<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	
xmlns:georss="http://www.georss.org/georss" xmlns:geo="http://www.w3.org/2003/01/geo/wgs84_pos#"
>

<channel>
	<title>novinar &#8211; Ramski Vjesnik</title>
	<atom:link href="https://ramski-vjesnik.ba/oznaka/novinar/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://ramski-vjesnik.ba</link>
	<description>Vaš izvor informacija!</description>
	<lastBuildDate>Wed, 18 Nov 2026 19:03:16 +0000</lastBuildDate>
	<language>hr</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=4.9.8</generator>
<site xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">115653716</site>	<item>
		<title>AUTORSKA PRAVA Proizvođač teksta je u cijeloj priči &#8220;donji&#8221;</title>
		<link>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/autorska-prava-proizvodac-teksta-je-u-cijeloj-prici-donji/136520/</link>
		<comments>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/autorska-prava-proizvodac-teksta-je-u-cijeloj-prici-donji/136520/#respond</comments>
		<pubDate>Thu, 28 May 2020 07:30:22 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Uredništvo]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Ostale novosti]]></category>
		<category><![CDATA[autor]]></category>
		<category><![CDATA[autorska prava]]></category>
		<category><![CDATA[novinar]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://ramski-vjesnik.ba/?p=136520</guid>
		<description><![CDATA[<p>Autorska prava novinara u Bosni i Hercegovini se krše, zakonska regulativa je loša, a ona koja postoji se ne poštuje, dok novinari uopće nisu zaštićeni, osim ako su zaključili valjan...</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/autorska-prava-proizvodac-teksta-je-u-cijeloj-prici-donji/136520/">AUTORSKA PRAVA Proizvođač teksta je u cijeloj priči &#8220;donji&#8221;</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Autorska prava novinara u Bosni i Hercegovini se krše</strong>, zakonska regulativa je loša, a ona koja postoji se ne poštuje, dok novinari uopće nisu zaštićeni, osim ako su zaključili valjan ugovor, stav je i novinarske i pravne struke.</p>
<p><strong>Krađe</strong></p>
<p><strong>Glavna urednica Radija Herceg-Bosne Manuela Bojo</strong> kaže kako je Zakonom o autorskim i srodnim pravima u Bosni i Hercegovini napravljen dobar okvir kojim će biti zaštićeni autori i njihova djela.</p>
<p>”<strong>Provedba zakona je uvijek problematična tako da bi se novinari trebali udružiti i utemeljiti udrugu za zaštitu novinarskih autorskih prava koja bi štitila autorska djela.</strong> Slična udruga djeluje u Republici Hrvatskoj, a ciljevi su joj okupljanje novinara-autora, zaštita novinarskih autorskih prava, ostvarivanje zajedničkih profesionalnih interesa te unapređenje društvenog i materijalnog položaja novinara”, kaže Bojo.</p>
<p>Ona naglašava kako si se također trebalo raditi na edukaciji novinara gdje bi se svakodnevno upozoravalo da je korištenje tuđih tekstova i ostalih uradaka bez dopuštenja ili navođenja izvora klasična „krađa“.</p>
<p><strong>Novinarka Radija Herceg-Bosne</strong> <strong>Valerija Ćorić</strong> navodi kako je u doba digitaliziranih medija i Internet portala, kada informacije cirkuliraju možda brže nego ih prosječan konzument može i apsorbirati, <strong>teško uopće govoriti o zaštiti autorskih prava novinarskih uradaka</strong>.</p>
<p>”U praksi, toga gotovo da više i nema. <strong>Na svakodnevnoj bazi se događaju „krađe“ autorskih prava</strong> novinarskih uradaka u smislu preuzimanja tekstova kojega na primjer jedan novinar u formi članka objavi brže od drugog iz neke druge medijske kuće. To nije teško potkrijepiti činjenicom. <strong>Jedan te isti događaj je na velikoj većini portala opisan identično u istim rečeničnim formama, a vrlo često ga nisu objavile novinske agencije.</strong> Ovakva krađa novinarskih tekstova je postala uobičajena rutina koja ne podliježe nikakvim zakonskim ograničenjima niti sankcioniranjima. Stvar je benignija kada se radi o nekim, uvjetno rečeno, manje bitnim sadržajima koji ne podrazumijeva prethodno istraživanje. <strong>Međutim, u BiH je postala normalna pojava i ta da se „kradu“ i informacije medijskih kuća koje su na tragu otkrivanja velikih afera koje na kraju ishoduju i sudskim procesima.</strong> Dovoljno je pročitati ili vidjeti na nekom portalu, tiskovini, radiju ili televiziji prvu informaciju. Nakon toga je dovoljno pronaći osobu (izvor), koja će vam već objavljenu informaciju potvrditi i vi je već možete objavljivati bez kasnijeg navođenja medijske kuće koja je informaciju prva objavila”, kaže Ćorić.</p>
<p>Ona je stava kako je potrebno <strong>ovakve i slične pojave urediti zakonskom regulativom prema kojoj će novinari i medijske kuće moći zaštiti svoje autorsko pravo nad tekstovima i objavama koje su izvorno objavili.</strong></p>
<p>”Vraćanje digniteta novinarskoj profesiji je usko povezano sa zaštitom autorskih prava ali i sa odgovornošću nad onim što ste pustili u javnost”, poručuje Ćorić.</p>
<p><strong>Novinari nezaštićeni</strong></p>
<p><strong>Glavna urednica portala <a href="https://www.hercegovina.info/">Hercegovina.info</a></strong> <strong>Kristina Perić</strong> kaže kako si proizvođači autorskih članaka u Bosni i Hercegovini u gorem položaju nego proizvođači paradajza. ‘</p>
<p>‘Zašto kažem paradajza. Pa kad proizvodite povrće, dođe nakupac i plati vam proizvod, te na njemu zaradi koliko može, što često bude i više od onog tko je proizveo, i to volimo zvati nekorektnim. <strong>Kada ste autor, dođe bilo tko, preuzima vam i uobličuje članke kako on želi, stavlja prikladne naslove i prodaje robu pod svoju. Često zaradi više od vas, u smislu broja klikova, a nadoknadio vam nije ništa. Većinom je praksa takva, i proizvođač teksta je u cijelo priči “donji”</strong>. Osobno se, u mediju koji uređujem trudim svaki dan ići u proizvodnju, što više raditi, pisati, istraživati, a što manje, odnosno koliko je najmanje moguće koristiti tuđe sadržaje. U tome za sada i uspijevamo, s tim da smo se odlučili i na zaštitu kopiranja, jer smo dolazili u situacije da tekst na koji smo ostavili deset dana života, netko prilijepi za dvije minute”, navodi Perić.</p>
<p><strong>Ona napominje da se o zaštiti autorskih prava u Bosni i Hercegovini često govori</strong>, ali je mišljenja da će proteći još dosta vremena dok novinari u BiH dođu u položaj kolega iz razvijenih zemalja.</p>
<p>”Međutim, i ovdje nisam subjektivna, <strong>u HNŽ-u, posebno Mostaru vlada zavidna kolegijalnost među novinarima, koji poštuju tuđi rad, navedu i autora i izvor</strong>”, navodi Perić.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>/Izvor: Hercegovina.info/</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/autorska-prava-proizvodac-teksta-je-u-cijeloj-prici-donji/136520/">AUTORSKA PRAVA Proizvođač teksta je u cijeloj priči &#8220;donji&#8221;</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/autorska-prava-proizvodac-teksta-je-u-cijeloj-prici-donji/136520/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
	<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">136520</post-id>	</item>
		<item>
		<title>U Afganistanu ubijeno 17 novinara u prošloj godini</title>
		<link>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/u-afganistanu-ubijeno-17-novinara-u-prosloj-godini/113219/</link>
		<comments>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/u-afganistanu-ubijeno-17-novinara-u-prosloj-godini/113219/#respond</comments>
		<pubDate>Sat, 12 Jan 2019 11:15:57 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Uredništvo]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Svijet]]></category>
		<category><![CDATA[afganistan]]></category>
		<category><![CDATA[novinar]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://ramski-vjesnik.ba/?p=113219</guid>
		<description><![CDATA[<p>Afganistan je imenovan za najopasniju zemlju za novinare, uz pogibiju 17 novinara i medijskih radnika u 2018. Sudeći po Afganistanskoj komisiji za sigurnost novinara (AJSC), broj poginulih dokumentiran je u...</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/u-afganistanu-ubijeno-17-novinara-u-prosloj-godini/113219/">U Afganistanu ubijeno 17 novinara u prošloj godini</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>Afganistan je imenovan za najopasniju zemlju za novinare, uz pogibiju 17 novinara i medijskih radnika u 2018.</p>
<p>Sudeći po Afganistanskoj komisiji za sigurnost novinara (AJSC), broj poginulih dokumentiran je u 121 slučaju nasilja nad novinarima i medijskim radnicima.</p>
<p>&#8211; Kao i u 2017, i u prošloj godini su  ISIL i talibani odgovorni za većinu takvih slučaja nasilja, konkretno 50 slučaja &#8211; navodi AJSC u izvještaju.</p>
<p>Od ukupnog broja nasilnih incidenata, 11 ih je počinjeno nad novinarkama i medijskim radnicama.</p>
<p>Osim pogibije, brojni novinari suočeni su s rizicima od ranjavanja,  pritvaranja i otmice u Afganistanu, navodi se u izvještaju.</p>
<p>U 2018. godini ukupno su 34 medijske organizacije prestale s radom u Afganistanu iz različitih razloga.</p>
<p>Broj stradalih izvještača u prošloj godini pokazuje neznatno smanjenje u odnosu na  20 ubijenih novinara u 2017. godini.</p>
<p>Nasilni incidenti također su u opadanju u protekloj godini u odnosu na  169 slučajeva evidentiranih u 2017., prenosi Anadolu Agency.</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/u-afganistanu-ubijeno-17-novinara-u-prosloj-godini/113219/">U Afganistanu ubijeno 17 novinara u prošloj godini</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/u-afganistanu-ubijeno-17-novinara-u-prosloj-godini/113219/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
	<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">113219</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Što to znači ‘biti kršćanski novinar’, kakva je njegova zadaća</title>
		<link>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/sto-to-znaci-biti-krscanski-novinar-kakva-je-njegova-zadaca/111098/</link>
		<comments>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/sto-to-znaci-biti-krscanski-novinar-kakva-je-njegova-zadaca/111098/#respond</comments>
		<pubDate>Wed, 14 Nov 2018 08:42:42 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Uredništvo]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Kolumne]]></category>
		<category><![CDATA[kršćanstvo]]></category>
		<category><![CDATA[novinar]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://ramski-vjesnik.ba/?p=111098</guid>
		<description><![CDATA[<p>Mora biti kritičan i angažiran mora govoriti o ‘grijehu struktura’ mora govoriti o lijepim stvarima Piše: prof. dr. Ivan Markešić, sociolog religije Večernji list</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/sto-to-znaci-biti-krscanski-novinar-kakva-je-njegova-zadaca/111098/">Što to znači ‘biti kršćanski novinar’, kakva je njegova zadaća</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Mora biti kritičan i angažiran mora govoriti o ‘grijehu struktura’ mora govoriti o lijepim stvarima</strong></p>
<p><em>Piše: prof. dr. Ivan Markešić, sociolog religije</em></p>
<p><em>Večernji list</em></p>
<p><a rel="post-gallery" class="swipebox" href="https://i0.wp.com/ramski-vjesnik.ba/wp-content/uploads/2018/11/Ivan-Markešić.jpeg?ssl=1"</a><img class="wp-image-111099 alignleft" src="https://i0.wp.com/ramski-vjesnik.ba/wp-content/uploads/2018/11/Ivan-Markešić.jpeg?resize=388%2C253&#038;ssl=1" alt="" width="388" height="253" srcset="https://i0.wp.com/ramski-vjesnik.ba/wp-content/uploads/2018/11/Ivan-Markešić.jpeg?w=829&amp;ssl=1 829w, https://i0.wp.com/ramski-vjesnik.ba/wp-content/uploads/2018/11/Ivan-Markešić.jpeg?resize=300%2C195&amp;ssl=1 300w, https://i0.wp.com/ramski-vjesnik.ba/wp-content/uploads/2018/11/Ivan-Markešić.jpeg?resize=768%2C500&amp;ssl=1 768w" sizes="(max-width: 388px) 100vw, 388px" data-recalc-dims="1" /></a></p>
<p>Iako – kad je riječ o informiranju javnosti o zbivanjima u suvremenome (pa time i hrvatskome) društvu – ne bi trebalo biti nikakve razlike između konfesionalnih i nekonfesionalnih novinara, između novinara vjernika i novinara nevjernika, ipak se suočavamo s pojmovima kao što je kršćansko (katoličko, pravoslavno, protestantsko), islamsko, židovsko itd. novinarstvo ili pak kršćanski (katolički, pravoslavni, protestantski), islamski, židovski i ini (npr. ateistički) novinar. Slijedom toga sasvim razvidnim se čini postaviti pitanje: koja je i kakva posebna uloga, zadaća i odgovornost jednoga takvog konfesionalnog, npr. katoličkog novinara u suvremenome društvu u odnosu na druge konfesionalne i nekonfesionalne novinare? Jesu li njegove zadaće i odgovornosti za stanje u društvu nešto drukčije, važnije, korisnije od onih koje imaju nekršćanski i nekonfesionalni novinari?<br />
Odgovor na pitanje koja je uloga, zadaća i odgovornost novinara „koji rade kao kršćani“ dao je – bez usporedbe s drugim (ne)konfesionalnim novinarima – sâm papa Franjo u petak, 9. studenoga, prigodom susreta sa studentima i profesorima Instituta za promicanje mladih novinara – Katoličke škole novinarstva iz Münchena u povodu 50. godišnjice osnivanja. A institut je 1968. godine, dakle na završetku Drugoga vatikanskog sabora, osnovala Njemačka biskupska konferencija s nakanom da škola preuzme odgovornost za ljude u medijima, a to znači da odgaja novinare koji će u društvu u kojemu žive, a koje se neprestano mijenja i koje nije samo kršćansko, „raditi kao kršćani“.</p>
<p>Prema papinu shvaćanju, raditi kao kršćanski novinar u današnjemu vremenu digitalizacije komunikacije s jedne i brze promjene medijskih sadržaja s druge strane znači „imati veliku odgovornost prema društvu“, prema ljudima s kojima se živi. I to u društvu u kojemu je riječ komunikacija postala pojam bez kojega se ne može, u društvu u kojemu su rijetke institucije koje nemaju svoju vlastitu „kulturu komuniciranja“. Stoga i ne čudi da mnogi sociolozi, poput J. Habermasa, suvremeno društvo nazivaju „društvom komunikacije“, odnosno „komunikacijskim društvom“, i da N. Luhmann govori o „religiji kao komunikaciji“.<br />
Polazeći od gore navedenih postavki, kršćanski novinari ne bi trebali imati odgovornost samo prema Crkvi, nego i prema društvu općenito, prema politici, ekonomiji, medijima, obrazovanju, kulturi. Ali – to je važno naglasiti – ne na način da ih „pokrste“, odnosno „konfesionaliziraju“, da ih „ortački” preuzmu pod svoj ideološki kišobran, nego da, oslanjajući se na „oslobađajuću snagu istine”, pridonesu pluralnosti društva u svim njegovim segmentima, omogućujući tako slobodu rada i pisanja i onima koji nisu „religijski muzikalni“. Prema onome što je papa naveo, katoličkoga novinara moglo bi se prepoznati prema sljedećim značajkama: ponajprije, kršćanski novinar trebao bi biti kritičan i angažiran, ne bi se smio odnositi prema stvarima kakve one jesu. Morao bi ići za tim da ih promijeni nabolje imajući pritom pozitivan stav prema ljudima i prema vlastitoj profesionalnoj etici. Drugo, kršćanski novinari u papinu razumijevanju ne smiju se prepuštati općemu mišljenju koje karakterizira malodušnost i pesimizam „koji paraliziraju i osljepljuju“, nego se moraju suočiti s postojećim problemima u društvu, oni – kao nekoć starozavjetni proroci – moraju govoriti „proročki“, oni dakle moraju upozoravati ne samo ljude iz dnevne politike na nepravde u društvu i ukazivati na njih, nego sasvim jasno progovarati o uzrocima tih stanja, moraju govoriti o „grijehu struktura“. Oni moraju početi ići na periferiju na kojoj se događa svakodnevni život i na njoj i u njoj tražiti istinu modernoga društva. Ljudima s periferije treba stoga omogućiti da govore, da ukažu na izvore nepravde, zapravo treba im pružiti priliku da ponude rješenja. Stoga, razumijevajući ispravno papine riječi, zadaća kršćanskih novinara bila bi „upravljati pogled na ljude, na osobe“ i, što je u svemu tome jako važno, „nepravdom nazvati ono što je nepravda“.<br />
Treće, kršćanski novinari prema papinim riječima trebali bi s optimizmom pristupati našoj svakodnevnoj zbilji i govoriti o lijepim stvarima, makar te lijepe stvari ne bi bile objavljene na naslovnicama novina ili portala. To bi trebali činiti stoga što ti članci u središte svoje pozornosti stavljaju čovjeka pojedinca, njegovu osobu, njegove strahove, ali i nadanja. Tek na kraju govora o vrijednostima koje bi u svome radu imali kršćanski novinari papa je naveo da bi oni trebali pratiti rad Crkve, i to „kao osobe koje pišu za osobe“, kao osobe koje pišu za običnoga čovjeka.</p>
<p>Slijedom toga, svejedno je li riječ o kršćanskim ili nekršćanskim novinarima, o kršćanskim ili nekršćanskim medijima, smatram da bi svi oni trebali preuzeti odgovornost za slobodu ljudi u hrvatskome društvu. Jer, tamo gdje novinari budu žrtvovali slobodu običnoga čovjeka zarad određenih političkih stavova (a to se zna događati kako u „vjerskim“ tako i u „svjetovnim“ medijima), oni će time žrtvovati i sami sebe, žrtvovat će svoju osobnu slobodu. Stoga bi u tome smislu i kršćanski i nekršćanski mediji trebali biti prostori slobode za one koji u njima rade, ali istodobno i stvaratelji slobode za druge, za one koji očekuju pravodobnu i ispravnu informaciju.</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/sto-to-znaci-biti-krscanski-novinar-kakva-je-njegova-zadaca/111098/">Što to znači ‘biti kršćanski novinar’, kakva je njegova zadaća</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/sto-to-znaci-biti-krscanski-novinar-kakva-je-njegova-zadaca/111098/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
	<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">111098</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Dodik uzeo mikrofon novinaru RTL-a: &#8216;Hrvati su napravili veća zlodjela Srbima, oni se trebaju ispričati&#8217;</title>
		<link>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/dodik-uzeo-mikrofon-novinaru-rtl-a-hrvati-napravili-veca-zlodjela-srbima-se-trebaju-ispricati/99654/</link>
		<comments>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/dodik-uzeo-mikrofon-novinaru-rtl-a-hrvati-napravili-veca-zlodjela-srbima-se-trebaju-ispricati/99654/#respond</comments>
		<pubDate>Thu, 15 Feb 2018 13:55:31 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Uredništvo]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Ostale novosti]]></category>
		<category><![CDATA[Dodik]]></category>
		<category><![CDATA[novinar]]></category>
		<category><![CDATA[rtl]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://ramski-vjesnik.ba/?p=99654</guid>
		<description><![CDATA[<p>&#8216;Srbi se ne trebaju nikome ispričavati, dapače to bi trebali napraviti Hrvati koji su nad Srbima napravili mnogo veća zlodjela&#8217;, poručio je Dodik novinaru RTL-a. Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik...</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/dodik-uzeo-mikrofon-novinaru-rtl-a-hrvati-napravili-veca-zlodjela-srbima-se-trebaju-ispricati/99654/">Dodik uzeo mikrofon novinaru RTL-a: &#8216;Hrvati su napravili veća zlodjela Srbima, oni se trebaju ispričati&#8217;</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p><strong>&#8216;Srbi se ne trebaju nikome ispričavati, dapače to bi trebali napraviti Hrvati koji su nad Srbima napravili mnogo veća zlodjela&#8217;, poručio je Dodik novinaru RTL-a.</strong></p>
<p>Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik uspio je isprovocirati novu političku krizu u Bosni i Hercegovini najavama o kupnji velikog kontigenta oružja namijenjenog entitetskoj policiji, izvješćuje <a class="system-pagebreak" href="https://vijesti.rtl.hr/novosti/svijet/2781117/dodik-uzeo-mikrofon-nasem-novinaru-hrvati-su-napravili-veca-zlodjela-srbima-oni-se-trebaju-ispricati/" target="_blank" rel="noopener">RTL.hr</a>.</p>
<p>&#8220;Kupujemo 2500 pušaka. Nemamo što kriti&#8221;, potvrdio je Dodik ovog tjedna navode koji su se pojavili u medijima, naknadno kazavši kako je plan vlasti u RS naoružati svakog pripadnika policijskih snaga koji standarno posjeduju pištolje i nekom vrstom oružja duge cijevi, odnosno puškama ili strojnicama.</p>
<p>Kamere RTL-a &#8216;uhvatile&#8217; su Dodika u manastiru u mjestu Donji Budački u Karlovačkoj županiji, a novinar RTL-a upitao je komentar je li najava nabave novih pušaka jedna od metoda zastrašivanja političkih protivnika. Na to je novinaru Dodik uzeo mikrofon i rekao: &#8216;Ma dajte mikrofon da vam kažem, ma ja sam sam dovoljan da ih sve zastrašim&#8221;.</p>
<p>Dodao je kako ne razumije zašto se u BiH dignula takva drama oko 2500 pušaka. &#8220;Pa nismo imali skoro nikakvo oružje, pa i vi ste nabavili nove pa nikome ništa. S obzirom na prijetnje u regiji i BIH  &#8211; nama je to potrebno!&#8221;, poručio je.</p>
<p>Komentirao je i Vučićev posjet te kazao kako je predsjednik Srbije donio poruku mira i da se njemu čini da bi nakon susreta predsjednica RH i njega stvari mogle krenuti na bolje.</p>
<p>&#8220;Srbi se ne trebaju nikome ispričavati, dapače to bi trebali napraviti Hrvati koji su nad Srbima napravili mnogo veća zlodjela&#8221;, jedna je od izjava vezanih uz upit o Vučićevoj isprici. Dodik također ne pamti Vučićev govor o &#8216;Velikoj Srbiji&#8217;, ali poručuje kako se takvih tema ne bi više trebalo doticati.</p>
<p>&#8220;Da je 1941. bilo Republike Srpske ne bi Srbi stradali od zločinaca iz NDH&#8221;, dodaje.</p>
<p>(Izvor: RTL.hr)</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/dodik-uzeo-mikrofon-novinaru-rtl-a-hrvati-napravili-veca-zlodjela-srbima-se-trebaju-ispricati/99654/">Dodik uzeo mikrofon novinaru RTL-a: &#8216;Hrvati su napravili veća zlodjela Srbima, oni se trebaju ispričati&#8217;</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/dodik-uzeo-mikrofon-novinaru-rtl-a-hrvati-napravili-veca-zlodjela-srbima-se-trebaju-ispricati/99654/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
	<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">99654</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Novinar Jutarnjeg odselio u Švedsku, pa se silno iznenadio</title>
		<link>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/novinar-jutarnjeg-odselio-svedsku-pa-se-silno-iznenadio/92360/</link>
		<comments>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/novinar-jutarnjeg-odselio-svedsku-pa-se-silno-iznenadio/92360/#respond</comments>
		<pubDate>Thu, 31 Aug 2017 07:23:07 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Uredništvo]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Ostale novosti]]></category>
		<category><![CDATA[novinar]]></category>
		<category><![CDATA[odlazak]]></category>
		<category><![CDATA[švedska]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://ramski-vjesnik.ba/?p=92360</guid>
		<description><![CDATA[<p>Proteklih godina deseci tisuća Hrvata napustili su Hrvatsku u potrazi za boljim poslom i boljim životom. Veliki broj njih otišao je u države zapadne i sjeverne Europe, poglavito Njemačku i...</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/novinar-jutarnjeg-odselio-svedsku-pa-se-silno-iznenadio/92360/">Novinar Jutarnjeg odselio u Švedsku, pa se silno iznenadio</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Proteklih godina deseci tisuća Hrvata napustili su Hrvatsku u potrazi za boljim poslom i boljim životom. Veliki broj njih otišao je u države zapadne i sjeverne Europe, poglavito Njemačku i skandinavske države.</strong><br />
Jedan od njih je i novinar koji je radio u sportskoj redakciji Jutarnjeg lista, Slobodan Mufić. Sa suprugom i kćeri on je prošle godine preselio u Švedsku &#8211; praktički od prvog dana oduševljen je tom državom, što nerijetko naglasi statusima na svojem Facebook profilu.</p>
<p>Bilo da je riječ o učinkovitosti birokracije, ljubaznosti i susretljivosti službenika, Švedska se u njegovom iskustvu iznova pokazuje kao sjajno uređena država kojoj je itekako stalo do dobrobiti njezinih građana. Neovisno o tome jesu li Šveđani ili nisu.</p>
<p>Najbolje to pokazuje status kojim je Slobodan opisao prvi dan njegove kćeri u novoj školi, već sad podijeljen više od 500 puta. Nešto što u Švedskoj izgleda kao normalan dan, kod nas je znanstvena fantastika. Uostalom, pročitajte sami status koji prenosimo u cijelosti.</p>
<p><strong>&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;-</strong></p>
<p>Sredina prošlog kolovoza, ugodno ljeto u Švedskoj. Mi smo Mi, a On je ravnatelj osnovne škole Lunden, udaljene 200 metara od našeg stana.</p>
<p>Mi: Preselili smo se nedavno u Švedsku i imamo 11-godišnju kći koju želimo upisati.</p>
<p>On: Dobro, popunite ovaj obrazac, treba nam nekoliko osnovnih informacija o vašoj kćeri.</p>
<p>Mi: Znate, ona ne zna švedski.</p>
<p>On: Dobro, naučit će.</p>
<p>Mi: Možda bi isprva trebala raditi po posebnom programu?</p>
<p>On: Postoji i ta mogućnost, ali mi mislimo da će najbolje i najbrže naučiti švedski u razredu s ostalom djecom. Uostalom, jedna nastavnica švedskog jezika radit će dva sata dnevno samo s njom.</p>
<p>Mi: Što Leona treba ponijeti u školu?</p>
<p>On: Ništa. Knjige, bilježnice, olovke, gumice, šiljila, ravnala, trokute, bojice&#8230; sve će dobiti ovdje. Mora samo voditi računa da baterija na iPadu ne bude prazna.</p>
<p>Mi: Znači, moramo joj kupiti iPad?</p>
<p>On: Ma ne, iPad će dobiti u školi, da se lakše snalazi s prevođenjem i učenjem, ali mora sama paziti na bateriju.</p>
<p>Mi: Treba li djetetu spremiti neku hranu za školu?</p>
<p>On: Nema potrebe, doručak je od 7:30, a ručak u 12:00. Svaki dan imamo dva menija, mesni i vegetarijanski.</p>
<p>Mi: Mislite li da bismo kod kuće ponekad trebali govoriti švedski s Leonom.</p>
<p>On: Nikako. Kod kuće trebate razgovarati hrvatski. I ne samo to, bilo bi dobro da jednom tjedno uči hrvatski na dopunskoj nastavi.</p>
<p>Mi: Imate li nekoga tko predaje hrvatski jezik?</p>
<p>On: U našoj školi nemamo, ali dopunska nastava hrvatskog jezika održava se četvrtkom od 16:00 u Eriksdalskolanu.</p>
<p>Mi: To je na suprotnoj strani grada&#8230;</p>
<p>On: Nema problema, naručit ćemo taksi.</p>
<p>Mi: Taksi?</p>
<p>On: Da, čekat će ju na parkiralištu svakog četvrtka u 15:45 i vratiti kući odmah nakon nastave.</p>
<p>I tako se Leona svakog četvrtka vozila taksijem na satove hrvatskog. Posebno se važnom osjećala kad bi po nju došla mlada vozačica u limuzini s tamnim staklima. Naravno, sve na račun ljubaznih i širokogrudnih švedskih poreznih obveznika.<br />
(Izvor: Jutarnji list/Republikainfo.com)</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/novinar-jutarnjeg-odselio-svedsku-pa-se-silno-iznenadio/92360/">Novinar Jutarnjeg odselio u Švedsku, pa se silno iznenadio</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/novinar-jutarnjeg-odselio-svedsku-pa-se-silno-iznenadio/92360/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
	<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">92360</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Režimski goniči</title>
		<link>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/rezimski-gonici/91800/</link>
		<comments>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/rezimski-gonici/91800/#respond</comments>
		<pubDate>Sat, 19 Aug 2017 12:27:48 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Uredništvo]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Kolumne]]></category>
		<category><![CDATA[mediji]]></category>
		<category><![CDATA[novinar]]></category>
		<category><![CDATA[režim]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://ramski-vjesnik.ba/?p=91800</guid>
		<description><![CDATA[<p>Čim netko pomisli da među Hrvatima u BiH potegne pitanje političke odgovornosti vladajuće stranke s hrvatskim predznakom za katastrofalnu situaciju u kojoj se narod nalazi, već izdaleka može osluhnuti lavež...</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/rezimski-gonici/91800/">Režimski goniči</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<h3 class="subheading">Čim netko pomisli da među Hrvatima u BiH potegne pitanje političke odgovornosti vladajuće stranke s hrvatskim predznakom za katastrofalnu situaciju u kojoj se narod nalazi, već izdaleka može osluhnuti lavež režimskih goniča</h3>
<p>Posljednjih se dana moglo zapaziti da je u tijeku velika hajka na dio bosanskih franjevaca. Iako sam čvrsto bio odlučio da se i ovaj put držim svoga životnog načela koje mi nalaže da se ne osvrćem na osobe koje su svojim životom pokazale da ne zavrjeđuju puno poštovanja, a u skladu s tim da me ni njihov bilo kakav medijski izlet ne može izbaciti iz kolotečine moje svakodnevice pa da trošim vrijeme na njih, ipak su me masovnost pamfleta koje agitatori potpisuju i količina laži i kleveta sadržanih u njima, a upućenih na račun osoba koje jako cijenim<strong>,</strong> ponukale da danas napravim jedno malo skretanje sa svoga kursa.</p>
<p>Upravo mi ta množina budi asocijacije na dvije stvari, a to su režimi i lov. U lovu se s lanca pusti pse goniče da nanjuše žrtvin trag te je istjeraju na čistac, na nišan lovcu. Tako i režim ima svoje pse goniče koji, čim nanjuše nešto što ima miris drukčijeg, nečega što možda nije po volji vođe i može biti prijetnja po sustav čiji je vođa personifikacija, odmah svi u isti tren zalaju utrkujući se tko će prije žrtvu istjerati na čistinu.</p>
<p>Čim tako netko pomisli da među Hrvatima u BiH potegne pitanje političke odgovornosti vladajuće stranke s hrvatskim predznakom za katastrofalnu situaciju u kojoj se narod nalazi, već izdaleka može osluhnuti lavež režimskih goniča. I dok to sve tako pred našim očima ide prema jednoj povijesnoj kataklizmi, najodgovorniji za ovakvo stanje i njihove vjerne sluge (i/ili plaćenici) pažnju žele usmjeriti na osobe koje nemaju nikakvu političku niti bilo koju drugu moć vlasti, osim moralne obaveze da kao javne i odgovorne osobe jasno i argumentirano iznesu na vidjelo tko je najodgovorniji za sveprisutnu duhovnu i materijalnu zapuštenost.</p>
<p>Elem, na druge perjanice sluganskog novinarstva koje se bavi produkcijom kleveta nepoćudnih osoba za račun totalitarnog nacionalističkog režima ovdje se neću osvrtati. O tome se nešto više može pročitati u serijalu tekstova fra <a href="http://www.prometej.ba/arhiva/drustvo-i-znanost/ahdnamasi-daidze-i-udbasi" target="_blank" rel="noopener noreferrer"><strong>Ivana Šarčevića</strong></a>. Ja ću ovdje samo pokušati demaskirati prljavštinu sadržanu u jednom tekstu autora Tvrtka Milovića koji na predavanjima iz novinarstva može poslužiti kao ogledni primjer političkom vodstvu ulizivačkog piskaranja. Radi se naime o umotvorini <em>Borba dajidža za Bosnu i Ramu, rudnik novca.</em></p>
<p>U tekstu bez logike i slijeda nabacano je svega i svačega. Prva stvar koja bode u oči jest autorovo po svemu sudeći svjesno poistovjećivanje samoga sebe i vlastitih interesa s narodnim, nastojanje da sebe predstavi kao nekoga tko nastupa u ime naroda. Njemu kao takvom i Hrvatima koje on „predstavlja“ nasuprot stoji jedna skupina ljudi, bosanskih franjevaca koji ne podržavaju politiku kojoj on služi. Oni su, prema Miloviću, otrgnuti od svoga naroda i kao takvi nebitni, ali ipak zavrjeđuju njegovu pažnju, da ih on kao konačno razobliči. Time misli da si je kod čitatelja otvorio prostor za prijemčivost kleveta i laži koje u tekstu dalje iznosi. Bilo bi ispod svake ljudske razine upuštati se u „hrvatstvo“ i „katoličanstvo“ ovog novinara, iako se on uporno nameće kao apologet i jednog i drugog. U tom smislu već na početku teksta napisanog u obranu još jednog apologete svete HDZ-ovske nevinosti, Ivana Filipovića, on ničim izazvan pored konstatacije da mu je kolega građanin dodaje i apoziciju vjernik. Nije jasno da li po Miloviću to automatski pobliže dokazuje Ivanovu nevinost pa to pitanje možemo prepustiti mašti na volju.</p>
<p>U uvodu ovoga nedavno objavljenog teksta koji je također po tko zna koji put već posvetio „dajidžama“, Milović tvrdi da već „izvjesno vrijeme u lokalnoj ramskoj javnosti plamti sukob hrvatskog naroda i dajidža“. Dakle, ispada da je hrvatski narod u Rami na jednoj strani a šačica <em>dajidža</em> samih na drugoj strani. Stoje nasuprot i gledaju se u oči dvije nepomirljive stvarnosti: dobro i zlo, tama i svjetlost. Vjerojatno je i samom novinaru jasno da je ovakva tvrdnja apsolutno neodrživa. Po njegovim mjerilima i njemu sličnih velika većina ramskih franjevaca su <em>daidže</em> (velika većina ramskih franjevaca nisu dali podršku sadašnjem nametnutom ramskom gvardijanu!) i kao takvi oni stoje u neprijateljskom taboru nasuprot članova svoje obitelji, rodbine i prijatelja. Očito da ovaj novinar ima neku svoju logiku: ukoliko se netko usudi uputiti koju kritičku riječ na račun dominantne političke paradigme u hrvatskom narodu nastale kao posljedica pogubne samoubilačke politike HDZ-a BiH, što potvrđuju brojke i statistika, samim time biva ekskomuniciran iz naroda, postaje neprijatelj i izdajnik hrvatskog „jedinstva“.</p>
<blockquote><p><strong>Dakle, u skladu s nacionalistima (da ne upotrijebim neku težu riječ) svih boja, o naciji kojoj govornik pripada smije se samo lijepo govoriti, šta god to značilo</strong></p></blockquote>
<p>U nizu besmislica i nelogičnosti koje je ovaj novinar na njemu svojstven način uspio ugurati u samo jedan jedini tekst ide i zaključak da je „želja dajidža da budu bliski vlastodršcima“. Tu se radi o očitoj zamjeni teza. Da je to njihova želja sada bi, kao i novinar, uživali sve blagodati koje režim nudi svojim slugama, ne bi bili na vjetrometini ovakvih ili sličnih režimskih goniča. Pomalo apsurdno djeluje da upravo oni koji su na račun ulizivanja kao životnog poziva stekli sve privilegije koje uživaju bilo da su to unosni poslovi u elektroprivredama, lažne invalidnine, poslovi na sredstvima (dez)informiranja pučanstva i sl. prišivaju etiketu ulizivača osobama koje se cijeloga života nalaze nasuprot vladajuće većine.</p>
<p>Međutim, to nisu jedine kontradiktorne i skandalozne umotvorine ovog novinara. Recimo, već u prvom pasusu teksta u kontekstu „dajidža“ Milović piše da je „bolje da šute“ ako „o hrvatskom narodu nemaju reći što lijepo“. Dakle, u skladu s nacionalistima (da ne upotrijebim neku težu riječ) svih boja, o naciji kojoj govornik pripada smije se samo lijepo govoriti, šta god to značilo. Zar nije primarni poziv novinarske profesije, a i kršćanskog nauka kojim se kite apologeti nacionalne nevinosti, da se piše, govori i ako treba viče istina ma kakva god ona i u kontekstu naroda i nacije bila?</p>
<p>Dalje Milović u kontekstu neslaganja s pisanjem fra Ivana Šarčevića, s kojim se ne slaže (što je njegovo apsolutno pravo) i koje tumači kao uvrede, navodi da je te „uvrede“ „shvatio (i) kao adresirane meni [njemu] i barem oko 85% do 90% hrvatskog naroda u BiH“. Iako se tu radi o posve proizvoljnom bubanju postotaka, ovaj bi novinar trebao znati da se argumentum ad populum u diskursu javne i bilo kakve druge rasprave ne može koristiti kao dokaz teze koju se zastupa, nego da se radi o običnoj logičkoj grešci koja pokazuje nemoć i nedostatak argumenata u govornika. To što neka osoba, pokret, ideja ima većinsku podršku naroda ne dokazuje njezinu ispravnost. Sjetimo se da je nacionalsocijalizam imao većinsku podršku njemačkog naroda pred početak Drugog svjetskog rata pa to apsolutno ne može osvijetliti ideologiju kojom su bili zaslijepljeni. Argument većine je tipična logička greška koja se u svrhu propagande koristila i koristi u svim režimima i sama po sebi ništa ne dokazuje. To je novinar već na početku svoje profesije nužno trebao znati. A budući da svojim pisanjem pokazuje da ne zna, onda je podesnije da mu uz ime stoji dodatak propagandista nego novinar jer s profesijom kojom se bavi stoji u kontradiktornosti.</p>
<blockquote><p><strong>Pomalo apsurdno djeluje da upravo oni koji su na račun ulizivanja kao životnog poziva stekli sve privilegije koje uživaju bilo da su to unosni poslovi u elektroprivredama, lažne invalidnine, poslovi na sredstvima (dez)informiranja pučanstva i sl. prišivaju etiketu ulizivača osobama koje se cijeloga života nalaze nasuprot vladajuće većine</strong></p></blockquote>
<p>Osim ove dvije prethodne „misaone“ tvorbe, Milović si je našao za shodno predbaciti koju i velikom njemačkom protestantskom teologu Dietrichu Bonhoefferu, kojega između ostalih i rimske pape i najveći katolički teolozi često citiraju. U kontekstu fra Ivanovog citiranja ovog na sve važnije jezike svijeta prevođenog teologa, novinar napisa: „(&#8230;) citirao je jednog drugog teologa, očigledno i samog razočaranog što ljudi nisu ovce koje ih slijede“. Toliko Milović u sopstvenim očima izgleda velik da je i jedan teolog Bonhoefferova kalibra tek obični bezvrijedni pijun razočaran u vlastiti život jer ga ljudi ne slijede. Očito su ovakvi ljudi nebitni za Milovića. A tko je bio Dietrich Bonhoeffer? U vrijeme divljanja Hitlerova nacionalsocijalizma, Bonhoeffer je bio žestoki protivnik nacizma, nije podržavao antisemitizam, pomagao je u spašavanju mnogih Židova i, budući da je bio ogorčen nečinjenjem Crkve u tom okrutnom vremenu, sudjelovao je u osnivanju <em>Ispovijedajuće crkve</em>. Oni su se borili protiv <em>Njemačkih kršćana</em> koje je osnovao Hitler da bi služili njegovom režimu. Nacisti su mu ubrzo zabranili propovijedanje, završio je u koncentracijskim logorima, a u jednom od njih je i ubijen vješanjem. U čitavom razdoblju svoga djelovanja Dietrich nije imao podršku većine ljudi, većina su bile ovce koje su slijedile vođu najvećeg ideološkog zla u povijesti.</p>
<p>Međutim, za Milovića nije bitna istina, nije bitno pozivanje na dobro, na činjenje protiv zla. Bitno je na čijoj je strani većina jer je put dodvoravanja većini i vođi za njega jedini ispravni put kamo god on vodio pa i u najkrvaviji rat u povijesti čovječanstva ili recimo u našem kontekstu hrvatski narod u BiH u nestanak.</p>
<p>Tvrtko Milović, Ivan Filipović i slični vrše običnu propagandu organizirano preko medijskih službi falsificirajući stvarnost svakodnevnog života. I Tvrko Milović iznosi brojne optužbe za financijske malverzacije i konstruira druge gnusne klevete, ali on to ne potkrepljuje nikakvim dokazima. Očito da se sluge totalitarnog nacionalističkog režima ne smatraju obaveznima poštivati temeljne standarde novinarstva kao dijela „europskih vrijednosti“ koje se u njihovim krugovima tako rado spominju. Da upotrijebim sintagmu Filipa Davida, oni su majstori falsifikata.„Proizvodnja falsifikata u mračnim vremenima nadmašuje sve druge oblike proizvodnje. Ali, jao onim državama i zemljama koji svoje ideale, svoje istorijske programe i svoju budućnost zasnivaju na falsifikatima.“</p>
<p>Autor: <strong>Mato Šarčević</strong>, Prometej.ba</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/rezimski-gonici/91800/">Režimski goniči</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/rezimski-gonici/91800/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
	<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">91800</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Nisam nudio mito novinaru Dragi Hedlu</title>
		<link>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/nisam-nudio-mito-novinaru-dragi-hedlu/91205/</link>
		<comments>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/nisam-nudio-mito-novinaru-dragi-hedlu/91205/#respond</comments>
		<pubDate>Tue, 08 Aug 2017 13:45:06 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Uredništvo]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Regija]]></category>
		<category><![CDATA[mito]]></category>
		<category><![CDATA[novinar]]></category>
		<category><![CDATA[saborski zastupnik]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://ramski-vjesnik.ba/?p=91205</guid>
		<description><![CDATA[<p>Saborski zastupnik HDZ-a Franjo Lucić rekao je u utorak da pozdravlja odluku saborskog Mandatno-imunitetnog povjerenstva (MIP) koje je dalo odobrenje za pokretanje postupka protiv njega, istaknuvši kako nije nudio mito novinaru Dragi...</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/nisam-nudio-mito-novinaru-dragi-hedlu/91205/">Nisam nudio mito novinaru Dragi Hedlu</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>Saborski zastupnik HDZ-a Franjo Lucić rekao je u utorak da pozdravlja odluku saborskog Mandatno-imunitetnog povjerenstva (MIP) koje je dalo odobrenje za pokretanje postupka protiv njega, istaknuvši kako nije nudio mito novinaru Dragi Hedlu.</p>
<p>&#8220;Nemam ništa protiv pokretanja postupka. Dapače, ja to i pozdravljam kad sam već sada došao u ovu situaciju&#8221;, rekao je Lucić Hini.</p>
<p>Naglasio je da nije nudio mito Hedlu niti se po tom pitanju smatra odgovornim, jer kako je rekao, Hedl &#8220;nije službena ni pravna osoba&#8221;. Istaknuo je da želi dokazati svoju nevinost nakon, kako je kazao, harange koja se već deset godina vodi protiv njega, njegove obitelji i tvrtke Tofrado.<br />
Podsjetio je da ta tvrtka posluje od 1991. u potpunosti po hrvatskim zakonima. Naveo je i da su sve mjerodavne institucije Republike Hrvatske koje se bave nadzorom poslovanja tvrtki prošle kroz tu njegovu tvrtku što redovnim putem, a što putem anonimnih prijava. To su, kazao je, Porezna uprava, Ministarstvo financija, DORH, USKOK te Odjel za posebna kaznena djela jer su istraživali porijeklo njegove imovine.<br />
Lucić je naglasio kako u svim nadzorima &#8220;nisu ustanovljene nikakve sumnjive radnje, a kamoli kaznene&#8221;. Smatra da je riječ o političkom motivu njegovih protivnika na razini Požeško-slavonske županije koji žele oblatiti njegovo ime, prezime i obitelj.<br />
&#8220;Prije svega ja sam čelnik HDZ-a za Požeško-slavonsku županiju gdje bilježimo fantastične rezultate na prošlim lokalnim izborima. Političke protivnike smo zbili u mišju rupu i to je jedini način na koji mogu našteti meni, kao čelnom čovjeku&#8221;, kazao je Lucić.<br />
MIP je u utorak jednoglasno dao odobrenje za pokretanje kaznenog postupka protiv Lucića. U zahtjevu Državnog odvjeništva stoji da iz provedenih izvida, razgovora s novinarom Hedlom i još dvojicom svjedoka, &#8220;proizlazi da je Lucić 26. srpnja Hedlu, koji je prikupljao informacije o poslovnim i financijskim transakcijama Lucića i dvije tvrtke koje je osnovao, ponudio novčanu nagradu da ne piše novinski članak&#8230;, rekavši da će mu platiti tri puta više od naknade koju će dobiti od medijske kuće za koju piše&#8221;.</p>
<p>(Izvor: Fena/Hina)</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/nisam-nudio-mito-novinaru-dragi-hedlu/91205/">Nisam nudio mito novinaru Dragi Hedlu</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/nisam-nudio-mito-novinaru-dragi-hedlu/91205/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
	<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">91205</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Ej, ministre Marija je, ovako sam napisala&#8230;</title>
		<link>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/ej-ministre-marija-ovako-napisala/89874/</link>
		<comments>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/ej-ministre-marija-ovako-napisala/89874/#respond</comments>
		<pubDate>Sat, 15 Jul 2017 12:53:07 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Uredništvo]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Kolumne]]></category>
		<category><![CDATA[ministar]]></category>
		<category><![CDATA[novinar]]></category>

		<guid isPermaLink="false">https://ramski-vjesnik.ba/?p=89874</guid>
		<description><![CDATA[<p>Profesionalni i ljudski integritet je u današnje vrijeme iznimno rijetka stvar, u svim sferama društva, a manjak istog je posebno vidljiv među novinarima. Nerijetko se novinari prozivaju plaćenicima, iako većina...</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/ej-ministre-marija-ovako-napisala/89874/">Ej, ministre Marija je, ovako sam napisala&#8230;</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>Profesionalni i ljudski integritet je u današnje vrijeme iznimno rijetka stvar, u svim sferama društva, a manjak istog je posebno vidljiv među novinarima. Nerijetko se novinari prozivaju plaćenicima, iako većina njih samo radi ono što radi i većina naroda. No odgovornost novinara je ipak znatno veća, posebno ako su na proračunskoj plaći.</p>
<p>Do sljedeća anegdote je došlo pogrešnim okretanjem telefonskog broja, a ista oslikava sužanjski odnos jedne ljubuške novinarke spram ministra Zdravka Borasa.</p>
<h4>Jel&#8217; ovako u redu ministre?</h4>
<p>Danas u 16:23 predsjednik Sindikata djelatnika MUP-a ZHŽ <strong>Vjekoslav Markota </strong>je zaprimio telefonski poziv s broja 036/319-322 (telefonski broj je na stranici <a href="http://www.fena.ba/page/kontakt">fena.ba</a>naveden kao broj ureda u Mostaru).</p>
<p>Ženski glas je kazao: <q>Ej, ministre, Marija je, ovako sam napisala&#8230;</q> pa je počela čitati tekst današnjeg <a href="http://ljubuski.net/21334-boras-nikada-nisam-na-sudu-dokazivao-svoju-nevinost-se-ne-moze-reci-za-predsjednika-sindikata">intervjua</a> ministra <strong>Zdravka Borasa</strong> u kojem se, njemu svojstvenom zamjenom teza obrušio na predsjednika Sindikata MUP-a Vjekoslava Markotu.</p>
<p>Pročitani tekst je bio istovjetan kasnije objavljenom &#8220;intervjuu&#8221;.</p>
<p>Nakon čitanja, upitala je <q>Jel&#8217; ovako u redu ministre?</q></p>
<p>Na to je Markota kazao <q>Gospođo, dobili ste prozvanog, ja sam Vjekoslav Markota.</q>na što se Marija šokirala i uptala Markotu zašto ju nije prekinuo, na što je Markota odgovorio da ga je zanimalo što je napisala, na što je Marija kazala kako ona mora čuti i drugu stranu.</p>
<p>Marija je jutros u 10:38 zvala Markotu, kako bi uzela i njegovu izjavu, pa je vjerojatno, u bilješkama zamijenila telefonske brojeve, pa je umjesto ministra pozvala Markotu.</p>
<p>U konačnoj inačici teksta, kao što se i može iščitati, od Markotine izjave nema ni traga, a ministar je dobio puni uslužni (služanski?), tretman. A Markotina strana priče nije bez težine, on je u namještenom i podmetnutom procesu, smišljenom sa ciljem da ga se šikanira i diskreditira, proglašen nedužnim. No, šikaniranje, a vidimo i diskreditiranje se i dalje nastavlja. Znamo kako ministar i ne zna drugačije.</p>
<p>A u FENA-i radi <strong>Marija Medić Bošnjak</strong>, poznata, i priznata ljubuška novinarka, koja je za svoje tekstove u Večernjem listu nagrađena četverogodišnjom proračunskom pozicijom Predsjednice Upravnog odbora FENA-e (Federalna novinska agencija).</p>
<p>Kako u današnjem društvu najgori ljudi zauzimaju najznačajnije pozicije, tako i novinari bez profesionalnog i ljudskog integriteta dobijaju najodgovornije dužnosti.</p>
<p>Odgovornost prema javnosti &#8211; ravna nuli. Odgovornost prema političkim moćnicima &#8211; ravna sužanjstvu.</p>
<p>Zato smo tu gdje jesmo.</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/ej-ministre-marija-ovako-napisala/89874/">Ej, ministre Marija je, ovako sam napisala&#8230;</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/ej-ministre-marija-ovako-napisala/89874/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
	<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">89874</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Branka Dijaković: „Trebamo težiti da budemo još bolji“</title>
		<link>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/branka-dijakovic-trebamo-teziti-da-budemo-jos-bolji/79770/</link>
		<comments>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/branka-dijakovic-trebamo-teziti-da-budemo-jos-bolji/79770/#respond</comments>
		<pubDate>Mon, 23 Jan 2017 12:57:17 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Uredništvo]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[dekanska nagrada]]></category>
		<category><![CDATA[nagrada]]></category>
		<category><![CDATA[novinar]]></category>
		<category><![CDATA[studij]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://ramski-vjesnik.ba/?p=79770</guid>
		<description><![CDATA[<p>Branka Dijaković je studentica prve godine diplomskoga studija novinarstva na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Jedna je od osam dobitnika Dekanove nagrade. Praksu radi na studentskome portalu Treći.ba i na...</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/branka-dijakovic-trebamo-teziti-da-budemo-jos-bolji/79770/">Branka Dijaković: „Trebamo težiti da budemo još bolji“</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Branka Dijaković je studentica prve godine diplomskoga studija novinarstva na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Jedna je od osam dobitnika Dekanove nagrade. Praksu radi na studentskome portalu Treći.ba i na studentskom radiju Treći.</strong></p>
<p>&#8220;Uspjeh ne dolazi preko noći, već je rezultat svakodnevnog rada i malih napora&#8221;, izjavila je dobitnica Dekanove nagrade Branka.</p>
<p>Ističe da se svaki trud isplati i znanje uvijek nagrađuje i da je Dekanova nagrada za sve dobitnike veliko priznanje njihovoga rada, zalaganja i upornosti.</p>
<p>&#8220;Od djetinjstva sam se željela baviti novinarstvom i trudim se da naučim što više i da imam prakse kako bih kasnije spremna mogla izaći na tržište rada&#8221;, rekla je Dijaković.</p>
<p>Zadovoljna je sa studijem novinarstva zbog velikoga dijela praktične nastave koja se nudi na studentskome portalu i radiju. S ponosom ističe da su joj profesori velika motivacija jer nesebično prenose svoja znanja.</p>
<p>&#8220;Sve moje aktivnosti su vezane uz novinarstvo. Često sam na portalu i radiju i također kada sam kod kuće pokušavam izdvojiti slobodnoga vremena da radim praksu na Radiju Rama&#8221;, objasnila je Branka Dijaković.</p>
<p>Kaže da obveze ne utječu na njene ocjene jer se za bitne stvari uvijek vremena pronalazi i ističe da je najvažnije da čovjek radi ono što voli.</p>
<p>&#8220;Za Dekanovu nagradu su, mogu reći, najzaslužniji moji roditelji i sestre jer se odriču mnogih stvari kako bih ja mogla studirati pa je ova nagrada bila prilika da im se nekako zahvalim&#8221;, rekla je Branka.</p>
<p>Katarina Viktorija Mabić<br />
Treći.ba</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/branka-dijakovic-trebamo-teziti-da-budemo-jos-bolji/79770/">Branka Dijaković: „Trebamo težiti da budemo još bolji“</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/branka-dijakovic-trebamo-teziti-da-budemo-jos-bolji/79770/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
	<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">79770</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Šprajc totalno uništio BiH voditelja koji je vrijeđao Kolindu</title>
		<link>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/sprajc-totalno-unistio-bih-voditelja-vrijedao-kolindu/76791/</link>
		<comments>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/sprajc-totalno-unistio-bih-voditelja-vrijedao-kolindu/76791/#respond</comments>
		<pubDate>Wed, 07 Dec 2016 10:35:13 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Uredništvo]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Regija]]></category>
		<category><![CDATA[kolinda]]></category>
		<category><![CDATA[novinar]]></category>
		<category><![CDATA[Šprajc]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://ramski-vjesnik.ba/?p=76791</guid>
		<description><![CDATA[<p>ZORAN ŠPRAJC sinoć je u emisiji &#8220;RTL Direkt&#8221; stao u obranu Kolinde Grabar Kitarović koju je seksistički izvrijeđao popularni bosanskohercegovački voditelj Senad Hadžifejzović. &#8220;Na hrvatsku predsjednicu se na zbog ovakvih...</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/sprajc-totalno-unistio-bih-voditelja-vrijedao-kolindu/76791/">Šprajc totalno uništio BiH voditelja koji je vrijeđao Kolindu</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>ZORAN ŠPRAJC sinoć je u emisiji &#8220;RTL Direkt&#8221; stao u obranu Kolinde Grabar Kitarović koju je <a href="http://www.index.hr/vijesti/clanak/bih-voditelj-seksisticki-o-predsjednici-vi-ste-zena-fatalna-greska-vam-je-kardinalna/935702.aspx" target="_blank">seksistički izvrijeđao</a> popularni bosanskohercegovački voditelj Senad Hadžifejzović.</p>
<p>&#8220;Na hrvatsku predsjednicu se na zbog ovakvih izjava u kojima doista govori samo ono što svi vide i Bosni želi samo ono što si ona i sama želi okomio jedan od popularnijih BiH voditelja, kolega Senad Hadžifejzović s Face TV-a&#8221;, rekao je Šprajc te zatim pustio njegovu, kako je rekao, &#8220;pravovjernu političku kritiku koju je  uobličio u stihove&#8221; u kojoj je Kolindu nazvao &#8220;senzualnom i fatalnom&#8221;.</p>
<p>&#8220;Nema što, voditelj i pjesnik duhovit kao stećak, fin kao Trump. Pa kad se drugi put požalite na loš humor u emisiji, kojeg nekad stvarno ima, sjetite se kakav humor moraju gledati Bosanci, inače čuveni po humoru na svoj račun, ali kako ni Bosna nije što je nekad bila, što bi humor bio&#8221;, zaključio je Šprajc i dodao da &#8220;željno iščekujemo kakvim će seksizmom ovaj vrckavi vjeroučitelj počastiti Angelu Merkel koja se na stranačkom kongresu u Essenu založila za zabranu nošenja burki&#8221;.</p>
<p>Snimku emisije &#8220;RTL Direkt&#8221; možete pogledati <a href="http://www.vijesti.rtl.hr/video/vijesti/138593/sprajc-odgovorio-hadzifejsovicu-duhovit-kao-stecak-fin-kao-trump/" target="_blank">ovdje</a>.</p>
<p>Index.hr</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/sprajc-totalno-unistio-bih-voditelja-vrijedao-kolindu/76791/">Šprajc totalno uništio BiH voditelja koji je vrijeđao Kolindu</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/sprajc-totalno-unistio-bih-voditelja-vrijedao-kolindu/76791/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
	<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">76791</post-id>	</item>
	</channel>
</rss>

<!--
Performance optimized by W3 Total Cache. Learn more: https://www.boldgrid.com/w3-total-cache/

Objektno predmemoriranje 44/159 objekata, koristeći memcached
Page Caching using disk: enhanced 
Predmemoriranje baze podataka, koristeći memcached

Served from: ramski-vjesnik.ba @ 2026-11-19 03:36:38 by W3 Total Cache
-->