“Mislim da nije prihvatljivo da parlament ima predsjednika koji je pod policijskom istragom. Zato sam informisala stranačkog predsjednika i čelnika stranačkog kluba u parlamentu da ću podnijeti ostavku”, izjavila je.

Norveški list Anresseavisen je ranije objavio da je Hansen nekoliko godina besplatno koristila stan u Oslu, dok je istovremeno živjela u kući koja je 29 kilometara udaljena od parlamenta.

Parlament plaća ovakve stanove onima koji žive u mjestima koja su udaljena 40 kilometara i više.

Ovaj slučaj je utoliko više izazvao interes javnosti iz razloga što je sama Hansen najavila da će se boriti protiv zloupotreba za korištenje stanova. Poručila je da žali što nije obavijestila da u blizini ima kuću te da je riječ o “pogrešnoj procjeni”, prenosi norveški list VG, prenosi Klix.ba.

Objava U BiH bi bila nagrađena i napredovala, a u Norveškoj je podnijela ostavku pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava U Norveškoj bi se od sljedeće godine mogli kupovati samo električni automobili pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Za ubojstvo pet ljudi u napadu lukom i strijelom u Norveškoj osumnjičen Danac pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava U Norveškoj u klizištu pronađeno ukupno 7 tijela pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Početak 90-ih godina prošlog stoljeća rezultirao je mnogo čime, čega se normalan čovjek gnuša i s nelagodom prisjeća, barem kada je u pitanju Bosna i Hercegovina. Tako su se mnogi njeni stanovnici, silom prilika, obreli i gnijezdo svili svuda po svijetu, nerijetko i u zemljama za koje do jučer nisu ni znali da postoje. I tamo gdje su se nanovo ugnijezdili, počeli su nanovo da žive. Privikavanje na novu sredinu, prijeki pogledi domaćina, učenje jezika, nerijetko mučna borba za komad hljeba i svoje mjesto pod suncem, uz cjelokupan proces integracije u novu sredinu samo su dio puta kojim su mnogi morali proći.

Prvi na masteru robotike

Jedan od takvih je i Sulejman Jašarević iz hercegovačkog gradića Prozora. Njega je već spomenuti nesretni period 90-ih godina preko Hrvatske odveo čak u daleku i hladnu Norvešku. U Hrvatskoj mu se 1993. godine rodio i sin Haris, koga ostatak životnog puta vezuje upravo za ovu skandinavsku zemlju. Međutim, iako je riječ o mladom čovjeku koji bi, rekli bismo, tek trebao da se ostvari i pokaže šta i koliko zna i umije, upravo je Haris jedan od svijetlih primjera potencijala, predanosti i, u konačnici, uspjeha karakterističnog za mnoge mlade ljude iz Bosne i Hercegovine koji se dokažu i potpuno afirmišu van njenih granica.

Haris Jašarević je proteklih dana mladić o kome su u norveškim medijima jako puno piše i govori, i to sa velikim razlogom. Naime, još 2017. godine, Haris je uspješno okončao master studij na Univerzitetu u Haldenu. Sam odabir mastera, ali i činjenica da je, u tom smjeru, bio prvi student koji se odlučio za takvo nešto, još tada su privukli pažnju. Radilo se o smjeru robotike. Tema Harisovog master rada bio je patent koji je još uvijek u fazi publiciranja i o kome će se zasigurno čuti nešto više.

Naravno, kako to obično biva u naprednim i razvijenim zemljama, Harisovo znanje i sposobnost nisu ostali samo mrtvo slovo na papiru. Vrlo brzo je dobio priliku da se zaposli i svoje ideje i vizije pretoči u praksu. Radno je angažovan u jednoj od najvećih norveških firmi koja se bavi proizvodnjom slatkiša i grickalica. Radi kao inženjer i voditelj projekta za automatizaciju i robotizaciju tvornice. Znanje sa master studija ugradio je tako što je za samo godinu dana u pogon uveo nekoliko robota i strojeva koje su, s jedne strane, smanjile broj radnika a, s druge, značajno poboljšale i unaprijedile proizvodnju. Jasno, na taj način je već skrenuo pažnju javnosti na sebe i dao do znanja da itekako ima šta da pokaže i ponudi.

Ni Univerzitet u Haldenu nije ostao imun na Harisov uspjeh. Prateći razvoj situacije, iskoristili su prvu priliku i ponudili mu angažman, te pored poslovnih obaveza u firmi, Haris vrlo uspješno radi i kao predavač na svom univerzitetu. Predaje na predmetu „Primjenjena robotika“

Sistematsko praćenje talenata

Jedna od karakteristika razvijenih i prosperitetnih zemalja ogleda se i u tome što organizirao i sistemski prate ljude koji u određenim oblastima mogu dati značajniji doprinos, rukovođeni motom da je čovjek najbolji resurs. Tako je i u Slučaju Norveške. Tamošnji Institut za tehnologiju (NTI), organizuje takmičenje kroz koje bira najuspješnijeg pojedinca kome na kraju pripadne laskavo priznanje “Heroj norveške industrije“. Takmičenje se sprovodi na nivou cijele države a stručni žiri sačinjavaju renomirana imena norveške industrije.

Takvo natjecanje organizirano je i za minulu 2018. godinu. U najužem izboru je ostalo šest kandidata koji su predstavljali projekte i firme u kojima rade. Među njima se našao i Haris Jašarević. Ipak, njegov izbor u uži krug kandidata za priznanje bio je poseban iz barem dva razloga. Haris je bio uvjerljivo najmlađi od svih preostalih kandidata, a i vremenski period od svega godinu dana koliko je bilo potrebno da patentira svoje zamisli i dokaže se kao budući potencijal.

Za žiri nije bilo dileme pa je donesena očekivana odluka: Heroj norveške industrije za 2018. godinu je Haris Jašarević.

Nesumnjivo je da će mu laskavo priznanje biti samo dodatni motiv da se dalje dokazuje i unaprijeđuje ambijent u kome djeluje. Sa znanjem kojim raspolaže, te energijom i predanošću koje ga krase, očekivati je da je riječ samo o početku blistave karijere koja stoji pred ovim mladim čovjekom.

A što da je ostao ovdje?

Ako je točno da iza svakog uspješnog čovjeka, stoji uspješna žena, onda vrijedi spomenuti i to da se Haris prije dvije godine i porodično skrasio, oženivši Zerinu, djevojku iz Prozora koja se, nakon perioda adaptacije i učenja norveškog jezika, tek upušta u poslovni svijet Skandinavije i koja će, bez imalo sumnje, biti samo dodatna podrška mladom Jašareviću na putu ostvarenja njegovih ciljeva i ideja.

Šta bi se desilo da je, kojim slučajem, Haris ostao u Bosni i Hercegovini? Da li bi došao do izražaja i iskazao svoj potencijal? Da li bi bio prepoznat na način na koji to doživljava u Norveškoj? Premda se odgovori samo od sebe nameću, možda i nije prilika baviti se njima, barem ne ovaj put. Umjesto toga, umjesnije je iskoristiti priliku i iskreno čestitati ovom mladom čovjeku i poželjeti da ga prati dobro zdravlje.

A ako se po jutru dan poznaje, ni uspjeha neće faliti.

Izvor: Safet Pozder – Al Jazeera

Objava Mladić iz Prozora proglašen herojem norveške industrije pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Hrvatski rukometaši odlično su krenuli i od samo početka vodili, imali u prvom dijelu i četiri pogotka viška. “Stivi, Stivi”, orilo se Arenom, naš golman oduševljavao je publiku. Pred kraj prvog dijela smo malo pali i dopustili Norvežanima da sedam minuta prije odmora dođu na minus jedan. Ipak, Vori je na iskustvo izborio sedmerac po isteku vremena, a Čupić zabio za 17:15. U nastavku utakmice dugo se igralo gol za gol, cijelo vrijeme smo održavali dva razlike, a onda se ponovno razbranio Stevanović i slomio Norvežane.

Ključan potez odigrao je i Štrlek u 50. minuti kada smo igrali s dva igrača manje, a on je ukrao loptu i u kontri nas odveo na pet razlike.  To nam je omogućilo da mirno privedemo utakmicu kraju i upišemo iznimno važnu pobjedu. Štrlek je zabio šest golova i proglašen je igračem utakmice, Cindrić je zabio pet, a Mamić četiri gola. Briljantni Stevanović upisao je 14 obrana.

Objava Stevanović obranama odveo Hrvatsku do pobjede pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Domaćini Mundijala postali su deseta momčad koja je do zlata došla pobjedama u svim utakmicama te treća kojoj je to uspjelo drugi put. Iako to nije bila onako dominantna Francuska kakvu smo gledali prošlih godina, i dalje joj nema premca.

Norvežani su, ruku na srce, odlično otvorili utakmicu i brzo rješavali svoje napade, što se pokazalo neuhvatljivim za Dinartovu momčad. Dva-tri razlike držali su sve do pred kraj prvog poluvremena, kada su Francuzi serijom 5-1 stigli do vodstva 18-17.

Nošeni fanatičnom publikom u Accorhotels Areni u pariškom Bercyju, Francuzi su u nastavku dodali gas i na krilima raspoloženog Guigoua polako dizali prednost do pet razlike. Norvežani su se, ponajviše zahvaljujući sjajnom golmanu Bergerudu, uspjeli približiti na 25-22, ali tada domaćini rade odlučujuću seriju 6-1 i rješavaju utakmicu.

24sata.hr

Objava Nezaustavljivi Francuzi stigli do novog zlata! pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Treći je put u povijesti Hrvatska osvojila brončano odličje na europskim prvenstvima, čime su izborili i izravni plasman na Svjetsko prvenstvo 2017. u Francuskoj.

Hrvatska je u prvom poluvremenu najbolje razdoblje imala od 14. do 22. minute kada su se naši rukometaši serijom 5:0 odlijepili na 11:6, brzim kontranapadima koji su došli kao plod čvrste igre u obrani i nekoliko sjajno zaustavljenih udaraca Norvežana od Ivana Stevanovića koji je dobio prednost u odnosu na Mirka Alilovića. Momčad Željka Babića je u drugo poluvrijeme donijela prednost od četiri pogotka (15:11).

Pogotkom Zlatka Horvata nakon 17 sekundi igre Hrvatska je na početku drugog dijela došla do vodstva 16:11, ali je uslijedio norveški odgovor, šest pogodaka u devet minuta, čime je u 40. minuti Norveška izjednačila na 17:17. Bilo je to prvo izjednačenje nakon 6:6 iz 13. minute.

No, u posljednjih 20 minuta dvoboja ponovno se razbranio Ivan Stevanović, raspucao Zlatko Horvat, proradili su i vanjski igrači što je Hrvatsku odvelo do brončnog odličja u Poljskoj.

Najbolji strijelac naše reprezentacije protiv Norveške bio je Horvat s osam pogodaka, Domagoj Duvnjak je postigao šest, a po četiri Marino Marić i Manuel Štrlek. Ivan Stevanović je obranio oba sedmerca Norvežanima i ukupno zaustavio njihovih 14 udaraca. Norvešku je s pet pogodaka predvodio Sagosen.

Za hrvatsku reprezentaciju to je treća brončana medalja. Prvu su osvojili na prvom EP-u u Portugalu 1994. godine, a drugu prije četiri godine u Srbiji.

Svi plasmani hrvatske muške rukometne reprezentacije na europskim prvenstvima:

2016. Poljska – 3. mjesto
2014. Danska – 4. mjesto
2012. Srbija – 3. mjesto
2010. Austrija – 2. mjesto
2008. Norveška – 2. mjesto
2006. Švicarska – 4. mjesto
2004. Slovenija – 4. mjesto
2002. Švedska – 16. mjesto
2000. Hrvatska – 6. mjesto
1998. Italija – 8. mjesto
1996. Španjolska – 5. mjesto
1994. Portugal – 3. mjesto

hrt.hr

Objava Fenomenalna Hrvatska nadigrala Norvežane i osvojila europsku broncu! pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Na drugom je mjestu Australija, slijede Švicarska, Danska, Nizozemska, Njemačka, Irska, SAD, Kanada i Novi Zeland, pokazuju najnoviji podaci o društvenom razvoju za 2015.

Od 20 najboljih zemalja za život jedanaest se nalazi u Europi, a na dnu liste su Eritreja, Srednjoafrička Republika i Niger, prenosi Hina.

Najbolje rangirana zemlja u susjedstvu je Slovenija na 25. mjestu, Hrvatska je 47., Crna Gora  49., Srbija 66., a Makedonija 81.

U UNDP-u ocjenjuju da dvije milijarde ljudi, zahvaljujući napretku obrazovanja i zdravstva, živi bolje nego prije 25 godina. No, 830 milijuna i dalje živi s manje od dva dolara dnevno, dok je više od 200 milijuna ljudi, uključujući 74 milijuna mladih nezaposleno, a 21 milijun ljudi se prisiljava na rad.

Žene u prosjeku zarađuju 24 posto manje od muškaraca i zauzimaju manje od četvrtine viših poslovnih pozicija u svijetu, 61 posto zaposlenih radi bez ugovora, a samo 27 posto svjetske zaposlene populacije ima odgovarajuću socijalnu zaštitu.

“Dostojanstven rad doprinosi ekonomiji, ali i obogaćuje ljudske živote. Sve zemlje moraju odgovoriti na nove izazove u svijetu rada te iskoristiti mogućnosti za poboljšanje života ljudi i osiguravanje dostojne egzistencije“, poručila je Helen Clark, administratorica UNDP-a.

Dnevnik.ba

Objava Najbolje se živi u Norveškoj, BiH 85. od 188 zemalja pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Norveška najprosperitetnija zemlja svijeta pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.