Ovim misnim slavljem žitelji Risovca će nakon više od 50 godina od izgradnje stare crkve na Risovcu krenuti slaviti svete mise u novoj crkvi na Risovcu, točnije u njenoj kripti, do potpune izgradnje.

Izvor: Doljani.info

Objava NAJAVA: Misno slavlje u novoj crkvi na Risovcu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Misu u novoj crkvi na Risovcu služit će nadbiskup Tomo Vukšić pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Župnik mora biti skroman

U dokumentu je navedeno da je zabranjeno naplaćivati mise i druge sakramente i imati cjenik za to, a upravljanje dobrima mora biti transparentno i u razmjeru s potrebama siromašnih, a ne s potrebama župnika, koji mora biti primjer skromna života. Zatim se govori o ulozi laika, posebno đakona, koje se ne smije smatrati “polusvećenicima” ili “polužupnicima”, već ih treba uključiti u aktivnosti župa u obrede, primjerice, vjenčanja ili sprovoda, kao asistente, posebno tamo gdje nedostaje svećenika.

Potrebna je pastoralna preobrazba župe kako bi vjernici ponovno otkrili dinamičnost i kreativnost, te doprinos svih vjernika.

Dokument ima 11 poglavlja. U prvih šest se nalazi promišljanje o pastoralnoj promjeni, misijskom dosegu i vrijednosti župe u suvremenom kontekstu. U poglavljima od 7. do 11. govori se o sastavnicama župnih zajednica, različitim pastoralnim ulogama koje ih čine i načinima primjena važećih normi. Svakako je najzanimljiviji dio koji govori o novcu, a upravljanje kojim često izaziva skandal. Glede novčanih ponuda za slavlje misa i ostalih sakramenata u vatikanskom se dokumentu kaže kako čin darivanja mora biti slobodan za ponuditelja, ostaviti mu mogućnost da to učini po vlastitoj savjesti, a ne prema cjeniku u kojem je navedeno koliko za što mora platiti, što nalikuje na neku vrstu poreza na sakramente.

“Ne smije se ostavljati dojam da slavlje sakramenata (krštenje, krizma, pričest, ženidba…), prije svega euharistije, mogu biti stavka u cjeniku”, stoji u vatikanskom naputku. Važno je da župnik obrazuje vjernike da budu solidarni. A to obrazovanje može biti učinkovitije budu li svećenici pokazali da su štedljivi, da nisu rastrošni u upotrebi novca. Moraju voditi skroman život, posebno na osobnom planu, kao i u upravljanju župnim dobrima, koje mora biti transparentno i razmjerno potrebama vjernika, prije svih onih siromašnih i potrebitih.

Za ispravno upravljanje dobrima potrebno je da svaka župa osnuje vijeće za ekonomske poslove, koje treba biti savjetodavno tijelo sastavljen od župnika kao predsjednika i najmanje tri vjernika. Broj je varijabilan, ali u tom savjetodavnom vijeću trebale bi biti stručnjaci za ekonomske i pravne poslove. Zadaća je tog tijela da unutar župne zajednice poveća kulturu suodgovornosti i administrativne transparentnosti. Pod transparentnost se ne smatra samo formalno prikazivanje podataka, o kojima treba informirati zajednicu, već i prilika za njezino uključivanje.

I laici mogu dati sakramente

Potrebno je “objavljivati godišnji obračun” kako bi “zajednica u cjelini mogla znati kako se upravlja dobrima, kakva je ekonomska situacija župe i kojim bogatstvom raspolaže”. U dokumentu se govori i o reformama župnih zajednica.

U Crkvi ima mjesta za sve i treba poštovati zvanje i znanje svakoga. Crkva treba izbjegavati svako “zanošenje”, “zastranjivanje”, prije svih “klerikalizaciju”. Poseban je prostor posvećen ulozi župnika čija je osnovna zadaća “puna briga za duše”. A glede laika, Kongregacija za kler naznačuje njihovo izravno uključivanje u župne aktivnosti u suradnji sa župnikom. No u slučaju nedostatka svećenika, i laici mogu “slaviti krštenja, ženidbe…” i druge sakramente.

“Biskup na osnovi svoga suda može službeno povjeriti zaduženja nekom đakonu, posvećenim osobama i vjernicima laicima, pod upravom i odgovornošću župnika”, stoji u dokumentu. Moći će predvoditi i liturgiju riječi, ali ne mogu držati propovijedi tijekom euharistijskog slavlja.

No, ne manjka svećenika samo u, da tako kažemo, zabitim mjestima svijeta. Manjka ih i u Italiji. Prema podacima središnje ustanove za kler, u Italiji je u svibnju 2019. bilo 32.036 dijecezanskih svećenika, a 1990. ih je bilo 38.000.

večernji.hr

Objava Zabranjeni cjenici za mise, krštenja, pričesti, svadbe… pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Iz vrhbosanske nadbiskuje su istaknuli da će, poštujući aktualne mjere restrikcija uslijed pandemije koronavirusa i želeći smanjiti mogućnosti bilo kakvoga incidenta, sveta misa biti uz sudjelovanje predviđenoga broja vjernika koji su unaprijed obaviješteni o tomu i čija su imena poznata sigurnosnim službama.

“Riječ je o 20 osoba, ne računajući svećenike koncelebrante. Sve ostale potičemo da toga dana sudjeluju na redovitoj svetoj misi u svojim župama te upute svoje molitve za žrtve Bleiburške tragedije i sve nevine žrtve bilo kojega naroda”, priopćeno je.

Također, s obzirom na veliko zanimanje medijskih kuća za praćenje svete mise koju će u sarajevskoj katedrali Srca Isusova, u subotu 16. svibnja, predvoditi vrhbosanski nadbiskup Vinko kard. Puljić, istaknuto je da će misno slavlje izravno, sukladno dogovoru organizatora, prenositi RTV Herceg-Bosne i biti će uživo emitirano na HRT-u.

Video-materijali će biti besplatno ponuđeni svim TV kućama i ostalima te će ih moći preuzeti po okončanju svete mise na poveznici OVDJE.

Fotografirati tijekom mise moći će samo službeni fotograf, djelatnik Katoličkog tjednika, a fotografije će u realnom vremenu biti besplatno ponuđene svima, uz navođenje izvora, na poveznici OVDJE te će ih  moći preuzeti i s Katoličke tiskovne agencije i portala Nedjelja.ba.

Riječi uvoda u svetu misu i cjelokupnu propovijed, koju će izreći vrhbosanski nadbiskup Vinko kard. Puljić, moći će dobiti sve zainteresirane novinske agencije koje se prethodno (do 20:00 h, 15. svibnja) prijave na e-mail Katoličkog tjednika: [email protected].

Propovijed i uvod u misno slavlje također će biti objavljeni na mrežnima stranicama Katoličke tiskovne agencije i portala Nedjelja.ba odmah nakon što bude izrečena.

Želeći izbjeći moguće narušavanje svetosti liturgijskoga čina i samoga prostora zbog prisutnosti mnoštva medijskih djelatnika, ne htijući uskratiti bilo kojoj medijskoj kući praćenje ove svete mise, odlučeno je da svima bude dostupno preuzimanje potrebnih materijala pa neće biti omogućen ulaz u katedralu drugim medijskim djelatnicima osim gore spomenutima koji su uključeni u izravni prijenos i fotografiranje. Ujedno molimo za razumijevanje i uvažavanje navedenih pravila te medijsko posredovanje ovoga vjerskog događaja na istinit i dobronamjeran način, poručili su iz Vrhbosanske nadbiskupije.

/Republikainfo.com/

Objava Samo 20 osoba moći će na misu u sarajevsku katedralu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Piše: Josip Vajdner, Katolički tjednik

Taman kada čovjek pomisli kako će nevolja, kao što je ova aktualna pandemija koronavirusa, ljude uozbiljiti i barem potaknuti da preispitaju svoju ljestvicu vrijednosti, dogodi se da ljevičari i određeni bošnjački krug političara u BiH, to svojim postupcima i izjavama u javnosti opovrgnu.

Povod svemu jest najava da će ovogodišnju svetu misu za žrtve pokolja koji je na završetku II. svjetskog rata započeo na Bleiburškom polju i u režiji jugoslavenskih komunističkih partizana nastavio diljem Slovenije, Hrvatske i BiH, umjesto na Bleiburškom polju, vrhbosanski nadbiskup Vinko kard. Puljić, predvoditi u Sarajevu 16. svibnja.

Iako je ova vijest odaslana u javnost još 24. travnja 2020., pojedinci i političke institucije tek su se sada javili kako bi osudili slavlje svete mise te održali lekciju kardinalu i katolicima na ovu temu.

SDA, Komšić i Nakaš

Za Stranku demokratske akcije održavanje mise u sarajevskoj katedrali je događaj „koji za primarnu svrhu nema sjećanje na nedužni dio žrtava (žene i djeca), već rehabilitaciju pripadnika ustaškog režima i njegovog naslijeđa“. Zato su osudili ovaj „skup“ o kojemu je kako kažu, informacija stigla uoči Dana pobjede nad fašizmom u Europi. A kao argument naveli su „činjenicu da su u Sarajevu još uvijek živa sjećanja na teror Maksa Luburića u kojem je zvjerski pobijeno preko 10 000 građana ovoga grada“. Okarakterizirali su to kao „još jednu izrazito lošu poruku Katoličke Crkve“ i pozvali je da to ne čini.

U isto „puhalo“ zapuhao je – a kako i ne bi s obzirom da je gdje jest upravo zahvaljujući SDA – i član Predsjedništva BiH Željko Komšić.

„Dajem sebi za pravo da uzoritom kardinalu Puljiću savjetujem, kada je već odlučio da u Sarajevu služi misu za ubijene u Bleiburgu, među kojima je bio veliki broj ratnih zločinaca, da se pomoli i za duše nevino ubijenih žrtava tih istih zločinaca“, naveo je Komšić te onda, podsjetivši na znane zločine koje u počinile ustaše, još dodatno poručio kardinalu „da makar pročita nešto o istim tim zločincima i njihovim zločinima i da sam u sebi prihvati da su ti za koje želi da se moli u sarajevskoj katedrali“.

Ovima, uz ostale, treba dodati i izjavu člana SABNOR-a dr. Bakira Nakaša koji je rekao da je ova misa „provokacija za sve Sarajlije i grad koji je u nekoliko navrata pretrpio fašizam“ te podsjetio na dobro poznatu tezu kako je logično i potrebno bilo da 1945. bude izvršena takva odmazda.

Uvreda svim katolicima

Koristeći glavu za razmišljanje a ne za frizuru, čovjek prosječne pameti na sve ovo bi najradije rekao da „budala i krivih drva nikad neće nestati“, i nastavio svojim poslom. Međutim, zbog onih koji će ovakvom pornografijom ljudske duše biti zavedeni i izmanipulirani, valja ukazati o čemu je zapravo riječ.

Ne ulazeći u ideološke sukobe na matrici ustaša i partizana, nepojmljivo je da i danas postoji netko tko jednostavno ne želi istini pogledati u oči nego vrši pritiske kako bi – kao u najtamnijem dobu neke diktature – zatvorio usta onima koji ipak žele progovoriti.

Iz perspektive vjernika katolika, žalosno je da u cijeloj priči najprije moramo podsjetiti da sveta misa nije nikakav „skup“ i da je teška uvreda kada netko kaže kako ona služi u svrhu „rehabilitacije pripadnika ustaškog režima i njegovog naslijeđa“.

Sveta misa ili euharistija je sakrament kojega je Isus Krist ustanovio na posljednjoj večeri te je ona spomen-čin njegove žrtve i kao takva je „izvor i vrhunac svega kršćanskog života“  (usp. Lumen Gentium, 11). „U njoj jest vrhunac kako djelovanja kojim Bog u Kristu posvećuje svijet, tako i bogoštovlja koje ljudi iskazuju Kristu i po njemu Ocu u Duhu Svetom“ (Kongregacija za sakramente, Naputak Eucharisticum mysterium, 6). Ona je, dakle, „sažetak i ukupnost naše vjere“ (Katekizam Katoličke Crkve, 1327). Slaviti svetu misu znači izvršavati nalog samoga Isusa Krista nalog „što ga je dao u predvečerje svoje muke: ‘Ovo činite meni na spomen’“ (usp. KKC 1356). A „Euharistijska žrtva prinosi se također za pokojne vjernike, ‘koji su u Kristu preminuli a još se nisu posve očistili’, da bi mogli ući u Kristovu svjetlost i mir“ (usp. KKC 1371).

Budući da Crkva ni za koga nije definirala da se nalazi u paklu, možemo konstatirati kako svetu misu valja slaviti za sve krštene pa čak i za one koje prema ovozemaljskim mjerilima s pravom smatramo zločincima, poput Hitlera, Staljina i Tita.

A od mnoštva onih koji su bez ikakva suda i presude na najokrutniji način stradali – poput onoga da su živi zakopani u rudnik – počevši od Bleiburga pa nadalje, zasigurno je bilo i zločinaca, ali također i puno onih koji su ubijeni „na pravdi Boga“…

Znaju li gospoda iz SDA da su svojom navedenom kvalifikacijom – i to u vrijeme muslimanskoga svetog mjeseca ramazana – zapravo duboko „još jednom“ uvrijedili sve katolike? Stoga bi minimum dobrosusjedskih odnosa u ovoj zemlji osjetljivih različitosti zahtijevao iskrenu ispriku!

Anticivilizacijski čin

Nadalje, argumentacija koju u ovom slučaju svi odreda koriste jest da se jednim zločinom pravda drugi zločin. Slaveći misu za žrtve Bleiburške tragedije, tragedije koja prema svim parametrima ima genocidne oblike – jer se sustavno išlo iskorijeniti određenu skupinu jednoga naroda – nitko ne spori da je i ustaški režim činio teške zločine na cijelom području svoje uprave.

Međutim, ne baveći se brojevima jer su oni, kako smo se toliko puta mogli osvjedočiti, najlakše podložni manipulacijama u ideološke svrhe, valja istaknuti bitnu činjenicu: o ustaškim se zločinima nadugo i naširoko kroz 50 godina komunističkoga režima govorilo i pisali i preuveličavalo (!), a o zvjerstvima Titovih partizana i danas se istina teško probija u javnost. Zato bilo kakvo dovođenje u vezu jednoga s drugim u smislu opravdavanja, niveliranja i obezvrjeđivanja jest anticivilizacijski čin.

To bi slično bilo kao kada bi netko genocid u Srebrenici dovodio u vezu sa zločinima koje su počinile bošnjačke snage na području BiH.

Ako tako budemo razmišljali onda ćemo uvijek i žrtve dijeliti na „naše“ i „vaše“, pa posljedično onda i na one koje imaju pravo na pijetet i one koje to nemaju. A to nije ništa drugo nego barbarstvo – već viđeno u komunističkoj diktaturi.

O tomu bi zbilja trebali porazmisliti svi oni koji poput drugova iz SDA, Ž. Komšića i dr. Nakaša dijele lekcije kardinalu Vinku i svima koji ne misle kao oni.

Zbog njih Sarajevo još uvijek trpi mentalno barbarstvo (koje svoje odjelotvorenje ima i u novogradnji!) te je sličnije starozavjetnom Jeruzalemu nego prijestolnici europskih vrijednosti među koje spadaju sloboda izražavanja i vjerske slobode. Stoga je održavanje najavljene svete mise u sarajevskoj prvostolnici, uz ostalo, i doprinos civiliziranoj budućnosti Grada pod Trebevićem.

Objava Sarajevo pod udarom mentalnog barbarstva pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

S obzirom da je Federalni stožer Civilne zaštite donio naredbu kojom se za 1. svibnja zabranjuju okupljanja više od pet osoba na jednom mjestu, mise i druženja na Zahumu ove godine neće biti.

Podsjetimo, u župi sv. Franje Asiškoga Rumboci točnije u Brainovu docu na Zahumu, u organizaciji Udruge „Jelašac“, otvoren je i blagoslovljen spomen Dom Dive Grabovčeve, na kojem se svake godine na blagdan sv. Josipa okupi veliki broj župljana i iseljenih.

Na spomen području izgrađena je replika stare ramske kuće ispred koje je postavljen brončani spomenik djevojčice, koji je izradio kipar Ilija Skočibušić iz Tomislavgrada, a prema zamisli fra Mije Džolana.

Objava Ove godine neće biti mise i druženja na Zahumu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Iako su okolnosti drugačije zbog mjera opreza i obveznog držanja rastojanja i zabrane okupljanja ono najvažnije nije izostalo uz izravan prijenos Radio Rame. Vjernici su Cvjetnicu – Dan Muke Gospodnje proslavili doma uz grančice i Misu Muke Gospodina našega Isusa Krista, koju je predvodio župnik župe Prozor don Marko Tomić.

Blagdan Cvjetnice uvod je u Veliki tjedan, a još se naziva i Nedjelja Muke Gospodnje jer uz spomen na Kristov ulazak u Jeruzalem, uvodi u Kristovu muku i vazmeno otajstvo. Tako smo kao vjernici zakoračili prema cilju našeg korizmenog hoda: kroz vrijeme pročišćenja želimo ugraditi vlastiti križ i naše poteškoće u križ Kristov jer se jedino na taj način dolazi do slave uskrsnuća, odnosno do novog života u Kristovu uskrsnuću.

Ni blagoslov grančica nije izostao, na samom početku misnog slavlja svećenik je blagoslovio grančice ili cvijeće koje su vjernici pripremili u svojim domovima.

Danas blagoslovljene grančice podsjećat će nas svakoga dana da je Krist i Kralj našega života. Ne zaboravimo na običaj star stoljećima, čuvat ćemo ih i nakon što se osuše kao znak vjernosti Isusu do druge Cvjetnice.

Misa Muke Gospodina našega Isusa Krista
(Klikni na link za preuzimanje audio zapisa)

Objava Cvjetnica 2020.: Prijenos mise i Muke Isusove iz Prozora valovima Radio Rame pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Sv. misa Prozor 29 03 2020
(Klikni na link za preuzimanje audio zapisa)

Objava Snimka sv. mise iz crkve Presvetog Srca Isusova u Prozoru pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

SVETA MISA – PROZOR 22 03 2020
(Klikni na link za preuzimanje audio zapisa)

Objava Snimka svete mise iz crkve Presvetog Srca Isusova u Prozoru pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Kardinal Vinko Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski 18. ožujka uputio je svim svećenicima, redovnicima i redovnicama i svim vjernicima Vrhbosanske nadbiskupije dodatne upute i odredbe u svezi s proglašenom pandemijom koronavirusa.

Povodom objave Vrhbosanske nadbiskupije, a u cilju zaštite vjernika da se  ukida  javno slavljenje svetih misa, Radio Rama vam omogućava praćenje sv.misa u izravnom radijskom prijenosu.

U dogovoru sa ramskim dekanom i župnikom župe Prozor don  Markom Tomićem organiziramo  izravan prijenos nedjeljnih euharistijskih slavlja od 11 sati, svakog petka Pobožnost Križnog puta  i svete mise od 17 sati (već danas). U srijedu, 25.ožujka na blagdan Blagovijesti prenosit ćemo euharistijsko slavlje od 11 sati.

Zbog koronavirusa sve pobožnost prenosit će se samo  iz  najbliže župe Prozor iz Crkve Presvetog Srca Isusova.

Objava Mise i obrede možete pratiti preko Radio Rame pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.