzinske crpke, medvjed je posjetio pčelinjak Šemse Đulića.

Napadi nisu novost

Napadi koji su se dogodili u proteklih deset dana nisu novost. Medvjedi su prošle godine također operirali po Rami. Uništavali su košnice na Draševu, u Ploči, Borovnici te u Ripcima kod obitelji Jozić. Još jednom pčelaru iz udruge “Maslačak” Jozi Tomiću, medo je osim jučerašnje posjete, ranije navraćao u pčelinjak tri puta i uništio 6 pčelinjih društava.

Osim što je jučer ujutro u pčelinjaku predsjednika udruge pčelara maslačak Branka Ivančevića medo uništio jednu košnicu, ranije je u nekoliko navrata medvjed uništio pet košnica. Najveću zabilježenu štetu imao je pčelar Marinko Nikolić Učo, kojem je medo u pčelinjaku uništio više od 15 košnica s pčelinjim društvima.

“Zadnje tri ili četiri godine pčelari vode bitku s unosom meda i vremenskim uvjetima. Za 2020. godinu možemo slobodno reći da je bila katastrofalna, kada je u pitanju pčelarstvo. Ne samo kod nas, nego u cijelom svijetu. Proljeće nam ne ide na ruku. Bilo je nešto unosa dok je bilo voća, ali to ništa nije konstantno. Bude par dana unosa, zatim dvadeset dana ništa. Pored svega, imamo i napade medvjeda koje trenutno ne možemo spriječiti”, rekao je Ivančević, predsjednik udruge “Maslačak” za Ramski Vjesnik.

Lovačko društvo “Vepar” je ranije pokušavalo stupiti u kontakt s Lovačkim savezom Herceg-Bosne i tražilo pronalazak rješenja problema s napasnim medvjedima. Tražene su dozvole za odstrel, međutim potvrdan ili bilo kakav drugi odgovor nije stigao. Apelu lovačkog društva pridružuju se i pčelari iz udruge “Maslačak”, koji će izgleda još neko vrijeme morati bespomoćno trpjeti medvjeđe nestašluke, dok županija ne odluči riješiti pitanje koncesije.

Udruga pčelara “Maslačak” broji gotovo 60 pčelara koji u svojim pčelinjacima imaju oko 2000 košnica.

Objava PROZOR-RAMA: Uporni medvjedi danima uništavaju košnice pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Usvojen je sljedeći dnevni red:

1. Izvještaj o radu udruge za 2020. godinu.

2. Financijsko izvješće za 2020. godinu.

3. Plan rada udruge za 2021. godinu.

4. Izmjene i dopune Statuta udruge

5. Razno

Pčelari u Rami su iza sebe imali izazovnu godinu koja je kao i obično ovisila od vremenskih uvjeta i unosa. 2020. nije bila najbolja te je također donijela i velike financijske izdatke, uglavnom za prihranu pčela.

Kada su u pitanju prihodi i rashodi udruge, najveći prihod donosi upravo članarina, dok je rashod najveći za nabavku pogača i preradu voska. S obzirom da rezultati u pčelarenju znaju biti nepredvidivi i stanje zna biti loše, udruga i ove godine planira predati zahtjev za općinski poticaj, koji bi se pčelarima dodijelio prema broju košnica. Iz udruge “Maslačak” smatraju da ova važna grana poljoprivrede to zaslužuje te se nadaju pozitivnom odgovoru. Prvenstveno uzimajući u obzir lošu 2020. godinu.

Udruga pak nastavlja sa svojim ustaljenim planom rada, koji važi i za 2021. godinu. Više od 60 pčelara, sa svojih 2000 košnica, očekuje odabir najpovoljnijeg dobavljača pogača za prihranu pčela te prikupljanje i prerada voska u satne osnove.

Objava Udruga pčelara “Maslačak” održala redovnu izvještajnu skupštinu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Na skupštini pčelarske udruge “Maslačak” izabrano novo-staro vodstvo pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Nakon diskusije o nabavi pogača, preradi voska i drugim aktivnostima zaključeno je da Udruga plaća kompletnu preradu voska na neograničenu količinu te da svaki član od Udruge dobije po paket pogača.

Udruga pčelara “Maslačak” član je Saveza pčelara HNŽ, što je doprinijelo boljoj  suradnji među udrugama pčelara u HNŽ, kao i samoj edukaciji pčelara, praćenju propisa vezanih za pčelarstvo, promicanju meda kroz pčelarske sajmove  i zastupanju naših interesa u Pčelarskom savezu Federacije BiH, kazao je za naš portal Branko Ivančević, predsjednik Udruge, dodavši kako se nada da će ova godina, za razliku od nekoliko prošlih, biti povoljnija za pčelare kad su u pitanju klimatske prilike, koje im zadnjih godina nisu išle na ruku.

Objava Održana redovita godišnja Skupština ramskih pčelara pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

U izvještaju za 2017. godinu predsjednik Branko Ivančević naveo je da je udruga u prošloj godini organizirala predavanja za pčelare naše općine, sudjelovala u osnivanju saveza pčelara naše županije, formirala komisiju za pčelare i obišla sve pčelinjake u našoj općini, sudjelovala na danima meda u Mostaru.

Po riječima predsjednika Udruge Branka Ivančevića, protekla godina na području općine Prozor-Rama za pčelare je bila izuzetno loša, jer su se proizvođači meda susretali s nizom problema uzrokovanih nepovoljnim meteorološkim uvjetima, tako da proizvodnja meda nije bila na očekivanom nivou.

U sklopu Skupštine održano je predavanje na temu “Prikupljanje polena i propolisa”. Predavanje je održao profesionalni pčelar Elvir Šehić.

Objava Održana Skupština Udruge pčelara “Maslačak” pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Znate onaj žuti cvjetić koji se pojavljuje na baš svakoj livadi, u svakom dvorištu i na svakoj zelenoj površini. Mnogi ga čupaju i ne vole iako je već svojim izgledom dokazao kako je malen, savršen i lijep. Često ga gazimo onako bešćutno ni neznajući da upravo taj mali žuti cvjetić može izliječiti puno ljudskih tegoba. Riječ je o maslačku koji je iz nekog razloga skoro pa najrasprostranjeniji cvijet na planetu. Neki kažu to je korov, no neki kažu, on je lijek.

Zdravstvene koristi maslačka uključuju smanjenje rizika od bolesti jetre, dijabetesa, poremećaja mokraćnog sustava, akni, žutice, raka i anemije. Ovaj korov pomaže zdravlju kostiju, njeguje kožu, a dobar je čak i za mršavljenje.

Kosti

Maslačak je bogat kalcijem koji je neophodan za rast i snagu kostiju. Osim toga, sadrži i antioksidanse poput vitamina C i luteolina, koji štite kosti od oštećenja i krhkosti koje nastaju s godinama.

Jetra

Dok antioksidansi, vitamin C i luteolin, održavaju funkciju jetre i štite je od starenja, ostali spojevi u maslačku mogu pomoći u liječenju krvarenja.

Dijabetes

Sok od maslačka može pomoći dijabetičarima jer stimulira proizvodnju inzulina iz gušterače i pri tom zadržava nisku vrijednost šećera u krvi. Budući da je maslačak prirodni diuretik, on potiče mokrenje kod dijabetičara što pomaže u uklanjanju viška šećera iz tijela. Dijabetičari su također skloni bubrežnim problemima, pa njegova diuretička svojstva mogu pomoći u uklanjanju i taloženju šećera u bubrezima kroz učestalo mokrenje.

Koža

Takozvano mlijeko iz maslačka je korisno u liječenju kožnih bolesti koje su uzrokovane mikrobnim i gljivičnim infekcijama. Treba izbjegavati bilo kakav kontakt s očima. Mlijeko maslačka se može koristiti protiv svraba, lišajeva, ekcema i drugih kožnih bolesti, bez rizika od nuspojava ili hormonskih poremećaja.

Akne

Sok maslačka može pomoći pri pravilnom izlučivanju hormona, potiče znojenje i širi pore. Sve to pomaže pri uklanjanju toksina putem znoja i urina. Primjenjuje li se direktno na područjima s aknama, može spriječiti mikrobiološku infekciju. Osim toga, može ubrzati proces zarastanja ranica zbog vitamina C koji sadrži, pa će ožiljci i crvene upale koje se pojavljuju kod liječenja akni biti manje vidljivi.

Rak

Maslačak sadrži visoke vrijednosti antioksidansa koji smanjuju slobodne radikale a koji uzrokuju rak. Također vrši detoksikaciju tijela, što dodatno štiti od razvoja tumora i raznih vrsta raka. Luteolin zapravo truje bitne sastavnice stanica raka kad se veže na njih, te ih čini neučinkovitima i ne mogu se reproducirati. Posebno je uspješan u borbi protiv raka prostate.

Žutica

Žutica je poremećaj jetre u kojoj organ počinje prekomjerno lučiti žuč koja u završnici ulazi u krvotok i šteti metabolizmu. Višak žuči se ogleda kroz žućkastu boju kože i očiju. Liječenje žutice uključuje tri glavna koraka. Prvo, potrebno je obuzdati proizvodnju žuči. Drugo, mora se ukloniti višak žuči iz tijela. Treće, treba se boriti s osnovnom virusnom infekcijom. Maslačak je vrlo učinkovit. Potiče zdravlje jetre i regulira proizvodnju žuči. Budući da je prirodni diuretik, potiče mokrenje pri čemu odlazi višak žuči. S obzirom da je snažan antioksidans bori se i protiv virusnih infekcija.

Zatvor

Neki sastojci maslačka, a to su visoke vrijednosti dijetalnih vlakana, čine ga korisnim za probavu i zdravlje crijeva. Dijetalna vlakna stimuliraju zdravu stolicu. Regulira rad crijeva što može spriječiti ozbiljnije gastrointestinalne probleme.

Anemija

Maslačak ima relativno dobru vrijednost željeza, vitamina i proteina. Dok je željezo sastavni dio hemoglobina u krvi, vitamini kao što je vitamin B i proteini neophodni su za formiranje crvenih krvnih stanica i nekih drugih sastojaka krvi. Na taj način maslačak može pomoći osobama koje imaju problema s anemijom da njihovo stanje bude pod kontrolom.

Visoki krvni tlak

Mokrenje je učinkovit način za snižavanje krvnog pritiska. Većina modernih lijekova za snižavanje krvnog pritiska temelji se upravo na tom fenomenu. Sok maslačka potiče mokrenje, kako količinski tako i u učestalosti. Vlakna iz maslačka su korisna za smanjenje kolesterola što je jedan od faktora koji povećava krvni tlak.

Jeste li znali da u tom naizgled bezvrijednom žutom cvjetiću postoje toliki lijekovi za ljudsko zdravlje? Maslačak se može jesti sirov, od njega možete napraviti sok. Možete ga jesti na salatu ili pak načiniti kreme od njegova prirodna soka. Maslačak nije bezvrijedan korov, on je Božji lijek darovan čovjeku.

Izvor: dnevno

Objava ČUDESNI MASLAČAK Korov koji liječi kosti, rak, žuticu, jetru i dijabetes! pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Predavanju je nazočilo više od 40 pčelara sa područja naše općine, a gost predavač bio je eminentni stručnjak i vrhunski pčelar, autor nekoliko knjiga o pčelama gosp. Rajko Radivojac.

Jučerašnje predavanje bilo je ujedno i prvo ovogodišnje predavanje, a  izazvalo je i veliki interes kod pčelara.

Tema predavanja je bila: “Stvaranje jakih pčelinjih zajednica”

Objava Održano stručno predavanje za pčelare pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.