Radni staž

Ovaj porazan podatak nedavno je iznio predsjednik Udruge poslodavaca Federacije BiH Mladen Pandurević napominjući kako je nezgodno što federalna Vlada ne uplaćuje doprinose radnicima u poduzećima u kojima je ona vlasnik. Takvih poduzeća je puno i većinom je riječ o gubitašima koje tek treba privatizirati ili financijski konsolidirati, za što nema novca u proračunu FBiH. Zbog neizmirenih obveza po uplati radnog staža, prošle godine pričalo se o podizanju kredita od 450 milijuna KM kako bi bio uvezan radni staž za onu kategoriju radnika koji imaju uvjete za odlazak u mirovinu, ali im doprinosi za MIO nisu bili uplaćeni od 1. travnja 1992. do 31. prosinca 2014. godine. Namjeri Vlade FBiH da se zaduži za iznos od 450 milijuna KM koji bi bio namijenjen uvezivanju radnog staža, zbog toga što bi taj kredit otplaćivala ona poduzeća koja su svojim radnicima uredno uplaćivala svih godina naknade za mirovinski staž, usprotivili su se gospodarstvenici iz Hercegovine. Tada su iz Udruge gospodarstvenika Posušje, koja okuplja respektabilan broj privatnih tvrtki koje imaju uspješne poslovne rezultate, Vladi FBiH jasno poručili kako bi zaduženje od 450 milijuna maraka bilo novo veliko opterećenje za proračun, utjecalo bi na povećavanje deficita i javnog duga. “Zbog toga bi bilo ugroženo funkcioniranje FBiH jer već u sljedećem razdoblju za otplatu duga, bez ovog novog zaduženja, mora se izdvojiti oko milijardu maraka, što je oko 40 posto proračuna”, stoji u reakciji spomenute udruge.

Prebacivanje sredstava

Po njihovu mišljenju, gospodarska društva, javna poduzeća i ustanove moraju se sami kreditno zadužiti i uplatiti doprinose za svoje zaposlenike, a kao kolateral založiti svoju imovinu ili na bilo koji drugi zakoniti način naći rješenje za ovaj veliki ekonomski i socijalni problem. Mogućnost da se zaduži FBiH, pa da se onda ta financijska sredstva prebace njima, uz određena jamstva povrata tih sredstava, gospodarstvenici iz Hercegovine smatraju lošom i neprihvatljivom jer, kako ističu, “iskustvo nas uči da ta sredstva neće biti vraćena u proračun, a teret duga će pasti, opet, na one koji su i do sada redovito izvršavali svoje obveze”.

Objava Doprinose za MIO u najvećem broju ne plaćaju tvrtke u vlasništvu FBiH pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Mjere

Zavod MIO je također zadužen da izradi program smanjenja troškova funkcioniranja te da novac od doprinosa i drugih izvora troši isključivo za isplatu mirovina i materijalne troškove, zatim da hitno obustavi davanje svih oblika kredita zaposlenicima, kao i pomoći udruženjima, stipendija i drugih davanja za koja nema zakonskog osnova.
Uz spomenuto Poreska uprava FBiH zadužena je da hitno sačini i realizira plan pojačanog inspekcijskog nadzora vezanog za neplaćanje ili neblagovremeno plaćanje obaveznih doprinosa za MIO te da pokrene odgovarajući postupak protiv obveznika koji uz plaću ne uplate i doprinose. Federalna uprava za inspekcijske poslove dobila je zadatak da hitno sačini i realizira plan pojačanog nadzora u oblasti radnih odnosa radi suzbijanja rada na crno. Vlada je dala zaduženje i Agenciji za bankarstvo FBiH da hitno provjeri i zabranom obavljanja prometa sankcionira banke koje krše Zakon o doprinosima dopuštajući obveznicima doprinosa i isplatu neto plaće bez uplate doprinosa.

Bolja situacija

Iz Vlade su kazali kako nenaplaćena potraživanja po osnovu doprinosa prelaze milijardu maraka s tim da se na poduzeća u vlasništvu države odnosi 450 milijuna.
Dobra stvar u cijeloj priči jeste što se situacija polako popravlja. Direktni porezi u prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na isti period 2015. su veći za 96 milijuna, a i ukupan porast doprinosa je 37 milijuna.
Doprinosi za MIO su veći za 17.5 milijuna, a prema podacima Porezne uprave za prva četiri mjeseca ove godine, evidentirano je oko 11.000 novih zaposlenika, što direktno utiče na rast doprinosa a time i na dinamiku isplate mirovina. Vlada kaže da će dodatni novac za stabilizaciju stići i od prodaje nekretnina Zavoda MIO. Vlada je donijela i nekoliko izmjena zakona i kadrovskih odluka.

Osigurati ravnopravnost vojnih umirovljenika

Federalna Vlada je usvojila izvješće o radu Interresorne radne grupe za izradu teksta izmjena i dopuna Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja i uputila ga na usvajanje po hitnom postupku. Osobama koje su ostvarile prijevremeno i povoljnije umirovljenje po uredbama 1, 2 i 3 naknadno su smanjena prava donošenjem Zakona o prijevremenom i povoljnijem umirovljenju.
“Većina njih je značajno izgubila na pravu, a jedan manji broj njih je dobio na pravu. To je u pravnoj praksi nezabilježen slučaj, da se ljudi umirove pod jednim uvjetima, a onda im se mijenjaju uvjeti koje su oni prihvatili”, kazao je resorni ministar Salko Bukvarević. Jedan od razloga za donošenje Zakona je izvršenje presude Ustavnog suda FBiH, od 22. i 29. 1. 2014. godine, kojom je utvrđeno da odredba člana 15. stav 1. Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju nije u suglasnosti sa Ustavom FBiH.  Vlada FBiH se opredijelila da ne mijenja osnovicu za isplatu mirovina, već koeficijent. Naime, sada postoje tri koeficijenta: 1,8 za redovne umirovljenike, 1,4 za umirovljenike koji su otišli po osnovu Zakona o pravu branitelja i njihovih obitelji, Zakonu o pravima demobiliziranih boraca i članova njihovih obitelji i Zakonu o službi u Vojsci FBiH, dok je koeficijent 1,0 za korisnike po Zakona o prijevremenom umirovljenju. Vlada FBiH predlaže da se svim umirovljenicima isplaćuje mirovinu po jedinstvenom koeficijentu, a za provedbu ove mjere ne bi bila potrebna dodatna financijska sredstva.

DL

Objava Porezna i inspekcija kreću u akciju naplate doprinosa pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.