Njegova izjava ne sadrži nijednu činjenicu koja bi osporila ono o čemu naš portal godinama javno i dokumentirano piše. Umjesto odgovora na konkretne dokumente, rješenja i sudske presude, gradonačelnik bira huškanje i napade na naš portal te na suvlasnika portala Hercegovi­na.info, pokušavajući skrenuti pozornost s bitnih stvari, odnosno nezakonitog postupanja gradske administracije.

Naš rad je transparentan, javan i potpuno neovisan, za razliku od upravljačkih struktura Grada i onih kojima se pogoduje na mostarskim brdima i proplancima.

Krenimo redom: činjenicama, a ne etiketama

Kordić: „Ako se kao pravilo usvoji ovakav presedan, onda više ne postoji pouzdana i dosljedna procedura jer se retroaktivno može osporiti gotovo svaka urbanistička suglasnost“.

Hercegovina.info: Da, i? Ne bi bilo ni prvi ni posljednji put, niti je ikakav presedan. Štoviše, poželjno je i u interesu javnog dobra i građana da se ospore sve nelegalne dozvole.

Pouzdane i dosljedne procedure postoje samo u pouzdanim i dosljednim institucijama. Institucije Grada Mostara to nisu, i toga je gradonačelnik dobro svjestan. Ne govorimo o dozvolama iz vremena Austro-Ugarske, nego o dozvolama iz njegova mandata za projekte koje je njegova administracija forsirala mimo zakona.

https://www.facebook.com/share/p/1BFD8u7MV4/

Kordić: „Opasno je slaviti odluku županijskog ministra kao zaštitu zakonitosti“.

Hercegovina.info: Opasno slaviti odluke ministra?

Nadležno ministarstvo je Ustavom i zakonom propisano tijelo kontrole zakonitosti. Investitorima povezanima s ruskim energetskim strukturama na sankcijskim listama na raspolaganju su isti pravni lijekovi kao i bilo kome drugom. I novinari imaju pravo osporavati odluke institucija. Na kraju će odlučiti sudovi, dokumenti i vrijeme.

Kordić: „Hoće li Mario Ćosić slaviti kada budu osporavane dozvole za obiteljske kuće, solarne elektrane u Čulama i vjetropark Podveležje?“

Hercegovina.info: Slavit ćemo jedino kada odgovorne osobe budu pravno procesuirane za pravnu anarhiju i pogodovanje tajkunima.

Koje to „obiteljske kuće“ spominjete? U Mostaru ih nisu deseci, nego tisuće ilegalnih kuća. Fokusirajte se na stvarne probleme građana umjesto na patetične moralne ucjene. Ili dajte mladim obiteljima zemljišta da grade kuće bez valjane dokumentacije kao što dajete okoliš tajkunima.

Kordić: „Sve te dozvole izdane su zakonito. Nema izostanka dokumentacije. Nema nezakonitosti.“

Hercegovina.info: Ako je sve tako čisto, zašto onda nervoza?

Kordić: „A kao vrhunac apsurda, isti čovjek sada podnosi zahtjev za inspekcijski nadzor izgradnje stadiona Zrinjskog i Veleža. Zašto? Valjda opet s istim ciljem: stvoriti blokade, potaknuti sumnju i zaustaviti razvoj grada.“

Hercegovina.info: Još jednom, gradonačelniče, svjedočimo zlouporabi pozicije i javnih resursa u svrhu huškanja, skretanja pažnje i stvaranja neprijatelja među građanima. Javnim iznošenjem informacija koje po prirodi postupka nisu javne, pokušavate navući gnjev navijača Zrinjskog i Veleža te jasno označiti metu imenom i prezimenom čovjeku koji je cijeli život posvetio sportu.

Portal Hercegovi­na.info, a to je već lako provjerljiva činjenica, kontinuirano prati mostarske klubove, njihove uspjehe, povijesne utakmice i sportske projekte, kako Zrinjskog tako i Veleža.

Činjenica koja vas posebno smeta je jednostavna: i u ovom polju vaša administracija je zažmirila na zakon i isforsirala postupke koji ne stoje na zdravim pravnim temeljima. To je ono o čemu govorimo, a ne o navijačkim bojama i klubovima.

Gradonačelniče, javni novac uložen je u te projekte u značajnim iznosima. Kada je riječ o milijunima iz proračuna, inspekcijski nadzor nije „blokada“ nego minimum odgovornosti u svakoj civiliziranoj zemlji. Transparentnost nije prijetnja razvoju, nego jedini način da razvoj uopće postoji.

Kordić: „Javnost mora znati tko je tko“.

Hercegovina.info: To bi bilo lijepo, jer je dosadilo gledati ovakvog sumornog i čangrizavog Marija Kordića umjesto vedrog, odlučnog i hrabrog liječnika Marija Kordića iz pandemije koronavirusa i prve kampanje za gradonačelnika.

Mario Ćosić jest predstavnik lokalne inicijative iz mjesta u kojem živi. Kada bi institucije radile svoj posao, građanske inicijative ne bi bile potrebne. Kao suvlasnik portala ima ustavno pravo baviti se istraživačkim novinarstvom. Medijsku percepciju idile možete graditi na stranačkim portalima i novinama, ali ne i ovdje.

Ovim putem vas još jednom pozivamo na javno sučeljavanje kako bi to sve iznijeli pred ljudima kojima je stvarno stalo do Mostara i okoliša, bez mantranja o investicijama, ali i bez cenzure. Također, nudimo vam prostor da opet objasnite tko reketari investitore. Imate jedinstvenu priliku da i nama, ali i javnosti kažete koliko je pogana i kočničarska Hercegovina.info profitirala od medijskog reketa, od koga smo tražili novac i koliko dobili.

Vaša javna reakcija je također i odlična prilika da najavimo trilogiju ZAKON – POLITIKA – KRIMINAL. U tekstovima na kojima smo radili više mjeseci običnom čovjeku objelodanit ćemo rad politike u Mostaru i HNŽ, Tužiteljstva, Suda, ogoliti tzv. Zelenu politiku te kako oni koje plaćaju svi građani najviše vremena provode da zaobiđu zakone koje sami donose.

Gradonačelniče, znamo da vam je nepoznato da se netko za nešto priprema mjesecima jer ste navikli na odluke i dogovore po hodnicima, bifeima i stranačkim ćošama. Vjerujemo i da vam ovakvo novinarstvo ne odgovara jer je vaša stranka to sve drukčije zamislila, pa studij novinarstva s nekolicinom studenata godišnje na Sveučilištu vodi profesor koji ipak više vjeruje u rusko sunce na Miljkovićima i Kozici, a manje u moć pisane riječi.

Časne riječi.

Objava Kordić se obrušio na hercegovački portal pa “pokusao” jezikovu juhu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

RAMSKA NARODNA STRANKA

PROZOR – RAMA

Priopćenje 25.4. 2025.

Vidimo po društvenim mrežama novu političku kampanju protiv izvršne vlasti naše općine, samim tim i protiv Ramske narodne stranke.

I to smo provjerili kroz onu izreku: “Važno je što se govori, a još važnije tko govori!”

Dakle, tko govori: Govori HDZ BiH, stranka koja je ovu općinu bila dovela u potpuno slugansku poziciju. Rama je za njihove vladavine bila podređena interesima stranačkih centara u Mostaru i drugim mjestima. Unatoč ramskim vrijednim resursima, oni su je toliko osiromašili da su se na naš račun gradili sportski i drugi objekti u drugim općinama, na naš račun se zapošljavalo u drugim mjestima. Nikad nisu imali poticaj ni za koga u Rami, osim za svoju usku grupicu. Danas je ta stranka stalni sudionik urušavanja cijele države i cijelog društva, do te mjere da smo unatoč svemu vrijednom ostali na zadnjim mjestima po svim kriterijima u Europi, te iza skoro svih država na svijetu.

Taj njihov katastrofalni odnos glavni je uzrok iseljavanja mladih, ne samo iz naše općine već iz cijele države. Desetinama godina su lagali o prosperitetu, o hrvatskom kanalu, o trećem entitetu, o izbornom zakonu… Lagali su misleći da to mladi ne prepoznaju. Ali sve su te obmane prepoznate. Zato mladi odlaze.

Pisci ovih priopćenja uglavnom i žive u Mostaru, možda poneki i u Sarajevu. Njima nije do Rame ni najmanje. Vodi ih samo mržnja prema ovome što se radi u rami, što Rama uspijeva ono što nisu te njihove druge sredine.

Toliko o tomu tko govori.

Ono što govore je zapravo njihova želja da ova općina bankrotira i da ne može dalje funkcionirati. Neće im se ispuniti ta želja, jer Općina ima načina izaći iz privremenih financijskih teškoća, onako kako je i ranijih godina, u vrijeme smanjenih priliva sredstava, rješavala sve potrebe. Piscima na znanje, ova općina je samo u zadnje dvije godine u kapitalne projekte uložila preko 17 milijuna KM, daleko više od mnogih drugih općina i gradova, čak i nekih županija. Osim raširenog gradskog vodovoda, gdje izdvajamo desetine crpnih stanica i posebno kvalitetno opremljenu crpnu stanicu Krupić, imamo i mrežu dobro uređenih lokalnih putova, javne rasvjete, prikupljanja smeća, reciklažu otpada, kompostiranje otpada, imamo uređena lokalna groblja, izgradili smo iznimno vrijedne i kvalitetne zgrade dječjeg vrtića, nove zgrade škola, mrtvačnice, tržnice, zgrade za socijalno stanovanje, novu općinsku zgradu sa vijećnicom.

Kupili smo prostore i autobuse za poduzeće za javni prijevoz, kupili smo prostor za Radio Ramu, također i prostor za autobusni kolodvor, a sada i za tržni centar. Kupili smo i prostor za Poslovnu zonu “Izlaz”, a ono što je posebno vrijedno – odrađena je i potpora za izgradnju nove tvornice u Poslovnoj zoni Izlaz, i to najmodernije i najkvalitetnije tvornice u cijeloj državi, pa i šire. Jedini projekt koji čeka na korištenje je Dom za stare i nemoćne na Šćitu, projekt koji je zaustavljen upravo od strane HDZ-a, od pisaca priopćenja, ali i toj njihovoj blokadi će doći kraj, nadamo se uskoro.

Moglo bi se još nabrajati.

Dakle, itekako su vrijedna i korisna ulaganja koje ova općinska vlast na čelu sa dr. Jozom Ivančevićem radi u korist žitelja ove općine. Svi se imamo čime ponositi.

A sve to, neka građani znaju, odvija se uz velike smetnje koje rade upravo pisci ovih priopćenja. Riječ je onim negativcima kojima smeta svaki općinski uspjeh. Trude se da ne bude uspjeha, radovali bi se bilo kakvom neuspjehu Rame u koju se toliko kunu. A razlozi su žalosni – oni se samo žele dodvoriti svom mostarskom voždu, za njegovu ljubav spremni su prepustiti i šume i lovišta i sudove i vode i sve ono što trebamo imati kao svoje. Navikli su oni biti tuđe sluge. Da je sve to njihovo jadno, dokazuje činjenica da ovaj narod u Rami od njihovog rada u Federaciji i državi nema nikakve koristi, jer oni ne pokreću nikakve projekte, bave se samim sobom i svojim koristima.

Mi iz Ramske narodne stranke, uz načelnika Jozu Ivančevića, smo sigurni i u nove kvalitetne projekte u korist žitelja ove općine. Podmetanja iz HDZ-a i drugih stranaka, uz njihovu vidljivu mržnju i laži, neće nas puno omesti. Ima još projekata koje treba odraditi, i to ćemo bez sumnje već u ovom mandatu uraditi dobro i kvalitetno, zajedno sa narodom Rame.

Objava RAMSKA NARODNA STRANKA: ‘HDZ BiH je ovu općinu doveo u slugansku poziciju, žele se dodvoriti mostarskom voždu’ pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Nitko nije ozbiljno prihvaćao ili mario za činjenicu da zarad brojnih nezakonitosti i lošeg upravljanja Aluminij može biti ugašen. Taj trenutak je došao u prvim minutama 10. srpnja 2019. godine…

Mnogo je razloga bilo da godinama prije gašenja Aluminija reagiraju istražni organi. Financijska policija je uzalud sve dokumentirala. Pod krinkom konsolidacijskog postupka Aluminija uveden je u igru Amir Gross Kabiri, državljanin Izraela koji ima odlične konekcije koje sežu sve do ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Pogledajte trailer za Žurnalov film: “Aluminij, od Tuđmana do Kabirija”

Objava VIDEO: Uskoro izlazi film “Aluminij, od Tuđmana do Kabirija” pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Ove godine radost i brige školovanja međusobno će dijeliti samo 9 prijatelja u dva razreda. U prvom razredu ‘upravnih referenata’ bit će 4 učenika, a u prvom razredu smjera ‘ekonomist-poslovna informatika’ njih 5.

Ovo su tužni rezultati prvog lipanjskog roka koji se održao prije mjesec dana, a na školi ni nemaju podatke s drugog upisnog roka koji se održao 27. lipnja. Na ovom roku se očito nitko nije upisao jer su, prema oglasnoj ploči, rezultati biti dan iza upisa, odnosno 28. lipnja.

Treći upisni rok zakazan je za 25. kolovoz, ali sumnjamo da će se ravnateljstvo škole obradovati navali osnovnoškolaca.

Još uvijek nije poznato u koja doba je došla HNS-ova izrada strategije Vijeća za demografiju koju predvodi ortoped i bivši ministar prometa i komunikacija Božo Ljubić.

/Izvor: Hercegovina.info/

Objava Srednju ekonomsku školu u Mostaru upisalo ukupno 9 (devet) učenika, što će učiniti ortoped demograf Ljubić pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Vlast se kao nikada do sada pravdala pred vijećnicima i javnošću, svjesna da ih prate i mnogi mediji te obrazlagala da su dobro odlučili, čvrsto jedni drugima uz bok HDZ, SDA i SNSD.

Vlast se zakovala, čak su ponavljali iste rečenice

Oko fra Ljudevita Laste, prije kojeg je, sa svim dužnim poštovanjem prema njegovu životu i radu bilo bar dvije stotine prioritetnijih Hrvata i Hrvatica i katolika i katolkinja, vlast je bila složna. Tako mu ni Salem Marić ni Velibor Milivojević ne zamjeriše nikakva videa ni pozdrave budući da je pomagao Srbe i Bošnjake i Hrvate, što su ‘provjerili nakon što im je Kordić rekao da je to tako’.

Objektivni bi kazali da se moglo naći i osobu koja je više doprinijela gradu, osobito jer već imamo ulicu u Mostaru posvećenu svim fratrima, pa nije jasno zašto je trebalo izdvajati Lastu.

Druga omaška i greška je što se Zelenikina ulica naziva po ciglanama koje u njoj nisu ni bile, a ima ih koji ne bi u Podhumu Voljevicu. Iz nekih bošnjačkih krugova stižu razmišljanja da Voljevica nije dovoljno dugo živio u Mostaru, odnosno nije dovoljno dobar Bošnjak, a iz nekih hrvatskih da je ista mogla nositi ime po nekom hrvatskom umjetniku.

O Titu pak nije bilo govora, niti je uopće predmet odluke Povjerenstva, koje se fokusiralo samo na ustaše.

Inicijativa HRS-ova vijećnika Silvija Bubala da se Titova preimenuje u Ulicu kralja Stjepana Tomaševića ostala je samo inicijativa i nije dobila potrebnu podršku vlasti.

„Pozivamo se na rezoluciju Vijeća Europe koja oštro osuđuje zločine totalitarističkih režima. Mislimo da imenovanje kralja Stjepana Tomaševića ne treba nikome smetati, svi znamo tko je bio posljednji bosanski kralj“, kazao je Bubalo. Vlast pak o Titu nije govorila, čini se da Srbima i Bošnjacima ne smeta, a Hrvati pitanje njegova uklanjanja iz Mostara ne povlače.

Gradonačelnik Mostara Mario Kordić pozvao je na jednoglasno usvajanje odluke o izmjeni naziva ulica, kako je gore navedeno, te dodao da je odluka o preimenovanju ulica izazvala medijsku pozornost, ali u negativnom smjeru, na njegovo razočarenje

„Razočaran sam načinom na koji se jedna ovakva tema htjela politički kapitalizirati u negativnom smjeru. Na jednoj od zadnjih sjednica mi smo formirali jedno Povjerenstvo koje bi se trebalo baviti temom ulica. Moram priznati da sam mislio da će to puno jednostavnije i lakše biti, ali nažalost u jednom trenutku se fokus izgubio. Priča je maksimalno ispolitizirana“, kazao je Kordić. Dodao je da su prozivni neki ljudi kojima bi se ti koji su ih prozivali po njegovom mišljenju morali pokloniti što su se uopće prihvatili tog posla.

Sjednici nisu nazočili SDP-ov Arman Zalihić, te HRS-ov Slaven Bevanda, a prigodom izlaganja Kordić je izrazio žaljenje što na tako važnoj sjednici nisu prisutni svi vijećnici.

„Mislim da je i to nedopustivo obzirom da smo svi znali koja je tema i što je točka dnevnog reda. Neki su ipak u uvjerenju da je vrijeme da se oni malo odmore nakon nekog njihova navodno napornog rada, mislim da bio minimum pristojnosti da se svi pojavimo na ovoj sjednici. Svi bi zajedno morali poslati jednu sliku zajedništva i pokazati da imamo snagu donijeti i ovakve odluke i pokazati to prema vani i svijetu. Neki od vijećnika koje sam pratio po portalima su zaboravili da se čitav svijet nalazi u jednoj nezavidnoj situaciji i da nismo sigurni kako će nam izgledati jesen. Umjesto da nam te teme budu prioritetne, da gledamo kako ćemo osigurati građanima da prežive, napravila se takva politička hajka na pojedine ljude iz povjerenstva da je to nezamislivo“, kazao je Kordić. Naveo je da su se vodili principom da se odluke donose jednoglasno i bez preglasavanja, da osobe budu općeprihvaćene od svih, i da budu zastupljena sva tri naroda, a gdje se ne mogu usuglasiti da se za naziv koriste toponimi.

„Prošli smo kroz povijest Grada Mostara, za neka imena evo ja osobno nisam čuo i drago mi je da sam ih imao priliku čuti i sigurno je da svako od tih imena zaslužuje ulicu u Gradu. Nitko nije sjeo u auto i obišao te ulice. Pojedini vijećnici nisu shvatili da su pojedine od ovih ulica vrlo male, da ne kažem sokaci, s 3-4 kuće. Onda smo ušli u problem kako tim ulicama dati ime po volikim osobama u Gradu“, kazao je Kordić.

Osvrnuo se i na pisanje medija

„Vidio sam kroz portale se prozivalo čak i Tina Ujevića. Mislim da su ljudi koji su osporavali njegovu povijesnu ulogu u ovim krajevima šizofreni. Pozivali su da je navodno bio vezan uz nekakav režim iz razdoblja NDH. Međutim, budemo li takve stvari izvlačili svima onda uopće nećemo imati nazive ulica s obzirom na našu burnu prošlost“, kazao je Kordić dodavši da je bilo primjedbi i na Icu Voljevicu da nije dovoljno dugo živio u Mostaru. Najveći je pak problem, kazao je, bilo oko Ulice fra Ljudevita Laste.

„Opet s razlogom da se unese nemir. Svi koji su bili u tim ratnim događanjima znaju tko je bio fra Ljudevit Lasta, da je to jedna plemenita osoba, čovjek koji je svima izlazio u susret, nerijetko riskirajući i vlastiti život. Izvući nekakav video i pokušati diskreditirati jednu takvu osobu je nevjerojatno bezobrazno“, naveo je Kordić.

“Za dom spremni” ne smeta ni Bošnjacima ni Srbima, sve opraštaju

Vlast se, kako će kasnije reći i oporba, ponašala kao da je iskopala barem jedan olimpijski bazen. Tako je Salem Marić rekao da im je ova odluka bila teško breme.

„Ovi ljudi su uzeli na svoja pleća i svoje rame ovaj problem da ga iznesu na Gradskom vijeću Mostar, ne bježeći i ne libeći se ovakvih krucijalnih odluka. Koristim ovu priliku da se zahvalim članovima Povjerenstva na jednom korektnom radu“, kazao je Marić. Naveo je da prethodna povjerenstva po ovom pitanju nisu uradila ništa. Također je spočitnuo bošnjačkim predstavnicima u vlasti Mostara što nisu mijenjali nazive ulica, kako su to činile općine s hrvatskom većinom 1995. godine. “To pitanje treba postaviti onima koji su tada bili. Ne želim biti sudac u tome svemu, no mislim da bi danas drugačije pričali. Pitaju nas zašto mijenjamo nešto što je drugi donio. Zato što nitko od nas nije sudjelovao u donošenju naziva ulica i mi se pošteni toga stidimo”, kazao je Marić. Istaknuo je da je kontaktirao određeni broj Bošnjaka koji su mu potvrdili da je Lasta pomagao Bošnjacima u Mostaru.

“To kad mi je gradonačelnik rekao, htio sam provjeriti. Taj video je za osudu, a ali ako bi gledali sve njegove osobine i taj pozdrav. Mislim da bi većini nas mogli naći određene zamjerke za naše neke govore”, kazao je Marić, oprostivši tako Lasti stari hrvatsku pozdrav u ime koalicijske gradske ljubavi. 

Isto je ponovio i Milivojević. “Kao što su rekli prethodnici, također sam se raspitao za fra Ljudevita Lastu i nitko od njih mi nije mogao reći ništa loše o tom čovjeku, nego naprotiv da je činio dobra”, ponovio je Milivojević još jednom potvrdivši koalicijsku ljubav. 

Irma Baralija spočitnula je što nijedna od navedenih ulica nije nazvana po ženi, što svakako stoji na mjestu

“Moram vrlo osobno, kao majka triju kćeriju reći da se cijeli dan pitam na koji način mogu govoriti da biste me razumjeli, da osvjestite ovu temu iz druge perspektive. Nije fer da od 6 ulica nema nijedne ženi. I to je taj grad, što reče Vlatko, Mostar jednak za sve!? Ako je već ovo povijesni trenutak zar je bilo problem uraditi ispravnu stvar, i od šest ulica jednu nazvati po ženi. Kao nije bilo dovoljno velikih ulica? Ako je bila dovoljno velika za Tina Ujevića i Aleksu Šantića zašto nije za sestre Bergman”, kazala je Baralija te poklonila gradonačelniku i predsjedniku GV i drugim članovima Povjerenstva knjigu o ženama u BiH. 

Nadovezao se gradonačelnik koji je kazao da je općenito nizak prosjek ‘ženskih’ ulica, a što će se popravljati u budućnosti.

HRS-ov Silvio Bubalo pitao je kakvi su to emotivni i bespotrebni govori vlasti, od sat i više na temu ulica. Istaknuo je da njegov kolega Bevanda koji je prozvan što ga nema na vrijeme kazao da neće moći biti prisutan zbog suđenja u Trebinju, što je naveo prilikom određivanja datuma sjednice, a što mu nije uvaženo. Istaknuo je da su svi složni da se ulice moraju mijenjati, i da ne shvaća razočaranost u govorima nadležnih.

HRS-ovi prijedlozi neuvaženi

“Razočaran sam i ja što nismo makli sve totalitarne režime, što nisam mijenjao režim koji je bacao fratre s mosta u Neretvu, što je pobio fratre u Širokom. Normalno da sam razočaran, ali bit će vremena za to, razočaran sam u sastav Povjerenstva, što nijedan od mojih amandmana nije prošao. Pripremio sam i novi prijedlog, da ne bude da nisam konstruktivan. Ulica Mile Budaka mijenja naziv u Miloša Komadine. Zašto? Zato što imamo fizički problem. Ide ulica Alekse Šantića, pa Tvrtka Miloša, pa Alekse Šantića. Miloš Komadina bio je arhitekt koji je isprojektirao pola Mostara i uveo građevinsku normu, Vokića i Lorkovića promijeniti u liječnice Buhoslave Kek. Bila je prva liječnica u Mostaru, prije sto godina, češkog porijekla, potom Đure Spuževića u Antona Motike, koji je bio dugogodišnji profesor, slikar, potov Ivana Zelenike u Mate Zelenike. Mate Zelenika je 11 puta pobijedio u skokovima na noge, čovjek s Balinovca, ulica ta na Balinovcu. Ima najveći skok u Neretvu iz helikoptera, četiri puta sudjelovao u snimanjima stranih filmova, čovjek iz grada, djeca mu žive u gradu. Tako da ne vidim problem da se totalno pogrešno nazvana ulica Ciglane nazove Mate Zelenike, Rafaela Bobana da bude Dablinska ulica, s obzirom da je dosta ljudi iz te ulice otišlo u Irsku…”, kazao je Bubalo.

Vijećnik Adem Mucić podržao je inicijativu Irme Baralije da se jedna od ulica nazove po ženama.

Ništa od predlaganog od oporbe nije uvaženo, premda je bilo odličnih prijedloga, a odluka koju je donijelo političko i nestručno povjerenstvo usvojena je s 25 glasova “ZA”. Oporba je bila protiv.

Objava MOSTAR: Promjene ulica, ali Tito ostaje pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Kako je rečeno iz MUP-a HNŽ, A. Č. je sam pozvao policiju i prijavio slučaj, kazavši da su ga dvije nepoznate osobe fizički napale, “zbog ponašanja u kulturi saobraćaja”.

Prema prvim informacijama s lica mjesta, A. Č. krenuo je da otvori svoj ugostiteljski objekt, parkiravši se vozilom preko puta, nakon čega su se na njega verbalno obrušila dva muškarca iz automobila marke Mercedes, jer navodno, nije dao znak za skretanje.

Nakon verbalne prepirke, D.LJ. i K.LJ., iz Mercedesa su krenuli za A. Č. i fizički nasrnuli na njega, nakon čega je on zapucao iz pištolja. Pri tome je u predjelu noge ranio D.LJ., a nakon zbrinjavanja u bolnici njemu su konstatirane teške povrede.

Na licu mjesta pripadnici MUP-a HNŽ obavljaju uviđaj, a više informacija bit će poznato naknadno, piše Avaz.

Objava PUCNJAVA U MOSTARU: Ranjen muškarac, napadač se predao pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Posebno stradavaju Buna i Radobolja, budući da hirovita Neretva ipak ne dopušta objekte u samom koritu, jer bi ih u zimskim mjesecima odnijela

Mekousna pastrva tako pliva kroz ugostiteljski objekt Dinka Slezaka, pokraj zidova i vile predsjednika HDZ BiH Dragana Čovića, nastavljajući dalje prema vlasniku SIK-a Ivanu Knezoviću, koji je nanovo udario dva zida, most i dvoje stepenice u koritu rijeke, pa potom do pločica, plavih bazenskih – koje je postavio vlasnik hotela Bevanda, pa dolje dalje do hotela Ruža, koji je s betonskim zidom također debelo zagazio u rijeku. Radobolja je doživjela toliku betonizaciju da se više ne bi reklo ni da je to rijeka, već neki kanal.

“Pa vidjeli ste hotel Bevanda, keramičke pločice stavio u korito, da ne idem dalje, gore do Čovića i ostale ekipe. Svak okreće vodu kako hoće. Buna u Blagaju, pa to je jedna katostrofa, to je svak ušao u vodu, izmiještaju tijek rijeke, i normalno, riba onda nema hrane, nema larve, mušice što izlazi iza kamenja. To je jedna katastrofa kada je u pitanju Buna, Bunica, Radobolja. Neretvu ne mogu baš toliko uzurpirati, nadođe voda pa im razvali, a drugi okreću kako hoće. To je javašluk što rade, katastrofa”, komentiraju nam iz Udruge sportskih ribolovaca Neretva 1933.

Ribe, mekousne i potočne pastrve ima, no ni ribi nije u betonu lako. Da ribe progovore, mnogi bi u Mostaru ušutjeli. Morali bi

“Svake godine poribimo i Radobolju i Neretvu i Bunu i Bunicu. Uvijek je poribljavamo. No truju je, iz bazena izbacuju vodu koja je puna klora, to je jedna ekološka katastrofa. Ogorčeni smo svime. Na Radobolji je totalna zabrana ribolova, ali opet ih ima koji love, premda je totalna zabrana”, ogorčeno će iz Udruge.

Što se tiče Bune i Bunice stanje je još gore nego na Radobolji, pričaju ribolovci. Vlasnik HP Investiga Hasan Pekušić utjerao je bagere u rijeku, o čemu smo iscrpno ranije pisali. “Kad smo vidjeli šta radi digla se ribočuvarska služba, čovjek izmiješta tijek vode na Bunici. Inspekcija mu je došla i zabranila radove”, pričaju iz Udruženja ribolovaca.

Nakon zahtjeva za inspekcijski nadzor koje podnosimo kao portal, inspektori izlaze na Pekušićev plac, no bagere ne nalaze. Sklonio ih je. Ipak, zaustavljaju radove na kući, koja je također ilegalna.

Naprave pa podnose zahtjeve

„Dana 29.3.2021.god. izvršen je inspekcijski pregled na lokalitetu Malo polje i na mjesta događaja inspektor je konstatirao sljedeće: Na zemljištu označenom kao k.č.1318/2 i k.č.1319/1 k.o. Buna izgrađen je stambeni objekt (od temelja do krova i postavljeni vanjski otvori) dim cc-a 10.0 x 9.0 m. Na istoj čestici u neposrednoj blizini započet je drugi stambeni objekt sa bazenom dim. cc-a 18.0 x 19.0 m (urađeni a.b. temelji i a.b. podna ploča).

Investitori izgrađenog i započetog objekta su kupili gore navedeno zemljište i posjeduju kupoprodajni ugovor. Investitori ne posjeduju potrebito odobrenje za građenje, ali su isti podnijeli zahtjev. Zapisnički je konstatirano da se radovi obustave i gradilište je zapečaćeno, osim radova na vanjskom ograđivanju parcele“, kaže se u odgovoru Službe za inspekcijske poslove Grada Mostara za hercegovina.info vezano za Pekušićev plac. Ukratko – nema dozvole.

Pekušić pak o radovima na placu šuti na upit koji smo slali, dok u jednoj izjavi kaže da ima sve potrebne dozvole, što demantira inspekcija. Nakon obavljenog inspekcijskog nadzora utvrđuje se da nemaju dozvola, nego su tek podnijeli zahtjev

Građani nam prijavljuju još jednu divlju gradnju. Na devet duluma velikom zemljištu u Malom Polju strojevi su odmah krenuli od rijeke, podzidano je korito. Dozvola također nema. Portal hercegovina.info, koji se sustavno bavi bespravnom gradnjom u Mostaru već godinu i pol dana, iz čistih uvjerenja i pobuda da se zaustavi betonizacija i bespravna gradnja šalje još jedan zahtjev za inspekcijski nadzor. Opet se na licu mjesta otkriva da svak u Mostaru pali bagere kad hoće, a dozvola nema.

“Dana 16.3.2021.god., izvršen je inspekcijski nadzor lokaliteta označenog kao k.č. 1163 i 1164 k.o. Malo Polje, na lokalitetu Gornja luka, gdje je prijavljena bespravna gradnja zidova uz rijeku Bunicu, i ovom prilikom konstatirano da su izvedeni radovi izgradnje zida  u rijeci Bunici, kao i uz rijeku Bunicu.

Kako prilikom inspekcijskog nadzora na mjestu događaja nije zatečen nitko od izvođača radova, kao ni investitor istih, te se nije moglo utvrditi na osnovu čega su izvedeni radovi i posjeduje li investitor (ili više njih) potrebno odobrenje, izvršeno je zatvaranje gradilišta, te ostavljen poziv investitoru da dostavi potrebna odobrenja. Kako se radovi izvode u koritu rijeke Bunice, kao i u zaštitnom pojasu, predmet će u skladu sa Zakonom o vodama HNŽ biti upućen i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ, na nadležno postupanje”, navodi gradska inspekcija.

Temeljem našeg zahtjeva, odnosno postupanja gradske inspekcije, uključuje se i vodni inspektor HNŽ-a koji na licu mjesta još jednom potvrđuje da je intervenirano u korito rijeke

“Dana 22. ožujka 2021. na lokaciji Malo Polje(k.č. 1163 i 1164) županijski vodni inspektor izvršio je inspekcijski nadzor. Prilikom inspekcijskog nadzora na spornoj lokaciji nije bilo prisutnih te je utvrđeno da je gradilište zatvoreno i zapečaćeno oznakom građevinske inspekcije. Uz rijeku Bunicu, pri samom koritu, izgrađen je zid dužine cca 70 metara i visine cca 1.30 metara, a u cijeloj dužini navedenoga zida izbetonirana je ravna površina širine cca 70 metara i visine 1,30 metara, a u cijeloj dužini navedenoga zida izbetonirana je ravna površina širine cca 1,50 metara koja je u trenutku obilaska bila pod vodom.

Polovina navedenoga zida obložena je kamenim pločama, a druga polovina samo je ugrubo ozidana

Na udaljenosti cca 5 metara od spomenutog zida prema unutrašnjosti parcele izgrađen je betonski zid dužine cca 35 metara i visine 1,40 metara te obložen kamenim pločama. Inspektor je foto-dokumentirao spomenutu lokaciju kao dokaz svega navedenoga, a budući da nitko nije bio nazočan na licu mjesta sačinio je službenu zabilješku. S obzirom da je građevinska inspekcija zapečatila i zatvorila gradilište, vodna inspekcija nastaviti će daljnji nadzor po zaprimljenom predmetu”, navodi vodna inspekcija HNŽ-a za ovu lokaciju.

Zidovi, stepenice i most u rijeci

Zanimljivo, inspekcija ne vidi bagere, zidove, ni pločice, dok im se ne upre prstom i pošalje zahtjev, kako gradska, tako i županijska. Građani bi pak prijavili, ali su u strahu. U slučaju Malog Polja – Gornja Luka još se ne zna tko su poimenično ilegalni graditelji, ali ih se dovodi u vezu s visokim dužnosnicima SDA.

Javljaju nam se i čitatelji s mostarskih Bara

Vlasnik mostarskog SIK-a Ivan Knezović pravi kuću u dijelu grada, sada se već čini rezerviranom za gradske imućnike. I tu tražimo nadzor, kako gradske, tako i vodne inspekcije HNŽ-a. Gradska inspekcija kaže da Knezović ima svu potrebitu dokumentaciju izdanu od Odjela za urbanizam i građenje Grada Mostara kad je u pitanju kuća. No, na most, zidove i stepenice kažu da nisu nadležni oni, nego vodna inspekcija HNŽ-a.

“Postavljeni montažni most preko rijeke Radobolje je privremenog karaktera i isti je postavljen zbog dostave materijala na gradilište, jer nema drugog načina dostave, osim pješačkog i isti će biti uklonjen nakon završetka radova”, odgovara nam inspekcija iz usta investitora. Vlasnik je pak uzeo zemljište s obje strane Radobolje, te mostom prebacuje materijal. I on tvrdi da je most samo privremen, i da ga planira skloniti. 

“Imamo sve dozvole, sve dozvole, pa zar ono nije lijepo što smo mi napravili. Sve moguće dozvole imamo. To su me pitali susjedi, inspekcije dolazile i tako dalje. Samo je onaj most privremenog karaktera, zato što ona zemlja tamo nema puta. Hoćemo tamo da naspemo zemlju i sredimo sve i ovih dana skidam most. Napravili smo ga od željeza i on se skida. Vidio je inspektor, na šarafe je sve, to je privremeni most – sve se skida. Zar ono nije lijepo. Borim se da nam je ljepši grad”, kaže Knezović. Nakon stotinjak tekstova koje smo objavili o bespravnoj gradnji u Mostaru, zanimljivo i Knezović misli da smo se okomili samo nešto na njega, te unaprijed prijeti tužbama. Šaljemo zahtjev za inspekcijski nadzor – vodnoj inspekciji HNŽ-a, da vidimo ima li Knezović vodne dozvole kako tvrdi, ili nema, kako smo uvjereni.

Naime, uređenje korita rijeke Radobolje ne spada u nadležnost ove inspekcije, već županijske vodoprivredne inspekcije, koja u vlasnika nije pronašla dozvole koje je spominjao. Ima samo godinu dana star podnesak

“Županijski vodni inspektor je 28. travnja 2021. izašao na lokaciju Mostar-Bare(k.č. 4430 I k.č. 4465) i tom prilikom utvrdio da je preko rijeke Radobolje postavljen montažni most, te da je u dužini navedenih parcela napravljen armirano betonski zid uz rijeku u sklopu kojeg su dvoje stepenice s jedne i druge strane rijeke, što je učinjeno i u najvećem dijelu rijeke Radobolje. Prilikom inspekcijskog nadzora na licu mjesta bio je nazočan i vlasnik i izvođač radova koji je tom prilikom izjavio da je podnio zahtjev za izgradnju navedenog mosta nadležnim službama Grada Mostara. Na upit županijskog inspektora g. Knezović je dao na uvid potvrdu od 31. ožujka 2020. godine kojom se potvrđuje da je podnio službeni podnesak u svrhu izdavanja urbanističke suglasnosti”, kaže upitan na ovu temu županijski vodni inspektor Mario Raguž. Predan zahtjev za urbanističku suglasnost i imanje dozvola – nije ni slično, a ne isto. 

Kada su u pitanju mostarske Bare tu po postojećim regulacijskim planovima gradnja nije moguća, no kako je u bivšeg gradonačelnika sve moglo, tako se i grade nove kuće u tom elitnom mostarskom naselju. No, vratimo se rijekama

I hotelu Bevanda slali smo upit tko mu je i kada dozvolio da polaže pločice u Radobolju, i to plave bazenske. Zapravo se ovdje treba zapitati kada su i kako postavljene pločice u rijeci, izvjesno za sušnih ljetnih mjeseci kada rijeka skoro isčezne. Nakon pismenog upita Bevandi, pozivamo i telefonski, gdje kažu da ćemo odgovoriti. Odgovora – do danas nema.

Više godina u neposrednoj blizini Starog mosta gradi se i hotel Ruža. I tu je beton ušao u korito rijeke, koja se u zimskim mjesecima izlije

“Na lokaciji hotel Ruža, povodom zaprimljenog predmeta broj. 11-09-21-18/21 od 11 siječnja 2021. Godine zbog izlijevanja rijeke Radobolje u ulici Rade Bitange I oštećenja klapne pored hotel Ruža, županijski vodni inspektor je dana 14. Siječnja 2021. Izvršio inspekcijski nadzor na spomenutoj lokaciji i tom prilikom konstatirao da se u trenutku obilaska na tom potezu rijeka Radobolja nije izlila te da je sve bilo čisto oko navedene klapne i voda je nesmetano prolazila svojim koritom. Međutim, daljnjim inspekcijskim nazdorom utvrđeno je da je problem nastao par dana ranije uslije jakih kiša te je nastala bujica zbog čega je došlo do izlijevanja rijeke na tom potezu. O svemu navedenom vodni inspektor je sačinio zapisnik”, navodi su u odgovoru vodne inspekcije HNŽ-a.

Zakoni nedorečeni, ne zna se tko ruši ilegalno

Inače, sukladno Zakonu o vodama FBiH i Zakonu o vodama HNŽ nadzor nad vodama II kategorije (Radobolja, Bunica) je u nadležnosti županijske vodne inspekcije, dok je za vode I kategorije nadležna federalna vodna inspekcija. Člankom 5. stavak 1c istoga Zakona definirano je vodno dobro (priobalni pojas širine 5 metara od granice obale za površinske vode II kategorije). Vodno dobro može biti u vlasništvu Federacije, vlasništvu grada, pravne ili fizičke osobe.

Nadalje u istom članku, stavak 5. navodi se da županijsko ministarstvo nadležno za vode utvrđuje granicu vodnog dobra za površinske vode II kategorije u skladu s podzakonskim propisom donesenim u skladu s Federalnim zakonom, zatim u stavku 6. Istog članka navedeno je da se granica vodnog dobra upisuje u zemljišni katastar. Članak 8. Stavak 1. Zakona o vodama HNŽ navodi da zemljišne čestice koje pripadaju vodnom dobru površinskih voda II kategorije, a koje su upisane u zemljišnim knjigama kao javno dobro, državno vlasništvo ili vlasništvo grada ili općine, odnosno koje sun a temelju Zakona postale državno vlasništvo, čine javno vodno dobro za sve površinske vode II kategorije. Također, članak 8. Stavak 3. navodi da je javno vodno dobro, dobro od općeg interesa I u vlasništvu je grada i općina za sve površinske vode II kategorije.

Foto: Odgovor vodnog inspektorata HNŽ (opa. pozornost na boldirani dio)

Ukratko rečeno, ne zna se tko bi trebao uklanjati ilegalno u vodnom dobru. Gradska inspekcija kaže da je gradnja pokraj vode županijski problem, županija kaže da zakon nije točno definirao.

U međuvremenu pastrva u Mostaru pliva uz zidove i pločice, beton, od izvora, pa do ušća

“Ne mogu više ribolovci proći da love po rijekama. To je sve zagrađeno u privatne placeve, a uvijek se moraju ostaviti 3 metra od najvećeg toka. No oni udare zid, uđu u vodu, izbetoniraju zid, naspu i to je njihovo. Ograđeno, i kao on je u svom. Nije to njegovo. Svak bi trebao taj zid izmaknuti 3 metra da ribolovci mogu proći. Ako se išlo ka EU, sve će se to morati sklanjati, sve će bager te zidove morati skloniti”, kažu iz Udruženja ribolovaca Neretva 1933.

Uistinu, brojne normative i regulative EU-a govore o rijekama i vodama, kao najvećem blagu. Stotine pravilnika ukazuju da nije poželjno u koritu prevrnuti niti jedan kamenčić. Jamčimo da se svaki od njih u Mostaru prekršio.

Izvor: Hercegovina.info

Objava Čudna jada od grada Mostara: Pastrva pliva preko bazenskih pločica i uz zidove mostarskih imućnika pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Predavanje o podizanju svijesti o važnosti podržavajuće okoline za osobe s Down sindromom pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Ugovor o strateškom partnerstvu Podravke i mostarske Marinade na gradnji tvornice u Kruševu kod Mostara potpisan je 18. prosinca lani. Potpisali su ga članica uprave Podravke Ljiljana Šapina i direktorica Marinade Maja Marušić.

Prema neslužbenim informacijama portala danica.hr, u tom ugovoru stajalo je kako će Podravka kao strateški partner preuzeti 25 posto vlasničkog udjela u mostarskoj tvornici. – prenosi Hercegovina.info

U lipnju, uoči parlamentarnih izbora, temeljni kamen za tvornicu kod Mostara položili su hrvatski premijer Andrej Plenković, šef HDZ-a BiH Dragan Čović i predsjednik uprave Podravke Marin Pucar. Mediji su i tada naglašavali kako je riječ o zajedničkoj investiciji Podravke i tamošnjih uzgajivača rajčice.

Je li ugovor s Marinadom nelegalan?

No, danas je potpuno jasno kako su to bile samo predstave za javnost u kojima je sudjelovao i hrvatski premijer, tvrdi ovaj portal.

Nije točno da Podravka posjeduje udjele u tvornici za preradu rajčice u Mostaru te niti Podravka na bilo koji drugi način sudjeluje u financiranju ili upravljanju investicijom izgradnje navedene tvornice.

Uprava Podravke, kao i Nadzorni odbor Podravke, nikada nisu raspravljali niti odlučivali o ulaganju u spomenutu investiciju, zbog čega Podravka ne može niti imati takve udjele, potvrdila je u petak Podravka

Dobro upućen menadžer Podravke tumači kako je Šapina uz suport kompanijskog potpredsjednika Dušana Tomaševića u Mostaru doista potpisala ugovor s Marinadom u kojem se navodi i kako će preuzeti 25-postotni udjel u tvrtki.

Problem je, međutim, što prethodno nikakvu odluku o tome nisu donijeli uprava i nadzorni odbor kompanije, a morali su to učiniti, naglašava anonimni sugovornik portala Danica.hr.

Na njihovo pitanje je li onda ugovor koji je potpisala Šapina za Podravku zapravo nelegalan, menadžer upozorava kako formalno-pravno to ne mora biti tako.

Treba im 18.000 tona rajčice

Marinada bi u eventualnoj tužbi možda mogla dobiti spor jer je Šapina tamo predstavljala upravu Podravke i nije bilo na njima da provjeravaju interne kompanijske akte, odnosno je li ona bez odluka uprave i nadzornog uopće mogla išta potpisati, kaže naš izvor.

Kako god bilo, sad je posve jasno da Podravka nipošto ne stoji iza tvornice u Mostaru. No, koprivnička kompanija ne isključuje mogućnost poslovne suradnje s Marinadom.

Podravka godišnje utroši 18.000 tona rajčice za potrebe svoje proizvodnje, a nabavlja je od različitih kooperanata. Podravkin cilj je, kada je riječ o nabavi rajčice i paprike za vlastite potrebe, da što veći udio sirovine bude iz domaće proizvodnje i visoke kvalitete.

No, i dalje postoji značajna razlika između Podravkinih potreba i ponude sirovina s domaćeg tržišta te zbog nedostatnosti potrebnih količina, i zbog visoke kvalitete proizvoda, dio potreba Podravka zadovoljava s područja Hercegovine te će to činiti i dalje, zaključuju u koprivničkoj tvrtki.

Objava Tko je koga lagao: Podravka kaže da nema veze s tvornicom za preradu rajčica kod Mostara pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

O tome je ravnateljstvo bolnice obaviješteno prije nekoliko dana, a njihovo pismo upućeno Poreznoj upravi i Ministarstvu financija FBiH vratilo se neotvoreno. Ne negiraju dugovanja, ali smatraju da je blokada računa u situaciji kada su, poručuju, usredotočeni jedino na spašavnje života – krajnje neprimjereno. Inače, obje mostarske bolnice skoro svakodnevno svoje kapacitete reorganiziraju  kako bi, ne samo kovid pacijentima, pružili što učinkovitiju skrb.

Iz Sveučilišne kliničke bolnice Mostar ne negiraju postojanje dugova, ponajprije prema dobavljačima koji iznose gotovo 30 milijuna maraka. Državi su, kaže njezin ravnatelj, do pandemije uplatili skoro 70 milijuna maraka. Sada, priznaje, plaćaju što mogu. Novac se usmjerava, ističe, tamo gdje je bitnije: za lijekove, kisik, zaštitnu opremu.

„Ali kiselo je to uopće doživjeti u ovakvo vrijeme kad ljudi nadnaravnim silama i snagama izdržavaju ovo što se događa s pacijentima da dobijete od svoje države koja nije ispunila obvezu prema nama već peti mjesec ni jednu marku,a prijete nam oni isti da će nam blokirati račun“, kazao je dr. Ante Kvesić, direktor Sveučilišne kliničke bolnice Mostar.

Oko 200 pacijenata je hospitalizirano u Covid bolnici i odjelima SKB Mostar i 90 posto njih je na kisiku. Ništa bolje nije ni u Kantonalnoj bolnici „dr.Safet Mujić“. Obje bolnice skoro svakodnevno reorganiziraju svoje odjele da bi stvorile mjesta za covid pacijente. Na to koliko je stanje ozbiljno ukazuje i činjenica da je skoro cijeli odjel neurologije SKB-a Mostar prebačen u Kantonalnu bolnicu dr. Safet Mujić u kojoj je cijeli Infektivni pretvoren u Covid odjel.

„Tako da smo plućni odjel, dio intenzivne njege plućnog odjela, dio internog odjela smo pretvorili u Covid. Tako da je tu sad za sad dovoljno i imamo dovoljno kapaciteta da zbrinjavamo naše pacijente“, rekao je dr. Zlatko Guzin, direktor Kantonalne bolnice „dr. Safet Mujić“, Mostar za FTV.

Obje bolnice za sada nemaju problema s kisikom, a SKB Mostar nabavila je 12 novih respiratora i za sada ih imaju dovoljno.

„Nismo ih platili, samo smo ih nabavili. Neko će ih morati platiti. Meni je važno da imam respirator, a da li će me tužit dobavljač ili država. Meni je svejedno“, izjavio je dr. Ante Kvesić, direktor Sveučilišne kliničke bolnice Mostar.

I u Kantonalnoj bolnici dr.Safet Mujić svjesni su dugovanja koji bez kamata iznose skoro šest milijuna maraka.  I sami se snalaze kako znaju da bi pacijentima pružili potpunu skrb. Pomoći bi mogao novac koji se očekuje od Vlade Federacije, točnije programa podrške zdravstvenom sektoru za šta je planirano izdvojiti 60 milijuna maraka.

Objava Što će biti s mostarskim bolnicama? pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.