Prvo obrazovno razdoblje počinje 06.09.2021.  i završava 23.12.2021. Drugo obrazovno razdoblje počinje 10.01.2022. godine i završava nakon 175 nastavnih i 185 radnih dana.

U većini škola u HNŽ-u započeli su popravni ispiti te će nakon toga biti i treći upisni rok za  upis učenika u prvi razred srednje škole.

Prošla nastavna godina protekla je bez nekih značajnih poteškoća. Nastava je izvođena kombinirano, u učionici i online,  sa skraćenim satima na 30 minuta.

Još uvijek se ne zna kako će biti organizirano izvođenje nastave u školskoj 2021./2022. godini. Učitelji i nastavnici očekuju normalizaciju nastave, odnosno, izvođenje u učionici s trajanjem školskog sata od 45 minuta.  Čeka se odluka nadležnog ministarstva.

U svakom slučaju, učenici će po sadašnjoj odluci svoj prvi školski dan u novoj nastavnoj godini započeti 06.09.2021. Iako se broj inficiranih koronavirusom pomalo povećava, a neki epidemiolozi najavljuju četvrti val i njegov vrhunac u listopadu, nadati se povoljnoj situaciji i normalnom startu u školskim klupama.

Objava Nova nastavna godina u HNŽ-u započinje 06.09.2021. pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

”Danas je bio neformalni sastanak, a mi smo očekivali formalni. Bilo je razgovora u vezi poboljšanja u nastavi, da se vraća u normalniji kolosijek nastavni proces u osnovnom i srednjem obrazovanju tako da smo na tom polju došli do usuglašavanja i očekujemo da će doći do poboljšanja mjera, odnosno do rasterećenja i nastavnika i učenika. Normalizacija nastave podrazumijeva da se poveća vremenski, posebno predmetna nastava na dva ipo sata i da se uvede da djeca idu na tjelesno u sale ”, rekao je za medije nakon sastanaka Omer Tipura predsjednik Sindikata osnovnog obrazovanja HNK.

Kaže da se razgovaralo i o isplatama po pravosnažnim presudama, jer ih je posebno zanimao akcijski plan kojim su planirali isplatiti novac po pravosnažnim presudama u narednih 13 godina. ”Kroz razgovor smo dobili ubijeđenja da će ići veći iznos, oko 4 miliona, koja nisu za isplate, ali će se iz tog dijela crpiti ako budžet bude stabilan. Ostalih tema nismo imali jer je premijer nakon sat vremena, radi ostalih zakazanih sastanaka morao napustiti naš sastanak”, kazao je Tipura.

Slavko Lauš predsjednik Sindikata učitelja u HNŽ-u rekao je nakon sastanka da ne zna je li zadovoljan, jer je ovo bio ”neki sastanak uz kavu” gdje su se izložile teme i razgovaralo se o bitnim stavkama koje već duži period prosvjetari traže, a to su da se izvođenje nastave vrati u normalu, presude i početak rada na izmjenama i dopunama kolektivnog ugovora

‘Za jedno petnaestak dana imat ćemo jasniju sliku o našim problemima, u Vladi su htjeli da ih čuju i kako se mogu rješavati, a kako su se izjasnili i Hadžović i Herceg, spremni su da se naši problemi rješavaju. Sačekat ćemo petnaestak dana, mislim da će bolji vjetrovi zapuhati za osnovno i srednje obrazovanje”, rekao je Lauš.

Komentirajući normalizaciju nastave, kaže da najvjerojatnije neće svi učenici kompletno krenuti, ali se nada da će ići puna nastava, da nema skupina u razrednoj nastavi u osnovnom obrazovanju. ”Ja se nadam da će se na tome dosta poraditi i vjerujem da će biti sastanaka s ljudima iz kriznog stožera i da će se to riješiti”, rekao je Lauš.

Josip Milić predsjednik Sindikata srednjih škola HNŽ-a kaže da je Vlada u ovoj godini predvidjela 200 tisuća maraka za presude

”Bili smo nezadovoljni, ali obećali su nam povećanje stavke. Pratit ćemo priljev sredstava u prva tri mjeseca, onda u skladu s tim premijer je obećao da će biti na raspolaganju da opet sjednemo i razgovaramo i da dogovorimo konkretno povećanje isplate po presudama”, kaže Milić, govoreći da je trenutni plan stav vlade koji nije definitivan nego će se povećavati.

Što se tiče normalizacije nastave u srednjim školama, kaže da nisu stava kao osnovne, te se zalažu da sat ostane 30 minuta. ”Jedino što bismo htjeli da se šesti i sedmi sat vrate direktno, ako se to vrati neće biti mjesta za provjetravanje i druge stvari, kada dođe do popuštanja vjerojatno će popuštanje biti totalno”, kazao je Milić.

Izvor: bljesak.info

Objava Dogovor uz kavu: Očekuje se normalizacija nastave u HNŽ-u pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Drugo obrazovno razdoblje u školama HNŽ-a počinje u ponedjeljak 11. siječnja 2021. pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

“Preporuke i odredbe Kriznoga stožera škole su poštivale u najvećoj mjeri od svih, unatoč brojnim poteškoćama. Prvo polugodište učenici u HNŽ-u završili su različitim modelima nastave, ali sa skraćenim satom od 30 minuta. Kakvu će posljedicu to imati po njihovo daljnje znanje tek ćemo vidjeti”, priopćeno je u četvrtak iz navedenog Sindikata.

Navode kako su svjesni da su nastavni proces i učeničko znanje pretrpjeli mnogo u ovom razdoblju.

“Mišljenja smo da bi bilo u najboljem interesu učenika da se nastava odvija u cjelovitim odjelima bez dijeljenja učenika u skupine te da se trajanje sata vrati na 45 minuta”, stoji u priopćenju.

Objava Sindikat učitelja HNŽ-a želi vraćanje nastave u normalne okvire pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava KAOS: Učitelji u HNŽ-u pisali ministarstvu: Neće ići! pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Tema sastanka je bila  početak nove školske godine.

„Kako smo već ranije najavili, učenici u Hercegovačko-neretvanskoj županiji novu školsku godinu započet će 7. rujna u učionicama i školskim klupama. To je zajednički stav svih sudionika današnjeg sastanka jer, iako je on-line nastava polučila određene uspjehe omogućivši uspješan završetak prošle školske godine, ništa ne može zamijeniti živu riječ i susret učitelja i nastavnika s njihovim učenicima u učionici“, izjavio je predsjednik Herceg dodajući kako početak nove školske godine vidi kao tranziciju iz izvanrednog ka normalnom početku nastave.

 “Nakon što smo riješili organizacijske sheme, mrežu škola i tzv. tehnološki višak, u suradnji s Ministarstvom prosvjete, znanosti, kulture i športa, Kriznim stožerom Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi, Zavodom za javno zdravstvo HNŽ, ravnateljima škola, sindikatima u obrazovanju, te roditeljima radili smo i radimo na osiguranju „normalnog“ načina školovanja naše djece u situaciji u kojoj se nalazimo kada je riječ o pamdemiji korona virusa. U suradnji s osnivačima škola – gradovima i općinama, od kojih očekujem snažan angažman na ovom pitanju, osigurat ćemo potrebna dezinfekcijska sredstva, zaštitne maske i ostalu opremu koja je nužna za preveniranje obolijevanja učenika i prosvjetnih djelatnika“, kazao je predsjednik Herceg.

Ministar Hadžović detaljnije je govorio o konkretnim aktivnostima koje svaka obrazovna institucija mora kontinuirano provoditi kako bi se mogućnost pojave i širenja korona virusne infekcije svela na najmanju moguću mjeru. Naglasio je kako su škole već dobile preporuke i epidemiološke mjere koje je priredio Krizni stožer Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ.  Podsjetio je kako Ministarstvo održava niz sastanaka na kojima se razgovara o specifičnostima koje pojedine škole imaju i o preprekama s kojima se susreću u implementiranju epidemioloških mjera. Također, istaknuo je kako će se u narednih nekoliko dana razmotriti još neke pojedinosti vezane za početak školske godine  o čemu će  javnost biti bliže upoznata početkom sljedećeg tjedna.

Jedna od tema sastanka bio je način prijevoza učenika u škole o čemu je više govorio Stjepan Krasić, ministar prometa i veza HNŽ istaknuvši kako će Vlada ispuniti sve financijske obveze prema jedinicama lokalne samouprave za prijevoz učenika.

Predstavnici Zavoda za školstvo, Pedagoškog zavoda, aktiva ravnatelja osnovnih i srednjih škola i sindikata uposlenih u prosvjeti podržali su u potpunosti redoviti početak i održavanje nastave u školskim učionicama, istaknuvši  i određene teškoće s kojima se susreću u organiziranju nastave sukladno propisanim epidemiološkim mjerama.

Sudionici sastanka složili su se kako je potrebno nastaviti pratiti epidemiološku situaciju na terenu, te biti pripravni na brzu reakciju ukoliko dođe do nekih izvanrednih situacija. Iznova su pozvali sve građane da se pridržavaju propisanih mjera kako bi uvjeti za normalno odvijanje nastavnog procesa i života uopće bili što bolji.

Objava Nastava u HNŽ počinje 7. rujna u školskim klupama pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Postavili smo anketu s pitanjima:

Koju nastavu trebaju imati učenici u novoj školsko godini i tko treba osigurati zaštitna sredstva i opremu za učenike i nastavno osoblje?

Poštovani čitatelji! Molimo vaše sudjelovanje u anketi, jer cijenimo vaše mišljenje! Ovo je prva anketa, a bit će ih uskoro još kako bismo dobili vaše mišljenje. Hvala!

Objava Anketa: Nova školska godina i izvođenje nastave pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Početak kolovoza i približavanje mjeseca rujna kad počinje nova školska godina dovodi do otvaranja pitanja šta će biti sa nastavkom obrazovanja u BiH, odnosno hoće li djeca nastaviti školovanje online ili će se vratiti u školske klupe. Konačna odluka kada je početak školske godine u pitanju još uvijek nije donesena, a UNICEF BiH objavio je izvješataj u kojem preporučuje povratak učenika u škole.

U ovom izvješću ističe se da djeca i škole u zemljama širom svijeta nisu glavni pokretači epidemije, kao i da ne postoje poznati dokazi o korelaciji između stope prijenosa bolesti i otvorenih ili zatvorenih škola. A sa druge strane postoje ogromni dokazi o negativnom učinku zatvaranja škola na fizičko i mentalno zdravlje djece, njihovu prehranu, sigurnost i učenje.

Zemlje se nalaze u raznim fazama svog odgovora na COVID-19 koji se odnosi na obrazovanje. Mnoge vlade su najavile plan otvaranja škola, dok su druge već počele otvarati učionice. U protekla dva tjedna smo vidjeli da se milijuni učenika vraćaju u školu. Međutim, preko milijardu djece školske dobi u više od 130 zemalja je pogođeno mjerom zatvaranja škola.

“Često su škole bile među prvim objektima koji su zatvoreni, ponekad čak i prije nego što su zatvoreni trgovački centri, bioskopi i restorani. Danas znamo više nego što smo znali prije. Sve je više dokaza da djeca i škole u zemljama širom svijeta nisu glavni pokretači epidemije. Ustvari, ne postoje poznati dokazi o korelaciji između stope prijenosa bolesti i otvorenih ili zatvorenih škola.  S  druge  strane,  postoje  ogromni  dokazi  o  negativnom  učinku  zatvaranja  škola  na  fizičko  i mentalno zdravlje djece, njihovu prehranu, sigurnost i učenje. Stoga, ono na što mi pozivamo je da škole budu među prvim uslugama koje će biti ponovo uspostavljene nakon što budu uvedene sigurnosne mjere”, stoji u Izvještaju koji je objavio UNICEF BiH.

Kada je riječ o negativnim učincima koja su primjećena kod djece čije su škole zatvorene ističe se da duže odsustvo iz škole povećava rizik od izloženosti djece fizičkom, emocionalnom i seksualnom nasilju, a dječije mentalno zdravlje se pogoršava. Pored toga, povećava se opasnost od dječijeg rada, dok je vjerovatnoća  da  će  izaći iz kruga  siromaštva manja.

“Za  većinu  najmarginaliziranije  djece, propuštanje nastave u školi, čak i u trajanju od nekoliko sedmica, može imati negativne ishode koji će trajati cijeli život. Djeca kojima nedostaje obrazovanje imaju nižu očekivanu dužinu života i lošije zdravstvene ishode. Za djevojčice, posebno one koje su raseljene ili koje žive u siromašnim domaćinstvima, rizici su čak  i  veći.  Djevojčice  koje  ne  idu  u  školu  se  suočavaju  s  većim  rizicima  od  seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja. Nakon što je izbila epidemija ebole u Zapadnoj Africi 2014. godine, naprimjer,  stope  trudnoće  među  djevojčicama  tinejdžerske  dobi  u  Sierra  Leoneu  su  se udvostručile i mnoge djevojčice nisu bile u mogućnosti nastaviti obrazovanje kada su škole bile ponovo otvorene”, ističe se u ovom izvješću.

Napominje se da će zatvorene  škole  tokom  dužeg  perioda   vjerovatno  dovesti  do  akademskog nazadovanja  djece naročito s  obzirom  da  je  online  učenje  pristupačno  samo  malom  broju privilegirane djece.

“U većini zemalja širom Afrike, naprimjer, manje od četvrtine stanovništva ima pristup  internetu. Mali  broj  tehničkih  opcija,  kao  što  su  nastava  putem  radija  i  televizije  i tiskanog materijala, omogućio  je milijunima učenika da nastave –ponekad  i  da tek počnu –učiti, ali, ipak, ništa ne može zamijeniti direktnu interakciju s nastavnicima i vršnjacima.  Zar nije nemoguće dati savjet koji bi se mogao primijeniti u svakoj zemlji i svakoj lokalnoj zajednici? Uviđamo da pandemija drugačije utječe na zemlje i lokalne zajednice, a globalna situacija se brzo razvija. Odluka o ponovnom otvaranju škola se mora donijeti u najboljem interesu djeteta. Zemlje moraju sagledati učinak na djecu kroz javnozdravstvenu, socioekonomsku prizmu i prizmu zaštite. Znamo da što djeca duže ne idu u školu,to su u većoj mjeri izložena opasnostima. Ovo posebno važi za djecu koja su već ranjiva”, pojašnjavaju.

BEZBJEDNO OTVARANJE ŠKOLA

UNICEF je izdao smjernice kako bi pomogli vladama bezbjedno otvoriti škole.

Neke od njihovi preporuka su:

–    Provesti mjere održavanja fizičke distance, uključujući i zabranu aktivnosti koje zahtijevaju velika okupljanja;
–    Organizirati dolazak učenika u školu i odlazak iz škole u različito vrijeme;
–    Organizirati školske odmore u različito vrijeme;
–    Premjestiti razrede u privremeni prostor ili na otvoreni prostor;
–    Organizirati sate u smjenama kako bi se smanjila veličina razreda.

U ovom izvješataju stoji da je nemoguće reći kada će sve škole biti ponovo otvorene.

“Zemlje se suočavaju sa različitim kontekstima i mnoge prolaze kroz različite faze pandemije virusa. U zemljama koje su počele otvarati škole, mnoge škole su uvele pristup kroz faze. Na kraju će sve škole biti otvorene tako da je ovo prilika da se poduzmu aktivnosti putem kojih će škole biti sigurnije i otpornije na buduće krize”, ističe se i dodaju da je u njihovim smjernicama jasno naglašeno da je postojanje prostora sa vodom i higijenskim uvjetima ključno za ponovno otvaranje škola.

“Prije pandemije, 1 od 3 škole nije imala pristup vodi, dok gotovo polovina škola širom svijeta nije imala  prostor  za  pranje  ruku  sa  sapunom.  Ove  osnovne  usluge,  skupa  sa  čišćenjem  i dezinfekcijom svih zajedničkih prostorija i eventualno kontaminiranih površina, su najbitnije mjere smanjenja prenosa virusa. Obezbjeđenje materijala za čišćenje i većeg broja toaleta ili zahoda također je bitan korak koji je neophodno poduzeti prije ponovnog otvaranja škola”, pojašnjava se.

Dodaju da što djeca školske dobi duže ne idu u školu, to je manja vjerovatnoća da će se vratiti u školu.

“Kada škole budu ponovo otvorene, trebaćemo se fokusirati na način na koji će se najmarginaliziranija djeca vratiti u učionice kako bi nastavila obrazovanje, ili u nekim slučajevima, tek pošla u školu.   Moramo voditi računa da kada škole budu ponovo otvorene, svako dijete bude uključeno i da uči; da svako dijete ima pristup uslugama zdravstvene njege, održavanja higijene i prehrane u školi; i da svako dijete ima pristup internetu. Ovaj globalni prekid može biti katalizator za transformaciju naših škola za koju se prilika pruža jednom u životu, tako da svako dijete savlada vještine koje su mu potrebne da bi uspjelo u životu, u školi i u radu”, ističe se.

Dodaje se da kako zemlje počinju ublažavati restriktivne mjere, trebaju dati prioritet ponovnom otvaranju škola.

“Kada djeca ne mogu ići u školu, ona često na kraju izgube više od obrazovanja. Kada se učionice zatvore, mnogi učenici –kojima škola nudi spas iz teške situacije –gube  svoju  rutinu,  vrijeme koje provode s prijateljima, jedini obrok koji imaju u toku dana, pristup zdravstvenim uslugama i prehrani, kao i sigurnost koju im škola pruža. U nekoliko proteklih mjeseci su pozivni centri i skloništa prijavili povećanje broja slučajeva nasilja u porodici. Došlo je do porasta broja zlostavljanja i iskorištavanja djece preko interneta. Djeca i mladi osjećaju teret stresnog života u kući, siromaštva, izolacije, strah od bolesti u porodici te kako će nastaviti obrazovanje od kuće, što utiče na njihovo mentalno zdravlje”, ističe se.

Dodaju da su roditelji, od kojih su mnogi izgubili posao ili pokušavaju raditi od kuće, sada sami odgovorni za obezbjeđenje alata, tehnologije i podrške svojoj djeci kako bi mogla nastaviti obrazovanje.

Na kraju ističu da nas je period koji je iza nas naučio da da djeca i škole nisu glavni pokretači epidemije u zemljama.

Autorica: Maja Isović Dobrijević

Izvor: BUKA Magazin

Objava Preporučuje li UNICEF ponovno otvaranje škola – DA i saznajte zašto! pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Uz opasku da se teško i izazovno vrijeme odrazilo i na proces obrazovanja, kao i druge segmente života, rekla je da utrka za obrazovanjem ne može imati kraj.

“U preporukama UNESCO-a navedena su tri kriterija, jedan od njih je kontinuitet učenja. Drugi su spremnost sustava, ako obrazovne ustanove raspolažu s infrasktrukturom i stručnim kapacitetom da mogu primiti djecu u klupe, a treći je otpornost sustava, tj. koliko su se spremne suočiti s novim valom kriza do kojih može doći“, pojasnila je Bandić ističući da će obrazovni proces biti sigurno nastavljen u rujnu te da postoje tri scenarija za to.

“Jedan je da se djeca vrate u učionice u punom kapacitetu. Drugi, da se nastavi online nastava u FBiH i da se iskoriste svi pozitivni efekti online nastave. Ja sam zagovornica trećeg scenarija, kombiniranog načina – da učenici nižih razreda, do 11 godina, idu u klupe, a da stariji razredi, učenici kojima roditeljska potpora nije toliko potrebna, nastavu pohađaju online“, kaže sugovornica N1.

Kako je istaknula, Federalno ministarstvo znanosti i obrazovanja će ispoštovati sve preporuke ako se učenici vrate u učionice a te su da djeca imaju propisan razmak, da ne stupaju u interakciju, jer je svima najvažnije zaštititi zdravlje djece i sudionika u nastavnom procesu.

Kako je dodala, nakana je uspostava i nove obrazovne paradigme, gdje će fokus i suština odgojnog procesa biti ne, na sadržaju, već na ishodu. Što se online nastave tiče, Bandić je rekla da je očito da ne raspolažu sve obitelji u FBiH materijalnim i tehničkim dobrima kako bi djeca pratila online nastavu ali se, u saradnji s UNICEF-om, uspjelo identificirati prioritete po županijama te su dodijeljeni laptopi, tableti i ostala pomagala kako bi djeca koja nisu bila u mogućnosti mogla pratiti online nastavu.

Prema njezinim riječima, preporuka je da se online sadržaje reducira a fokus stavi na funkcionalnost da djeca ne reproduciraju znanje, već da ih se ojača za sve izazove koji ih čekaju. “Prendnost online nastave je da su učenici došli do spoznaje da moraju preuzeti odgovornost“, ocijenila je Bandić te dodala da bi, bude li u rujnu epidemiološka slika negativna te se nastavu bude moralo održavati isključivo online, to skupo koštalo i djecu i obrazovni sustav. “Djecu bi se ponovno izoliralo, jer nema ništa ljepše no kada gradimo život u interakciji s drugima. To je važno za djecu. Taj konstrukt se gradi cijeli život“, poručila je.

Govoreći o reformi obrazovanja, poručila je da je budući cilj da djeca ne uče za ocjenu, već za život.

Objava Tri scenarija za početak nove školske godine u Federaciji pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Kako je objasnio, odluka o načinu provedbe nastave na jesen ovisit će o epidemiološkoj situaciji u zemlji i Kriznom stožeru, ono što ministarstvo može u ovom trenutku, govori, jeste pripremiti se za nepoznato.

”Epidemiolozi su oni koji trenutno upravljaju ovom situacijom i kako odluči Krizni stožer tako ćemo postupiti. Mi u Ministarstvu smo dužni poštivati njihove naredbe i pripremiti se za sve mogućnosti”, kazao je.

Spremni u svakoj situaciji 

U tom pravcu se na sastanku, koji je održan u srijedu s direktorima zavoda i škola, kao i predstavnicima sindikata osnovnih i srednjih škola raspravljalo. Doneseno je niz zaključaka kao i smjernica koje je potrebno učiniti do jeseni kako bi nastavni proces u HNŽ-u bio spreman u svim situacijama, bilo online ili ne.

”Razradili smo nekoliko modela o ponašanju i poštivanju epidemioloških mjera djece u učionicama, o mogućim načinima izvođenja nastave u školskim klupama, kao i eventualnom smanjenju broja učenika u odjeljenjima uvažavajući propisane epidemiološke mjere”, objašnjava Hadžović.

S obzirom da je, kao jedna o smjernica predloženo smanjenje broja djece u učionicama, nameće se pitanje na koji će se način to provesti s obzirom da pojedine škole u HNŽ-u već duže vode bitku s nedostatkom učionica za sve učenike.

”Ovaj problem ćemo rješavati pojedinačno sa svakim direktorom škole. Vodit će se računa o kapacitetu škole i proračunu te na taj način napraviti određeni plan kako da se sve to posloži”, objašnjava.

Neće biti Vibera – sve na Platformu 

Puno jasnija situacija o tome što će biti na jesen znat će se tijekom kolovoza za kada je planirana obvezna edukacija prosvjednih djelatnika s prostora HNŽ-a gdje će se detaljnije proći obuka za provedbu online nastave.

Jedina dobra vijest u ovoj nepoznanici za jesen jeste da u koliko se dogodi online nastava, ističe Hadžović, sigurno je da se ona više neće provoditi viber-porukama.

”Sve škole će prije 7. rujna morati biti na Platformi. Ukoliko se odluči da idemo online ići ćemo samo putem Platforme.

S tim ciljem će se održati i edukacija za nastavnike u kolovozu koje će provodit osnivači Platforme tako da će naše zaposlenike obučiti za rad. Za ovu edukaciju zaduženi su Zavodi za školsko koji će biti podrška nastavnicima. Budemo li online bit ćemo online samo na Platformama”, kazao je za Bljesak.info Hadžović.

Između ostaloga, dodao je kako se također razmatralo da se s Vladom HNŽ-a pronađu načini opremanja škola i djece s računarskom opremom potrebnom za izvođenje online nastave u cilju njezinog kvalitetnijeg provođenja.

Uglavnom, Ministarstvo će predlagati da se djeca vrate u školske klupe, naravno, uz poštivanje svih epidemioloških mjera a do tada ostaje nam samo čekati jesen i odluku Kriznog stožera.

Objava Vibera neće biti: Kako će izgledati nastava u HNŽ-u? pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.