Ističu da BiH ima 244 rijeka a na njima je planirana izgradnja više od 400 mHE, tako da bi svaka bh. rijeka bila “smještena u cijevi” ako ta izgradnja bude dozvoljena.

Također, navode da je trenutno izgrađeno 114 mHE diljem BiH, a koje u svom punom kapacitetu rada samo do tri posto doprinose proizvodnji električne energije na godišnjem nivou (koju imamo i viška u BiH pa se izvozi u susjedne države), prenosi Federalna novinska agencija.

“mHE ne doprinose kreiranju novih radnih mjesta, osim investitorima koji ubiru novac putem subvencija uzimajući novac od svih građana koji plaćaju račun za električnu energiju, jer se rad MHE kontrolira isključivo putem online sistema; dok naše rijeke presušuju, ostaju suha korita a građani koji ovise od rijeka radi pića, poljoprivrede i turizma su prinuđeni odseliti se iz BiH, poput mještana iz općina Vitez, Kaćuna, Jablanice, Travnika, sela uz kanjon rijeke Ugar, Neretve, Drine, Fojnice, Željeznice, Lašve, Lepenice, Bosne”, upozoravaju iz Udruženja “Aarhus centar u BiH”.

Objava Izgradnjom 400 malih hidroelektrana svaka bh. rijeka bila bi “smještena u cijevi” pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Firma MM Energi d.o.o. Prozor-Rama čiji je direktor Veronika Soldo, a prokurist Marko Soldo, dobila je okolišnu dozvolu za izgradnju mini hidroelektrane Volujak na istoimenoj rijeci i  kanjonu.

Prije izdavanja Rješenja općina Prozor-Rama uputila je  primjedbe 28.05.2019. SRT „Ramske vode“ su također uputile svoje primjedbe. Međutim, te primjedbe nisu uvažene te je Federalno ministarstvo okoliša i turizma pod vodstvom ministrice Edite Đapo izdalo Rješenje o izdavanju okolišne dozvole investitoru MM Energi d.o.o. 09.09.2019. godine.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma izdalo okolišnu dozvolu za gradnju mini hidroelektranu na Volujaku

Mjesna zajednica Uzdol i Eko udruga Volijak-Dobro Polje pokrenuli su upravni spor 12.10.2019. godine  kod županijskog suda  u Sarajevu.

Ovaj sud je donio Presudu broj: 090 U 034964 19U od 06.11.2020. godine kojom je uvažena Tužba Mjesne zajednice Uzdol i Eko udruge Volijak-Dobro polje te se izdano rješenje poništava i predmet vraća tuženom Federalnom ministarstvu okoliša i turizma na ponovno postupak.

Ovom presudom dobivena je tek prva bitka u spašavanju Volujaka.

Hoće li stati uništavanje prirodnih ljepota u BiH?

U Bosni i Hercegovini je do sada izgrađeno 109 malih hidroelektrana. A barem ih je još 340 u raznim fazama planiranja, pripreme i izgradnje. Sudeći po izjavama investitora, na kraju bi ih moglo biti i preko 600 – što znači da u BiH neće biti ni rijeke ni potoka bez barem jedne male hidroelektrane.

Izgradnja MHE u BiH nije rezultat strateških potreba za električnom energijom, nego namjere da se zadovolje investitori – uglavnom izvanredno povezani s vlastima i stranačkim krugovima.

Zahvaljujući izdašnim poticajima, izgradnja malih hidroelektrana je posao na kojem se odlično zarađuje

104 male hidroelektrane, koliko ih je bilo u pogonu 2019. godine, proizvele su 497,99 GWh (tek 3,1% od ukupno proizvedene električne energije u BiH). – piše www.voda.ekoakcija.org

Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojio je 23. lipnja  2020. godine Deklaraciju o zaštiti rijeka i izglasao zaključak o potpunoj zabrani gradnje malih hidroelektrana (MHE) na cjelokupnom teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine.

Tim se zaključkom Vladi Federacije BiH daje rok od tri mjeseca da provede analizu i predloži izmjene u zakonodavstvu koje bi omogućile provođenje te  zabrane u praksi.

Ostaje za vidjeti tko je jači; Građani i svijest o zaštiti okoliša ili investitorska pohlepa u sprezi s političkom

No, ima primjera u BiH gdje su građani uspjeli zaustaviti uništavanje Bogom danih prirodnih ljepota, a u nekim mjestima su građani „faulirani“ kao što se dogodilo na rijeci Doljanki.

U ovom slučaju Uzdoljani i Eko udruga Volujak-Dobro Polje dobili su tek prvi bitku u spašavanju Volujaka. Očekivati je da će se njima pridružiti i drugi građani i udruge, te da će ovo poslužiti kao primjer drugima kako se bori za svoj okoliš.

Objava Uzdoljani i Donjevaščani dobili prvu bitku za spas Volujaka pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Obavijest o javnoj raspravi postavljene su na oglasnim tablama u naseljima Gračanica, Lug i Prozor.

Pozivaju se svi zainteresirani pojedinci, udruge, mjesne zajednice da sudjeluju u javnoj raspravi.

Objava Javna rasprava o izdavanju građevinskih dozvola za pet minihidroelektrana na rijeci Rami pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

“U skladu s presudom, postupak se mora ponovno provesti zbog neregularnosti u izdavanju i zanemarivanju činjenica koje su Ekološka udruga “Majski cvijet” i Omladinski klub “Novi val” ranije isticale. Posebno ističemo da se u presudi Županijskog suda u Sarajevu navodi da Federalno ministarstvo okoliša i turizma nije poštovalo zakonsku proceduru propisanu Zakonom o zaštiti okoliša, da je nezakonito vodilo javnu raspravu te da sačinjeni zapisnik o javnoj raspravi nije dostavljen strankama, niti im je dan na uvid, a niti je potpisan”, kazao je Arapović na konferenciji za novinare održanoj u srijedu u Mostaru.

Dodao je kako su ove udruge skupile preko 5.000 potpisa građana koji su se protivili izgradnji mHE Buna 1 i Buna 2.

“Organizirali smo se, poslali primjedbe Federalnom ministarstvu okoliša i turizma protiv okolišne dozvole i uradili peticije u Mostaru, Blagaju, Buni, Kosoru, Malom Polju, Hodbini, Ortiješu i svim naseljima koja gravitiraju tom području.

Potpise građana koji su bili protiv izgradnje mini hidroelektrana predali smo u Odjel za urbanizam i građenje jer je investitor predao zahtjev za izdavanjem urbanističke suglasnosti. Nakon što smo uočili cijeli niz nepravilnosti i proceduralnih grešaka u postupku dodjele okolišne dozvole, pokrenuli smo tužbu protiv Federalnog ministarstva okoliša i turizma, gdje smo posebno istaknuli da već spomenuta javna rasprava i zapisnik koji je tužiteljima dostavljen s te rasprave nije vjerodostojan, te da je sačinjen prema potrebi i navođenju investitora”, podsjetio je Arapović kako je tekla borba protiv gradnje na Bunskim kanalima.

Pozvao je budući saziv Gradskog vijeća Mostara da ispravi sve do sada učinjene neregularnosti.

“Pozivam sve gradske institucije, a pogotovo Odjel za urbanizam, da se izjasni o urbanističkoj suglasnosti, a isto tako imamo i problem Prostornog plana Mostara u vezi Bune i Bunskih kanala, a čije su izmjene donesene bez ikakve rasprave. Buduće gradsko vijeće morat će ispraviti sve neregularnosti koje su do sada napravljene, na tome ćemo ustrajati. Pravnu bitku ćemo i dalje voditi i nećemo se predati”, istaknuo je Arapović.

Adnan Đuliman iz Omladinskog kluba “Novi val” istaknuo je kako je presretan donesenom presudom.

“Presretan sam što su dvije male organizacije kao direktni sudionici zajedno s ljudima iz Bune, Blagaja i svih okolnih mjesta te uz 57 organizacija koje stoje iza cijele ove priče, uspjeli postići ovakav uspjeh. Ne razumijem što može investitore navesti na to da uništavaju onakav biser.

Mi nismo protiv infrastrukturnih i razvojnih projekata, ali želimo da se zakonske mjere i procedure ispoštuju. Ako građani Bune, Blagaja ili drugih mjesta kažu da je nešto super za njihovu lokalnu zajednicu, mi ćemo to, kao ekološke i društveno odgovorne organizacije, uvijek prihvatiti, ali ako smo u vrlo kratkom periodu prikupili 5.000 potpisa protiv izgradnje mini hidroelektrana na ovom lokalitetu, onda to sve govori”, kazao je Đuliman.

On je podsjetio da je lokalitet Bunskih kanala zaštićen u Zavodu za zaštitu spomenika prirode FBiH, kao i u Registru Hercegovačko-neretvanske županije za zaštitu spomenika prirode.

“U ovom slučaju došlo je do evidentnih kršenja procedura i propisa usvajanjem izmjena i dopuna Prostornog plana Grada Mostara koji nije usuglašen s postojećim planom BiH iz 1980. godine. Sprona je i objava Prostornog plana u Službenom glasniku, a koji prethodno nije potpisan od predsjednika Gradskog vijeća”, kazao je Đuliman, prenosi Fena.

/Izvor: Hercegovina.info/

Objava “Poništena dozvola za izgradnju mHE na Buni velika pobjeda” pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Inicijativa o obustavi gradnje zasad je konkretizirana ‘na papiru’ u formi parlamentarnih zaključaka, u Federaciji BiH kao potpuna obustava nove i revizija već započete ili već realizirane gradnje malih centrala, a u Republici Srpskoj kao obustava razmatranja svih novih inicijativa za planiranje malih hidroelektrana.

Zaključke kojima je također naloženo preispitivanje propisa koji se odnose na ovu oblast te predlaganje novih u cilju odgovarajuće zaštite vodotokova, Zastupnički dom Federalnog parlamenta izglasao je 23. lipnja  Narodna skupština Republike Srpske je nekoliko dana kasnije, 29. lipnja, između ostalog, naložila preispitivanje ugovora o koncesijama i status aktivnosti predviđenih tim ugovorima.

Slijedi zahtjevan posao preispitivanja dozvola i propisa te sačinjavanje i predlaganja novih zakona, za što je u Federaciji određen rok od tri mjeseca, a u Republici Srpskoj pola godine. Na jednom od sastanaka, održanih u međuvremenu u Federaciji na razini federalnog i zastupničkih klubova Stranke demokratske akcije, kao inicijatora zaključaka donesenih u ovom entitetu, inicirano je da odgovarajuće aktivnosti poduzmu i kantonalne skupštine. Tada je rečeno da izgradnja malih hidrocentrala, obično vezana za male vodotoke, rječice i potoke, znači i uništenje prirodnog oblika i funkcije rijeka te flore i faune riječnog ekosustava.

Male hidroelektrane proizvode male količine električne energije, čineći istovremeno nemjerljivu ekološku štetu. Izgradnju ovih postrojenja prati i devastacija obala, korita rijeka, jer su cjevovodi koji povezuju vodozahvat i turbinu često dugi i po nekoliko kilometara. Mnogo koristiti od gradnje imaju pojedinci, a vrlo malo država, rečeno je također. U Bosni i Hercegovini je dosad izgrađeno više od stotinu malih hidrocentrala, a više od 300 je u raznim fazama planiranja, pripreme ili gradnje. Nastavi li se sadašnji tempo, to znači da neće biti ni rijeke ni potoka bez barem jedne male hidroelektrane, navedeno je također na sastanku.

/Izvor: Bljesak.info/

Objava Uskoro u BiH neće biti nijedne male rijeke bez minihidroelektrane pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Tim projektima protivi se i lokalno stanovništvo, koje je u utorak spriječilo postavljanje informativne table o početku radova na Neretvici.

Federalno ministarstvo, kako se dodaje u priopćenju, izdalo je “obnovljene okolišne dozvole” investitoru JP Elektroprivreda BiH za navedena postrojenja, te u oba postupka onemogućilo sudjelovanje javnosti u donošenju ovih rješenja, što je u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti okoliša FBiH.
Konstrukcija ‘obnovljena okolinska dozvola’ je nepoznata u Zakonu o zaštiti okoliša FBiH, sljedstveno čemu nije propisana ni procedura za donošenje takve dozvole, zbog čega tužitelji smatraju da je Federalno ministarstvo prekršilo načelo zakonitosti, a kojim je obavezano da donosi upravne akte koji imaju uporište u zakonu, drugom propisu i općem aktu, izjavila je pravna savjetnica Aarhus centra u BiH Nina Kreševljaković.

Dodala je kako je zbog navedenih propusta javnog tijela, Aarhus centar pokrenuo i inicijativu za podnošenje zahtjeva za zaštitu zakonitosti kod Federalnog tužiteljstva.

Predsjednik Udruge “Zeleni Neretva” iz Konjica Amir Variščić potvrdio je da će obje tužbe biti brzo uložene uz podršku cijele lokalne zajednice.
Udruženje ‘Zeleni Neretva’ je još 2010. godine, prilikom izdavanja prve okolinske dozvole, podnio Federalnom ministarstvu “Primjedbe na Studiju utjecaja na okoliš male hidroelektrane u slivu rijeke Neretvice” i time u postupku vezanom za ovaj predmet stekao status zainteresiranog subjekta. No bez obzira na tu činjenicu, ministarstvo o novom postupku nije obavijestilo ni nas kao lokalno udruženje, niti lokalno stanovništvo, od kojih je pojedinim licima imovina direktno ugrožena predmetnim projektima, rekao je Variščić.

Centar za životnu sredinu je također uložio i tužbu protiv rješenja Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, kojim se nositelj projekta “MHE Marvel” d.o.o. Kalinovik oslobađa od obaveze da sprovode procjenu utjecaja i pribavi novu Studiju utjecaja na životnu sredinu za projekat HES “Gornja Neretva” Faza I.

Prvom fazom ovog projekta je planirana izgradnja tri male hidroelektrane, “Grebenac Ušće”, “Mjedenik” i “Igaščica” na rijekama Neretva i Igaščica, u općini Gacko. Za izgradnju je to ministarstvo prije osam godina ovom ulagaču naložilo izradu Studije utjecaja, koja je u međuvremenu prestala važiti, te je ulagač bio dužan pribaviti novu. Međutim, ovo Ministarstvo je osam godina poslije, odlučilo kako ipak nema potrebe za izradom takve studije.

Kako navode iz Arhus centra, ovim je Ministarstvo premašilo svoje ovlasti i djeluje izvan okvira pozitivnih pravnih propisa, tim prije što je u okviru HES “Gornja Neretva”, pored tri navedene MHE u prvoj fazi, u drugoj fazi planirana izgradnja još dodatna četiri postrojenja (MHE Grebenac-Krupac, MHE Trnovica, MHE Plačikus i HE Uloški buk). Samim tim, ozbiljan kumulativni štetni utjecaj je potpuno izvjestan, a time i pobijano rješenje Ministarstva nezakonito.

S obzirom na ukupnu instaliranu snagu smatramo da nije legitimno za očekivati ni da će postrojenja predviđena u prvoj fazi imati zanemariv utjecaj na životnu sredinu. Mišljenja smo da je za ista neophodno izraditi novu studiju utjecaja koja će procijeniti kumulativni štetni utjecaj na zakonom zaštićene vrijednosti, odnosno uopće dopustivost da se planirana izgradnja objekata realizira na ovom području, naveo je suradnik na programu Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu Redžib Skomorac, priopćeno je iz ovog centra.

Objava Pokreću tužbe zbog gradnje hidroelektrana pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Da se uz Volujak odvijao život od prapovijesti svjedoče velike kamene gromile i ulomci keramike. O tome će struka kazati svoj pravorijek.

Jedna od osobitosti kanjona i njegovih rubova su brojne špilje. Jedna od takvih je Ćućina pećina, smještena na vrhu samog kanjona, između zaseoka Vukoje i Glibe u Donjoj Vasti.

Ova pećina je često bila sklonište stanovništvu su sklanjali svoju glavu i žito kroz burnu povijest. Danas je ova pećina samo sklonište za slijepog miša.  Svoje sklonište našli su na samom ulazu u pećinu. Ovu pećinu do sada nije nitko od speleologa ili drugih stručnjaka istraživao.

Prema predaji iz ove pećine može si izaći na samom dnu kanjona, odnosno, uz rijeku Volujak. No, to je još uvijek sve neprovjereno.

Međutim, u samoj blizini ove pećine nalazi se jadan manji otvor iz kojeg izbija topao zrak. Geolozi će sigurno potvrditi da se radi o strujanju toplog zraka iz zemljina središta.

Kada sve to sagledamo ovo područje je veoma zanimljivo ne samo za pustolove nego i za istraživače.  Svoju zanimaciju će sigurno pronaći speleolozi, arheolozi, biolozi, geolozi i svi oni koji žele otkrivati tajne ove zemlje.

Izgradnjom minihidroelektrane za čiju je gradnju Federalno ministarstvo okoliša i turizma izdalo rješenje, vrlo lako bi se moglo dogoditi narušavanje jednog posebnog ekosustava u kojem svoje obitavalište nalazi slijepi miš, arheološko nalazište i speleološka poslastica. Litice kanjona su pune različitih rupa koje kriju tajne.

Slijepi miševi – prirodni predatori noćnih insekata

Slijepi miševi su zaista fascinante životinje. Nisu ni slijepi, ni miševi. Ovo ime, koje je široko rasprostranjeno u narodu, poteklo je vjerojatno od noćnog načina života ovih životinja i njihovih sitnih očiju koje nisu lako uočljive u mraku, s obzirom da su svi naši slijepi miševi relativno male i brzo leteće životinje.

Piše: Jelena Burazerović u www.palelive.com

Slijepi miševi su jedini pravi leteći sisavci, s preko 1100 vrsta na svijetu, čime čine oko jedne petine svih sisavaca na svijetu. Kao i svi sisavci imaju dlaku, krzno i rađaju žive mladunce koje majke doje svojim mlijekom.

Postoje mnoge zablude, mistična vjerovanja i strahovi vezani za slijepe miševe. U Evropi ih još od vremena starih Rimljana dovode u vezu sa đavolima i vješticama. Sa druge strane, u Kini i na Dalekom istoku, ova izuzetna životinja oduvijek je smatrana simbolom napretka, zdravlja i sreće.

Ipak, jedno je sigurno – slijepi miševi se ne zapliću u kosu, jer slijepi miševi imaju izuzetno razvijenu sposobnost letenja uz pomoć eholokacije. Emitirajući ultrazvučne impulse i registriranjem eha, slijepi miševi dobivaju veoma preciznu sliku o prostoru, preprekama, plijenu koji love – čineći ih veoma spretnim letačima u mraku. Zahvaljujući ovom specifičnom načinu orijentacije u prostoru uz pomoć čula sluha, slijepi miševi mogu ušima “vidjeti” predmete i plijen promjera čak 0.1 mm na udaljenosti od 10-15 m.

Istina je da su slijepi miševi vrlo važni članovi ekosistema u kojima žive i da imaju veoma važnu ulogu. Mnoge vrste slijepih miševa na svijetu hrane se isključivo insektima, kontrolirajući na taj način njihovu brojnost. Tako na primjer jedan slijepi miš može da pojede do 3000 insekata za jednu noć i do 600 komaraca za samo jedan sat! Slijepi miševi hrane se i opasnim štetočinama poljoprivrednih kultura ili šume, čime zauzimaju značajno mjesto u kontroli štetočina, a hrane se i prenosiocima bolesti koje su opasne po ljude i životinje. Slijepi miševi su jedini prirodni predatori noćnih insekata, s toga su i veoma važni – kako za ljude, tako i za ravnotežu u ekosistemu. Sa druge strane, mnoge tropske vrste slijepih miševa hrane se voćem, nektarom, polenom, čime su veoma važni za oprašivanje i širenje mnogih tropskih vrsta biljaka – čak preko 500 biljnih vrsta zavise od slijepih miševa koji ih oprašuju!

Slijepi miševi naseljavaju najrazličitija staništa i mogu se naći kako na obali mora, tako i u blizini stajaćih i tekućih voda, u šumama, na livadama. Brojni su i u gradovima i selima – svuda gdje mogu naći i hranu i sklonište. Mnoge vrste žive u kolonijama, odnosno u grupi i provode u skloništima veći dio dana. S obzirom na to da slijepi miševi imaju veoma složen životni ciklus u umjerenoj klimatskoj zoni, skloništa se mogu podijeliti prema sezoni formiranja kolonija i to na ljetne, naročito značajne porodiljske kolonije koje formiraju trudne ženke odnosno ženke sa mladuncima. Prolazne kolonije se formiraju na jesen i proljeće i obuhvaćaju periode migracija između skloništa. Zimske kolonije se formiraju u zimskoj sezoni kada slijepi miševi umjerenog pojasa hiberniraju. U hibernaciji životne funkcije gotovo da prestaju, a tjelesna temperatura pada na samo nekoliko stepeni iznad nule, čineći slijepe miševe vrlo osjetljivim na uznemiravanje, te se ova skloništa i hibernirajuće životinje nikako ne smiju uznemiravati i buditi iz zimskog sna! Slijepi miševi svoja skloništa nalaze u pećinama, dupljama drveća ili pak u objektima napravljenim od strane čovjeka (zgrade, kuće, mostovi, dvorci, tvrđave).

Usprkos njihovoj jedinstvenosti i ogromnom značaju koji imaju direktno i indirektno za ekosisteme i čovjeka, slijepi miševi su veoma ugroženi različitim ljudskim aktivnostima – od namjernog zlostavljanja i uznemiravanja do gubitka pogodnih staništa i skloništa, usprkos činjenici da su sve vrste slijepih miševa zaštićene zakonom. Veoma važan aspekt njihove zaštite predstavlja upravo zaštita njihova skloništa, ali i staništa na kojima se hrane, kroz koja migriraju.

Kada ste u posjeti pećini i ugledate slijepog miša

Mnoge vrste slijepih miševa koriste podzemna skloništa za parenje i odgoj mladih, kao i tokom perioda hibernacije. Slijepi miševi su naročito osjetljivi tokom sezone parenja i odgoja mladih, s obzirom da rađaju samo jednog mladog godišnje, te uznemiravanje porodiljske kolonije može imati veoma negativan utjecaj na lokalnu populaciju. Također tokom hibernacije, bilo kakvo uznemiravanje može biti smrtonosno po slijepe miševe. Buđenje iz hibernacije koje nije prirodno uzrokovano, izaziva potrošnju rezervi masti koje je slijepi miš akumulirao za potrebe “zimskog sna”, te ukoliko ih potroši usred zime kada ne može da ih nadoknadi hraneći se noćnim insektima, slijepi miš može lako umrijeti uslijed gladi.

Slijepi miševi su zaštićeni zakonom i ne smiju se uznemiravati u svojim skloništima. Obratite pažnju:

–    Ako vidite slijepog miša nemojte ga dirati ili uznemiravati
–    Vodite računa da ih slučajno ne oborite ili pomjerite sa njihovog mjesta u uskim i niskim prolazima u podzemnim objektima koje posjećujete
–    Nemojte koristiti bliceve na fotoaparatima u pećinama sa slijepim miševima s obzirom da ih to jako uznemirava
–    Nemojte se predugo zadržavati u malim prostorijama pošto to može podići temperaturu zraka koja može dovesti do buđenja slijepih miševa
–    Nemojte svijetliti baterijskom lampom direktno u slijepog miša u mirovanju, jer će ih to uznemiriti i probuditi
–    Nemojte praviti buku ili paliti vatru u bilo kom obliku u podzemnim objektima ili u blizini njihovog ulaza
–    Nemojte uvoditi velike grupe ljudi u objekte u kojima je poznato da slijepi miševi hiberniraju ili imaju porodiljske kolonije

Zapamtite da to što ne vidite slijepe miševe, ne znači da nisu tu – mnogi se smještaju u uske pukotine i praktično ih je nemoguće uočiti.

Mali potkovičar

(Rhinolophus hipposideros) pripada porodici potkovičara (Rhinolophidae) za čije predstavnike je karakteristično da imaju kompleksnu strukturu nosnih nabora u obliku potkovice, po čemu su dobili i ime. Mali potkovičar je najmanji evropski potkovičar. U hibernaciji se potpuno obavija krilima i krilnom membranom. Naseljava pogodna staništa i do 2000 m nadmorske visine, hrani se u šumama, duž međa, u visokoj vegetaciji. Često posjećuju i sela u kojima se hrane u voćnjacima, duž međa ili na livadama koje tokom dana koristi stoka za ispašu. Kao skloništa pretežno koristi pećine. Tokom zime se mogu uočiti kako slobodno, više pojedinačno na međusobnom rastojanju od 20 do 30 cm. Veoma je dobar letač, sklon manevarskom letu u vegetaciji, hrani se insektima koje hvata u letu, ali ih i “skida” sa vegetacije. Areal aktivnosti rijetko prelazi 20 km, dok se glavna područja gdje se hrani nalaze u radijusu od 2.5 km od skloništa.

Mali mišouhi večernjak

(Myotis oxygnathus) pripada porodici večernjaka (Vespertilionidae), koja je ujedno i najbrojnija porodica slijepih miševa. Mali mišouhi večernjak je krupan slijepi miš, jedna je od naših najvećih vrsta, sivkasto-smeđa krzna na leđima i sivo-bijelog krzna na trbušnoj strani. Veoma je sličan po izgledu velikom mišouhom večernjaku (Myotis myotis). Naseljava skoro isključivo pećine i druge podzemne objekte. U objektima se može naći zajedno sa velikim mišouhim večernjakom (Myotis myotis), potkovičarima, kao i dugokrilim ljiljkom (Miniopterus schreibersii), dugoprstim večernjakom (Myotis capaccinii) i šiljouhim večernjakom (Myotis emarginatus). Zabilježeno je da je jedna jedinka ove vrste doživela starost od čak 33 godine! Inače u prosjeku žive 14-16 godina. Zimska i ljetna skloništa su međusobno udaljena ne više od 15 km, rijetko migrira na veće udaljenosti. Područja u kojima se hrani nalaze se u radijusu od 4-7 km.

Literatura:

1. Altringham, J. (1998) Bats: Biology and Behaviour. Oxford University Press, Oxford
   2. Bat Conservation Trust www.bats.org.uk
   3. Dietz, C, O. von Helversen & D. Nill (2009) Bats of Britain, Europe and North Africa. A&C Black Publishers, London
   4. Hutterer, R., Ivanova, T., Meyer-Cords, C. & Rodrigues, L. (2005) Bat Migrations in Europe: A review of banding data and literature. Federal Agency for Nature Conservation
   5. Paunović, M. & Karapandža, B. (2003) Slijepi miševi: Leteće noćobdije. Društvo za očuvanje divljih životinja “Mustela”, Beograd

Objava Foto: Hoće li nestati zaštićeni slijepi miš i špilje kanjona Volujak? pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Koalicija za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine je razobličila jedan ozbiljan incidentu koji se dogodio u prošlu nedjelju u Mjesnoj zajednici Prokos u općini Fojnica.

Naime, u jutarnjim satima, uslijed enormnog povišenja napona električne energije, mještane je zadesila velika havarija na kućanskim aparatima i drugima uređajima koji se napajaju s lokalne mreže. Više od 500 kućanstava i brojni gospodarski subjekti u mjesnoj zajednici Prokos pretrpjeli su više milijunsku materijalnu štetu.

Velike štete

Iz Elektroprivrede Bosne i Hercegovine su potvrdili da je do nesreće došlo zbog neispravnosti relejnih zaštita u postrojenju male hidroelektrane (MHE) ”Mujakovići” na rijeci Jezernici, u vlasništvu kompanije “Intradeenergija” iz Sarajeva. Naime, ova kompanija u svom vlasništvu ima još tri MHE na području Fojnice.

-Ovo nije prvi put da spomenuta mini hidroelektrana pravi probleme lokalnom pučanstvu. U lipnju 2011. godine došlo je do pucanja cijevi MHE ”Mujakovići”, što je prouzrokovalo značajnu materijalnu štetu na lokalnoj cesti koja vodi prema Prokoškom jezeru. Pucanja cijevi su i nakon toga bila brojna, pa su ih pod pritiskom javnosti prošle godine zamijenili željeznim, tvrdi Robert Oroz, predsjednik Eko udruženja “Gotuša” iz Fojnice.

Koordinator Koalicije za zaštitu rijeka BiH Miloš Orlić ističe da se mora napokon shvatiti da su MHE beznačajne za društvenu zajednicu, ali i za energetski sektor naše zemlje u cjelini.

-MHE Mujakovići (1,6 MW) godišnje proizvede mizerne količine energije u odnosu na cjelokupnu proizvedenu energiju u BiH, a taj novac od prodaje energije je čist profit pojedinca. Šteta koju je napravila ova MHE je višemilijunska. Ta šteta se odnosi na cjelokupnu lokalnu zajednicu. Za to netko mora odgovarati i snositi troškove, kaže Orlić.

Nemar

Dokaz da se havarije ne događaju samo s ”Mujakovićima”, jeste i slučaj iz lipnja ove godine kada je došlo do oštećenja lokalnog puta Nemila-Bistričak kod Zenice uzrokovanoga pucanjem cijevi MHE ”Bistričak”.

-Investitor je cijevi postavio po sredini puta koji je saniran nakon oštećenja prouzrokovanih poplavama iz 2014. godine. U sanaciju je Vlada Zeničko-dobojske županije uložila više od milijun KM, a nemarnost investitora MHE ”Bistričak” je dovela do havarije koja je pogodila cijelu lokalnu zajednicu, podsjetio je Orlić.

Iz Koalicije za zaštitu rijeka dodaju da se ovakve stvari ne smiju zataškavati i da društvo i vlasti moraju shvatiti da male hidroelektrane nisu rješenje već dio problema zbog kojih svi trpimo značajne ekološke i materijalne štete.

/Izvor: Dnevni list/

Objava Mini hidroelektrana napravila višemilijunsku štetu za 500 kućanstava pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Međutim, ti dragulji prirode ugroženi su nekontroliranom izgradnjom malih  hidroelektrana.

Zaštiti rijeke

To je rečeno prvog dana trodnevne Međunarodne konferencije o očuvanju rijeka koja je u srijedu počela u Sarajevu. Predstavnici Koalicije za borbu protiv gradanje mini hidroeletranaka u kojoj je i Centar za okoliš BiH su upozorili kako se na 244  bh.rijeke planira izgraditi 300 malih hidroelektrana, a na prostoru regije zapadni Balkan oko 2700 takvih proizvođača električne energije. To je, kako su naveli, velika prijetnja čistoći rijeka i endemskim vrstama, ali i nanosi nepovratnu štetu životnoj sredini i krši prava lokalnih zajednica uzrokujući značajno smanjenje resursa pitke vode.  

Zbog toga i jeste cilj konferencijee raspraviti o pravnim i praktičnim alatima za zaštitu rijeka, razmjena međunarodnih iskustava i potraga za sinergijom u zaštiti rijeka Zapadnog Balkana i ljudi ovisnih o njima. U praktičnom smislu najveći problemi su ustaljena paradigma da su mini hidrielektrane ‘čisti oblik proizvodnje električne energije’ zbog čega imaju neprihvatljiv povlašteni status te velika poticajna sredstva kojima država pomaže investitore:

-Sigurni smo da ne bi bilo tako masovne gradnje mini hidroelektrana da nema značajnog  poticaja od strane države i mi ćemo se boriti da se to ukine. Pod velikim pritiskom su    mnoštva rijetkih endemskih vrsta. U BiH se planira izgradnja oko 300 malih hidroelektrana i mora se znati kako je to tek mizernih 3 posto od ukupne prozivodnje hidroenergije u našoj državi. S druge strane štete su ogromne. Ne smijemo dopustiti najezdu malih  hidrielektrana, poručili su iz Centra za okoliš Bosne i Hercegovine.

Smatraju da je neprihvatljivo da država izdvaja  jedva 2-3 posto poticaja za solarne elektrane, za vjetroelektrane skoro ništa, dok za gradnju malih hidroelektrana izdvaja velika sredstva.

Ugroženi nacionalni parkovi

Iznijeli su zanimljiv podatak kako se male hidroelektrane grade ili planiraju graditi u četiri Nacionalna parka od kojih su tri prekrasne rijeke: Una, Drina i Sutjeska.

U svijetu slatkovodni sustavi bilježe guibitak od 83 posto biološke raznolikosti i cilj je da se do 2030. godine zaustavi taj dramatični pad, a onda za koju godinu i regenerira i potakne rast biološke raznolikosti.

-Balkanske rijeke se još uvijek mogu očuvati i sačuvati. Hidroenergija je najveća prijetnja i pod svaku cijenu se mora spriječiti izgradnja čak 2700 malih hidroelektrana na prostoru zapadnog Balkana. Hidroenergetski sektor se na tom području u smislu upravljanja nije  promijenuio punih 50 godina. Naše zemlje su među vodećima u Europi po kvalitetnoj i visoko vrijednoj životnoj sredini, ali jednako tako imaju i najmanje zaštićenih područja, poručili su iz regionalne Koalicije za očuvanje rijeka.

Uloga civilnoga društva i u oblasti zaštite okoliša pa i rijeka u regiji i BiH je vrlo važna, jer je ono okosnica svih procesa na kojima inzistira EU. Češki veleposlanik u BiH, Jakub Skalnik, čija je zemlja jedan od pokrovitelja Konferencije u glavnom gradu BiH, je poručio kako se bez civilnog društva više ništa ne može događati u budućnosti pa niti u sferi zaštite okoliša.

-Čist okoliš je prioritet za cijelu EU. Budući da su BiH i Balkan jako bogati prirordnim ljepotama jasno je da ih je potrebno zaštititi. Nažalost, BiH se suočava s ozbiljnim problemom izgradnje malih  hidroelektrana koje, što je neprihvatljivo, nazivaju proizvođačima obnovljive energije. Njihova izgradnja će izazvati nezapamćene štete za rijetke endemske vrste, ali i za ljude. Glavni cilj Konferencije je razmijeniti informacije, ali i raspraviti o pravnim aspektima zaštite rijeka i prirodne sredine. Moramo sačuvati čist okoliš za buduće naraštaje, poručio je češki veleposlanik. 

Prijetnje i pritisci

Ljudi koji se pojedinačno ili organizirano bore protiv gradnje mini hidroelektrana u BiH se sučeljavaju s policijskom represijom, opasnim prijetnjama i pritiscima, ali i kaznenim  prijavama. 

Čuveni je primjer skupine hrabrih žena iz malog naselja Kruščica kod Viteza u središnjoj Bosni koje su punih 505 dana provele na jednom malom mostu vodeći tešku borbu protiv izgradnje male hidroelektrane na čistoj lokalnoj riječici Kruščicici. Podsjetile su na Konferenciji u Sarajevu kako su im životi bili ugroženi te da su eskpresno bile i osuđivane.

Na kraju su ipak te sudske odluke oborile i dobile jednu prestižnu nagradu u Njemačkoj. Od svega im je, kako su ustvrdile, najžalije što ih vlasti u Vitezu nikada nisu pozvale niti na obični razgovor. 

Iako su bili uredno pozvani na skupu u glavnom gradu BiH se nije pojavio niti jedan visoki entitetski ili državni dužnosnik. Došli su predstavnici ekoloških udruga iz Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije.    

Najavljeno je da će sa skupa biti poslane i preporuke institucijama oba entiteta i države  za očuvanje rijeka u BiH.

J. S.                  

Organizatori 

Međunarodnu konferenciju  o očuvanju rijeka su organizirali Arnika – Centar za podršku građanima (Češka), Centar za životnu sredinu (Bosna i Hercegovina) i WWF Adria (Bosna i Hercegovina) uz financijsku potporu  Evropske Unije, Transition programa Češke Republike i Fondacije Heinrich Böll Stiftung.

Objava U BiH se planira gradnja 300 malih hidroelektrana, čak i u Nacionalnim parkovima pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Premijer Duško Marković je, nakon sjednice Vlade u Pljevljima, saopćio da je riječ o malim hidroelektranama na Bistrici u Bijelom Polju, Murinskoj, Đuričkoj i Komoračkoj rijeci u Plavu, Bukovici u Šavniku i Trepačkoj rijeci u Andrijevici, prenijela je Radio-televiozija Crne Gore.

On je rekao da je taj program nesporno omogućio novi zamah u proizvodnji električne energije, ali da ima propusta koji bi nanijeli štetu prirodi, javlja Tanjug.

‘Koncept razvoja promašio bi cilj’

“U pojedinim slučajevima ovaj koncept razvoja promašio bi svoj cilj, a to je unapređenje kvaliteta života i razvoj lokalnih zajednica, koji ne može teći odvojeno od očuvanja jedinstvene prirode i zdrave životne sredine na tim lokalitetima”, kazao je Marković.

On je dodao da će se u narednom periodu odrediti i u odnosu na ostale projekte sa sličnim problemima.

Izvor: Agencije

Objava Crna Gora stopirala izgradnju nekoliko mini hidroelektrana pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.