Ipak, iako se očekivalo suprotno, iz Bruxellesa su izostale konkretnije poruke i stajališta o izboru Željka Komšića u Predsjedništvo BiH, a koja je bila i temeljna vodilja

“Tri su glavne poruke koju su ministri poslali Bosni i Hercegovini – da se vlast formira što je prije moguće, drugo da se 100 posto fokusira na reformsku agendu, koju građani BiH, pogotovo mladi, očekuju, a što je povezano s europskom perspektivom zemlje. Također se treba fokusirati na reformu izbornog zakona i na zabrinutost koja iz toga proizlazi”, rekla je Mogherini na konferenciji za novinare nakon sastanka. No, kazala je i da “među ministrima vajskih poslova zemalja članica EU-a postoji dogovor o intezivnoj prisutnosti u BiH kao i radu sa svim političkim liderima”, ali i da će se o pitanju BiH razgovarati i na sjednici Vijeća za vanjske poslove u prosincu.

Međutim, ovakav odgovor na inicijativu svih 11 hrvatskih zastupnika više je nego neočekivan, “mlak” i neodređen.

Podsjetimo, da je na nedavnoj tzv. večeri zahvale, HDZ-a BiH koji su pomogli tu stranku i doprinijeli odličnom izbornom rezultatu, predsjednik ove stranke, Dragan Čović je kazao:”Čut će se, vrlo skoro, i iz Bruxellesa da nema Bosne i Hercegovine bez hrvatskog naroda, do kraja jednakopravnog s druga dva naroda u svakom dijelu BiH bez bilo kakve unutarnje podjele”.

Suprotstavljenost stajališta Mogherini i Čovića očitava se i po pitanju formiranja vlast – visoka predstavnica vanjske i sigurnosne politike EU-a ističe žurnost formiranja vlasti, dok Čović ističe:”Nema uspostave vlasti bez izmjena Izbornog zakona”.

Tko će “nadigrati” i koja će biti cijena – ostaje za vidjeti.

Stoga je današnji odgovor iz Bruxellesa svakako razočaravajući. No, očekivan za dobre poznavatelje EU diplomacije koja je i ovaj put potvrdila svoju nesklonost ishitrenim izjavama.

Podsjetimo i da je ovu temu u Vijeću zatražilo svih svih 11 hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu koji su, krajem listopada, uputili zajedničko pismo predsjednicima EP-a, Europskog vijeća i Europske komisije povodom ishoda općih izbora u BiH, izražavajući duboku zabrinutost činjenicom da su, kako su istaknuli, hrvatskog člana Predsjedništva BiH, i to već treći put, izabrali Bošnjaci, dok je golema većina Hrvata glasovala za drugog kandidata – što nipošto ne doprinosi održivosti i funkcionalnosti BiH kao države tri ravnopravna konstitutivna naroda, kako predviđa Daytonski sporazum.

Zastupnici su tada u pismu poručili da očekuju sveobuhvatnu raspravu o stanju u BiH na sljedećem sastanku EU-ova Vijeća za vanjske poslove:

“Krajnje je vrijeme da institucije EU-a i države članice shvate i prihvate da je jednakost triju konstitutivnih naroda nužnost, ne samo zato što je takvom postavljena u Daytonskom sporazumu, nego zato i što je to jedini koncept koji jamči dugoročnu održivost i napredak BiH. Nadamo se da će drugi dionici razmotriti ovaj poziv na razboritost, kao i ranije apele Europskog parlamenta, uključujući i zadnju Rezoluciju o BiH iz 2017. o ključnoj važnosti osiguravanja legitimnog zastupanja u funkcionalnoj demokraciji. Tendencije zagovaranja centralizacije ili separatizma ne vode funkcionalnoj BiH i nastavljaju polarizirati zajednice. BiH svoje teškoće može prevladati samo dogovorom triju naroda kojim će se osigurati da svaki od njih ima jednak i ujedinjujući udio u njihovoj zemlji”, pisali su hrvatski europarlamentarci.

Ipak, u izjavi visoke predstavnice Mogherini o većini toga – niti riječi.

(Republikainfo.com/V. Soldo)

Objava Hladan tuš iz Bruxellesa: Mogherini niti riječi o Komšiću – formiranje vlasti prioritet pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.