Dnevni list – Piše: Dragan Bradvica

Makroekonomske simulacije pokazuju da će Bosna i Hercegovine imati pad BDP-a za 2020. godinu od 3,97 do 9,53 posto štopak znači do 96.767 nezaposlenih osoba do kraja godine, shodno pesimističnom scenariju.

Pravovremenom primjenom mjera iz izvještaja, moguće je ovaj broj održati na razini do 33.284 nezaposlenih. Ovo se navodi u sveobuhvatnom izvješću “COVID-19, ekonomske posljedice za BiH, mjere i rješenja” kojeg su sačinili Admir Čavalić, Faruk Hadžić i Damir Bećirović, a objavljen je od strane Friedrich Naumann fondacije Sarajevo.

Dokument predstavlja pogled na postojeće stanje naše ekonomije, s naglaskom na mikroekonomske i makroekonomske posljedice COVID-19 pandemije. Primarni cilj izvještaja je da se nositelji različitih razina vlasti upoznaju sa stanjem, projekcijama ekonomskih kretanja i konkretnim mjerama i načinima financiranja istih s ciljem ublažavanja, izvjesno, veoma teških posljedica pandemije po ukupan ekonomski život.

Što činiti?

Tako se navodi da su bh. tvrtke već od siječnja osjetile posljedice COVID-19 pandemije i to zbog pada uvoza iz Kine. Kriza u Italiji dodatno ih naglašava, jer je upravo Italija, uz Njemačku, najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH.

Pravi problemi nastaju polovinom ožujka kada dolazi do zaustavljanja ekonomskih aktivnosti, povećanja nezaposlenosti i pada javnih prihoda. U izvješću se posebno naglašavaju postojeći negativni makroekonomski uvjeti u BiH (nestabilnost mirovinskog sustava, usporavanje ekonomije u 2019. na razini od 2,8 posto, uz odlazak od oko 50 tisuća žitelja navedene godine) koji zemlju čine nespremnom za postojeću krizu, uz napomenu da će najveći pritisci očekuju na zdravstveni sektor i zavode za zapošljavanje.

Poseban financijski teret se odnosi na interventne mjere vlada za stabilizaciju ekonomije. Procjena je da će trebati minimalno dvije milijarde maraka sredstava u ovoj godini. Nude se sveobuhvatna rješenja a mjere u izvješću su klasificirane po ročnosti efekata (kratkoročne i srednjoročne) i nadležnostima (državne, entitetske, županijske i gradske/općinske). Mjerama se nastoje iskoristiti potencijali javnog i financijskog sektora u svrhu stabilizacije i spašavanja realnog sektora bh. ekonomije.

– To prije svega podrazumijeva odgađanje i privremeno smanjivanje poreznih i drugih obaveza prema državi, zatim osiguranje protoka roba, uz aktivniju saradnju s međunarodnim financijskim institucijama. Izmjena Zakona o PDV-u, kao najvažnijem porezu u državi, od ključne je važnosti za gospodarstvo. Na razini entiteta potrebno je uspostaviti stabilizacijske i jamstvene fondove, te preuzeti plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje i osiguranje u slučaju nezaposlenosti za pravne osobe do isteka stanja prirodne ili druge nesreće, navodi se.

Isto tako, kako se nastavlja, nužno je čim prije omogućiti normalno funkcioniranje gospodarstva i ukinuti antitržišne mjere kontrole cijena. Entiteti trebaju provesti emisiju “korona obveznice” kao osnovnog izvora financiranja predloženih mjera. Županije u FBiH imaju najbolje alate za “kreativna rješenja” poput obrazovne i medijske podrške, digitalizacije, ali i unapređenja industrijske zaštite, što u ovom trenutku zagovara ekonomski nobelovac Paul Romer.

Konačno, gradovi i općine trebaju da budu prva linija pomoći lokalnom gospodarstvu, a naročito obrtnicima koji u ovom trenutku u najvećem broju gase svoje tvrtke.

Što ne činiti?

– Sve mjere navedene u izvješću ovise o vanrednom financiranju, koje treba da se osigurati kroz međunarodne donacije, kredite iz inostranstva, kredite iz domaćih izvora, kroz emisije obveznica i dostupnim proračunskim sredstvima (proračunske uštede). Sve predložene proračunske uštede, koje moraju uslijediti, imaju dugoročan efekt na stabilizaciju proračuna u narednom razdoblju kada recentna zaduženja dođu na naplatu. Proračunska likvidnost se pored toga održava intenziviranjem javno-privatnog partnerstva i suspenzijom općih kolektivnih i granskih ugovora čime se štiti od masovnih tužbenih zahtjeva zaposlenika u javnom sektoru, pojašnjava se u izvješću.

Osim mjera za djelovanje, u izvješću se navodi i što ne činiti. Ovo je reakcija na populističke inicijative prisutne u javnosti već od prvih naznaka krize, poput davanja  prerogativa države lokalnim razinama vlasti, javnog isticanja pojedinaca ispred sustava, nerealnih ekonomskih zahtjeva poput inicijativa za povećanjem minimalne nadnice i slično. Međutim, ono što bh. sustav čini djelomično i kratkoročno otpornim na populizam jeste njegova kompleksnost i decentralizacija u smislu upravljanja i donošenja odluka. Za razliku od susjednih zemalja, naročito Srbije, u BiH postoje poluge vlasti koje osiguravaju da se ovakve i slične populističke inicijative blokiraju. Svejedno, u izvještaju se navodi da se ne smije ugroziti nezavisnost Centralne banke BiH, odnosno funkcioniranje institucije valutnog odbora.

Pritom se upozorava na “naivnu intervenciju“, kako je opisuje Nassim Nicholas Taleb, a koja se odnosi na sklonost prevelikog interveniranja u oblastima gdje su koristi minimalne, dok se premalo intervenira u oblastima gdje je to neophodno i žurno. Ova vrsta naivnog intervenizma se može vidjeti i u nekim aktivnostima kriznih stožera različitih razina vlasti. Riječ je o intervenciji, radi intervencije, a koja se pojavljuje iz razloga što postoje neka interna ili javna očekivanja da neko nešto poduzme. Nekada je bolje ne činiti, naročito sada kada druge zemlje poput Austrije i Danske nastoje normalizirati društveni i ekonomski život.

– Komunikacija svega navedenog je posebno važna. Uspješnost u izvršenju navedenih mjera značajno zavisi od percepcija javnosti, zainteresiranih strana, kao i samih nositelja aktivnosti. Način kako navedeni percipiraju date mjere će odrediti i kako se ponašaju, odnosno kako ih sprovode. Zbog toga se mora komunicirati na transparentan način, s jasnim i nedvosmislenim informacijama i uz potrebnu dozu samopouzdanja i optimizma. Mediji su pritom važni, kao važan segment slobodnog društva, i zbog toga im se mora omogućiti pravo da prate glavne tokove komunikacije vlada, ali i da aktivno sudjeluju u propitivanju istih, naglašavaju autori.

Objava KORONA I EKONOMIJA: Optimističan scenarij – novih 33 tisuće nezaposlenih; pesimističan scenarij – novih 96 tisuća nezaposlenih pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Vlasti u SAD-u su i ove godine posebno tretirale problem nezaposlenosti mladih osoba od 15 do 24 godine, a BiH se našla na samom vrhu liste od 134 zemlje, daleko ispred Jemena, Alžira i Etiopije.  Naime, nezaposlenost mladih osoba u BiH, prema podacima CIA-e, iznosi nevjerojatnih 62,8 posto, a kao relevantni podaci korišteni su oni iz 2012. godine. Odmah ispod BiH nalaze se Kosovo i Grčka s 55,3 posto, zatim Makedonija s 53,9 posto, Španjolska s 53,2 posto, Južna Afrika (51,5 posto), Srbija (51,1 posto), Gvajana (46,1 posto), Hrvatska (43,1 posto) i Tunis (42,3 posto).

CIA je u rubrici koja se odnosi na BiH ažurirala podatke o popisu stanovništva, uzimajući kao relevatne rezultate one iz 2013. godine, navodeći da u našoj zemlji živi 50,1 posto Bošnjaka, 30,8 posto Srba, 15,4 posto Hrvata, 2,7 posto ostalih i 1 posto onih koji se nisu izjasnili.  Američke vlasti navode da je metodologija obrade rezultata popisa sporna i da vlasti iz entiteta Republika Srpska odbijaju priznati rezultate Agencije za statistiku BiH.  Što se tiče nacionalnih praznika, CIA je u tom dijelu istakla da se u FBiH slavi 1. ožujak (1992.) kao Dan neovisnosti i 25. studeni (1943.) kao Dan državnosti, a da se u oba bh. entiteta slavi 9. svibnja (1945.) kao Dan pobjede nad fašizmom i 21. prosinca (1995.) kao Dan Daytonskog mirovnog sporazuma. Neustavna proslava 9. siječnja kao Dana RS-a nije navedena.

U informacijama se opširno tretira i ekonomska situacija u BiH za koju piše da je zemlja s ograničenim tržišnim reformama koja se snažno oslanja na izvoz metala, energije, tekstila i namještaja, kao i na doznake iz inozemstva.  “Visoko decentralizirana vlada sprečava koordinaciju i reformu ekonomske politike, dok pretjerana birokracija i segmentirano tržište obeshrabruju strana ulaganja. Strane banke, uglavnom iz Austrije i Italije, kontroliraju veliki dio bankarskog sektora, iako je najveća banka u entitetu Republika Srpska domaća privatna banka”, navodi se u World Factbooku.

(Izvor: Večernji list)

Objava BiH ima najveću stopu nezaposlenosti mladih u svijetu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Europska komisija objavila je službeno izvješće o ekonomskom napretku zemalja zapadnog Balkana i Turske za prvo tromjesečje 2017., u kojem se tvrdi da je zaposlenost u BiH prošle godine smanjena za čak 90.000 ljudi! Kako se navodi u istraživanju Europske komisije, riječ je o padu zaposlenosti radno sposobnog stanovništva za 3,5 posto, piše Dnevni avaz.

Istovremeno, nezaposlenost je pala za 13,3 posto ili 42.000 ljudi, a u službenom istraživanju Europske komisije navodi se da su razlozi obeshrabrenost građana da se registriraju za traženje posla, pa i napuštanje zemlje. Prvi put Europska komisija iznosi podatke o zaposlenosti koji su drugačiji od onih koje plasiraju bh. vlasti i čak ističe da su njezina istraživanja razlikuju od statistike bh. institucija. Delegacija EU u BiH izdala je, s tim u vezi, pojašnjenje u kojem se navodi da se Europska komisija u istom izvješću pozvala i na bh. statistiku koja govori o tome da je zabilježen porast zaposlenih u BiH za oko 30.000 u razdoblju od siječnja 2016. do siječnja 2017. godine.

”Nemamo razloga sumnjati u valjanost ovih podataka. Izvješće također spominje pad u broju radno sposobnog stanovništva koji je izmjeren u okviru BiH ankete o radnoj snazi u 2016. godini, a dogodio se gotovu cijelu godinu ranije u razdoblju od travnja 2015. do travnja 2016. godine. Ova dva seta podataka se ne trebaju izravno uspoređivati jer pokrivaju različita vremenska razdoblja. Analizirajući statističke podatke domaćih nadležnih agencija, prema kojima je zaposlenost za godinu povećana za 30.000 ljudi, odnosno 4,4 posto, Europska komisija navodi da je od toga više od 16.000 ljudi zaposleno u sektoru usluga, dok ih je tek oko 5.000 dobilo posao u prerađivačkoj industriji. – Ogromne razlike između službenih podataka i istraživanja ukazuju na postojanje sive ekonomije i slabost institucija koje se bave zapošljavanjem”, upozoreno je u izvješću Europske komisije. Osim na problem pada zaposlenosti, EU upozorava i na to da je nezaposlenost mladih i dalje alarmantno visoka i da iznosi čak 60 posto.

Podsjetimo, Novalić je ranije govorio kako je u Federaciji njegova Vlada zaposlila 27.000 ljudi, no portal reforma.ba je pisala kako se manipulira o broju zaposlenih. Naime, u listopadu 2016. premijer Federacije Fadil Novalić je izjavio da je za 18 mjeseci njegovog mandata broj zaposlenih porastao za gotovo 25000. Prema njegovim tvrdnjama, to su podaci Porezne uprave FBiH koji su dostupni javnosti. U studenom 2016. izjavio je da je taj broj 26902, te da brojni drugi podaci koji se pojavljuju u javnosti nisu točni. U čemu je problem sa ovim tvrdnjama?

”Prvo, podaci koji su dostupni javnosti nisu podaci Porezne uprave, već Federalnog zavoda za statistiku, što je sasvim prirodno. Drugo, podaci ove dvije institucije se veoma razlikuju, toliko da je nevjerojatno da premijer jednostavno odlučuje koristiti one koji mu više odgovaraju, ignorirajući službene podatke Federalnog zavoda za statistiku (FZS)’

FZS na svom siteu redovno objavljuje mjesečne statističke preglede u kojima se mogu naći detaljni podaci o broju zaposlenih u Federaciji. Podaci su dostupni za analizu i objavljuju se u više formata, što olakšava njihovu obradu. Prema ovim podacima, broj zaposlenih je u ožujku 2015. godine iznosio 446304, a u studenom 2016. godine (posljednji dostupni podatak) 463731. Jednostavnom aritmetičkom operacijom dolazimo do zaključka da se za vrijeme mandata Novalićeve vlade broj zaposlenih povećao za 17427, ili skoro 17 i pol tisuća. Dakle, gotovo 10 tisuća manje nego što to tvrdi Novalić.

Izvro: Bljesak.info

Objava Broj nezaposlenih u BiH porastao za čak 90.000 ljudi! pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Širom svijeta danas se obilježava Prvi svibanj – Međunarodni praznik rada. Prema posljednjim podacima u Bosni i Hercegovini preko 540.000 građana nema posao.

U dane praznika neće raditi entitetski organi, organi jedinica lokalne samouprave, poduzeća, ustanove i druge organizacije i osobe koje profesionalno obavljaju uslužne i proizvodne djelatnosti u entitetima Federacija BiH i Republika Srpska, kao ni u Distriktu Brčko, prenosi N1.

Prvi svibanj, Međunarodni praznik rada, predstavlja dan solidarnosti radnih ljudi cijelog svijeta. Slavi se od 1890. godine nakon odluke donesene na 1. Kongresu II Internacionale u Parizu, strpnja 1889. godine. Povod toj odluci bio je krvlju ugušen štrajk 40 tisuća čikaških radnika, 1. svibnja 1886. godine.

Oni su tražili 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati za kulturno uzdizanje. Kongres je odlučio da svake godine 1. svibnja radnička klasa manifestira demonstracijama svoju solidarnost u borbi za osmosatni radni dan. Već 1890. i narednih godina 1. svibanj se proslavljao masovnim mitinzima i demonstracijama proleterijata, kao i sukobima s policijom.

U Francuskoj, na primjer, samo u Parizu je sudjelovalo više od 100 tisuća radnika. U našoj zemlji prve demonstracije održane su 1906. godine. Nakon II Svjetskog rata 1. svibanj počeo se slaviti u znaku borbe za očuvanje svjetskog mira.

pogled.ba

Objava Danas Međunarodni praznik rada! Više od 540.000 građana nema posao u BiH pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

“Ukupan iznos raspodjeljuje se po županijama, u ovisnosti od broja nezaposlenih osoba i njihovog udjela u ukupnom broju nezaposlenih u FBiH. Po tom kriteriju, Unsko-sanskoj županiji pripada 6.115.000 KM, Posavskoj 580.000 KM, Tuzlanskoj 14.065.000 KM, Zeničko-dobojskoj 9.385.000 KM, Bosansko-podrinjskoj 550.000 KM, Srednjebosanskoj 4.360.000 KM, Hercegovačko-neretvanskoj 4.355.000 KM, Zapadnohercegovačkoj 1.445.000 KM, Sarajevskoj 7.965.000 KM, te Hercegbosanskoj 1.180.000 KM”, priopćeno je iz Vlade FBiH.

Svrha programa je, prenosi Dnevnik.ba, subvencioniranje poslodavaca za slučaj zapošljavanja nezaposlenih osoba bez radnog iskustva, odnosno radnog staža u zvanju za koje su se obrazovale ili u nivou stručne spreme i subvencioniranje osoba koje se samozapošljavaju.

“Sredstva su namijenjena poslodavcima koji zapošljavaju osobe u životnoj dobi od 15 do 30 godina, koje se u evidenciji nadležne službe za zapošljavanje vode kao nezaposlene duže od trideset dana i koje, bez obzira na period, nemaju ukupno evidentiranog staža osiguranja više od jedne godine u zvanju za koju se obrazovala. Također, sredstva su predviđena i za osobu koja se samozapošljava u životnoj dobi od 18 ili više godina, vodi se u evidenciji nadležnog organa za zapošljavanje kao nezaposlena neprekidno duže od trideset dana i koja bi koristila subvenciju kako bi radila samo za sebe. Javni poziv za dodjelu financijskih sredstava bit će objavljen na internetskoj stranici Federalnog zavoda za zapošljavanje, i u najmanje dva dnevna lista dostupna na cijelom području Federacije BiH, a koji ostaje otvoren do utroška raspoloživih sredstava”, priopćeno je.

Obrazac zahtjeva za subvenciju će propisati Federalni zavod za zapošljavanje i bit će dostupan na njegovoj internetskoj stranici, te u prostorijama županijske službe za zapošljavanje.

Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama Federacije BiH“.

Dnevnik.ba

Objava Vlada FBiH raspodijelila 50 milijuna KM za poticaj zapošljavanju pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

7.366. Već preko devet godina za poslom traga 7.728 osoba, a svaka četvrta osoba na evidenciji je stara preko 50 godina, što čini brojku od 8.506. Ukupno 13.628 građana s područja naše županije još uvijek čeka na prvo zaposlenje, pa su tako već godinama u nadi da će im se netko nekada obratiti s ponudom za zaposlenje.

Povećana stopa nezaposlenosti

Kada se usporedi broj nezaposlenih u istom mjesecu 2014. godine, povećan je za 3, 8 posto, dok je u odnosu na prethodni mjesec povećan za 0,6 posto.

Na Službi za zapošljavanje je u mjesecu studenom izbrisana sa evidencije 551 osoba zbog zaposlenja, dok se od ukupnog broja novoprijavljenih koje čini brojka od 988, njih 677 javilo na Službu zbog prestanka radnog odnosa.

Na evidenciji je registrirano 5.179 razvojačenih branitelja, kao i 968 članova obitelji poginulih i nestalih branitelja. Broj razvojačenih branitelja je za 0,2 posto veći nego u mjesecu listopadu. U ukupnom broju nezaposlenih osoba koncem studenog nalazi se i 309 ratnih vojnih invalida, 325 osoba sa faktorom otežanog zapošljavanja, kao i 489 ostalih invalida.

Zdravstvena zaštita

Na području HNŽ-a je koncem studenoga zdravstvenu zaštitu putem koristilo 26.477 nezaposlenih osoba, što znači da na svake četiri osobe evidentirane kod Službe za zapošljavanje tri su istodobno i korisnici zdravstvene zaštite.

Koncem mjeseca evidentirano je i 1.058 korisnika novčane naknade što je u odnosu na prošli mjesec više za 10,4 posto.

S.Š

dnevni-list.ba

Objava 3,8 posto više nezaposlenih nego prošle godine pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

U odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih osoba je veći za 3.424 osobu ili 0,63%. Od ukupnog broja osoba koje traže zaposlenje, njih 280.390 ili 51,64% su žene.

Nezaposlenost se povećala u Federaciji BiH za 3.719 osobe (0,96%), a smanjila se u Republici Srpskoj za 161 osobu (0,12%), i u Brčko distriktu BiH za 134 osobe (0,11%).

U strukturi radnika koja traže, zaključno sa 31.07.2015. godine, NKV radnika je 144.813 ili 26,67%, PKV 9.680 ili 1,78%, KV 184.234 ili 33,93%, VKV 3.043 ili 0,56%, NSS 1.516 ili 0,28%, SSS 148.396 ili 27,33%, VŠS 7.527 ili 1,39% i VSS 43.727 ili 8,05%.

Najveći broj evidentirane nezaposlenosti čine osobe sa trećim stupnjom obrazovanja KV radnici 33,93%, te SSS radnici 27,33%.

U srpnju je ukupno 15.689 osoba brisano sa evidencija službi zapošljavanja, a od tog broja 9.337 osoba je zaposleno sa evidencija službi zapošljavanja.

Istovremeno je za 6.935 osoba prestao radni odnos, dok su poslodavci u ovom periodu prijavili potrebe za zapošljavanjem 3.771 novih radnika.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u lipnju 2015. godine, broj zaposlenih u pravnim osobama u BiH iznosio je 714.586, a od toga 295.312 žena. U odnosu na svibanj/maj 2015. godine broj ukupno zaposlenih u pravnim licima se povećao za 0,5%, a broj zaposlenih žena se takođe povećao za 0,5%.

Stopa registrirane nezaposlenosti za lipanj 2015. godine iznosila je 43,0% i u odnosu na svibanj 2015. godine smanjila se za 0,1 postotni poen, navodi se u priopćenju.

Objava U BiH 542.936 osoba nema posao i čekaju na radna mjesta pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

761 osoba je bez ikakvog radnog iskustva,a 21 osoba je obrisana iz evidencije. U mjesecu srpnju zaposlilo se 17 osoba, dok je 10 osoba ostalo bez posla.

Zdravstveno osiguranje preko Zavoda za mjesec srpanj 2015. godine koristila je 1518 osoba, a novčanu naknadu zbog prestanka radnog odnosa primila je 31 osoba.

Od ukupnog broja nezaposlenih razvojačenih branitelja je 361, nezaposlenih ratnih vojnih invalida je 34, 11 osoba je evidentirano kao nezaposleni članovi obitelji poginulih branitelja i  4 osobe kao članovi obitelji nestalih.

Nezaposlene osobe po stupnju stručnog obrazovanja: VSS 125, VŠS 69, VKV 2, SSS 433, KV 778,  PKV 24 i NKV i NSS 548 osoba.

Objava Statistički podaci iz oblasti zapošljavanja u općini Prozor-Rama pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

U Mostaru najviše nezaposlenih
Mostar i dalje prednjači po najvećem broju nezaposlenih osoba ispred svih općina Hercegovačko-neretvanske županije. U evidenciji Zavoda za zapošljavanje HNŽ koncem lipnja 2015. evidentirano je 33.535 nezaposlenih osoba, što je u usporedbi s prosječnom nezaposlenošću u lipnju 2014. godine više za 1,4 posto, a u odnosu na prošli mjesec manje za 0,2 posto. Gledano po općinama najveći broj registriranih nezaposlenih osoba nalazi se u općini Mostar i to 16.811 ili 50,1 posto. Odmah iza Mostara nalazi se općina Konjic s 4281 nezaposlenih osoba, a potom Čapljina 3339, Jablanica 2369, Čitluk 2337, Stolac 2064, Prozor – Rama 1968, Neum 331 i općina Ravno s 35 nezaposlenih osoba na evidenciji. U kvalifikacijskoj strukturi nezaposlenih osoba najveći broj čine osobe u trećem stupnju stručnog obrazovanja.

Nezaposlenost žena
Od ukupnog broja osoba koje traže zaposlenje koncem lipnja 2015. godine bilo je 17.290 žena, što čini 51,6 posto. U ukupnom broju na posao čeka do 1 godine dana 7029 osoba ili 21,0 posto, a preko 9 godina čeka njih 7448. Na evidenciji nezaposlenih, osobe do 30 godina starosti čine 30,4 posto, a svaka četvrta osoba na evidenciji je stara preko 50 godina. Nezaposlenih osoba koje traže prvo zaposlenje je bilo 13.365, što od ukupnog broja predstavlja 39,9 posto. Najviše nezaposlenih osoba vlada u zanimanju radnik za jednostavne poslove 6881, potom daktilograf, kuhinjski pomoćnik i radnik u tekstilnoj proizvodnji. Najviše osoba se zaposlilo u ugostiteljstvu, trgovini, prerađivačkoj industriji, posredovanju nekretninama, građevinarstvu, prijevozu, skladištenju i vezama, ostalim javnim društvenim, socijalnim i osobnim uslužnim djelatnostima, zdravstvu i socijalnoj skrbi i javnoj upravi. Najbrojnija zanimanja u kojima su se osobe zaposlile su: ekonomski tehničar, radnik za jednostavne poslove, maturant gimnazije, prodavač , kuhar, automehaničar, konobar 25, medicinska sestra – tehničar i  tehničar cestovnog prometa.
Uz prethodnu suglasnost Federalnog zavoda za zapošljavanje tijekom izvještajnog mjeseca je izdano 10 radnih dozvola strancima.

naprijed.info
 

Objava Učinci nove vlasti: U HNK 1,4 posto manje zaposlenih nego prošle godine pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Kada je riječ o visoko obrazovanim osobama, u najgorem položaju su diplomirani ekonomisti, pravnici i učitelji, odnosno nastavnici.

Osobe koje sa srednjoškolskom diplomom najteže dolaze do zaposlenja su daktilografi, kuhinjski pomoćnici, radnici u tekstilnoj proizvodnji, pomoćni zidari, krojači i moleri.

Žene i dalje bez posla

Koncem travnja 2015. godine evidentirano je 33.790 nezaposlenih, a najveći broj osoba bez posla nalazi se u Mostaru, čak, 16.959 osoba što čini više od 50 posto nezaposlenih u odnosu na ostale općine u HNŽ-u. Na evidenciji nezaposlenih osoba do 30 godina starosti nalazi se 10.167 osoba, a svaka četvrta osoba na evidenciji je starija od 50 godina što dodatno umanjuje šanse za buduće zaposlenje. Nezaposlenih osoba koji traže prvo zaposlenje je bilo 13.383, što od ukupnog broja predstavlja 39,6 posto.

Kada je riječ o višem stupnju obrazovanja, najveći broj nezaposlenih odnosi se na ekonomske tehničare, pravnike, učitelje te socijalne radnike. U navedenom mjesecu evidentirano je 582 novoprijavljenih osoba. Istodobno je zbog zaposlenja brisano 583 osoba, a po raznim drugim osnovama, kao što su promjena stupnja stručnog obrazovanja, neredovito javljanje, stjecanje uvjeta za mirovinu, preseljenje, uključenje u redovito školovanje, smrt, ostvarenje prihoda iznad četvrtine prosječne mjesečne plaće u FBiH iz prethodne godine, brisano je s evidencije još 190 osoba. Od ukupnog broja novoprijavljenih osoba njih 407 su se javili na evidenciju zbog prestanka radnog odnosa.

Tražene profesije

U travnju su 583 osobe s evidencije nezaposlenih zasnovale radni odnos. Najviše osoba se zaposlilo u trgovini, ugostiteljstvu, prerađivačkoj industriji, ostalim javnim društvenim, socijalnim i osobnim uslužnim djelatnostima.
dnevni-list.ba

Objava Ekonomisti, pravnici i učitelji najteže do posla pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.