• 

  Tabelarni prikaz po kantonima

  FOTO: PUFBIH

  ---

Objava Za deset mjeseci porezni obveznici uplatili 5,26 milijardi KM javnih prihoda pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Središnje izborno povjerenstvo kaznilo je 51 političku stranku zbog ozbiljnog kršenja Zakona o financiranju. Utvrđeno je da se u 2019. godini zakona pridržavalo tek 11 posto kontroliranih političkih stranaka. Novac dobiven iz budžeta godinama se ne koristi za ono za šta je namijenjen. Velike donacije privatnih kompanija se kriju, a donatorima se zauzvrat dodjeljuju unosni poslovi.

Najveću kaznu dobio je PDP – 27 tisuća maraka. Slijede Socijalistička partija i Stranka za BiH sa 20, SDP s 15 i SDA, Ujedinjena Srpska i SDS s oko 10 tisuća maraka. Nešto manje kazne dobilo je još nekoliko stranaka, među kojima i SNSD i HDZ BiH. Novac koji su dobile kroz budžete na svim razinama, članarine i donacije koristile su mimo zakona. Iz SIP-a su se pohvalili da imaju stopostotnu naplatu jer, nakon žalbi, Sud BiH presuđuje u njihovu korist, prenosi BHRT. Željko Bakalar, član Središnjeg izbornog povjerenstva BiH objašnjava: “Sve naše odluke su potvrđene i uz određene provedbene akte mi možemo sa sigurnošću kazati da je i prethodni ciklus sankcioniranja uspješno naplaćen i da sve te sankcije idu u jedinstveni račun Trezora Bosne i Hercegovine”.

Izrečene kazne, iako ih je SIP nedavno pooštrio, znatno su niže od financijske koristi stranaka. Udar na stranačke novčanike doveo je do novog problema – u izvještajima se sve rjeđe uopće prikazuju donacije privatnih firmi. Ivana Korajlić, “Transparency International BiH” navodi: “S druge strane, kroz donacije fizičkih osoba vrlo često imamo stvari koje se ne mogu ni utvrditi kao prekršaj, a to je da se veliki spisak donatora pojedinaca stavlja za koje možete odmah procijeniti da nisu mogli dati toliki novac i da čak imate situaciju da ljudi kažu “ja nisam dao novac za stranku, a nalazim se na tom spisku”. U 2021. 10 od 15 najvećih stranaka u Bosni i Hercegovini nije prikazalo nijednu marku donacija privatnih firmi. SDA, SNSD, HDZ BiH, SDP i DF prikazali su samo male donacije.

Da novca za kampanju itekako ima dokazuje i podatak da je za propagandu na prošlim lokalnim izborima potrošeno čak milijun i po maraka više od prikazanog. Sve to omogućavaju “crni fondovi”. Stranke sredstva i dalje mogu primati čak i u kešu – sve po zakonu. Vehid Šehić, Koalicija “Pod lupom” objašnjava: “Postoje crni fondovi koji se ne prikazuju u financijskom poslovanju i to je javna tajna. Kako dolaze do tog novca, to je drugo pitanje i tu bi se trebale uključiti druge institucije koje kontroliraju financijsko poslovanje i državnih poduzeća i drugih privrednih subjekata u Bosni i Hercegovini”.

Osim preko donacija i članarina, stranke se financiraju i iz budžeta na svim razinama. Od 2004. do kraja prošle godine, na račune parlamentarnih stranaka slilo se vrtoglavih 335 milijuna maraka. U prošloj godini, na njih je otišlo gotovo 19 milijuna maraka javnog novca. Ne treba zaboraviti ni da stranke crpe sredstva i izvlačenjem novca iz javnih poduzeća, koja su omiljeni plijen nakon izbora, preko posrednika, kroz dodjelu ugovora. Novi Zakon o financiranju političkih stranaka spada u jedan od 14 prioriteta za kandidatski status za Europsku uniju.

Objava Političkim strankama smo dali 335 milijuna KM pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Nakon usvajanja odluke, 24. rujna, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije raspisalo je javni poziv za subvencioniranje privatnih poduzeća vrijedan 30 milijuna KM, piše Žurnal.  Osnovni kriteriji za izbor korisnika po javnom pozivu su da je privredno društvo ostvarilo pad ukupnog prihoda od najmanje 10 posto u 2020.  godini, u odnosu na ukupne prihode ostvarene u 2019. godini,  ili da je izvoznik – što znači da je gospodarsko društvo ostvarilo izvoz preko 30 posto od ukupnog prihoda ostvarenog u 2020. godini.- piše Bljesak.info

Otežano poslovanje

“Cilj dodjele financijske pomoći po ovom Javnom pozivu je da se u uvjetima otežanog poslovanja izazvanog pandemijom virusa COVID -19, osigura podrška privrednim društvima za očuvanje radnih mjesta”, navedeno je u javnom pozivu. Nešto više od mjesec dana kasnije, početkom novembra, Ministarstvo je objavilo preliminarnu listu firmi sa formalno ispravnim zahtjevima za dodjelu financijske pomoći. Među ovim firmama ponovo su se našle one koje imaju samo jednog ili dva zaposlena radnika.

To su tvrtke Euro-art d.o.o. Orašje, Metal-precis,  AL Rade, Misir BMJ, Vučko komerc Gračanica, Vučkoprom d.o.o. Gračanica, Мax pellet, ENBB Produkt d.o.o. Tešanj, Metal line d.o.o. Mostar, Tvornica reklama Stankić i Plastika Katić d.o.o. Uvjete iz javnog poziva su ispunile i firme za koje su prošle godine revizori Ureda za reviziju institucija FBiH utvrdili da su otpuštale radnike i bez obzira na to dobile pomoć od Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije. Primjer je tvrtka Olip Bosna iz Travnika. Podsjetimo, Olip Bosna prošle godine dobila je oko 650 KM subvencija od Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije iako su otpustili 214 radnika u 2020. godini.

Pomoć unatoč otpuštanju

Prošle godine, osam tvrtki iz grupacije Prevent dobile su pomoć od Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije iako su otpustile značajan broj radnika. Podsjetimo, tvrtke  Prevent FAD d.o.o. Jelah Tešanj, Prevent Travnik, Prevent Leather, Prevent Step, Prevent fabrics, Prevent components, Prevent home, Prevent Interior prošle godine dobile su  više od 800 tisuća KM pomoći od Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije iako su u odnosu na 2019. godinu imale 617 radnika manje.

Na preliminarnoj listi tvrtki koje ispunjavaju uvjete za novu pomoć Federalnog ministarstva našle su ponovo firme iz grupacije Prevent. Tako su na spisku firme Prevent Zenica, Prevent Specialis, Prevent Visoko, Prevent Goražde. Prema podacima koje su ove tvrtke dostavile Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije i podacima o broju zaposlenih sa FIA-e evidentna je drastična razlika u broju trenutno zaposlenih i broju radnika koje su ove tvrtke imale prije pandemije.

Najdrastičniji primjer je pet tvrtki koje u 2021. godini imaju oko 1.200 radnika manje nego u 2019. godini. Iako se u javnom pozivu navodi da ove tvrtke u idućem periodu ne smiju otpuštati radnike ipak se postavlja pitanje treba li ovakve poslodavce nagraditi javnim novcem. Naročito kada uzmemo u obzir da postoje poslodavci, koji ispunjavaju uvjete javnog poziva a koji, bez obzira na tešku situaciju izazvanu pandemijom, nisu otpuštali radnike a neki od njih čak su i povećali broj. Ministarstvo ne bi trebalo ponavljati greške iz prošle godine.

Otkazi za 2.500 radnika

Podsjetit ćemo da je prošle godine Uredbom Vlade FBiH o interventnim mjerama za podršku ugroženim sektorima Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije podijelilo oko 30 milijuna KM. Iako su kriteriji za dodjelu sredstava bili da korisnici financijske pomoći ne mogu smanjivati broj zaposlenih, tvrtke koje su dobile pomoć u tom periodu otpustile su više od dvije i pol tisuće KM. Gotovo pola milijuna KM je dodijeljeno tvrtkama sa samo jednim zaposlenim.

Podsjetit ćemo i na činjenicu da je Ured za reviziju institucija FBiH otkrio brojne nepravilnosti i u drugim ministarstvima koja su podijelila ukupno oko 90 milijuna KM za pomoć gospodarstvu. I tada umjesto preuzimanja odgovornosti federalni ministri krivicu su prebacili na federalne revizore koji su uočili nepravilnosti. Tada je na press konferenciji Vladinog tima na čelu sa Aidom Soko vršen otvoreni pritisak na rad revizora Ureda za reviziju institucija FBiH.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić čak je optužio Ured da su imali namjeru „osramoćivanja četiri ministarstva i četiri ministra te javno izrugivanje odluka Vlade i pomoći koja je transparentno podijeljena“ a Vlada FBiH je ocijenila da se izvještaji temelje na subjektivnoj ocjeni i netočnoj interpretaciji.

Objava Vlada FBiH daje 30 milijuna KM tvrtkama koje su masovno otpuštale radnike pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Tako jedna mikrokreditna organizacija, registrirana u Republici Srpskoj, po podacima Agencije za bankarstvo ima kredite u ponudi do 400 KM, s rokom otplate od 31 dan do tri mjeseca.

Tako onaj tko uzme 400 KM na tri mjeseca mora vratiti ukupno 555 maraka. Dakle, čista zarada MKO je 155 maraka samo za tri mjeseca.

Inače, u prvoj polovini ove godine zabilježen je rast mikrokredita građanima za 13,7 milijuna KM i iznose više od 409,1 milijuna maraka.

Najviše su zastupljeni krediti za ostale namjene – za umirovljenike, financiranje opće potrošnje građana, gotovinski nenamjenski krediti, robni krediti i slično.

Njihov udio u ukupnim kreditima je 53 posto, s rastom po stopi od deset posto

Murisa Marić, iz Udruženja potrošača “Don”, kaže za Srpskainfo da se udruženju javljaju građani za pomoć jer su zapali u probleme nakon što su uzeli pozajmice kod MKO.

“Nevjerojatno je koliko su ljudi lakovjerni. Ne čitaju što trebaju vratiti, nisu ni svjesni što znači prekoračenje od samo jednog dana. Mi sada imamo jednog klijenta koji je za pozajmljenih 400 KM već platio 720 KM”, ističe Marić.

Ona smatra da su među klijentima MKO, koji uzimaju brze pozajmice, mahom oni koji su skloni pozajmljivanju. Iscrpe sve izvore po susjedstvu, kod rođaka, prijatelja, kumova, pa onda traže ove skupe pozajmice.

“Ili, imamo drugu vrstu ljudi koji ne žele da se zna da su pozajmljivali, a kod MKO nema nikakvih provjera jeste li likvidni, je li možete da platite, već samo potpisujete jedan papir da ćete vratiti. Kad dođe do izvršenja, ne ide izvršenje preko plaće, već angažiraju agencije za utjerivanje dugova da prozivaju dužnike i naplate dug”, objašnjava Marić.

Ističe da su umirovljenici mahom ciljna klijentela MKO, jer imaju redovne mirovine, a uglavnom niske

“Gdje god se okrenete, tu su reklame za kredite umirovljenicima”, podsjeća Marić.

Iako su mikrokrediti za umirovljenike najzastupljeniji, predsjednik Udruženja umirovljenika RS Ratko Trifunović za Srpskainfo kaže da ne zna nijednog kolegu koji je uzeo ovu pozajmicu.

“Zaista nemam podatke o tome i ne znam zbog čega bi uzimali te kredite”, tvrdi on.

Dodaje da je neki dan na adresu Udruženja stiglo pismo iz jedne banke u kojem obavještavaju da imaju “povoljne” kredite.

“Ja i supruga, koja je isto umirovljenica, nismo nikad uzimali kredit. Nama je dovoljno malo čorbe i komad kruha. Stan imamo, a komunalije nekako plaćamo”, dodaje Trifunović.

Mikrokreditni sektor Republike Srpske, po podacima Agencije za bankarstvo RS, s 30. lipnja činilo je 13 MКO, koje su poslovale iz sjedišta MКO i preko 151 organizacijskog dijela.

Prihodi od kamata najveći

Prema strukturi prihoda od kamata i sličnih prihoda MКO, prihodi od kamata (28,8 milijuna КM ili 79 posto ukupnih prihoda) su veći za 17,1 posto ili za 4,2 milijuna КM u odnosu na prihode od kamata u prvoj polovini prošle godine.
Ostali slični prihodi (uglavnom naknade za obradu kreditnih zahtjeva) iznosili su 7,4 milijuna КM ili 20 posto ukupnih prihoda, te su veći za 26,3 posto ili za 1,5 milijuna КM. Prosječna efektivna kamatna stopa (EKS) na ukupne kredite kod MКO iz RS su 31,94 posto.

Objava Sve više građana uzima mikrokredite, kamata dostiže nevjerojatnih 220 posto pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Porezni obveznici Federacije BiH u razdoblju siječanj – srpanj 2021. godine uplatili su 3.200.837.050 KM javnih prihoda, što je u odnosu na isto razdoblje 2020. godine više za 294.685.750 KM, ili za 10,14 posto.

Objava U Federaciji BiH napalćeno više poreza a tisuću ljudi ostalo bez posla pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Proračunom Federacije BiH za 2021. godinu planirano je zaduženje u iznosu od 410 milijuna KM, čija je realizacija planirana putem emisije trezorskih zapisa.

Objava Federacija BiH se nastavlja zaduživati pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za svibanj 2021. godine nominalno je viša za 5,0 posto, a realno za 3,3 posto.

Prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća po zaposlenom za svibanj 2021. godine u Federaciji BiH iznosi 1.518 KM i nominalno je niža za 1,0 posto, a realno za 0,8 posto u odnosu na prethodni mjesec, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.

U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća po zaposlenom za svibanj 2021. godine nominalno je viša za 5,6 posto, a realno za 3,8 posto.

U svibnju 2021. ukupan broj zaposlenih u Federaciji BiH je 523.852. U odnosu na prethodni mjesec broj zaposlenih se povećao za 0,3 posto, a broj zaposlenih žena za 0,6 posto. Broj zaposlenih u pravnim osobama u odnosu na prethodni mjesec se povećao za 0,2 posto, a broj zaposlenih žena za 0,5 posto.

Broj zaposlenih u obrtu i srodnim djelatnostima u odnosu na prethodni mjesec se povećao za 1,3 posto, a broj zaposlenih žena za 1,4 posto. Broj nezaposlenih u svibnju 2021. u odnosu na prethodni mjesec se smanjio za 1,0 posto, a broj nezaposlenih žena za 0,9 posto. Stopa registrirane nezaposlenosti u svibnju 2021. iznosila je 37,3 posto, a za žene 45,3 posto.

Objava DOK CIJENE DIVLJAJU Iznos prosječne plaće pao, a zaposlenost porasla pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Najviše kaznenih djela počinjeno je u USŽ-u, SŽ-u, ZDŽ-u i TŽ-u. Neka od kaznenih djela su ubojstva, pokušaji ubojstva, tučnjave i teške krađe, razbojstva te preprodaja droge. U Bihaću su prošle godine afganistanski migranti napali pakistanske i dvojicu ubili, a 18 ih je bilo ozlijeđenih. Ubojstvo mladića Jasmina Berovića u Sarajevu posebno je uzbunilo javnost i pokazalo kako su migranti u BiH postali jedan od većih sigurnosnih problema jer u FBiH dnevno počine najmanje jedno kazneno djelo. Koliko je migranata trenutačno u BiH, nitko sa sigurnošću ne zna. U nezakonitom prelasku državne granice u 2020. otkriveno je 11.857 osoba, što je za 102,37% više u odnosu na 2019. Najviše je državljana Pakistana, Afganistana, Maroka, Bangladeša. Pripadnici OS-a BiH saniraju pristupni put na lokaciji Lipa kod Bihaća, što je i osnovni preduvjet za početak gradnje prihvatnog centra za dugotrajni boravak oko 1500 migranata. Trenutačno ih oko 900 boravi u šatorskom naselju. Služba za poslove sa strancima BiH provodi proces biometrijske identifikacije osoba u šatorskom naselju.

“Svi će migranti proći tu biometrijsku obradu kako bismo utvrdili jesu li već u sustavu ili ne

Ovaj proces nam je nužan da bismo doznali tko je od ovih ljudi izrazio namjeru za azil, a tko ne te da možemo dalje adekvatno postupati”, riječi su zamjenika direktora Službe za poslove sa strancima Mirsada Buzara. Mnogi građani pitaju se kako se migranti financiraju. Veliki broj njih ima skupe mobitele, markiranu odjeću…, što bh. građani sebi ne mogu priuštiti. Da troše prilične novčane iznose, govori i svjedočenje jednog od sedam Marokanaca koji su se ovih dana odlučili na dobrovoljni povratak kući. Tariq Louakili kazao je za Radiosarajevo.ba da je prošao 11 “gameova”, pokušaja ulaska u RH, i da ne želi više. U BiH je proveo devet mjeseci, pokušavao se smjestiti u kamp, ali nije bilo mjesta.

Boravio je po napuštenim kućama, hranu je kupovao od novca za koji se nekako “snalazio”, obitelj mu je slala novac kako bi preživio. Priča da je za devet mjeseci u BiH potrošio više od 6000 eura. Kaže, da mu je jedna organizacija osigurala smještaj u objektu u Sarajevu. Za lokalno stanovništvo ima samo riječi hvale. “Jedan me ugostio u svojoj kući, dao mi je 1100 eura”, kazao je Louakili.

Potrošiti 6000 eura u devet mjeseci za bh. građane je nemoguća misija, ali migrantima to očito nije problem. Zanimljivu tvrdnju nedavno je iznijela zastupnica u Zastupničkom domu Sanela Prašović Gadžo. Upozorila je da putovanje 90% migranata u EU omogućavaju članovi kriminalne mreže. “Navest ću vam EUROPOL-ov podatak, a glasi ‘da putovanje 90% migranata u EU uglavnom omogućuju članovi kriminalne mreže’. Čuli smo to i od ravnatelja policije tijekom sjednice Povjerenstva u Bihaću. Informacija Federalne uprave policije govori o počinjenim kaznenim djelima migranata, to je čitava lepeza”, kazala je.

Izvor: vecernji.ba

Objava Tko financira migrante u BiH?! Pojedini mjesečno potroše i više od 1000 maraka pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

U godini koju su obilježili pandemija koronavirusa, mjere zabrane kretanja, rada i okupljanja, građani Federacije na klađenje su potrošili više od milijardu i 300 milijuna KM. – piše Avaz.ba

Objava Građani u Federaciji BiH kroz 2020. godinu na klađenje dali više od milijardu i tristo milijuna KM pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

BiH ima 600 milijunaša

U vrijeme svake krize najviše je ispaštao običan narod, tako je i sada. I posljednja korona kriza najmanje je pogodila one sa dubokim džepom, kao i one u državnim jaslama. S druge strane, brojna mala poduzeća su zatvorena, a radnici ostali i bez crkavice koju su zarađivali. Za to vrijeme dok tonu u sve veće siromaštvo, vlastitim očima gledaju kako bogatstvo bogatih još raste. A teret nepravde postaje sve teži.

“Podaci govore da u BiH ima oko 600 milijunaša i skoro stotinu multimilijunaša koji raspolažu sa oko pet milijardi KM, što dovoljno govori koliki je jaz između bogatih i siromašnih. Također, govori i o tome da su zakazale institucije koje bi trebalo da vode računa i o enormnom bogaćenju, ali i o ljudima koji su u stanju socijalne potrebe“, rekao je za RTVBN sociolog Vladimir Vasić.

Mnogo odricanja i na ivici siromaštva

”Kad govorim da treba da vode računa o ljudima koji se enormno bogate prvenstveno mislim sa zakonskog aspekta, da se ispita na koji način ti ljudi dolaze do velikih iznosa novca, na koji način šire svoje bogatstvo, na koji način se enormno bogate”, kaže Vasić. ”Potrebno je urediti sustav na način ravnomjerne raspodjele. Postoji sustav socijalnih davanja, ali ta politika ne može biti presudna za suzbijanje ovog fenomena. Socijalna davanja moraju biti usmjerena na radno nesposobno stanovništvo, dakle umirovljenicima, invalidima i nekim drugim kategorijama koji nisu radno sposobni. Država treba da osigura mogućnost radno sposobnog stanovništvu da radi i zarađuje za svoj život”, kaže ekonomista Mirjana Orašanin.

Međutim, veliki problem u BiH je što najveći dio radnika ne može zaraditi za normalan život bez mnogih odricanja i što je velikim dijelom i radnička klasa na ivici siromaštva. Sit gladnom ne vjeruje. Pa tako i ne čudi mnogo podatak da je za najskuplji automobil u prošloj godini izdvojeno preko pola milijuna maraka, te da je u godini korone skočio i uvoz srebra, zlata i dragulja u BiH.

Kriza u BiH će potrajati

”Oni koji su bogati oni nemaju mjere, koriste svoje bogatstvo, raskoš dok ostali se bore za preživljavanje. Dakle, nema svijesti, a prvenstveno svijest treba probuditi kod političara koji treba da uvedu novu politiku. Taj trend promjena polako dolazi u BiH. Vidjet ćemo u kojoj će se mjeri to razvijati, ja sam optimista. Mislim da su promjene u BiH neminovne”, smatra Orašanin.

”Prosto moramo da budemo društveno odgovorni svake dvije, odnosno četiri godine, u tom demokratskom smislu da budemo odgovorni da nešto promijenimo”, ističe Vasić. Kriza u Bosni i Hercegovini nažalost će potrajati. Kako god, krizu će osjetiti najugroženiji i najsiromašniji. A krize nije bilo niti će je ikada biti za one koji voze automobile od nekoliko stotina hiljada maraka, opuške otresaju u pepeljaru od nekoliko hiljada maraka, a za nerad bivaju čak i nagrađeni, prenosi RTVBN.

Objava Nekome lova do krova, a netko ni za kruha: Takva je BiH pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.