Nor’easter je uzrokovao i poplave na obali SAD-a. Neke su savezne države zbog oluje djelomično zabranile prometovanje ulicama i autocestama, a nekim regijama prijete i poplave te nestanak električne energije, javlja CNN.

New York

Ed JONES/AFP

New York

Ed JONES/AFP

New York

Ed JONES/AFP

New York

Ed Jones/AFP

Pojedini dijelovi 10 saveznih država na istoku Amerike i veliki gradovi poput Philadelphia, New York i Boston zbog oluje su u velikim problemima.

U nekim dijelovima New Jerseyja te na istoku njujorške općine Long Island u jutarnjim je satima palo već više od 30 centimetara snijega. U Atlantic Cityju svakih sat vremena padne više od pet centimetara snijega, a na istoku Connecticuta u istom vremenskom intervalu padne više od 7,5 centimetara snijega.

New York

Ed JONES/AFP

New York

Ed JONES/AFP

New York

Ed JONES/AFP

New York

Spencer Platt/Getty Images/AFP

New York

Spencer Platt/Getty Images/AFP

Predviđeno je da će u Bostonu pasti 60 centimetara snijega, a u nekim bi dijelovima moglo pasti i 90 centimetara.

Vjetrovi koji bi mogli doseći brzinu od 112 kilometara na sat puhali su na obali savezne države Massachusetts, a vjetrovi brzine 96 km/h puhali su na istočnom dijelu Massachusettsa i u saveznoj države Rhode Island.

Guvernerka New Yorka Kathy Hochul i guverner New Jerseyja Phil Murphy proglasili su izvanredno stanje u tim saveznim državama.

Boston

Scott Eisen/Getty Images/AFP

Boston

Scott Eisen/Getty Images/AFP

Boston

Scott Eisen/Getty Images/AFP

Boston

Scott Eisen/Getty Images/AFP

Boston

Scott Eisen/Getty Images/AFP

Boston

Scott Eisen/Getty Images/AFP

Boston

Scott Eisen/Getty Images/AFP

CNN navodi da je upozorenjima zbog vremenskih neprilika zahvaćeno 55 milijuna Amerikanaca.

Deseci tisuća domova u Massachusettsu ostalo je bez struje, a ta bi brojka mogla nastaviti rasti kako subota bude napredovala. Nijedna druga savezna država nije prijavila tako ozbiljne probleme na električnoj mreži. Prema pisanju ABC-a 80 tisuća žitelja Massachusettsa nema struje.

Avioprijevoznici su zbog Nor’eastera otkazali više od 4500 letova, a kompanija za željeznički promet Amtrak ograničila je i otkazala uslugu na koridoru Boston-Washington.

Scituate u Massachusettsu

JOSEPH PREZIOSO/AFP

Scituate u Massachusettsu

JOSEPH PREZIOSO/AFP

Marshfield u Massachusetts

JOSEPH PREZIOSO/AFP

Marshfield u Massachusetts

JOSEPH PREZIOSO/AFP

Cambridge u Massachusettsu

Adam Glanzman/Getty Images/AFP

Dužnosnici iz Virginije i Mainea svoje su sugrađane upozorili da se klone prometnica jer bi oluja mogla ozbiljno narušiti vidljivost. Kamion s prikolicom doživio je nesreću na Autocesti 84 u Zapadnom Hartfordu u saveznoj državi Connecticut te je zbog nje zatvoreno nekoliko prometnih traka.

Savezna država Rhode Island u subotu je zbog mogućnosti mećava zabranila sav promet izuzev onog neophodnog.

– Ovo je ozbiljno. Spremni smo za ovu oluju i naši sugrađani također moraju biti spremni. Najbolji način za nošenje s ovom olujom je ostanak kod kuće – rekao je guverner Rhode Islanda Dan McKee.

Savezna država Delaware već je u petak navečer značajno ograničio promet, a Massachusetts je u subotu kamionima zabranio kretanje autocestama. Guverner Marylanda Larry Hogan proglasio je izvanredno stanje u toj saveznoj državi, a isto je napravio i guverner Virginije Glenn Youngkin.

Dužnosnici obalnog grada Newburyporta, koji se nalazi blizu granice saveznih država Massachusetts i New Hampshire rekli su svojim sugrađanima koji žive blizu obale da se sklone na područje više nadmorske visine.

Somerville u Massachusettsu

Adam Glanzman/Getty Images/AFP

Braintree u Massachusettsu

JOSEPH PREZIOSO/AFP

Scituate u Massachusettsu

JOSEPH PREZIOSO/AFP

Somerville u Massachusettsu

Adam Glanzman/Getty Images/AFP

Somerville u Massachusettsu

Adam Glanzman/Getty Images/AFP

Cambridge u Massachusettsu

Adam Glanzman/Getty Images/AFP

Somerville u Massachusettsu

Adam Glanzman/Getty Images/AFP

Somerville u Massachusettsu

Adam Glanzman/Getty Images/AFP

Na društvenim je mrežama objavljen video u kojem se mogu vidjeti poplavljene ulice Sjevernog Weymoutha, grada koji se nalazi južno od Bostona.

Trgovački lanac Stop & Shop koji posluje diljem sjeveroistoka SAD-a zamolio je svoje kupce da budu oprezni.

– Molimo kupce da kupe samo nužno te sačuvaju nešto i za svoje susjede – rekli su iz Stop & Shopa.

U dijelovima sljedećih saveznih država na snazi su upozorenja za mećave: Maine, New Hampshire, Massachusetts, Rhode Island, Connecticut, New York, New Jersey, Delaware, Maryland i Virginia.

Prema prognozama, očekuje se da će Nor’easter u nedjelju stići u Kanadu, čijih je nekoliko provincija već izdalo upozorenja zbog mogućnosti vremenskih neprilika.

Objava Nezapamćena oluja u Sjedinjenim Američkim Državama pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Njegova strategija „četiri koridora” i široko znanje o suvremenim ratnim doktrinama učinile su hrvatske snage superiornima tijekom Oluje, koju on smatra jednom od najuspjelijih i najčišćih vojnih operacija u povijesti ratovanja. S admiralom Lošom razgovarali smo u Pagu gdje se tradicionalno u ovo doba godine družio s otočkim braniteljima koji su sudjelovali u Oluji.

-Oluja je samo vrhunac mog sudjelovanja u Domovinskom ratu. Ja sam, između ostalog, završio školu vojne strategije u Beogradu i u vrijeme “Slovenskog rata”, početkom srpnja 1991. godine, dragovoljno prešao na hrvatsku stranu. Točnije, u Zbor narodne garde kada nas je tamo sve skupa bilo četrnaest, uključujući generala Špegelja koji je bio na čelu.

Dok sam bio u vojnoj školi došao sam do podataka kako je došlo do rata u Sloveniji, odnosno kako je planirana agresija na Hrvatsku. Rat u Sloveniji je bio namješteni rat s ciljem da se Hrvatska uvuče u oružani sukob, kako bi JNA i srpska politika dobili legitimitet da nas mogu napasti.

Njihovi planovi nisu bili zapisani u dokumentima koje sam mogao ponijeti sa sobom. U ratnoj školi razrađivale su se strategije i operacije, a bila je namijenjena za buduće generale i admirale. Imao sam čin kapetana fregate, bio sam polaznik trećeg naraštaja, a u prvom je bio Blagoje Adžić. U školi su se praktički pripremale strategije za kasnije napade na Hrvatsku i BiH.

NATO NAPAD NA JUGOSLAVIJU

Jedna od takvih operacija bila je “Radikalna agresija NATO-a na Jugoslaviju”. Ne zaboravite, govorimo od 90. i 91. godini, nakon pada bipolarne podjele svijeta, što je vrlo važna geopolitička činjenica. U to vrijeme na zapadu su bile razrađene dvije geopolitičke doktrine. Jedna je bila doktrina kirurškog rata koja će biti primijenjena u Pustinjskoj oluji, a druga je bila doktrina upravljanja krizama (crisis management). Upravljanje krizama značilo je upravljanje determiniranim kaosom.

Otprilike, da se na nekom ograničenom području odvija nered i da sve političke strukture koje u tome sudjeluju na kraju moraju biti krive. Istodobno dok se u Kuvajtu primjenjuje doktrina kirurškog reza, na području bivše Jugoslavije primjenjuje se doktrina nadziranog nereda. U svakoj upravljanoj krizi mora postojati neki operator, a za njega je na ovom području izabran Slobodan Milošević i njegova ideologija stvaranja Velike Srbije.

Glavni protagonist tog plana iz pozadine bila je britanska politika. Ona je tvorac i prve i druge Jugoslavije, jer Tito je bio Churchillov a ne Staljinov igrač. Kada je Staljin shvatio za koga Tito igra, za njegovog najvećeg protivnika, odlučio ga je maknuti, što je poznato kao vrijeme Informbiroa.

Na školi se dakle izučavao NATO napad na Jugoslaviju, što je samo po sebi nonsens jer NATO nije imao nikakvog razloga za radikalnu agresiju na bivšu državu. Međutim, kada se razrade odgovori koje su ponudile JNA i oružani sustavi bivše države, iz toga se lako može zaključiti da je u srži takvog scenarija zapravo bila agresija na Hrvatsku, što je bio i temelj obrane generala  Markača i Gotovine u Haagu.

A ako padne Hrvatska, past će i BiH.  Kako Hrvatska nije pala, nego je ostala na svojim nogama, istina s 30 posto okupiranog teritorija, rat se 1992. morao “preseliti” u BiH. Škola je dakle razrađivala strateške zamisli kako će se JNA tobože braniti od napada NATO snaga, a u biti je to bio scenarij okupacije Hrvatske na crtu Virovitica-Karlovac-Karlobag i stvaranje Velike Srbije.

S tim i takvim saznanjima prebjegao sam u Hrvatsku što mi u Beogradu nikada nisu oprostili i zbog čega me i danas napadaju.
Nakon što sam 1985. godine smijenjen kao zapovjednik razarača „Split” pet godina sam radio u odjelu vojnopomorske oblasti kao šef analitike za NATO-a. U tih nekoliko godina naučio sam doktrinu NATO-a koju poznajem jednako dobro kao bilo koji američki general. Tako sam stekao znanje vojnih umijeća zapadnih i istočnih škola, znao sam prednosti i mane jednih i drugih, što sam iskoristio u izradi strategija i provedbi operacija tijekom Domovinskog rata.

VUKOVAR JE SRAVNJEN ZBOG DOKTRINE VALJKA

– Iako bez oružja, Hrvatska je na početku rata pružila otpor kojeg JNA i Srbija nisu očekivali. Zašto? Zato što je JNA primjenjivala linearnu doktrinu, ili doktrinu valjka, preuzetu iz ruske vojne škole mišljenja. Tipičan primjer te doktrine bio je Vukovar. Ona kaže, ako ti je malo 100, daj 200 tenkova. Ako ti je malo tri brigade, stavi ih šest, samo da samelješ sve pred sobom.

Takvoj doktrini možete se suprotstaviti samo ako imate tri puta veće vojne snage. Kako Hrvatska to nije imala ona se, rekao bih nesvjesno, suprotstavila agresiji kroz modularnu strukturu ratovanja. S malim snagama, uz prave informacije, svoju ograničenu vojnu moć možete višestruko projicirati i postići puno veći efekt nego vojne snage koje ne primjenjuju modularnu strukturu. U Vukovaru se ta struktura prvi put primijenila.

Pojavile su se spontane skupine, džepovi otpora, poput Trpinjske cesta, koje su branile grad, a nisu imali zajedničko zapovjedništvo. Da su bili hijerarhijski organizirani, bilo bi im lako uništiti zapovjedništvo i sustav obrane bi se raspao. Nasuprot tome, oni su između sebe improvizirali i to je stvaralo veliki otpor neprijateljima. Zato se Vukovar i mogao braniti tri mjeseca. Ali kod nas je sve namjerno pogrešno postavljeno pa se tako postavlja pitanje “izdaje Vukovara”. Čim tako postavite pitanje znači da je neko izdao, više ili manje. Ne! Ovdje treba obrnuto postaviti pitanje: kako se Vukovar u takvom odnosu snaga uspio braniti tri mjeseca, što je jedinstven slučaj u suvremenoj povijesti ratovanja.

GEOPOLITIČKI KONTEKST HRVATSKE I BIH

– Dolaskom iz Beograda Tuđmana sam upoznao s njihovim planovima i zašto je rat u Sloveniji bio namješten. Kučan se bio dogovorio s Miloševićem da Slovenija izađe iz Jugoslavije tako da će ih JNA okupirati, a Hrvatska će im priskočiti u pomoć. Tako će Milošević i JNA dobiti legitimitet da izvrše agresiju na našu zemlju. Da je Tuđman donio takvu odluku i krenuo “u pomoć” Sloveniji bio bi to znak da smo nasjeli na njihov plan. Mi bi bili predstavljeni kao napadači na legitimne oružane snage međunarodno priznate države, a zna se kako to može završiti.

Istodobno, Tuđman je bio upoznat s planom okupacije Hrvatske i BiH. Počeo je Domovinski rat, no prva dva koraka planirane strategije JNA nisu se ostvarila. Rat se, to morate znati, odlučuje i dobiva na razini strategije. Samo su dvije operacije strateške razine bile izvedene u Domovinskom ratu. Jedna je osvajanje vojarni 14. rujna 1991., jer nismo imali oružje, a druga je operacija Oluja.

Strategija vas uči da protivnik gubi ako svoj plan ne ostvari u određenom vremenu, a JNA na početku rata nije uspjela doći do tri strateške točke, odnosno zapadne granice Velike Srbije. Gube strateški, gubi i britanska i francuska politika koje su ih podržavale, i dolaze međunarodne snage koje zatečeno stanje cementiraju. Srpska politika na čelu s Miloševićem i JNA ne može više spriječiti međunarodno priznanje Hrvatske i 1992. prenose rat u BiH. S istim ciljem, da okupirane dijelove Hrvatske pod nadzorom UNPROFOR-a pripoje okupiranoj BiH i zaobilaznim putem opet stvore Veliku Srbiju.

Pogrešna politika Alije Izetbegovića ostavlja BiH bez obrane, Hrvati se pripremaju i 1992. kreće glavni srpski udar na BiH prema planu za kojeg je Tuđman znao: zatvoriti “kliješta” Kupres–Tomislavgrad–Livno, te druga u dolini Neretve. Kad se ta “kliješta” spoje, nema Hrvatske, odnosno nema BiH. Zato u travnju 1992. kao zapovjednik južnog bojišta dolazi general Bobetko, a u Livno, nakon pada Kupresa, general Gotovina i moja malenkost. Potom 23. travnja kreće sinkronizirana operacija, zaustavlja se prodor srpskih snaga u dolini Neretve te na području Livna i Tomislavgrada i BiH je po drugi put spašena.

Iduće godine Srbi osvajaju 70 posto BiH, ali ostalo nisu uspjeli osvojiti zahvaljujući Hrvatima. Engleska geopolitika sve to drži pod kontrolom. U to vrijeme pokušavaju spriječiti da se otkriju srpski zločini i logori u BiH, a kako bi svi bili podjednako krivi, trebaju u BiH pokrenuti rat svih protiv svih. Posljedica toga su Ahmići. Oni su „proizvod” engleske obavještajne službe u kojem je, nažalost, s hrvatske strane, između ostalog, sudjelovala i postrojba Jokeri. Njih su na terenu u stopu pratile kamere BBC-a. Tako su stvoreni Ahmići. Zločin je nedvojbeno počinjen, ali zna se u čijoj režiji. Takvo će stanje u BiH potrajati sve do 1994. godine.

RAT ČETVRTE DIMENZIJE I DRONOVI

– Nakon što je 1992. obranjena BiH zahvaljujući Hrvatima, nakon što je učvršćen bojišnica na jugu i na potezu Kupres–Livno, general Bobetko postaje načelnik Glavnog stožera, a ja načelnik Obavještajne uprave Glavnog stožera. Tu počinje naša suradnja koja će trajati sve do kraja rata. Inače, Bobetko me zvao Clark Gable ili Meksikanac zbog brkova. Kad je bila rasprava o vojnom umijeću oslovljavao me s profesore, a kad je trebalo planirati s doktore.

O meni je dakle ovisilo s kojim će informacijama stožer raspolagati. Bez pravodobnih obavještajnih informacija nema pobjede u ratu, a onaj tko ima više saznanja o sebi i protivniku taj će u sto bitaka pobijediti, kazao je Sun Tzu. Kao školovani strateg jako dobro poznajem elemente suvremenog vojnog umijeća. I znam što je četvrta dimenzija rata, rat u realnom vremenu. Da bih mogao kontrolirati bojište i ostvariti ciljeve, moram imati mogućnost da ustanovim gdje su ciljevi i prioritetno djelovati u skladu s njima. U osnovi, to je doktrina NATO snaga s kraja 90-ih godina prošlog stoljeća koja na istoku nije bila poznata. Najviši njihov doseg je bio trodimenzionalni rat, znači pješak plus zrakoplovstvo, a mi smo već bili u četvrtoj dimenziji koju oni nisu mogli pratiti.

U današnjem vremenu informacije su važne, ali još važnije je imati analitički tim koji će znati te informacije upotrijebiti na efikasan način. Od početka sam puno polagao u izgradnju analitičkog tima, a tu su bile i druge obavještajne sastavnice, kao što su elektronski nadzor, agenti, nove tehnologije i bespilotne letjelice. Iako je bio general iz Drugog svjetskog rata, Bobetko je imao intuiciju i razumijevanje za nove analitičke metode, shvatio je prednosti takvog načina ratovanja tako da je Hrvatska vojska vrlo brzo, uz američku i izraelsku, prva operativno upotrijebila bespilotne letjelice.

Počelo je s operacijom Maslenica 1993., nakon samo dva mjeseca od mog povratka u stožer, a svi znamo kako je operacija uspješno provedena. Tu je prvi put primijenjen tzv. poluprstenasti elektronski obavještajni sustav. Naime, tijek cijele operacije neprestano smo elektronski pratili. Pratili smo je vizualno, klasičnim načinom izvidnika i elektronski. Uvijek smo imali sliku stanja na bojištu u realnom vremenu, što nam je dalo prednost u odnosu na neprijateljske snage. To se pokazalo djelotvornim i nastavili smo je razvijati.

PRISLUŠKIVANJE MILOŠEVIĆA

– Središnjica za elektroničko djelovanje koju sam vodio prisluškivala je Slobodana Miloševića od 1993. do 1996. godine. Tako smo prikupljali brojne dragocjene informacije koje nisu bile ključne samo za Oluju nego za cjelokupni Domovinski rat. Bili su tu i njegovi privatni razgovori sa suprugom i sinom, jer tako ulazite u mentalni sklop protivnika i njegov način razmišljanja. Srbi nisu znali da smo prisluškivali Miloševića niti bi saznali da “nesreća” zvana Jozo Radoš nije, na nagovor Engleza, otkrio o tome dokumente nakon 2000. godine. Prisluškivali smo ga elektronskim putem, sve njegove komunikacije iz sjedišta u Dobanovcu, gdje je inače i Tito imao rezidenciju.

Svakoga dana u svakom trenutku tijekom te tri godine znali smo s kim i što komunicira. On ništa nije slutio. To smo čak testirali tako što bi im podmetnuli neke informacije. Uspjeli smo prisluškivati Miloševića, što ni Amerikancima nije pošlo za rukom, ali smo ih s tim upoznali. Jednom smo čak snimili razgovor između Miloševića i Clintona koji ga je nazvao. Čim je razgovor završio pozvali smo kolege s američke strane i o tome ih obavijestili. Ujutro u Bijeloj kući predsjednika Clintona na stolu dočekuje transkript razgovora vođenog s Miloševićem. “Što je ovo, mene moje službe prisluškuju” kazao je. „Ne predsjedniče, to je partnerska služba, i ovo je samo na vaše znanje”.

SASTANAK MILOŠEVIĆA I PERIŠIĆA

– Prisluškivanje Miloševića dovelo nas je do ključnog saznanja za operaciju Oluja. Naime, u listopadu 1993. doznali smo za sastanak Miloševića i zapovjednika Generalštaba JNA Momčila Perišića. Informacije o tom sastanku dobili smo operativnim putem, preko jednog agenta. Raspravljali su o stanju u BiH i Hrvatskoj. U tom trenutku Srbi pod kontrolom imaju 70 posto BiH i 30 posto Hrvatske. Njihova je procjena bila da se Hrvati neće s tim pomiriti i da će hrvatske vlasti sigurno ići u oslobađanje okupiranih područja. Milošević i Perišić postižu dogovor kako bi u tom slučaju bilo poželjno da tijekom vojnih oslobodilački operacija hrvatske snage pobiju između 40 i 50 tisuća Srba! To će, naime, značiti da su Hrvati zločinci i fašisti, a da Srbi pobjeđuju u ratu.

Oni su se znači dogovorili da će nas u slučaju da krenemo u operaciju oslobađanja dovesti u takvo vojno i operativno stanje u kojem ćemo morati pobiti nekoliko desetaka tisuća Srba. S tom informacijom odmah sam upoznao predsjednika Tuđmana i ministra obrane Šuška. Tuđman je od nas tražio rješenje, kako isplanirati oslobodilačku akciju, a da ne upadnemo u zamku koju spremaju Milošević i Perišić. Da ne postanemo dio njihove monstruozne strategije u kojoj su bili spremni žrtvovati gotovo 50 tisuća svojih sunarodnjaka, a sve kako bi se nas prikazalo kao fašiste, i da oni tako dobiju rat.

Niti dva tjedna od tog Tuđmanovog zahtijeva nastaje dokument koji se zove „Strateška napadna operacija za oslobađanje okupiranih područja RH pod nadzorom UNPROFOR-a”. Sastavljen je na četrnaest ipo stranica i on je bio prvi strateški korak u osmišljavanju operacije Oluja. Kad sam ga donio Bobetku, pitao me u koliko ga primjeraka imam. Rekao sam mu da je jedan kod mene u računalu, a drugi kod njega, na papiru. „Neka tako i ostane!” kazao mi je.

Zašto takav naslov? Zato što se mora poštovati međunarodno ratno pravo. Operacija je morala biti cjelovita za sva okupirana područja. Napadna sa strateškim težištem na Banovini, Kordunu, Lici i Sjevernoj Dalmaciji, ali i obrambena na istoku, u Podunavlju, gdje se mogao očekivati napad vojnih snaga iz Jugoslavije.

KORIDORI ZA POVLAČENJE KAO ‘VRATA SPASENJA’

– Osnovna zamisao tog dokumenta, koju će kasnije razraditi operativni stožer, bili su koridori za izvlačenje neprijateljskih snaga. Bila su predviđena četiri takva koridora, na svim dijelovima bojišnice. Napadni dio bojišnice, od Hrvatske Dubice na sjeveru do Dinare na jugu, bio je dug 630 kilometara. Američke analize su ocijenile da je to najveća kopnena bitka nakon Drugog svjetskog rata u Europi. Površina bojišnice je bila 11 tisuća četvornih kilometara. Usporedite to s Kosovom 1999. godine. Površina naše operacije je bila za tisuću kilometara veća od površine Kosova, Amerikancima je za operaciju trebalo 84 dana, a hrvatska Oluja je trajala 84 sata.

Dakle jedino rješenje za uspješnu operaciju je bilo u otvorenoj komunikaciji za povlačenje neprijateljskih snaga. Ideja koridora je bila izravna posljedica prijetnje sa sastanka Miloševića i Perišića o žrtvovanju 50 tisuća Srba. Osupnuti tom njihovom bešćutnom strategijom, mi smo svjesno u naš plan ugradili „sigurnosne elemente” u vidu koridora, kako bi pod svaku cijenu izbjegli scenarij u koji su nas htjeli uvući. Pogledajte što se dogodilo u Vukovaru.

Kad je JNA tamo zatvorila sve koridore, što su branitelji radili? Borili su se do posljednjeg, sve dok nisu izginuli. Htjeli su nas uvući u njihovu igru, ali mi smo im tome strateški parirali na pametniji i humaniji način. Nismo smjeli dozvoliti „zatvaranje” jer bi na tom velikom području nastao kaos, a u tom kaosu bi možda bilo i više mrtvih nego što su oni priželjkivali. Zastrašujuća je činjenica da je srpska politika uopće tako planirala ostvariti svoje strateške ciljeve. To je produkt bolesnog uma.

Danas svi teže koridorima, pogledajte situaciju u Siriji. Koridori su tamo spasili milijune života, a prvi koji su primijenili tu metodu bili su Hrvati u operaciji Oluja. I zato se Oluja proučava na mnogim školama strategije diljem svijeta. Po etici ratovanja koju su postavila dva stratega, jedan iz doba Rima, Vegecije, i kasnije Carl von Clausewitz u svom djelu “O ratu”, najveća etika ratovanja je ostaviti protivniku slobodu. Mi smo s koridorima upravo to napravili. Ako ćete se vi braniti, mi smo tu. A ako hoćete, evo vam, spasite živote. Operacija Oluja je u biti operacija u kojoj hrvatske oružane snage spašavaju srpske živote od srpske politike! Kasnije su od toga napravili inverziju, pa su to proglasili etničkim čišćenjem.

Danas saborska zastupnica Anja Šimpraga lamentira kako je ona kao djevojčica s deset godina bila u toj koloni. Pa gospođo, da nije bilo te kolone vi danas ne biste bili zastupnica u Hrvatskom saboru. Jer vas je htjela žrtvovati srpska politika, a spasile su vas hrvatske snage.

To se pokušalo napraviti i na haškom sudu. Kad nisu mogli dobiti rat, onda su nam, uz pomoć britanske politike, na suđenju generalima Gotovini i Markaču, htjeli prilijepiti etničko čišćenje. Kako je obrana bila oslonjena na logiku koridora, jer drukčije nije mogla biti postavljena, došlo je do oslobađajuće presude hrvatskih generala.

Operacijom su dakle bila predviđena četiri koridora za izvlačenje neprijateljske vojske i civila. Ti koridori nisu bili štićeni od strane Hrvatske vojske, ali nisu bili ni napadani. Jedna od ključnih točaka gdje su se spajala dva koridora bilo je mjesto Otrić pored Gračaca. Generalu Markaču bilo je zapovjeđeno da, kada siđe s Velebita i oslobodi Gračac, niti jedna postroja ne smije proći točku Malovan. U Brijunskom transkriptu možete pročitati kako iznosim tijek operacije, kako ističem četiri koridora kao „vrata spasenja” i „vrata života”. Zbog toga je čak i bilo razmišljanja da se operacija Oluja nazove „Četiri vrata”.

ODNOSI SNAGA

– Operacija Oluja najčišća je operacija u povijesti ratovanja i to nije nimalo preuzetno reći. Zašto? Uzmite odnos snaga. Po svim optužnicama u Hrvatskoj i Haagu podignutima protiv Hrvata za ratni zločin u Domovinskom ratu, terete se za manje od 300 žrtva. A jedna američka raketa dronom u Pakistanu usmrti po stotinu ljudi, mahom civila. U operaciji Oluja sa srpske strane je bilo 50 tisuća, a s naše 130 tisuća vojnika, dakle 180 tisuća vojnika na jednom bojnom polju.

U ratu nažalost stradaju ljudi i jedan nedužan čovjek je previše, ali takve se stvari u ratu događaju. U takvom kontekstu vi ne možete kontrolirati apsolutni svaki dio bojišta, i da hoćete ne možete. Govorim o operaciji koja je trajala četiri dana, a ne o onome što se nakon operacije događalo, o čemu također možemo govoriti. Poslije operacije svatko je mogao obući hrvatsku odoru i otići u neko selo i pobiti nedužne ljude. Uvijek postoje igre koje se igraju prema vani i koje se igraju u pozadini.

PREKOMJERNO GRANATIRANJE NE POSTOJI

– Jedna od tih „igara” je bilo i njihova postavka o prekomjernom granatiranje Knina. To je silovanje zdravog razuma, protiv svih postulata vojnog umijeća. Prekomjerno granatiranje ne postoji ni u jednom pojmovniku nijednih oružanih snaga bilo koje države na svijetu! Ako u vojnoj operaciji postoji cilj koji se može neutralizirati, zapriječiti, uništiti ili osvojiti, ako ga želim uništiti, mogu ga uništiti topništvom, mogu ispaliti 10 tisuća granata. Pojam prekomjernog granatiranja je ekskluzivno uveden samo za Hrvate.

Postoje naime izvješća načelnika obavještajne uprave tzv. Vojske Krajine koje on službeno upućuje u Generalštab vojske Jugoslavije u Beogradu i vojske srpske u Banja Luci. U njemu stoji da je prvog dana operacije na Knin palo između 250 i 300 projektila. On to šalje u 10 sati prvog dana Oluje. I to je bilo svo prekomjerno granatiranje jer smo sutradan ušli u Knin! Usput nabraja gađane ciljeve: zgrada generalštaba Vojske srpske krajine, rezidencija predsjednika Martića, jedna, druga, treća vojarna i željezničko raskrižje. Dakle, njihov izvještaj govori da su bili gađani legitimni vojni ciljevi u jednoj operaciji. To samo govori o sustavnim obmanama kojima smo bili i još uvijek smo izloženi.

BRIJUNSKI TRANSKRIPTI

– Bila su dva sastanka na Brijunima. Jedan održan 17. srpnja i drugi 31. srpnja. Na prvom generala Bobetka zamjenjuje general Červenko na mjestu načelnika glavnog stožera. Slika s tog sastanka je završila u medijima. Slike s drugog sastanka ne postoje, a u medijima se uvijek pojavljuje slika s prvog sastanka i transkript s drugoga koji je autentičan i točan dokument, ali samo u tonskom zapisu. Iz njih se vidi da su glavna tema sastanaka bili koridori koji su morali ostati otvoreni da se sačuvaju srpski životi. Tko hoće čitati, tamo sve piše.

Ali citira se samo Tuđman koji na jednom mjestu kaže: „Trebamo tako udariti da Srbi nestanu”. A onda ide iduća rečenica „da njihove snage kapituliraju…”, koja se ispušta. U razgovornom jeziku pojednostavljivanja su normalna, jer je jasno da se misli na kapitulaciju srpskih snaga, ali to se prenosi i tumači reducirano u smislu Tuđmanovih „zločinačkih namjera”.

ZAŠTO JE OLUJA MORALA ZAVRŠITI ZA ČETIRI DANA

– Operacija Oluja nije smjela trajati dulje od četiri dana jer smo raspolagali obavještajnim informacijama o dogovoru Engleza i Miloševića, o čemu postoji i snimka. Oni su htjeli da operacija traje najmanje šest do deset dana. Odnosno da Srbi, kada mi krenemo u oslobađanje okupiranih teritorija, moraju toliko izdržati kako bi Englezi mogli uz pomoć svojih „saveznika” zaustaviti operaciju i proglasili je etničkim čišćenjem. Snimili smo razgovore između Miloševića, Mladića i Karadžića, a dio spoznaja smo dobili i operativnim putem. Da su oni u tome uspjeli, da su nas zadržali šest do deset dana, naša operacija je mogla biti njihova pobjeda. Uz pomoć Engleza i drugih zaustavili bi operaciju oslobađanja i tražili sankcije Ujedinjenih naroda. Oni su, budimo realni, znali što mi pripremamo, ali nisu znali da mi njih cijelo vrijeme operativno obrađujemo.

MILOŠEVIĆ: „KRENULE SU USTAŠE”

– Iskreno, više se ne sjećam kakva je bila prva reakcija Miloševića kad je 4. kolovoza u 5 sati ujutro počela operacija Oluja, ali i Milošević i vrh JNA bili su sigurni da će izdržati najmanje šest dana. To se vidjelo po njegovoj reakciji. Govorili su „krenuli su ustaše, ali mi ćemo kako smo se dogovorili”. Dakle, nisu bili iznenađeni, ali su bili uvjereni u pobjedu svoje strategije. Njihova je strategija bila da nas dovedu u stupicu u kojoj ćemo mi morati pobiti 40-50 tisuća Srba, a mi napadamo u namjeri da se to ne dogodi i oni ne znaju plan naše operacije da smo ostavili četiri koridora. Kad je operacija krenula oni su čekali kada će doći do kaosa iz kojeg bi izašli kao pobjednici, a mi kao zločinci. Međutim, oni nas nisu mogli pratiti. Jer je to bila operacija četvrtke dimenzije ratovanja, a oni su funkcionirali u maksimalno tri dimenzije.

Vodili smo operaciju iznad njihove dimenzije ratovanja. Nisu očekivali tako brz prodor naših snaga. Mi nismo imali snage napadati na svih 630 kilometara bojišnice nego smo zabijali klinove po točno određenim operacijama. Zbog toga kažem da je operacija Oluja fraktalna geometrija, a fraktal je određen u vremenu. Planirali smo da operacija traje četiri do maksimalno šest dana. Tuđman je rekao kako će to „ići i brže”, i bio je u pravu. Hrvatska vojska je imala tempo napada, morala je napredovati najmanje 800 metara po satu da bi za četiri dana stigla 50 kilometara, koliko su bile najdublje ciljane točke, odnosno do granice s BiH. Taj tempo od 800 metara na sat ne mogu postići ni NATO snage. I to je fenomen operacije Oluje na području fraktalne geometrije i četvrte dimenzije ratovanja.

OLUJA JE RIJEŠENA ZA POLA SATA

– U biti, Oluja je bila riješena u prvih pola sata. Kako? U umijeću ratovanja kaže se: „Ako napadaš sve ništa nećeš osvojiti. A ako braniš sve, ništa nećeš obraniti”. U Oluji su u prvih pola sata napadnute tri primarne plus dvije sekundarne točke, odnosno gravitacijske stožerne točke. Što trebate napraviti da kod neprijatelja izazovete pomutnju? Uništiti mu komunikacije! Raketiranjem radio-relejnog čvorišta na Ćelavcu uništiti smo im sve komunikacije, a ostale smo im blokirali. To je bila prva točka.

Tvrtko Jakovina i još neki kažu da su to učinili Amerikanci. Kakvi Amerikanci, to su napravila dva pilota Miga 21 koja su šest mjeseci samo to uvježbavala! Na taktičkoj razini odsjekli smo im vezu između Dalmacije i Like, ali i komunikaciju preko Banja Luke prema Beogradu.

Druga točka je bila zapovjedništvo 39. korpusa u Banovskom Grabovcu, jer se odatle u operaciji Bljesak izdavala zapovijed za raketiranje Zagreba sustavom ORKAN. Uništili smo im zapovjedništvo i zato u Oluji nije bilo lansiranja srpskih ORKAN-a. Treća točka je bilo zapovjedništvo 18. brigade u Buniću u Lici jer su na Udbini u zračnoj luci imali deset zrakoplova pripremljenih za borbeno djelovanje. Ako mi krenemo u operaciju, oni će napraviti inverzni kemijski rat tako da će zrakoplovima bombardirati rafineriju nafte Urinj u Bakru.

O svemu tome imali smo prikupljene informacije i zato je trebao što brži prodor kopnenih snaga kako oni ne bi mogli izvesti svoje namjere. Digli su zrakoplove, ali ih je brzina napada iznenadila, pa su ih morali spustiti u luku Mahovljane pored Banja Luke.

Ostale dvije točke bile su zapravo obrnute bojišnice kao dio našega plana. Nismo napadali frontalno, nego iza leđa, kako ne bi ugrozili koridore za izvlačenje. Zato su naše snage išle preko Dinare. Na nju se penjemo postupno od 1993. i ništa nije bilo slučajno. Druga obrnuta bojišnica je bila od Bosanske Dubice, dolinom Une, a točka ne zatvaranja u Hrvatskoj Kostajnici. Ona je bila jedna od izlaznih koridora, a druga Dvor na Uni. Dakle imate istovremeni napad na tri ključne točke, zračnim udarima, a to je rat treće dimenzije, i dvije točke obrnute bojišnice, dakle elemente rata četvrte dimenzije, jer bespilotne letjelice prenose sliku u realnom vremenu. Za to smo koristili dronove, ali ne američke, kao što neki tvrde, nego isključivo hrvatske proizvodnje. Dolaskom Radoša ta je proizvodnja uništena i Srbi su sada na tom polju pet kopalja ispred nas, a bili smo uz bok Amerikanaca i Izraelaca.

U prvih pola sata tri strateška cilja su dakle uništena, razbio si im veze, a istodobno ide prodor kopnenih snaga na 25 taktičkih pravaca. To su elementi ratovanja druge, treće i četvrtke dimenzije, a oni se nama suprotstavljaju samo pješačkim djelovanjem, odnosno ratom druge dimenzije.

Mislim da sada puno bolje možete shvatiti važnost operacije Oluja i razlog njenog uspjeha. Sve te dimenzije moraju djelovati sinkronizirano. Naravno da svi sudionici operacije s naše strane to nisu mogli znati. To nisu znali ni zapovjednici. General Gotovina je u operaciji bio jedan od osam zapovjednika iste treće zapovjedne razine, ali radi povijesne istine valja istaknuti da je on bio na glavnom pravcu napada prema kraljevskom gradu Kninu.

ŠTO SE DOGODILO U PETRINJI

– U svim vojnim operacijama plan je jedno a tijek izvođenja drugo. Plan se treba poštovati, ali kad operacija krene morate unositi korekcije. Oluja spada u sam vrh vojnih operacija u povijesti ratovanja u kojima se plan nije trebao posebno korigirati. Jedino je trebalo raditi korekcije u Petrinji gdje je značajne gubitke imala 2. gardijska brigada, zato što se tamo odstupilo od plana. Prema planu nije bio predviđen ulazak u Petrinju, jer je ona bila na samoj bojišnici, i nije se trebalo igrati s oklopnim snagama na crti Mošćenica–Češko selo-Petrinja. Trebalo je ići u široki obuhvat, 25 kilometara u dubinu Petrinje, prema Dvoru na Uni.

Za taj je pravac bio odgovoran general Ivan Basarac. On je, vjerojatno pod utjecajem generala Bobetka koji je tada bio u mirovini, promijenio prvotni plan. Naravno, došlo je do gubitaka ljudi. U tom trenutku trebalo je reagirati, a to je bila smjena zapovjednika Basarca.

Dolazi general Stipetić koji je to područje dobro poznavao jer je prije Basarca bio zapovjednik Zbornoga područja Zagreb. Stipetić je inače bio određen da vodi operativni stožer za obranu na istoku zemlje. Drugi dan operacije dolazi u Petrinju i izvlači naše snage na početni položaj i operacija je tu završena.

PREDAJA 21. KORPUSA

– Bilo je planirano da srpske snage 21. korpusa, kojim zapovijeda pukovnik Čedo Bulat, neće napadati gardijske brigade, jer tamo gdje je bio 21. korpus nije bilo vrata za izvlačenje prema BiH i logikom stvari oni su morali ići na Dvor na Uni. Dana 4. kolovoza u 17 sati Martić izdaje zapovijed da se stanovništvo povuče, a to rade ne bi li stvorili planirani kaos. Bulatov 21. korpus nema kuda. Iz odgovornosti Zbornog područja Karlovac prelazi u Zborno područje Zagreb, u jednom zapovijeda general Crnjac, a ovamo već general Stipetić.

Stipetić nema nikakve veze s 21. korpusom, ali kako mi prisluškujemo i UNPROFOR, čujemo kako belgijski general Peters nagovara Čedu Bulata da odugovlači i da ne potpisuje predaju. Drugim riječima, da čeka do kaosa kako bi Srbi pobijedili. S tim informacijama odmah upoznajem ministra Šuška i predsjednika Tuđmana.

Odlazim na Banovinu i tražim razgovor s generalom Petersom. Kažem mu neka pozove Čedu Bulata i neka se preda. On se počeo nešto meškoljiti i izvlačiti. Rekao sam mu: „Zovite ga jer vi hoćete da mi pobijemo Srbe, jer vi radite za srpske planove. Imamo snimke, ako hoćete, možete dobiti jednu”. Ostao je bez teksta.

U tom trenutku on ispred mene zove Čedu Bulata koji još prije govorio kako nema tu što raditi jer su izgubili rat. Kako mi ne bi izgubili vrijeme, određeno je da general Stipetić, koji je tada bio na terenu, s Čedom Bulatom potpiše predaju.

Kasnije se to zaokrenulo u „Stipetić zarobio korpus, zarobio ovo, ono…” a zaboraviše svi na generala Crnjca koji je sada teško bolestan jer je on napadao na području odgovornosti 21. korpusa. O tome se treba govoriti.

Kad su oni u Beogradu vidjeli da je gotovo, uvijek je bila dvojba zašto se vojska Jugoslavije nije uključila. Nije se uključila jer su znali da će tako izgubiti još jedan rat. Jer oni znaju, zahvaljujući informacijama od Engleza, da imamo vojsku u naponu koja može narasti do 250 tisuća vojnika i lako se može prebaciti na istok Hrvatske. Zato se nisu uključili. Imali smo pet gardijskih brigada u napadu i dvije na istoku zemlje u slučaju uključivanja vojske Jugoslavije.

Oluja je završena onoga trenutka kada su se kroz koridore izvukle neprijateljske snage, simbolički, kada je potpisna predaja 21. korpusa. Snagama operativne skupine „Pauk” kojima je zapovijedao general Mile Novaković u bijegu su gazile svoje vlastite ljude u strahu od zarobljavanja. Postoje snimci na kojima se to vidi.

Objava DAVOR DOMAZET: Prisluškivali smo Clintona i Miloševića! Otkrili smo ključ pobjede u Oluji pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Foto: Krila Oluje, Tom Dubravec/Cropix

Krila Oluje, Tom Dubravec/Cropix

Foto: Krila Oluje, Tom Dubravec/Cropix

10:55 Govor drži predsjednik Zoran Milanović.

“Operacija Oluja je jedan od najsmjelijih pothvata u hrvatskoj povijesti, to nije običan transakcijski posao. Strah nije bio jači od mladih momaka koji su kretali u akciju. Želim da hrvatska država u svojim nastojanjima ima tu organizaciju, čvrstu stegu koju je tada imala Hrvatska vojska. Mjesecima je pripremala obruč da porazi neprijatelja. Te 1995. nije bila superiorna, bilo je više nego ’91. ali faktor je bio čovjek. I danas kada kupujemo modernu tehniku, ništa bez ljudi. Sjetimo se ljudi. Ovo nije jedino bojište, ali možda najvažnije. Njih više tisuća, ali ne puno više od toga, mali broj pravih ljudi. Oni su napravili nešto što se po organizaciji rijetko kada događa u hrvatskoj povijesti. To su naši zapovjednici, ali i ljudi koji do rata s vojskom nisu imali veze. To su Ante Gotovina, Rahim Ademi, Damir Krstičević, Ante Kotromanović, Ivan Korade. bez njih ne bi toga bilo, i naravno političko vodstvo. Kada se to sve sklopi, ono što se zove sinergija, ja to zovem zanos, to je bio predsjednik Tuđman. To su i Gojko Šušak i Ivan Jarnjak, žao mi je što nije s nama.”

Foto: Zoran Milanović, Tom Dubravec/Cropix

Foto: Zoran Milanović, Andrej Plenković, Tom Dubravec/Cropix

– Ne može biti svaka žrtva ista, jer na kraju bude obezvrijeđena. Ubijeni su ljudi i hrvatske i srpske nacionalnosti. S gestama nemam problema, uvijek je bilo tako prema slabijima. Na kućnim pragovima su ubijeni babe i djedovi, iznevjereno je temeljno ljudsko povjerenje. I to treba naglasiti, sve su to građani naše države. Mi tuđe ne tražimo, na ovom prostoru se teško opstajalo, sve su bitke bile za kontrolu prostora. Krenemo li se smatrati žrtvom i kukati, nećemo se previše pomaknuti naprijed. Mi nećemo izumrijeti, nismo nikada imali pogodnije okolnosti.

– Jedini naš saveznik smo sami, prepoznajemo prijatelje i saveznike, ali ta pobjeda je isključivo hrvatska pobjeda, naše vjere i zanosa da smo u stanju ostvariti hrvatsku državu. Nadam se da ćemo ove godini izbjeći sitne inkriminacije. Ne možemo odustati od nestalih, ne možemo okrenuti uho i praviti se da ne čujemo, i to je glavna poruka Srbiji.

Tom Dubravec/Cropix

Foto: Ljubo Ćesić Rojs, Davor Božinović, Tom Dubravec/Cropix

Foto: Mario Banožić, Andrej Plenković, Tom Dubravec/Cropix

Andrej Plenković, Tom Dubravec/Cropix

Mario Banožić, Andrej Plenković

Tom Dubravec/Cropix

10:40 Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković izjavio je u govoru kako nema nikakve dileme niti sumnje da je vojno redarstvena operacija Oluja bila legalna i legitimna te pravedna operacija, dodavši kako je nikakav povijesni revizionizam neće uzdrmati.

Gordan Jandroković

Tom Dubravec/Cropix

“Nema nikakve dileme, nema nikakve sumnje, to je bila legalna i legitimna vojna operacija, pravedna operacija, i to je činjenica. Povijesna činjenica koju nikakav povijesni revizionizam, nikakva lažna interpretacija povijesnih činjenica neće uzdrmati”, rekao je Jandroković u svojem govoru na 26. obljetnici VRO Oluja.

“Hvala svima koji ste uložili sebe u hrvatsku slobodu, hrvatski mir i hrvatsku neovisnost. Prošlo je već 26 godina od ove briljantne vojno redarstvene operacije, vjerojatno najveće pobjede u povijesti hrvatskog naroda”, kazao je Jandrković.

Hrvatski narod, dodao je, zauvijek će pamtiti Oluju, hrvatski narod svjestan je da je Domovinski rat stijena na kojem počiva moderna hrvatska država. I na toj čvrstoj stijeni započeli smo izgradnju naše države, a nije bilo lako.

Prisjetio se prvih slobodnih demokratskih izbora, Božićnog ustava, referenduma i povijesnih odluka Hrvatskog sabora, pobjeda u Domovinskom ratu te mirnom reintegracijom Hrvatskog Podunavlja, nakon čega je uslijedio proces obnove, međunarodne afirmacije te članstvo u Europskoj uniji i NATO-u.

“Hrvatski narod i ova generacija Hrvata ostvarila je velike pobjede, ostvarili smo sve svoje strateške ciljeve i na to moramo biti ponosni, toga moramo biti svjesni i mlađe naraštaje uvijek podsjećati na to da smo narod koji je pobijedio i koji je uspješno realizirao sve ono što si je zadao na početku stvaranja svoje neovisne i suverene države”, poručio je Jandroković.

Naglasio je kako je Hrvatska danas stabilna demokracija, međunarodno afirmirana i utjecajna te jedna od najprepoznatljivijih svjetskih turističkih destinacija.

Tomo Medved

Tom Dubravec/Cropix

Ističe kako su pred Hrvatskom danas neki novi izazovi, drugačiji i svojstveni svijetu u kojem živimo, a da je taj svijet prepun izazova koji su nepredvidivi, često konfuzni i opasni.

“Osim klimatskih promjena i gotovo svakodnevnih prirodnih katastrofa, pogodila nas i je epidemija covida-19. Oko nas se događaju brojne promjene u međunarodnom poretku, multilateralizam kakav pamtimo slabi, veliki igraju presudne uloge, a mali moraju tražiti načine kako da se u tom svijetu snađu”, naglasio je Jandroković.

Smatra kako je današnja demokracija kakvu poznajemo ugrožena, i to populizmom, demagogijama, lažima i manipulacijama, koje mijenjaju sustave za koje smo smatrali da će trajati i biti stabilniji nego što jesu.

“U našem susjedstvu događaju se procesi na koje ne možemo žmiriti. Postoje stalne tendencije u Bosni i Hercegovini da se ugrozi pozicija hrvatskog naroda, oslabi, ili da nestane njegova konstitutivnost i jednakopravnost, to hrvatska država neće dozvoliti, i neće stajati skrštenih ruku u bilo kakvim pokušajima slabljenja pozicije hrvatskog naroda u BiH”, kazao je Jandroković.

Željko Reiner, Gordan Jandroković, Ante Sanader

Tom Dubravec/Cropix

Osvrnuo se i na Srbiju, gdje je konstantan pokušaj povijesnog revizionizma, onoga iz Drugog svjetskog rata te onoga iz moderne hrvatske povijesti i povijesti ovoga prostora. “Na to ćemo stalno ukazivati”, kaže.

“Poruka Srbiji koja ide iz Knina: Pogledajte istini u oči, prihvatite povijesne činjenice i odgovornost za ono što se događalo u ’90-im godinama i nakon toga možemo puno bolje i kvalitetnije surađivati”, poručio je Jandroković.

S obzirom na sve promjene u svijetu, ističe Jandroković, dužni su osigurati odgovore te da se kao narod i država moramo snaći u tim novim okolnostima, poglavito jačanjem institucija hrvatske države.

“Moramo jačati naš međunarodni položaj i snažiti savezništva, nitko ne može u današnjem svijetu biti sam, tako da je iznimno bitno ući što prije u Schengen, kada se steknu uvjeti u Eurozonu, i graditi prijateljstva i partnerstva s najutjecajnijim i najsnažnijim svjetskim državama, poručio je Jandroković.

Ali ono što je najvažnije, dodao je, trebamo jačati taj pobjednički hrvatski duh, domoljublje, bez obzira na političku pripadnost, bez obzira na svjetonazor, ljubiti domovinu, ugraditi dio sebe u napredak, brinuti o javnom dobru, treba biti zadaća svih nas.

Smatra kako Hrvatska mora biti na ponos svih njenih građana, a posebno branitelja i njihovih obitelji, koji su ugradili dio sebe u modernu Hrvatsku.

“Ali Hrvatska mora biti na ponos naših mladih, koje moramo više slušati, moramo pratiti što nam govore i pokazuju, jer oni su nešto drugačiji od nas, drugačije su se profilirali kroz svoje djetinjstvo i svoju mladost, drugačije su učili, drugačiji su utjecati na njih nego što su bili na nas”, rekao je Jandroković.

Smatra kako je iznimno bitno da ih uvažavamo i slušamo, i podučavamo ih tim tradicionalnim vrijednostima na kojima počiva moderna hrvatska država, ali isto tako da im damo slobodu da kreativno grade i razmišljaju u budućnosti.

10:30 Premijer Andrej Plenković rekao je u povodu obilježavanja 26. obljetnice VRO Oluja kako velikodušnost u pobjedi ne znači da ćemo ikad ikome dopustiti da dovodi u pitanje legitimnost Oluje ni obrambeni karakter Domovinskog rata.

“Uvijek je poseban osjećaj doći u Knin na današnji dan, jer je to prilika da se prisjetimo dana ponosa i pobjede koji su duboko urezani u srca svih Hrvata, ali i izraz trajne zahvalnosti prema svima koji su dali svoj život da bi Hrvatska živjela i bila slobodna”, rekao je Plenković u svom govoru, čestitavši Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja.

Otkrivanje istine ostaje trajna dužnost, nećemo dopustiti da se u pitanje dovodi legitimnost Oluje

Ostvarenom vojnom pobjedom pokazali smo da smo u teškim uvjetima uspjeli ustrojiti respektabilnu oružanu silu koja je u stanju obraniti i osloboditi svoj teritorij, dodao je premijer.

Andrej Plenković

Tom Dubravec/Cropix

Istaknuo je kako danas odajemo priznanje pobjedničkoj Hrvatskoj vojsci i hrvatskoj policiji koje su pod vodstvom predsjednika Tuđmana na bojnom polju porazile zločinačku politiku velikosrpskog Miloševićevog režima, a čime je osigurana opstojnost Hrvatske, dovršen rat i uspostavljen trajan mir.

“No tu pobjedu i legitimno pravo da živimo kao slobodni ljudi u svojoj zemlji platili smo nažalost životima najhrabrijih hrvatskih sinova kojima smo trajno zahvalni, kao i brojnim pripadnicima nacionalnih manjina koji su također branili Hrvatsku”, rekao je Plenković.

Dodao je da smo danas u mislima s obiteljima poginulih branitelja, hrvatskih ratnih vojnih invalida te brojnih civilnih žrtava.

Poručio je kako su Domovinski rat i pobjeda ostvarena u operaciji Oluja, a prije toga u Bljesku i drugim operacijama, temeljci suvremene hrvatske države.

“I zato otkrivanje istine o nestalima, procesuiranje ratnih zločina i dostizanje pravde za sve kojima je nanesena bol ostaje naša trajna dužnost”, rekao je Plenković, dodavši kako ćemo uvijek dostojanstveno slaviti Oluju kako bi i buduće generacije njegovale vrijednosti Domovinskog rata.

Upravo zato, ističe, simboličke geste iskazane na prošlogodišnjoj obljetnici Oluje nastavljaju provoditi u djelo, vodeći se politikom pomirbe, suživota i razumijevanja, uz poštovanje povijesne istine i izražavanje pijeteta svim nedužnim žrtvama.

Andrej Plenković

Tom Dubravec/Cropix

Andrej Plenković

Tom Dubravec/Cropix

Andrej Plenković

Tom Dubravec/Cropix

“Ali velikodušnost u pobjedi ne znači da ćemo ikad ikome dopustiti da dovodi u pitanje legitimnost Oluje ni obrambeni karakter Domovinskog rata. To je poruka i našoj susjednoj zemlji Srbiji, koja je po meni trebala napustiti jalovu retoriku prošlosti, suočiti sa svojom odgovornošću i okrenuti se politici pomirenja i budućnosti”, poručio je Plenković.

Naglasio je kako podnesene žrtve trajno obvezuju na jačanje hrvatske države u svakom pogledu ­- političkom, gospodarskom, obrambenom i sigurnosnom.

Više nego ikad, odgovor na izazove koji su pred nama simbolizirani su u vrijednostima Domovinskog rata, rekao je premijer, istaknuvši pandemiju, oporavak nakon ekonomske krize, imperativ demografske opstojnosti, obnovu nakon potresa te sve izraženiju klimatsku krizu uz brojne prirodne nepogode.

S druge strane, naveo je kako su u situaciji da vodeći politiku modernog suverenizma, koja počiva na osnaživanju i razvoju Hrvatske zahvaljujući članstvu u Europskoj uniji i NATO-u, osnaže sve ono što je bitno i nacionalni interes.

Kao primjere naveo je spajanje hrvatskog kopna Pelješkim mostom, dovršetak Istarskog ipsilona, skoro članstvo u Schengenskom prostoru i europodručju, ali i nabava novih borbenih aviona.

“Sve to ostvarujemo osnažujući naš međunarodni položaj i koristeći prednosti koje nam donosi članstvo u EU, no istodobno vodimo računa o hrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima”, rekao je Plenković, zahvalivši se ministru branitelja Tomi Medvedu na svemu što je učinio u njihovom interesu, podsjetivši na unaprjeđenje zakonodavnog okvira.

Podsjetio je i kako su u ovoj teškoj godini istodobno osigurali i sve pretpostavke za razvoj u četvrtom desetljeću hrvatske demokracije kroz donošenje strateških dokumenata i Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, a osigurali su i 25 milijardi eura.

“Ta sredstva bit će poluga za ono što je najvažnije u perspektivi, a to je kvaliteta života svih naših ljudi i ekonomski razvoj i stabilnost”, rekao je Plenković te poručio kako će se i nastaviti boriti protiv korupcije, fenomena koji nagriza povjerenje u institucije.

Vodit će računa i o Zvonimirovu gradu, poručio je. Po uzoru na projekt Slavonija, Baranja i Srijem, rekao je kako su odlučili koncipirati novi projekt za Dalmatinsku zagoru, Liku, Gorski kotar i Banovinu za što će izdvojiti više od 10 milijardi kuna.

“Sve to činit ćemo uvjereni da nastavljamo ono što su ljudi i mladići čija smo imena čuli dali za nas, za slobodu Hrvatske. Naša je zadaća lakša, jednostavnija, ali ćemo je ostvariti u spomen na njih i njihovu žrtvu”, poručio je Plenković.

10:17 Nazočnima na kninskoj tvrđavi prvo se obratio Danijel Rehak, predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora.

– Mi bivši logoraši ne uzimamo slobodu zdravo za gotovo, to ne bi nitko smio, svjesni smo kako smo teško došli do nje. Hrvatska mladost platila je visoku cijenu slobode, tisuće poginulih, nestalih, stradalih, spaljena sela, razorene obitelji. iz tog razloga moramo očuvati sjećanje na besmrtne heroje. Tisuće branitelja i civila prošli su pakao srpskih logora, nažalost, neki se nisu vratili. Moramo se sjetiti Vukovara, otpor Vukovaraca je krvavo naplaćen od strane agresora. Naša je sloboda krvlju plaćena i uz goleme žrtve izborena, to nikada ne smijemo zaboraviti, poručio je.

10:10 Pročitana su imena poginulih i nestalih branitelja VRO Oluje, a zatim je održana minuta šutnje.

Potom je upriličen prelet zrakoplova MIG -21.

Prelet MiG-ova

Tom Dubravec/Cropix

Zoran Milanović, Andrej Plenković

Tom Dubravec/Cropix

Tom Dubravec/Cropix

Tom Dubravec/Cropix

9:51 Tijekom čitanja povjesnice Vojno-redarstvene operacije Oluja 95 ispaljeni su počasni plotuni.

9:43 Uz podizanje zastave na kninskoj tvrđavi otpjevana je hrvatska himna ‘Lijepa naša’.

Za trajanja ceremonije na kninskoj tvrđavi crkvena su zvona u 9,43 sati zvonjavom podsjetila na ulazak Hrvatske vojske u Knin u to vrijeme prije 26. godina.

Podizanje zastave na kninskoj tvrđavi

Niksa Stipanicev/Cropix

Podizanje zastave na kninskoj tvrđavi

Niksa Stipanicev/Cropix

Zastavu je podigla zlatna olimpijka Mateja Jelić

Niksa Stipanicev/Cropix

Niksa Stipanicev/Cropix

Niksa Stipanicev/Cropix

Zastavu je podigla zlatna olimpijka Mateja Jelić

Niksa Stipanicev/Cropix

Zastavu je podigla zlatna olimpijka Mateja Jelić

Niksa Stipanicev/Cropix

Niksa Stipanicev/Cropix

Niksa Stipanicev/Cropix

Mateja Jelić

Niksa Stipanicev/Cropix

Tom Dubravec/Cropix

Tomislav Tomašević

Tom Dubravec/Cropix

Na središnjoj svečanosti na gradskom stadionu u Kninu očekuju se obraćanja predsjednika Republike Zoran Milanovića, predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića i predsjednika Vlade Andreja Plenkovića. Nakon obraćanja državnih čelnika uslijedit će program akrobatske grupe “Krila Oluje.”

9.40 Postrojavanjem počasne postrojbe počeo je središnji dio proslave vojno-redarstvene akcije Oluje.

9:24 Nakon Jandrokovića vijenac je položio premijer Andrej Plenković s izaslanstvom, u kojemu su ministri Davor Božinović, Mario Banožić, Tomo Medved, Josip Aladrović, Nina Obuljen Korćinek, Marija Vučković i drugi te bivši ministar vanjskih poslova Mate Granić i bivši ministar obrane Damir Krstičević.

Andrej Plenković

Tom Dubravec/Cropix

Andrej Plenković, Davor Božinović

Tom Dubravec/Cropix

Andrej Plenković, Davor Božinović, Mario Banožić

Tom Dubravec/Cropix

Andrej Plenković

Tom Dubravec/Cropix

Andrej Plenković

Tom Dubravec/Cropix

Tom Dubravec/Cropix

9:18 Potom je vijenac položio predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković s izaslanstvom.

Gordan Jandrokovićc, Ante Sanader

Tom Dubravec/Cropix

9:16 Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i glavni ravnatelj policije Nikola Milina čestitlai su Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja hrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima, a posebice policijskim službenicima i pripadnicima specijalnih postrojbi policije i sudionicima trijumfalne vojno-redarstvene operacije.

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja jedan je od najvažnijih datuma novije hrvatske povijesti, datum od kojeg se samostalnost i neovisnost Republike Hrvatske proglašena 1991. godine, uistinu započinje živjeti, ističu potpredsjednik Vlade i ravnatelj policije te dodaju kako je na današnji dan 1995. godine Hrvatska bila ujedinjenija nego ikada sa željom ostvarenja hrvatskog sna o slobodi.

Napominju kako je na putu ostvarenja tog velikog trenutka oslobađanja okupiranog teritorija naše domovine, cijelo vrijeme bila prisutna hrvatska policija, u početku ratnih zbivanja jedina formalna oružana sila s legitimitetom obrane, a kasnije suvereni partner oslobodilačkoj hrvatskoj vojsci u svim važnim bojnim akcijama i operacijama.

Ponosni u sjećanju na nezamjenjivu, presudnu ratnu ulogu hrvatske policije, prisjećamo se danas prvih hrvatskih redarstvenika, koji su Hrvatsku branili, stvarali i oslobađali svojim životima, a posebice se prisjećamo desetorice policijskih službenika poginulih u vojno-redarstvenoj operaciji „Oluja“, piššu i dodaje kako nijedno hvala nije dovoljna za njihovu žrtvu.

9.10 Prvi je vijenac nakon molitve položio predsjednik Zoran Milanović, zajedno s predstavnicima lokalne samuoprave, među kojima su kninski gradonačelnik Mario Čačić i župan Marko Jelić.

Zoran Milanović

Tom Dubravec/Cropix

Zoran Milanović, Robert Hranj

Tom Dubravec/Cropix

Zoran Milanović, Robert Hranj

Tom Dubravec/Cropix

Tom Dubravec/Cropix

Zoran Milanović

Tom Dubravec/Cropix

Tom Dubravec/Cropix

Vijenac su također položile udruge obitelji stradalnika Domovinskoga rata.

Polaganju vijenaca prethodila je budnica ulicama Knina koju je svirao orkestra Oružanih snaga Republike Hrvatske.

9.00 Točno u 9 sati položeni su vijenci na središnjem trgu, a molitvu predvodi vojni ordinarij msgr. Jure Bogdan.

8:40 Premijer Andrej Plenković u jutarnjim je satima na društvenim mrežama građanima čestitao današnji dan.

– Svima od srca čestitam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 26. obljetnicu VRO Oluje. Žrtva branitelja dala nam je slobodu, ponos i državu, a zaštita njihovog položaja i dostojanstva Domovinskog rata naša je trajna obveza, napisao je.

Objava Milanović: ‘Oluja je jedan od naših najsmjelijih pothvata‘; Plenković: ‘Imam poruku za Srbiju‘ pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Ta je operacija započela prethodnog dana ujutro napadom na oko 630 kilometara dugu granicu samozvane Republike Srpske Krajine.

Udružene snage Hrvatske vojske i policije napravile su proboj na 30 mjesta. Kretanje hrvatskih snaga bilo je vrlo brzo i učinkovito. Dokaz tome je da su već nakon 24 sata prve jedinice bile pred Kninom, a u podne petog kolovoza zavijorila se na kninskoj tvrđavi hrvatska zastava, piše na portalu povijest.hr.

Ta zastava na 20 metara visokom barjaku postala je u međuvremenu simbol hrvatske pobjede u Domovinskom ratu.

U Knin su prve ušle postrojbe slavne Četvrte i Sedme gardijske brigade (poznati Pauci i Pume). Istodobno je oslobođen i Gračac, a izvjesnim je postalo i oslobađanje cijele Dalmatinske zagore.

Oslobođen je i Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrlika, Primišlje kraj Slunja te više prometnica. Veliki uspjeh bio je i proboj koridora prema Bihaću, čime su se hrvatske snage sljedećeg dana spojile sa snagama Petog korpusa Armije BiH. Važnost tog proboja bila je u tome što je time deblokiran Bihać koji je tijekom nevjerojatno dugog vremena od 1 201 dana bio u okuženju srpskih snaga.

Dakle, već drugog dana operacije Oluja ostvareno je oko 80 % planiranih borbenih zadataka.

Objava Hrvatska slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te dan branitelja pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Svečanim završetkom obuke 2. naraštaja dočasnika i časnika u Središtu za razvoj vođa ”Marko Babić” i prijamom ratnih zapovjednika iz Domovinskog rata započelo je danas obilježavanje vojno-redarstvene operacije Oluja, na kojem sudjeluje i predsjednik Republike Zoran Milanović. Uoči dodjele odlikovanja, predsjednik se obratio kratkim govorom.

“Rat ste dobili, dobili smo ga svi zajedno, ali prije svega oni koji su nosili oružje. Rat je gotov i nakon rata bilo je pokušaja, ne ulazim u motive, da se na Haškom tribunalu sve ovo prikaže kao zajednički zločinački pothvat. To je propalo. Imali  smo sreće da nijedan od naših generala nije ovlađen i osuđen. Zločinački pothvat, loša namjera koju su nam pokušali uvaliti, to je bila glupa izmišljotina. Ispričavam se jer pod dojmom kiše nisam pozdravio obitelji poginulih i nestalih. Sretan sam što vam mogu uručiti odlikovanje. To je naš dug časti i moj dug časti prema vama i prema njima. Žao mi je što ovo priznanje niste dobili i ranije”, rekao je Milanović.

Objava Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović u Kninu odlikovao HVO pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava KOLUMNA: Nepoznata “Oluja”: Što se sve događalo uoči i nakon akcije s druge strane Dinare pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Zbog oluje širom Evrope otkazani letovi i utakmice, vjetrovi puhali 150 km/h pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Svečanom programu na Kninskoj tvrđavi  nazočio je hrvatski državni vrh, predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednik Sabora Gordan Jandroković i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković. Uz zvonjavu crkvenih zvona podignuta je zastava Republike Hrvatske.

Na Kninskoj tvrđavi pročitana je i povjesnica VRO Oluja te imena 238 poginulih pripadnika Hrvatskih snaga i dvoje nestalih u oslobodilačkoj VRO Oluja, Nastupila je i Klapa Hrvatske ratne mornarice (HRM) “Sv. Juraj.”

Akro grupa Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ) “Krila Oluje”  je iznad Kninkse tvrđave izvela je svoj program . Tijekom svečanosti na Kninskoj tvrđavi ispaljena su i 24 počasna plotuna u spomen na 24 obljetnicu VRO Oluja.

Po završetku programa na Kninskoj tvrđavi nazočni su se mimohodom uputili prema crkvi Gospe velikog hrvatskog krsnog zavjeta gdje će biti služena svet misa za Domovinu. Misu će predvoditi zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić.

(Hina)

Objava U Kninu obilježen Dan pobjede pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Hrvati u BiH marginalizirani su, a minimizira se uloga HVO-a koji je sudjelovao u operacijama oslobađanja zapadne Bosne i zauzimanja Dinare nakon čega se Knin i veći dio Krajine našao u okruženju, rekao je. “Kod mene se miješa ponos zbog onoga što su napravile Hrvatske snage. To su zajedno napravili Hrvatska vojska i Hrvatsko vijeće obrane, a s druge, osjećam se tužno jer su Hrvati u BiH još marginalizirani. Osporava se uloga u tim operacijama od “Cincara” do “Južnog poteza” kada smo došli 20 km od Banje Luke”, dodao je general Glasnović koji je danas saborski zastupnik.

Oktrio je da ga je neposredno uoči Oluje zapovjednik Hrvatskih snaga Ante Gotovina poslao u Travnik da izvijesti zapovjednike Armije BiH o tijeku akcije Oluje. S obzirom da su u vodstvu Armije BiH bili uglavnom bivši časnici JNA, Glasnović je istaknuo kako im nisu vjerovali pa su ih ih krivo izvijestili o operaciji. “Mi nismo potpuno imali povjerenje u bivše jugočasnike. Gotovo cijeli vojni vrh ABiH bili su upravo ti kadrovi koji su još imali veze u KOS-u”, dodao je. Olujom je spašena bihaćka enklava kojoj je prijetio genocid koji je mogao nadmašiti onaj u Srebrenici. Glasnović tvrdi kako su u vrijeme Oluje pripadnici Armije BiH u Bihaću imali svega 1500 metaka i 300-tinjak ručnih bombi. Kritizirao je i ratne bošnjačke vlasti za koje je rekao kako nisu bile spremne za rat i obranu vlastite zemlje.

Objava Željko Glasnović: Bez HVO-a Hrvatska bi bila kao Cipar, a BiH ne bi postojala pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

12.05 Brojna izaslanstva u nedjelju su položila vijence i svijeće zapalila na Memorijalnome groblju žrtava iz Domovinskoga rata u Vukovaru u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja.

Vijence je položilo izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije predvođeno županom Božom Galićem, Grada Vukovara predvođeno predsjednikom Gradskoga vijeća Tomislavom Šotom i zamjenikom gradonačelnika Marijanom Pavličekom, Koordinacije udruge pristeklih iz Domovinskoga rata Vukovarsko-srijemske županije i Grada Vukovara, Hrvatske vojske te Policijske uprave vukovarsko-srijemske.

12.04 Više stotina branitelja iz cijele Istre, pripadnika udruga prizašlih iz Domovinskog rata te predstavnici policije, županije i istarskih gradova sudjelovalo je u 6. tradicionalnom mimohodu koji je u nedjelju u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja održan u Puli.

Program obilježavanja počeo je svetom misom u pulskoj katedrali a nakon mise položeni su vijenci i zapaljene svijeće podno Centralnog križa na pulskom Gradskom groblju te kod Spomenika hrvatskim braniteljima u parku Franje Josipa na rivi.

10.36 Po završetku programa na Kninskoj tvrđavi nazočni su se mimohodom uputili prema crkvi Gospe Velikog Hrvatskog krsnog zavjet gdje će biti služena svet misa za Domovinu. Misu će predvoditi šibenski biskup Tomislav Rogić u zajedništvo s vojnim biskupom u RH Jurom Bogdanom, koji će održati homiliju.

10.30 U letačkom programu sudjelovala su 24 zrakoplova iz sastava HRZ-a, i to helikopteri Kiowa Warrior OH-58D, Bell 206-B, Mi-8 i Mi-171Sh te avioni Zlin 242L, Pilatus PC-9, Airtractor AT-802 i Canadair CL-415, kao i dva MiG-a 21 uz dva gostujuća izraelska F-16 Barak. Istovjetni višenamjenski borbeni avioni 4. generacije od 2020. godine ući će u sastav HRZ-a i činiti udarnu snagu Hrvatske vojske.

10.20 Zrakoplovi F-16 Barak koje je Hrvatska prije nekoliko mjeseci kupila od Izraela pojavili su se iznad Knina. Ovo im je jedan od prvih letova na hrvatskom nebu. Naša bi ih vojska trebala dobiti za dvije godine.

10.19 Stigla je formacija aviona MIG-21. Ti avionu u Oluji korišteni su za početne udare na protivnika, osobito na njihove komunikacijske sustave.

POGLEDAJTE VIDEO

10.13 Počeli su preleti helikoptera Kiowa Warrior, a uslijedili su MI8. Nakon toga Knin su preletjeli protupožarni zrakoplovi uključujući i kanadere.

9.58 Čitaju se imena poginulih  branitelja u Oluji.

9.29 Na Kninskoj tvrđavi razvija se hrvatska zastava.

Objava Veličanstvena proslava Oluje: Zrakoplovi F-16 nadletjeli Knin pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.