Krajnji rok za nominacije bio je u srijedu, no norveški odbor za tu nagradu tek treba službeno registrirati sve nominirane, a imaju i pravo dodati svoje prijedloge kad se sastanu krajem veljače.

Trump nominiran za ideologiju “mira putem snage”

Trumpa je nominirao jedan Amerikanac, otkrio je Henrik Urdal, direktor Instituta za mirovna istraživanja iz Osla, za portal Nettavisen.

Urdal ističe kako je argument za tu nominaciju bio sličan prošlogodišnjem, odnosno naglasak na Trumpovoj ideologiji “mira putem snage”.

Agenciju UNHCR predložio je član norveške opozicijske Lijeve socijalističke stranke zbog svojeg zalaganja “za prava izbjeglica”, prenosi norveška novinska agencija NTB.

Nominirani i humanitarci koji pomažu žrtvama mučenja u Rusiji

Ruski oporbeni medij Novaja Gazeta i aktivisti i humanitarne skupine koje pomažu žrtvama mučenja u Rusiji nominirani su od strane drugih stranaka, dodaje NTB.

Ponovno su nominirane i Bijele kacige, volonterska spasilačka skupina iz Sirije, kao i kongoanski liječnik Denis Mukwege koji pomaže žrtvama silovanja u toj afričkoj državi.

Progresivni parlamentarac nominirao kurdske pešmerge

Parlamentarac iz Progresivne strane nominirao je kurdske snage pešmerga iz Iraka zbog njihove borbe protiv Islamske države.

Pravo na nominaciju kandidata imaju pojedinci poput članova državnih parlamenata i vlada, Međunarodnog suda u Den Haagu, sveučilišni profesori povijesti, društvenih znanosti, prava, psihologije i srodnih polja, dobitnici Nobela i slični pojedinci, stoji na službenim stranicama nagrade.

Objava Donald Trump nominiran za Nobelovu nagradu za mir pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Danas je u Sarajevu završena dvodnevna sjednica Vijeća za provedbu mira (PIC), a nakon sjednice medijima se obratio visoki predstavnik međunarodne zajednice Valentin Inzko. Inzko je izrazio razočaranje sporim tempom provođenja reformi u BiH. Također, Inzko je dodao kako je PIC osudio najavljeni koncerta Marka Perkovića Thompsona u Mostaru kao podrška osuđenim ratnim zločincima.

PIC sjednice, isti komentari, isti zaključci…

Marić: Zanimljivo je posmatrati zaključke PIC-a. Kad se sjetim kako smo prije nekoliko godina sa strepnjom čekali šta će oni dlučiti…gledam sad niko PIC više ne shvaća ozbiljno. Ljudi se danima šale sa da li je Inzko izrazio veliku ili veoma veliku zabrinutost. OHR je izgubio autoritet. Nepotrebno je postojanje OHR-a. Građani čekaju da li će Inzko smijeniti političare, a nisu nama problem političari nego sistem, koji je korumpiran. Bez obzira ko dođe na vlast prepuštamo se njihovoj savjesti.

Možemo li se osloniti na njihovu savjest?

Marić: Naravno da ne. Zanimljivo, danas su najveći zastupnici nacionalnih interesa upravo oni koji su se busali da su Jugosloveni, bivši šverceri, koji su se krili po trezorima. Nacionalni interes njima nije ni najmanje bitan, nego samo njihov interes. Problem je i u građanima koji se ponašaju kao žrtve. Mi moramo posati saučesnici – mi ih biramo. Nije bitno da Inzko smjeni te ljudi, nego je potrebno da ih mi kažnjavamo. Pojedinci mogu mnogo uradit ako žele, a mi kao birači moramo ih prepoznati i dati im povjerenje, a kazniti one koji nam prodaju maglu.

Dvije su godine prošle od stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH i EU. Za dvije godine – možemo li uopšte govoriti i o kakvom uspjehu ili postignućima?

Marić: EU ima određeni sistem i kada želite da uđete u Uniju morate prihvatit njena pravila igre. Prvo što se pita je korupcija i onda se postavlja pitanje da li to našim političarima odgovara. Mi se u BiH ne možemo dogovoriti koliko nas je, a kamoli o nekim bitnijim stvarima. Političari se ovdje vole prikazivati kao da žele Evropu, ali je cijeli evropski put, ustvari, farsa.

Ponavljam, problem je u sistemu. Nisu samo stranke desnice bile na vlasti u proteklih 20 godina. Građani su davali povjerenje i strankama ljevice, ali su ostali razočarani. Građani teže promjenama. Evo, ponajbolji je primjer Željko Komšić kojem su mnogi građani na početku ukazali povjerenje, pa kako mu je opala popularnost.

Objava “Bivši šverceri i Jugosloveni danas najveći nacionalisti” pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

“U ovim vremenima na posebni način neka (Bog) podrži napore onih koji aktivno rade kako bi donijeli olakšanje i utjehu stanovništvu u Siriji. Žrtvama rata koji ne prestaje sijati užas i smrt. I jučerašnji napad vrijedan prezira na izbjeglice koje su bježale prouzročio je bezbrojne žrtve”, rekao je Papa.

U eksploziji automobila bombe nedaleko od sjevernog sirijskog grada Alepa u subotu je ubijeno najmanje 112 ljudi koji su bili u konvoju autobusa koji su prevozili ljude evakuirane iz sirijskih naselja.

Sveti Otac je također pozvao na mir u drugim zemljama pogođenim sukobima.

“Neka Gospodin podari mir cijelom Bliskom istoku, počevši od Svete zemlje, u Iraku i Jemenu. Neka ne izostane blizina dobrog pastira među narodima Južnog Sudana, Sudana, Somalije i DR Konga koji pate od neprekidnih sukoba pogoršanih glađu koja teško pogađa pojedine regije Afrike”.

Obratio se žrtvama rata, terorizma, tiranskih režima i gladi.

“Uskrsli pastir je suputnik svima koji su prisiljeni napustiti svoju domovinu zbog oružanih sukoba, terorističkih napada, gladi, tiranskih režima. Prisilnim migrantima daje da susreću braću u svim podnebljima kako bi dijelili kruh i nadu na zajedničkom putu”.

Također je rekao da “uskrsli Gospodin vodi korake onih koji traže pravdu i mir”. “Daje vođama naroda hrabrost kako bi spriječili širenje sukoba i zaustavili trgovinu oružjem”.

Papa je dao potporu dijalogu i demokraciji u svojoj rodnoj Latinskoj Americi.

“Uskrsli Isuse, podrži posebice napore onih u Latinskoj Americi, koji se zalažu kako bi osigurali opće dobro društva, ponekad obilježeno političkim i socijalnim napetostima koje prelaze u nasilje. Kako bi se mogli graditi mostovi dijaloga, ustrajati u borbi protiv rana korupcije i traženju mirnih rješenja sporova za napredak i konsolidaciju demokratskih institucija s punim poštivanjem vladavine prava”.

Prisjetio se Ukrajine, također pogođene sukobom, i Europe koju potresa nezaposlenost, posebice među mladima.

“Dobri pastiru, pomozi dragoj ukrajinskoj zemlji pogođenoj krvavim sukobom. Pronađi slogu i prati inicijative usmjerene na ublažavanje tragedije onih koji trpe”.

“Uskrsli Gospodin, koji nikada ne prestaje puniti europski kontinent svojim blagoslovom, neka udijeli nadu svima koji prolaze trenutke krize i teškoća, nadasve zbog nedostatka posla, posebice mladima”, rekao je Papa.

Hina/dpa

Objava Uskrsna poruka Pape Franje: Neka Gospodin podari mir cijelom Bliskom istoku pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

“Nažalost, nasilje je prekinulo ovu noć želja i nade”, rekao je argentinski papa pred oko 50.000 vjernika okupljenih na Trgu svetog Petra u Rimu, na nedjeljnoj misi.

“Žalostan, izražavam svoju bliskost s turskim narodom”, rekao je Jorge Bergoglio i dodao da moli za brojne žrtve i ranjene.

Terorizam je “krvava mrlja koja obavija svijet”, kaže papa.

Papa je također uputio poziv svim ljudima dobre volje da se suoče s terorizmom “s tom krvavom mrljom koja obavija svijet sjenom straha i užasa”.

Franjo je ranije zaželio svima godinu mira u Božjoj milosti.

“Draga braćo i sestre, sretna nova godina”, rekao je papa Franjo s balkona bazilike svetog Petra.

“Godina će biti toliko dobra koliko će svako od nas, uz Božju pomoć, pokušati činiti dobro svakog dana.

Tako se gradi mir, govoreći ‘ne’ mržnji i nasilju i ‘da’ bratstvu i pomirenju”, dodao je Papa.

Objava PAPA FRANJO PORUČIO SVIJETU: Krvava mrlja obavija planetu sjenom straha i užasa pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Kolumbijski predsjednik dobio je prestižno priznanje zbog potpisivanja povijesnog mirovnog sporazuma s gerilcima FARC-a kojim bi nakon 52 godine trebao biti okončan najdulji oružani sukob u Latinskoj Americi, ali su ga birači odbili na referendumu u nedjelju jer su ga smatrali preblagim prema pobunjenicima.

Santos je nagrađen zbog svojih odlučnih napora da privede kraju građanski rat koji traje više od pola stoljeća, objavio je Norveški Nobelov odbor. On je inicirao pregovore koji su kulminirali potpisivanjem mirovnog sporazuma između vlade i gerilaca FARC-a, navodi se u obrazloženju.

Santos je obećao da će oživjeti mirovni plan unatoč neuspjehu na referendumu, rekla je predsjednica odbora Kaci Kullmann. Glasači nisu rekli ‘ne’ miru, rekli su ne aranžmanima iz sporazuma, objasnila je Kulmann.

“Tim je važnije da strane iz sporazuma koje predvode predsjednik Santos i vođa gerilaca Rodrigo Londono (poznat kao Timošenko), nastave poštivati prekid vatre”, rekla je Kullmann.

Nagradu Santosu treba gledati i kao priznanje kolumbijskom narodu, onima koji su pridonijeli mirovnom procesu i predstavnicima bezbrojnih žrtava rata, dodala je predsjednica odbora.

Kolumbijski građanski rat, jedan od najduljih građanskih ratova u modernoj povijesti, odnio je 250 tisuća života i raselio šest milijuna ljudi.

Novčani dio nagrade iznosi osam milijuna švedskih kruna (6,24 milijuna kuna).

Analitičari su prije referenduma bili uvjereni da će kolumbijski mirovni sporazum dobiti Nobelovu nagradu, ali su nakon objave rezultata toga plebiscita bili uvjereni da za to više nema nikakvih izgleda. I već kao po običaju, još su jednom promašili u prognozi.

Švedski znanstvenik i industrijalac Alfred Nobel stekao je golemo bogatstvo izumom dinamita i odlučio ga iskoristiti za ustanovljenje danas najprestižnijih svjetskih nagrada, koje su po njemu i nazvane.

Nobel je u svojoj oporuci 1895. godine naložio da se njegovo bogatstvo iskoristi za nagrađivanje “onih koji su u prethodnoj godini najviše pridonijeli čovječanstvu”.

Nagrada bit će za mir bit će uručena “osobi koja je učinila najviše na bratimljenju naroda, ukidanju ili smanjenju vojski ili za održavanje ili promoviranje mirovnih kongresa”, napisao je Nobel.

Nagrada za mir jedina je od šest nagrada o kojoj se odlučuje u Norveškoj. Nobel je želio uključiti Norvešku u svoju inicijativu jer su Norveška i Švedska u to doba bili udruženi u zajedničku državu.

Prošle godine nagradu je dobio Tuniški mirovni kvartet.

foto: flickr

Evo tko su sve bili kandidati:

Angela Merkel

Među političkim liderima najozbiljniji kandidat je bila njemačka kancelarkaAngela Merkel. Veliki broj ljudi i institucija očekivao je da Nobela dobijeSnowden.

foto: Sebastian Derungs

Svetlana Gannushkina

Neki su vjerovali da je među glavnim kandidatima i ruska aktivistica Svetlana Gannushkina, koja desetljećima radi s migrantima i izbjeglicama.

foto: wikipedia

Rat u Siriji i izbjeglice donijele su više kandidata za Nobela: stanovnike grčkih otoka, koji već dvije godine nesebično pomažu migrantima s mora,Nadiu Marad, aktivistkinju i djevojčicu koja je preživjela seksualno ropstvo u ISIL-u, a kandidati za uglednu nagradu bili su i pripadnici sirijske spasilačke službe tzv. Bijeli šljemovi.

Ernest Moniz i Ali Akbar Salehi

foto: flickr

Neki među njima smatrali su da će nagrada u ruke pregovaračima o iranskom nuklearnom sporazumu koji je potpisan prošle godine i učinkovito je zaustavio teheransko nuklearno nastojanje u zamjenu za ukidanje međunarodnih sankcija, uvedenih još 2006. godine, Monizu i Salehiju.

Netko je nominirao čak i Donalda Trumpa.

– A možda će u petak izvući novog zeca iz šešira – kazao je povjesničar Nobelovih nagrada Asle Sveen.

Na kraju je nagrada ipak otišla u ruke najizglednijeg dobitnika, kolumbijskog predsjednika.

24sata.hr

Objava Nobelova nagrada za mir ide predsjedniku Kolumbije pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

 
Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko od kojega su prije početka summita američki predsjednik Barack Obama, britanski premijer David Cameron, njemačka kancelarka Angela Merkel, francuski predsjednik Francois Hollande i talijanski premijer Matteo Renzi čuli analizu stanja, najavio je da će u petak narediti prekid vatre koji bi otvorio put za provedbu mirovnog plana.
"Jedino što sada trebamo za mir i stabilnost su dvije glavne stvari: prvo da Rusija povuče svoje vojnike, a drugo da zatvori granicu", rekao je Porošenko i najavio da će prekid vatre objaviti ako se u Minsku održi sastanak Ukrajine, proruskih pobunjenika i OESS-a.
I vođe proruskih separatista izrazili su u četvrtak spremnost narediti primirje ako se dogovori mirovni plan, prenijela je Hina.
Porošenko od Zapada traži oružje, uvježbavanje svojih vojnika i političku potporu kako bi se suprotstavio agresiji ruskog predsjednika Vladimira Putina. Visoki NATO-ov vojni dužnosnik rekao je da Moskva ima "nekoliko tisuća" vojnika i stotine tenkova i oklopnih vozila u Ukrajini, što Kremlj potpuno niječe.

 
Porošenko je nakon razgovora s sudionicima summita NATO-a rekao kako je nekoliko članica Saveza ponudilo Ukrajini "borbenu i neborbenu" vojnu opremu uključujući "oružje velike preciznosti".
Osim toga NATO je obećao 15 milijuna eura obrambene pomoći Kijevu, rekao je Rasmussen. Ta sredstva namijenjena su poboljšanju logistike, zapovjednih i nadzornih sustava, komunikacija i cyber obrane ukrajinske vojske kao i skrbi za ranjene vojnike.
Porošenkov plan da obnovi ukrajinsku aplikaciju za članstvo u NATO razbjesnio je Rusiju tim više što je američki predsjednik Barack Obama rekao u srijedu da će vrata ostati otvorenima svima koji mogu smisleno pridonijeti zajedničkoj sigurnosti. Pariz i Berlin protive se prijemu Ukrajine strahujući da bi ih porast napetosti mogao uvući u rat s Rusijom.

bljesak.info

Objava NATO pozvao Rusiju da se povuče iz Ukrajine pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Nakon susreta s čelnicima drugih religija u zemlji, Sveti Otac je slavio misu u katedrali Myeong-dong u Seulu za pomirbu dvaju dijelova korejskog poluotoka podijeljena od rata 1950.-1953.

U nazočnosti predsjednice Park Geun-Hye Papa se u svom nagovoru obratio Korejcima s obje strane 38. paralele, a ne vladama.
Kao i tijekom čitava posjeta, nijednom nije spomenuo komunističke čelnike u Pjongjangu, niti im se obratio. Sveta Stolica nema nikakve veze sa Sjevernom Korejom gdje je malena katolička zajednica priznata, ali je strogo nadzirana.

Kao i u rujnu 2013. kada je pozvao na molitvu za Siriju i u lipnju ove godine kada je molio za Izraelce i Palestince, Papa je zatražio od vjernika da se ujedine u molitvi za mir i za pomirbu.
Klonio se osuđivanja i nije se htio miješati u donošenje rješenja za zamršenu krizu.

http://bljesak.info

Objava Papa pozvao Korejce na pomirbu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

"Prestanite! Molim vas, iz svega srca molim vas, vrijeme je da prestanete", pozvao je papa Franjo sa svog balkona na Trgu sv. Petra u nedjeljnom Angelusu.

"Ponajprije mislim na djecu kojima se oduzima nada u dostojanstven život, u budućnost, na djecu koju ubijaju, ranjavaju, sakate", na djecu "koja postaju siročad, djecu koja više ne znaju za osmijeh", dodao je Papa.

"Prisjetimo se da se u ratu gubi sve, dok mir ne donosi gubitke", rekao je Jorge Mario Bergoglio i pozvao i narode i vlasti da pokažu "mudrost" i "odlučno odaberu put mira".

U prigodi 100. godišnjice atentata na nadvojvodu Franju Ferdinanda u Sarajevu, što je bio povod za Prvi svjetski rat, papa Franjo je izrazio nadu da "se greške iz prošlosti neće ponavljati te da iz Povijesti valja učiti tako da uvijek pobijede razlozi za mir koji se gradi dijalogom, strpljivim i hrabrim", prenosi Hina.

bljesak.info

Objava Papa pozvao na mir na Bliskom istoku, u Iraku te Ukrajini pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava MOJA PRICA: Izaberimo mir zajedno pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Nakon pozdrava u papinoj rezidenciji, krenuli su prema mjestu molitve, u vatikanskim vrtovima, gdje su ih čekala njihova izaslanstva. Molitva za mir počela je u 19 sati i trajala je, zajedno s kratkim obraćanjima, oko dva sata, a bila je trodijelna: židovska, kršćanska te muslimanska. Pridružili su joj se poglavar Pravoslavne Crkve, imami, rabini, vjernici.

Nakon molitve papa Franjo poručio je da je za mir potrebna veća hrabrost nego za rat. Traženje mira je 'čin vrhovne odgovornosti pred našim savjestima i našim narodima", rekao je, dodajući da je 'ovo bio susret koji odgovara na žarke želje svih onih koji čeznu za mirom i sanjaju o svijetu u kojem muškarci i žene mogu živjeti kao braća i sestre a ne više kao protivnici i neprijatelji'. 'Svijet je nasljedstvo koje smo dobili od naših predaka, ali i dar našoj djeci: djeci koja su umorna i iscrpljena sukobima i žele da svane zora u kojoj će doći mir', rekao je.

Sudionici molitve potom su zasadili maslinu, što je uobičajena gesta pri susretima na kojima se moli za mir ili koji su posvećeni miru. Izraelsko-palestinski pregovori nedavno su propali, a Papa je tijekom posjeta Svetoj Zemlji pozvao Peresa i Abasa da dođu na molitvu za mir u Vatikan. 

Izvor: http://pogled.ba

Objava Papina molitva za mir s čelnicima Palestine i Izraela pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.