Branivojevići

Branivojevići su bili hercegovačka vlastelinska obitelj koja je u drugoj polovici XIII i prvoj trećini XIV stoljeća vladala Humom.

Vukanovići

Vukanovići su bili vladarska obitelj koja je vladala Raškom od kraja 11. stoljeća do početka druge polovice 12. stoljeća. Samo ime dinastije je navedeno uvjetno, odnosno predstavlja termin koji su moderni povjesničari izveli iz imena prvog značajnijeg vladara ove obitelji – raškog velikog župana Vukana.

Dinjičići

Dinjičići su bosanska srednjovjekovna vlastelinska obitelj koja je u doba kraljevine Bosne upravljala oblašću Jadra. Prvi poznati predstavnik Dinjičića je župan Dinjica. On se pojavljuje u povelji bosanskog kralja Tvrtka I Kotromanića od 10. travnja 1378. godine.

Zlatonosovići

Zlatonosovići su bosanska srednjovjekovna vlastelinska obitelj koja je u doba kraljevine Bosne upravljala oblašću Usore. Braća Vlađ i Stjepan Zlatonosović bili su učesnici u Kosovskom boju 1389. godine u kojem su bili zarobljeni od Turaka.

Kosače (Hercegović, Kosačić, Vuković, Hranić)

Kosače su bosanska srednjovjekovnaobitelj koja je u doba kraljevine Bosne bila najznačajnija u njoj, poslije vladajućih Kotromanića. Njihov prvobitni posjed se nalazio oko nastanka Drine i Foče, a kasnije se proširio na prostor Zahumlja, odnosno današnje Hercegovine. Njihov pripadnik Vlatko Vuković bio je vojskovođa Tvrtka I i komandovao je lijevim krilom bosanske vojske u Kosovskom boju.

Kotromanići

Kotromanići su bili bosanska vladarska dinastija u srednjovjekovnoj Bosni, koja je vladala približno od 1250. do 1463. godine. Glavni posjedi nalazili su im se u srednjoj Bosni, u dolini rijeke Bosne do Vranduka i u župi Lašvi. Od značajnijih gradova, posjedovali su Visoko, Sutjesku, Bobovac, Fojnicu i Kreševo, kao i okolna rudarska naselja.

Omerbašić

Loza Omerbašića predstavlja direktne (muškom linijom nasljeđivanja) potomke prvog vladara Bosne, vicekralja Boriča (mađ.: Borics ; Borisz; Boris) (1141.-1173.), princa i najstarijeg (i od oca nepriznatog) sina mađarskog kralja Colomana (Kálmán, 1095.-1116.), te zajedničkog pretka svim domaćim suverenima Bosne. Istovremeno, Omerbašići su pleme Boričeve loze Berislavića.

Pavlovići (Jablanović)

Pavlovići ili Jablanići su bosanska srednjovjekovna obitelj koja je u doba kraljevine Bosne upravljala istočnim i jugoistočnim dijelovima današnje Bosne i Hercegovine, zvanim Zemlje Pavlovića. Njihov najpoznatiji predstavnik i rodonačelnik bio je Pavle Radenović. Sa završetkom osmanlijskog osvajanja kraljevine Bosne 1463. godine Pavlovići nestaju s povijesne scene.

Sankovići

Sankovići su bosanska vastelinska obitelj iz srednjovjekovne Bosne. Bili su gospodari Humske zemlje.

(SB)

Objava Najslavnija prezimena u BiH koja su danas zaboravljena pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Podaci su prikupljeni za ramske župe, ali ne i cijeli dekanat. Do sada smo objavljivali stanje za župe Gračac, Rumboci, Uzdol, Prozor. Sada donosimo i stanje za župu Šćit.

U župi Uznesenja Blažene Djevice Marije Rama Šćit prema statističkim podacima živi 561 obitelj s 2039 vjernika. Ostalo stanje u ovoj župi je slijedeće:

Krštenih u 2019.: 24 (muških 10, ženskih 14)

Umrlih u 2019.: 24 (muških 11, ženskih 13)

Vjenčanih u 2019: 26 parova

Krizmanika u 2019. bilo je 55

Prvopričesnika: 16

Župa Rama Šćit u brojkama (Šćit, Ripci, Jaklići, Podbor filijala i Orašac filijala):

Obitelji u 2019.: 561
Vjernika u 2019: 2039
Osnovna škola: 153 učenika
Srednja škola: 88 učenika
Fakultet: 78 studenata
Samaca (jedan član obitelji): 62 obitelji
Dva člana obitelji: 113 obitelji

Filijala Orašac (Kozo, Proslap, Orašac, Maglice):

120 obitelji, 478 vjernika
Osnovna škola: 27 učenika
Srednja škola: 15 učenika
Fakultet: 8 studenata
Samaca: 9 obitelji
2 člana obitelji: 22 obitelji

Polje (Šćit, Ripci, Jaklići, filijala Podbor)

441 obitelj, 1561 vjernik
Osnovna škola: 126 učenika
Srednja škola: 73 učenika
Fakultet: 70 studenata
Samaca: 53
2 člana: 91 obitelj

Izvor podataka o stanju ove župe www.rama.co.ba.

Objava U Ramskim župama živi 2304 obitelji sa 7860 članova pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Vlada je, također, dala suglasnost Ministarstvu zdravstva, rada i socijalne skrbi za pokretanje postupaka nabave pribora i školskih torbi za učenike iz socijalno ugroženih obitelji ukupne vrijednosti 50.000,00 KM.

Vlada je dala suglasnost Ministarstvu za pitanja branitelja za provedbu Javnog oglasa za stambeno zbrinjavanje branitelja, za što je osigurano 345.000,00 KM.

Usvojena je, također, i Odluka o usvajanju Programa utroška sredstava u iznosu 400.000 KM za jačanje turističkih kapaciteta u HNŽ. Odobrenim sredstvima bit će sufinancirane aktivnosti i projekti izgradnje novih turističko-ugostiteljskih kapaciteta, turističke infrastrukture, održivog razvitka turizma na selu i sportsko-avanturističkog turizma.

Vlada je razmotrila i usvojila Izvješće za 2016. godinu o provedbi Programa razvitka malog gospodarstva HNŽ 2016.- 2020. godine i Strategije razvitka malog i srednjeg poduzetništva u HNŽ za razdoblje 2012.- 2020. godina. Istaknuto je kako će Hercegovačko – neretvanska županija  dati puni doprinos planiranim reformama na razini države i entiteta, pridržavajući se rokova provedbe aktivnosti iz Akcijskog plana Vlade za realiziranje Reformske agende, što bi se trebalo pozitivno odraziti i na sveukupnu poduzetničku klimu u HNŽ, u smislu podizanja njene kvalitete na višu razinu.

Vlada je s ciljem potpore rada klastera u HNŽ donijela Odluku kojom je Udruzi drvni klaster „Hercegovina“ odobrila financijsku potporu u iznosu 50.000 KM, priopćeno je iz Ureda za informiranje Vlade HNŽa.

Objava Vlada HNŽ: Od rujna zaštita obitelji s djecom pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Također, važno je naglasiti kako će pravo na dodatak za djecu ovisiti o financijskom stanju obitelji, odnosno primanjima kućanstva u kojem dijete živi.

“Korisnik može ostvariti pravo na dodatak za djecu ako ukupni mjesečni prihod po članu kućanstva ne prelazi 15% od prosječne neto plaće ostvarene u prethodnoj godini u Federaciji BiH”, navodi se u dokumentu prednacrta Zakona o zaštiti obitelji s djecom HN županije.

Nadalje se navodi kako iznos dodatka na djecu utvrđuje Vlada Hercegovačko-neretvanske županije posebnom odlukom, na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi.

Važno je spomenuti kako se dječji dodatak ne može ostvariti za djecu kojoj je jedan od članova zajedničkog kućanstva, vlasnik ili suvlasnik poduzeća ili samostalne trgovine ili ima registriranu dopunsku djelatnost.

Također, dječji dodatak ne može se ostvariti i za djecu kojoj je jedan od članova zajedničkog kućanstva vlasnik ili posjednik putničkog vozila, osim ako su u pitanju osobe s invaliditetom koje, sukladno propisima iz oblasti porezne i carinske politike, mogu uvesti ili na domaćem tržištu kupiti putničko vozilo kao ortopedsko ili drugo pomagalo.

Inače, pravo na dječji dodatak pripada za dijete do navršene petnaeste godine života ako ispunjava uvjete predviđene ovim zakonom i Federalnim zakonom.

Za dijete starije od petnaest godina pripada pravo na dječji dodatak pod uvjetom da se nalazi na redovitom školovanju u srednjoj školi, a najdulje do navršenih 19 godina života, zatim da se nalazi na redovitom školovanju na fakultetu na području BiH, a najdulje do navršenih 27 godina života, ili pak da je nesposobno za samostalan život i rad, pod uvjetom da je nesposobnost nastupila prije navršenih 15 godina života, ili u tijeku redovitog školovanja, a najdulje do navršenih 27 godina života.

Dokumentom prednacrta Zakona o zaštiti obitelji s djecom HNŽ-a predviđa se da pravo na dječji dodatak teče od prvog dana idućeg mjeseca nakon podnošenju zahtjeva za ostvarivanje prava, piše Večernji list.

“Pravo na dječji dodatak isplaćuje se i za vrijeme dok je dijete, uslijed bolesti ili liječenja, spriječeno izvršavati svoje obveze u školi, odnosno na fakultetu, a najkasnije do navršenih 27 godine života”, stoji u spomenutom dokumentu.

Važno je naglasiti da se, prema ovom dokumentu, djetetu bez jednog ili oba roditelja, djetetu ometenom u fizičkom ili psihičkom razvoju, obitelji u kojoj oba ili jedan od roditelja imaju utvrđen invaliditet od najmanje 90 posto osiguravaju povoljniji uvjeti u stjecanju i ostvarivanju prava po ovom zakonu.

Objava HNŽ: Obitelji koje imaju auto, nemaju pravo na dječji doplatak pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Osobito je alarmantna situacija u pograničnim mjestima, a samo je u siječnju iz Livna odselilo 60 obitelji. Da situacija bude još teža, doprinosi i nemar države, koja ne poduzima konkretne korake kako bi zaustavili trend iseljavanja.

Iz BiH više ne odlaze samo mladi obrazovani ljudi već cijele obitelji bez obzira na nacionalnost. Takva praksa posebno je česta u pograničnim mjestima u BiH, ali i u drugim povratničkim lokalnim zajednicama. O problemu iseljavanja stanovništva iz BiH za Klix.ba su komentirali Mirhunisa Zukić. predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH i Senad Šepić, zastupnik u Zastupbičkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

“U našem istraživanju evidentiranja najugroženijih obitelji u BiH, koji smo započeli u srpnju 2013. godine, došli smo do poraznih rezultata da u mjestima gdje je zabilježen najbolji povratak, poput sela oko Zvornika cijele obitelji rasprodaju sve što imaju i sele u Francusku. Slična situacija je bila i u Bijeljini, Janji, Bratuncu, Vlasenici i u drugim mjestima. Samo iz Brčkog je u posljednje dvije godine odselilo više od 5.000 osoba”, istaknula je Zukić.

Glavni razlog zbog kojeg se sve veći broj građana odlučuje napustiti BiH je loša ekonomska situacija, nemogućnost zaposlenja, osobito mladih ljudi i općenito besperspektivnost. Broj građana koji napuštaju BiH povećan je nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, a samo u siječnju 2016. godine oko 60 obitelji napustilo je Livno.

“U inozemstvo ne odlaze samo Bošnjaci povratnici, već i srpsko, ali i hrvatsko stanovništvo. Kada je u pitanju Posavina, također imamo alarmantne podatke o broju stanovnika koji odlaze iz BiH. Zatim zapadni dio zemlje, poput Livna, Tomislavgrada, Drvara i drugih mjesta – cijele mjesne zajednice odlaze u inozemstvo”, kazala je Zukić.

Ona je dodala kako se Unija za održivi povratak i integracije BiH sprema za jednu veliku kampanju kako bi preventivno djelovali i koliko toliko spriječili odlazak stanovništva.

“Ono što je važno istaknuti kada je riječ o iseljavanju jeste da imamo legalne i ilegalne odlaske. Od druge polovine 2015. godine i početka 2016. godine ipak imamo pozitivne naznake o smanjenju broja iseljavanja stanovništva u mjestima gdje se postepeno razvija poljoprivredna proizvodnja i proizvodnja jagodičastog voća, osobito u Hercegovini”, naglašava Zukić. To upućuje da obitelji koje planiraju odlazak mogu promijeniti mišljenje ukoliko vide određenu perspektivu za sebe.

“Mi želimo ljudima predstaviti realnu sliku odlazaka u inozemstvo, jer to nisu obećane zemlje, kako to ljudi često misle prije nego što se odluče za napuštanje BiH. Institucije BiH sustavno moraju početi rješavati problem masovnog iseljavanja stanovništva. Do sada smo imali obećanja pojedinih ministarstava, ali mi ljudima moramo ponuditi konkretne stvari”, zaključuje Zukić.

Da čelni ljudi državnih institucija moraju više uraditi kako bi zaustavili trend odlaska stanovništva BiH smatra i Senad Šepić. On ističe kako vodeće političke elite ovaj problem do sada nisu osobito tretirale.

“Tvrditi kako nam je dobro, a samo toga nismo svjesni je neozbiljno i neodgovorno i daleko od naše stvarnosti. Problem iseljavanja stanovništva vlasti u BiH moraju ozbiljno shvatiti, i suočiti se s tim. Iseljavanja je uvijek bilo i bit će ga i dalje, i ono se ne može zaustaviti. Međutim, mi moramo ponuditi mladim ljudima prije svega posao, kako bi svoju budućnost gradili ovdje. To je goruće pitanje za ovu zemlju i što se prije suočimo s ozbiljnošću ovog problema, ova država će imati više nade za svoju budućnost”, istaknuo je Šepić za Klix.ba.

Šepić naglašava da je kao zastupnik u državnom parlamentu tražio sazivanje zajedničke sjednice oba doma Parlamenta BiH, s točkom dnevnog reda “Sprečavanje negativnog trenda odlaska ljudi iz BiH, s posebnim naglaskom na odlazak mladih, te utvrđivanje programa za zapošljavanje mladih u 2016. i 2017. godini”.

“Nažalost, Zajednički kolegij je odbio sazvati sjednicu s ovim temama, pravdajući to nadležnostima. Ako iseljavanje, na što ukazuju katastrofalne statistike po ovom pitanju nije zajedničko za sve u BiH, onda ne znam što bi bilo. Ovo je prioritet svih prioriteta. To bi nam trebala biti ključna točka naše, unutarnje ‘reformske agende’. Kome ostavljamo ovu zemlju, ako mladi i sposobni žele otići”, kazao je Šepić.

Ljudi iz BiH odlaze najčešće jer nemaju posla, ali ima i onih koji odlaze jer su nezadovoljni sustavom funkcioniranja institucija BiH. To se prije svega odnosi na netransparentnost prilikom zapošljavanja, neraspisivanje javnih natječaja, korupcija i još mnogo toga.

Primjer iz Srebrenika gdje je 8.500 nezaposlenih osoba govori da mladi ljudi najviše rade na tome da odu iz BiH. U takvoj situaciji brojka od 80.000 ljudi koji su iselili iz BiH u prošloj godini nije iznenađujuća.

“Vlast bježi od odgovornosti i stvarnih problema. Na sjednicama parlamenata i vlada na dnevni red se stalno vraćaju teme iz prošlosti, vraćaju se teme oko kojih nema konsenzusa, vraćaju se fabricirani problemi kako bi za neuspjeh u ekonomiji, recimo, mogli optužiti druge kako vas nacionalno ugrožavaju. To je model koji nas je, nažalost, doveo u današnju situaciju u kojoj mladi traže spas izvan ove zemlje. To je pogubno za budućnost BiH i važno je da se i mladi ljudi pokrenu i podignu svoj glas za zajedničku borbu za egzistenciju i ostanak u svojoj zemlji”, zaključuje Šepić.

Dosadašnja iskustva ukazuju da bi ljudi manje iseljavali iz BiH ukoliko bi im se pružila prilika za dostojan rad u vlastitoj državi. U suprotnome građani su spremni na najveće rizike upuštanjem u neizvjesne odlaske u inozemstvo, a osobito mladi ljudi. Ovim problemom država se mora ozbiljnije pozabaviti ili će BiH dočekati najcrnji scenarij nedostatka stanovništva.

VL

Objava Za mjesec dana 60 obitelji iz Livna odselilo iz BiH pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.