Ugovor je u ime Općine Prozor-Rama potpisao načelnik dr. Jozo Ivančević, a Općina je kroz provedeni natječaj povukla sredstva za manifestaciju Sajam poljoprivrede, prehrane i turizma “Dani šljive” u iznosu od 10.000 KM. Kada je riječ o održivom turizmu Općina Prozor-Rama je povukla sredstva za projekt uređenja korita rijeke Rame, točnije šetnice i izletišta.

Općina je aplicirala projektom “Uređenje korita rijeke Rame-šetnica i izletište za održivi turizam i zaštitu okoliša”– I. faza. Po završetku ove faze slijedi druga faza koja uključuje izgradnju kompletne šetnice, izletišta, postavljanja opreme i info tabli.

Sredstva u iznosi od 30.981 KM namijenjena su za realizaciju prve faze, izrade idejnog rješenja i glavnog projekta te početnih radova. Također, uređenje pristupnih točaka i pristupnih putova te hortikulturno uređenje.

“Rijeka Rama i njezino korito predstavljaju jedan od značajnijih prirodnih potencijala općine Prozor-Rama. Prostor uz rijeku trenutno nije uređen niti valoriziran u turističke i rekreativne svrhe. Projektom se planira uređenje korita, izgradnja šetnice, izletišta i edukativnih sadržaja, što će doprinijeti razvoju turizma i kvaliteti života lokalnog stanovništva. Osim turističke valorizacije, projektom će se provesti i mjere zaštite rijeke i obale, hortikulturno uređenje s autohtonim vrstama i postavljanje edukativnih tabli s porukama o očuvanju okoliša”, pojasnili su iz Općine Prozor-Rama za Ramski Vjesnik.

Ovaj projekt pred sobom ima nekoliko ciljeva: 

• Izraditi idejno rješenje i glavni projekt za uređenje korita i šetnice s izletištem
• Provesti pripremne i početne radove i urediti pristupne točke i putove
• Očuvati i zaštititi prirodno okruženje rijeke Rame
• Podići svijest posjetitelja i lokalnog stanovništva o važnosti zaštite voda i prirode
• Osigurati temelj za realizaciju druge faze projekta,

“Početak realizacije se očekuje uskoro, a usklađen je sa strateškim ciljevima općine definiranim u Strategiji razvoja Općine Prozor-Rama 2022.-2027. godine”, zaključili su iz Općine.

“Potpisanim ugovorima ne sufinanciramo samo manifestacije i projekte, već ulažemo u prepoznatljivost jedinica lokalne zajednice kao pojedinačnih destinacija, očuvanje prirodnih vrijednosti i kvalitetu života naših građana, u skladu sa strateškim razvojnim ciljevima Županije”, kazao je ministar Emil Balavac tijekom današnjeg potpisivanja ugovora s načelnicima i gradonačelnicima hercegovačko-neretvanskih općina i gradova.

Na prijedlog Ministarstva, a nakon provedenog javnih poziva, Odlukom Vlade podržano je ukupno trinaest manifestacija u svih devet jedinica lokalne samouprave, čime se izravno potiču manifestacije koje privlače značajan broj posjetitelja, promoviraju kulturnu, prirodnu i tradicijsku baštinu te jačaju identitet i vidljivost lokalnih sredina. Ministarstvo je ovim sufinanciranjem poslalo jasnu poruku da turizam vidi kao razvojni alat, a ne samo kao sezonsku djelatnost.

“Ministarstvo je ovim sufinanciranjem poslalo poruku kako turizam vidi kao razvojni alat, a ne samo kao sezonsku djelatnost”, stoji u priopćenju.

Dodijeljena sredstva za sufinanciranje manifestacija od značaja za turističku ponudu Hercegovačko-neretvanske županije

Održivo korištenje prostora i zaštita okoliša

Uz manifestacije, Ministarstvo je osiguralo i potporu projektima usmjerenima na održivo korištenje prostora i zaštitu okoliša.Nakon provedene procedure javnog poziva, na prijedlog Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša Vlada HNŽ-a je usvojila odluku o izboru projekata koji će se financirati iz sredstava predviđenih Proračunom HNŽ za 2025. godinu.

U četiri jedinice lokalne samouprave podržano je šest projekata usmjerenih na zaštitu voda i vodenih ekosustava, te osam projekata u sedam jedinica lokalne samouprave koji se odnose na turističku valorizaciju prostora uz vodotoke.

Ministar Balavac je naglasio kako se ovim ulaganjima operativno provode ciljevi Strategije razvoja HNŽ 2021.–2027., posebice u dijelu podizanja kvalitete i konkurentnosti turističkog proizvoda, razvoja javne turističke infrastrukture te zaštite i održivog korištenja prirodnih resursa.

Projekti poput uređenja šetnica, biciklističkih i pješačkih staza, vidikovaca, edukativnih punktova i javnih prostora uz vodotoke doprinose kvaliteti života građana i stvaraju nove, održive turističke sadržaje, navodi se u priopćenju.

Objava HNŽ FINANCIRA 27 TURISTIČKIH PROJEKATA: Općina Prozor-Rama dobiva šetnicu i izletište na rijeci Rami pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Povod projektu su nažalost još uvijek divlje deponije iako je osiguran odvoz otpada za više od 90 posto teritorija Općine Prozor-Rama i obacivanje otpada uz magistralnu, regionalne i lokalne ceste.

U nastavku realizacije projekta „Manje otpada za ugodniji okoliš Prozora-Rame“ sudjelovali učenici iz Prozora i djelatnici JKP „Vodograd“

U projektu „Manje otpada za ugodniji okoliš Prozora-Rame“ koje je provelo JKP „Vodograd“ uz Općinu Prozor-Rama sudjelovali su:

– Veslački klub „RAMA“, Prozor-Rama,
– Udruga građana „GORNJA RAMA KOPČIĆI“, Prozor-Rama,
– Udruga građana „ŠĆIPLJAKA“, Prozor-Rama,
– Udruga građana „USTIRAMA“, Prozor-Rama,
– Osnovna škola Marka Marulića, Prozor-Rama,
– Osnovna škola „Alija Isaković“, Prozor-Rama,
– Javno poduzeće „Radio Rama“ d.o.o., Prozor-Rama,
– JU “KSC” Prozor-Rama, Ramski vjesnik, Prozor-Rama.

Nakon provedenih niza akcija prikupljeno je više od stotinu vreća otpada. Sav prikupljeni otpad dopremljen je u sortirnicu u Eko-park Prozor-Rama gdje se vrši sortiranje otpada za cijelu Općinu Prozor-Rama.

Više pogledajte u video prilogu:

Objava Projektom „Manje otpada za ugodniji okoliš Prozora-Rame“ prikupljeno više od stotonu vreća otpada pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Načelniče, jednom ste nam rekli da je ova 2025. godina bila puna događaja te dosta teška po našu Općinu?

“Tako je, jer je ova godina otpočela nenajavljenim zastojem proizvodnje električne energije zbog remonta u HE Rami. Posljedica zastoja u proizvodnji je prestanak uplata u općinski proračun. Dvoipolmjesečni zastoj doveo je do manjka od jedan i pol milijun KM sredstava koje smo planirali i očekivali. To je dovelo do otežanog financiranja svih obveza i svih transfera koje je Općina uobičajeno vršila.  Ipak, uspjeli smo postupno riješiti situaciju, ispunjavamo sve zakonske obveze, a i naši korisnici nisu u prevelikom kašnjenju svojih obveza.”

Zbog toga nije ni bilo većih kapitalnih projekata u ovoj godini?

“Da, morali smo postupati po zakonskim prioritetima, a oni u prvi plan stavljaju isplate plaća i naknada uposlenicima i plaćanje obveza po kreditima. Tek poslije dolaze transferi korisnicima i eventualno kapitalni projekti. Treba znati da smo u protekle dvije godine imali dosta intenzivno ulaganje u kapitalne projekte, čak 17 milijuna KM, a dio toga smo plaćali i u ovoj godini. To su projekti izgradnje lokalnih putova, završetak gradske tržnice, kupovina zgrade  u kojoj je bila tekstilna tvornica i u kojoj je u tijeku formiranje suvremenog tržnog centra. Poseban projekt u koji smo ulagali zadnjih godina jeste projekt izgradnje tvornice metalskih proizvoda GS Rama, koju smo podržali financijskim poticajem od 2 milijuna KM te infrastrukturnim radovima neophodnim za gradnju tvornice na vrlo teškom i neuvjetnom zemljištu, kojega smo ranije kupili od države BiH. Ukupno smo za projekt GS Rama utrošili oko 4 milujuna KM, ali zato danas imamo u Rami najsuvremeniju metalsku tvornicu koja sada zapošljava 70 djelatnika, a kroz naredno razdoblje očekuje se da će uposliti 250 uposlenika. Svi ti projekti, posebno spomenutih 17 milijuna za projekte u zadnje dvije godine, bili su značajni, ali smo ih, unatoč teškoćama oko smanjenog priliva sredstava u proračun, uspjeli financirati.”

Oporba je na velika zvona najavljivala bankrot Općine?

“To je doista bila njihova vidljiva želja, međutim, Općina se ponaša potpuno odgovorno i sukladno zakonima izvršava svoje obveze, tako da im je propala ta najavljena propast Općine.”

Spomenuli ste kreditne obveze. Jesu li i one nastale za financiranje tih projekata?

“Naravno, sva kreditna zaduženja smo usmjeravali isključivo u kapitalne projekte. Napominjem da smo u zadnjih 15 godina ostvarili čak 130 milijuna kapitalnih projekata. Mislim da takva ulaganja nije imala ni jedna općina u okruženju, čak ni županija. Samo je vodovod, kojim smo vodom opskrbili brojna naša naselja, koštao oko 30 milijuna KM. Za njega smo prihavatili kredit koji je država BiH ugovorila sa Europskom investicijskom bankom, u visini od oko 4 milijuna eura. Za financiranje dijela ostalih  kapitalnih projekata koristili smo i kredite kod domaćih banaka i svi se krediti uredno vraćaju, te će kroz tri godine za povrat ostati samo dio kredita EIB-a koji ima jako dug rok otplate, do 2035. godine. Napominjem da je najveći dio kapitalnih projekata financiran općinskim proračunom, a do sredstava smo dolazili kroz velike borbe, kroz tužbe, kojima smo samo tražili svoja prava na novac koji nam pripada, i izborili se za ta prava. Druga je priča gdje je taj novac odlazio nekad ranije, zašto Rama nije imala veći proračun još od završetka rata, zašto se čekala pomoć i milostinja od političara da se u Rami bilo što izgradi? Ja sam se kao načelnik drugačije postavio, borio se za novac koji pripada Rami, izborio se, i s tim novcem smo napravili ogroman iskorak iz bijede u koju smo bili upali.”

Na kraju godine je ova Općina doživjela veliko nepoštovanje od Federacije. O čemu se radi?

“Pa radi se o nastavku jednog bolesnog i primitivnog odnosa prema Rami. Umjesto da Ramu podržavaju kao mjesto u kojemu žive i Bošnjaci i Hrvati, ljudi svih političkih opredjeljenja, na mnogim se višim razinama Rama ignorira samo zbog toga što ovdje nije na vlasti ni Čovićev ni Cvitanovićev HDZ, niti SDP. Najdrastičniji primjer jeste dodjela 0 KM za našu Općinu od Federalne Vlade koja je nedavno dijelila čak 50 milijuna KM, skoro svim općinama. Žalosno je da jedan predsjednik stranke koji je iz Rame priča o tome i pravda Federaciju i još pri tome izmišlja da je riječ o nekoj kanalizaciji. Riječ je o projektu za vodovod za Paljike koji se potpuno uklapao u javni poziv. Taj projekt je  urađen i mao je potporu nekih županijskih fondova. Općina je itekako sposobna pisati projekte što su dokazala dva velika međunarodna projekta koji su realizrani kao i brojni manji projekti. Zbog projekata se nismo nikada dodvoravali domaćim političarima.  A zanimljivo je da se tu  pojavljuje i nekoliko sitnih političara poznatih po svojim lažima, koji pokušavaju podvaliti da Općina nije ni tražila ta sredstva. Ustvari, u tom cijelom dugogodišnjem ignorantskom odnosu prema ovoj Općini prednjače upravo lokalni političari koji se kao nešto pitaju na višim razinama, a zapravo blokiraju gdje god mogu bilo kakvu  pomoć prema Rami. Tako novci odu u druge sredine, Rami nula, i oni sretni – zar to nije žalosno?”

Projekt GS-RAMA, metalska tvornica, zaslužuje posebno spominjanje?

“Slažem se. Projekt GS Rama smo ugradili i u Strategiju razvoja Općine do 2027. godine, i u Prostorni plan Općine, i time mu dali strateški značaj za našu Općinu. Uz podršku Općinskog vijeća smo ugovorili posebne poticaje kako bismo pomogli realizaciju tog projekta. Rekao sam da smo dali poticaj od 2 milijuna KM, a uložili smo u uređenje terena i u obuke radnika i slično, tako da je tu utrošeno ukupno oko 4 milijuna KM. Sve je pripremljeno za prijem 250 uposlenika, do sada imaju 70 uposlenih, i taj proces ide dalje, jer je otvoren stalni javni poziv za metalske radnike. Najvažnije je da se tvornice vraćaju u Ramu, pa se sada nadamo i novim investitorima, kojima projekt  GS Rame ukazuje na postojanje pozitivnog  poslovnog ambijenta za proizvodne pogone.  Imamo neke najave i lokalnih poduzetnika da će se napokon javiti sa kvalitetnim projektima. Moram i ovdje napomenuti, jer čitatelji trebaju i to znati, da sei pored vidljivog ogromnog značaja tvornice, javljaju oni kojima ona smeta, koji bi bili najsretniji kad bi se ona ugasila. Žalosno je da među tim primitivcima ima i nekih koji se zovu političari. Ipak, narod je ovdje normalan, ne nasjeda na njihove zlobne poteze.”

Da sad malo konkrenije pričamo o idućoj godini, idućem razdoblju. Ima li u najavi novih projekata, čule su se informacije oko turizma?

“Da, tu smo imali početne razgovore sa  grupom njemačkih investitora koji su došli sa gospođom Snježanom Köpruner iz GS HOLDING Regensburg. Oni su odličan partner, sada zajedno rješavamo idejne skice turističkih projekata, posla se prihvatio arhitektonski studio iz Zadra, čuveni arhitekt, akademik Bašić, koji je inače kreator zadarskih Morskih orgulja i Pozdrava suncu,  a to su sada svjetske atrakcije. On rade idejne skice vidikovca Zahum i Izlaz, plus za lokaciju na Šćitu i još neke lokacije koje je on već obišao i gledao. Dakle, ako ostane zainteresiranost ovih ulagača, Rama bi mogla dobiti jedan reprezentativan objekt, odnosno više njih, i oni će jako puno značiti ovoj općini. Oko ovog pitanja bih rekao i da nam treba rješenje za smještaj Veslačkog centra, jer sad oni imaju problem, jer se u dijelu objekta u kojem je smješten ovaj projekt eurospkog značaja odlučilo  praviti nešto kao restoran, a  to brzo postane  birtija, možda i kladionica, kockarnica… sve neprimjereno kulturnim i duhovnim vrijednostima samostana Šćit, koji je preko puta te lokacije.”

Spominjete Šćit, imenovan je novi gvardijan, može li se očekivati razgovor oko staračkog doma na Šćitu?

“Razgovori su otpočeli, imali smo nekoliko sastanaka. Do sada smo bili konkretni, obje strane su tražile i predlagale neko rješenje. Nadam se da neće biti kao sa ranijim gvardijanom, kad se jedno dogovaralo, a sutra se drugačije radilo. Općina i ja osobno smo zainteresirani da se projekt završi i stavi na korištenje i našim starijim osobama i da u njemu nađe posao tridestak naših sugrađana.”

Hoće li ove godine biti još nekih projekata?

“Bit će, jer smo usvojili proračun za 2026. godinu i sada možemo detaljnije planirati. Sve će ovisiti o tome koliko ćemo imati novaca, hoće li biti iznenadnih prekida proizvodnje, kakva će iduća godina biti hidrološki… Vjerujem da ćemo uspjeti uraditi još  neke dionice  lokalnih putova, da ćemo raditi  pripreme za korištenje ostalog dijela Poslovne zone Izlaz.”

Vjerojatno će veći projekti čekati rješavanje novog sudskog spora s Elektroprivredom?

“Tako je, nismo posustali u traženju svojih prava. Postoji naša tužba protiv Elektroprivrede HZ HB Mostar vrijedna oko 20 milijuna KM, nadamo se da će se uspješno završiti. Međutim, vidimo da druga strana radi velike pritiske na sud, na vještake, tako da se proces stalno odgađa. Ali, i mi se borimo, pišemo institucijama koje su iznad suda, tražimo ubrzanje procesa… Uglavnom, kroz ta sredstva moći ćemo raditi velike projekte kao što je završetak  lokalne putne mreže, kanalizacija oko Ramskog jezera,  Ramski trg i zgrada za Muzej Rame  i za Galeriju umjetnina… To su sve veliki projekti, ali važni su ovom narodu. Zato vrijedi boriti se i dalje za svoja sredstva i uložiti ih u stvaranje još ugodnijeg ambijenta za život u našoj općini Prozor – Rama. Na kraju bih zaželio svim sugrađanima uspješnu, mirnu i sretnu 2026. godinu.”

Objava Dr. Jozo Ivančević, načelnik Općine Prozor-Rama, o 2025. i planovima za 2026. godinu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Kobašlija je rođen u Jugoslaviji, točnije Banjoj Luci 1975. godine. Zemlju napušta u ratu, a zatim privremeno boravi u njemačkom izbjegličkom kampu da bi 1997. godine emigrirao u Jacksonville, Florida. Potom je diplomirao slikarstvo na Državnom sveučilištu Montclair.

“37 pogleda na Ramu” do sada je mogla vidjeti publika u Zagrebu, a Kobašlija je najavio i izložbe u Ljubuškom i Umjetničkoj galeriji BiH u Sarajevu.

“Općini Prozor – Rama, na čelu sa načelnikom dr. Jozom Ivančevićem, kao izraz iskrenog poštovanja prema narodu Rame, darujem svoja djela –  trideset umjetničkih slika po popisu koji je sastavni dio ove darovnice. Neka ova djela ukazuju na moju veliku ljubav prema prirodi i svim ljepotama Rame, posebno Ramskog jezera, prema narodu Rame koji me prihvatio kao rođenog u Rami, a napose i na moje poštovanje prema načelniku općine Prozor – Rama, dr. Jozi Ivančeviću, i njegovim suradnicima.” , stoji u Kobašlijinoj Darovnici.

Foto: Amer Kobašlija, M.T.

“Ovo što sam radio prihvaćeno je dobro i korektno i ima smisla da te slike ostanu ovdje, da budu tu. One će kada Prozor-Rama dobije galeriju biti dio likovne zbirke”, kazao je Kobašlija za Ramski Vjesnik.

Načelnik Općine Prozor-Rama dr. Jozo Ivančević osvrnuo se na vrijedu donaciju

“Zahvaljujem gospodinu Ameru Kabašliji osobno i u ime Općine Prozor-Rama na ovom nesebičnom i vrijednom daru, jer na taj način pomaže Ramu i njezino promicanje u kulturnom i svim drugim segmentima.  Vrijedna donacija slika umjetnika Amera Kobašlije je neobičan i neočekivan događaj.  Sve je došlo spontano preko našeg sugrađanina Luke Markešića koji je bio domaćin Ameru Kobašliji tijekom posjeta Rami. Izrazio je želju darovati nekoliko slika koje su nastale u vrijme boravka u Rami. Sve to nas je zainteresiralo te smo upoznali Kobašlijin rad. Dogovorili smo sastanak i uvidjeli veliku iskrenost i dobronamjernost. Tada je izrazio svoje divljenje prizorima Ramskog jezera i prirode oko njega, a narod koji je upoznao i s njim razgovarao ostavio je ugodan dojam.  da je narod s kojim se susretao ostavio na njega ugodan dojam. Rekao je da neće darovati nekolicinu slika, darovat će Općini i narodu Rame svih dvadeset pet slika koje do tada naslikao ovdje u Rami, pa i još poneku koju je otpočeo raditi. Pojasnio je da ne želi nikakav novac, ali da bi mu značilo da napravimo izložbu njegovih slika u našoj općini i u drugim mjestima. Bili smo ugodno iznenađeni tim stavom”, kazao je.

Uskoro izložba u Rami

Načelnik Ivančević je također dodao da je organizirana izložba u Zagrebu koja je nazvana “37 pogleda na Ramu” i bila je vrlo uspješna i gledana. Otvaranju je prisustvovala i veleposlanica BIH u Hrvatskoj, kao i veleposlanik Japana, odakle dolazi Kobašlijina supruga.

Nakon te izložbe slike su vraćene u Općinu te su  dobile  inventurne brojeve i popisane su kao vlasništvo Općine.

“Planiramo napraviti izložbu u Prozor-Rami čim budemo imali odgovarajući prostor. Do tada ćemo tijekom 2026.  godine organizirati izložbu u Sarajevu. Slike su vrijedne i s njima smo obogatili naš dosadašnji zavidan fundus”, kazao je dr. Jozo Ivančević, načelnik Općine Prozor-Rama.

Izložbu u Zagrebu popratio je katalog koji su obogatili i tekstovi likovnog kritičara Feđe Gavrilovića i književnika Miljenka Jergovića.

“Oni, naravno, imaju drugačije pristupe, jedan kao književnik, jedan kao kritičar. Znam da su me oba teksta dirnula. Projekt je prihvaćen jako lijepo, što od njih dvojice, a nadalje gdje je izložba bila zabilježena u publikacijama u Hrvatskoj i BiH”, dodao je Kobašlija.

Foto: Amer Kobašlija, M.T.

Vizualna upečatljivost

“Osjećam neku jaku sponu s ovim krajem koja se formirala možda igrom slučaja. Ja kao čovjek iz ovih krajeva, otišao sam kao dijete tih ružnih 90-ih. Da bih otkrio Ramu sa svojom curicom prije par godina kad sam tu zalutao i primijetio tu prelijepu vodu. Naučio više o toj vodi koja se povlači i vraća. Kad se povuče, kao da izrone duhovi prošlosti koji polariziraju ova naša, ionako odveć turbulentna vremena. To je meni bilo jako interesantno, kada je u pitanju kontekst i simbolizam, a vizualno jaku upečatljivo. Vidio sam tu neke veze između samog sebe, svog odrastanja, života negdje vani. Odlaski-dolasci, kako mene kao pojedinca tako i ovog cijelog društva i naroda, naša sudbina je takva”, pojasnio je Kobašlija te istaknuo kako je uvijek zatečen ljepotom i bogatstvom kojeg nema na mnogo prostora.

“To treba biti cijenjeno i voljeno”, zaključio je.

S akademskim slikarom svjetskog glasa razgovarali smo još u siječnju ove godine, a intervju pročitajte u nastavku:

Bosanskohercegovačko-američki slikar Amer Kobašlija u posjetu Rami

Mladen Topić/Ramski Vjesnik 

Foto: Amer Kobašlija, M.T.

Foto: Amer Kobašlija, M.T.

Foto: Amer Kobašlija, M.T.

Objava Amer Kobašlija darovao 30 umjetničkih slika Općini Prozor-Rama pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Pred vijeće je najprije stavljeno izvješće o izvršenju proračuna za period od 1.1. do 30. 9. 2025. godine. Ukupna planirana sredstva u proračunu Općine Prozor-Rama za 2025. godinu su iznosu od 24.978.000,00 KM, a obuhvaćaju prihode i primitke koji se planiraju ostvariti u 2025. godini. U navedenom razdoblju su ostvarena sredstva u iznosu od 19.550.641,00 KM ili 78,27% u odnosu na planirano.

Porezni prihodi su tijekom 9 mjeseci bilježili očekivanu realizaciju koja iznosi 2.934.041,00 KM, odnosno 78,79 % od planirane vrijednosti. Neporezni prihodi planirani su u iznosu od 12.990.200,00 KM, a ostvareni su 8.022.539,00 KM ili ostvarenje neporeznih prihoda od 61,76 %. Tekući transferi i donacije su planirani u iznosu od 1.747.000,00 KM, a ostvareni u iznosu 770.902,00 KM što je 44,13 %. Primitci su planirani u iznosu 6.237.000,00 KM, a ostvareni u iznosu od 7.603.159,00 KM.

Rashodi i izdaci

Ukupni rashodi i izdaci planirani u Proračunu Općine Prozor-Rama za 2025. godinu su 24.978.000,00 KM, od čega je do 30.09.2025. godine izvršeno 16.999.208,00 KM što je 68,06% u odnosu na planirano.

U izvještajnom razdoblju pozicija kapitalnih transfera realizirana je u iznosu od 36.800,00 KM što je 6,34% u odnosu na planiranih 580.000,00 KM. Na poziciji kapitalnih izdataka izvršeno je 69,77%, odnosno 6.173.441,00 KM u odnosu na planiranih 8.848.900,00 KM.

Za otplatu duga po kreditima planirano je 4.386.820,00 KM, Odlukom Načelnika o preraspodjeli iznos je povećan na 4.544.015,00 KM od čega je u razdoblju 01.01.2025.-30.09.2025. godine otplaćeno 4.544.015,00 KM što je 100,00% od planiranog.

U ovom razdoblju je otplaćena i kamata u iznosu od 374.939,00 KM.

Vijeće je na današnjoj sjednici razmatralo i Nacrt Proračuna Općine Prozor-Rama za 2026. godinu. Proračun za sljedeću godinu sastoji se od prihoda i primitaka te rashoda i izdataka u iznosu od 18.888.800,00 KM.

„Unatoč smanjenjima, ipak su predviđena sredstva za volontiranje mladih, za studentske stipendije, za jednokratne pomoći siromašnim sugrađanima, za naknade novorođenoj djeci, za pomoć pri polasku u osnovnu školu. Na stavci transferi za socijalnu i zdravstvenu zaštitu predviđen je iznos od 1.827.000,00 KM. Sredstva će se dodjeljivati i za sportske aktivnosti, za kulturu i kulturnu baštinu ( transferi za sport i kulturu 1.020.000,00 KM), kao i za obrazovanje. Podržat će se rad autobusnog kolodvora i sortirnice otpada, usluga koje se ne mogu tržišno naplatiti u dovoljnom iznosu, ali su jako potrebne našim sugrađanima“, kazali su ranije za Ramski Vjesnik iz Općine Prozor-Rama.

Prijedlog za javnu raspravu o Nacrtu Proračuna je 8.12. 2025. u 11 u kinodvorani Doma kulture.

Nacrt Proračuna je usvojen s 11 glasova ZA, 8 glasova PROTIV te 2 glasa SUZDRŽAN.

NACRT PRORACUNA ZA 2026. (1)

Prijedlog Odluke o postupku i uvjetima za legalizaciju građevina izgrađenih bez pravomoćnog odobrenja za gradnju također se našao na današnjoj sjednici OV Prozor-Rama.

Pred vijeće je stavljen i Prijedlog Odluke o načinu i postupku davanja u zakup poslovnih prostorija Općine Prozor-Rama u objektu Gradska tržnica Prozor-Rama.

Ovom Odlukom utvrđuju se kriteriji i mjerila, uvjeti, način i postupak dodjele u zakup poslovnih prostorija, zasnivanje, trajanje i prestanak zakupnog odnosa u Gradskoj tržnici u Prozoru.

Financijska sredstva koja se ostvare davanjem poslovnih prostora u zakup predstavljaju prihod Proračuna Općine Prozor-Rama.

Iznos od 25 % sredstava prikupljenih od zakupa poslovnih prostorija, mjesečno će se izdvajati i koristiti za investiciono održavanje i ulaganja u rekonstrukciju (obnovu) poslovnih prostora u vlasništvu Općine Prozor-Rama.

Mjesečna visina zakupnine utvrđuje se prema vrsti poslovne djelatnosti koja se obavlja u poslovnoj prostoriji kako slijedi: – Trgovačka i uslužna djelatnost 5 KM po m2 te ugostiteljska djelatnost 3 KM po m2. Zakupac je dužan plaćati sve komunalne troškove koji terete poslovnu prostoriju prema računima davatelja komunalnih usluga i komunalnu naknadu.

Nakon usvajanja odluke slijedi natječaj za zakup spomenutih prostorija.

Prijedlog Odluke je usvojen sa 17 glasova ZA te 4 glasa SUZDRŽAN.

Tijekom današnje sjednice vijeće je također razmatralo i usvojilo Prijedlog Odluke o davanju suglasnosti na Statut JU Centar za prevenciju, rehabilitaciju i edukaciju Općine Prozor-Rama. Ovim Statutom uređuju se pitanja od značaja za rad Javne ustanove Centar za prevenciju, rehabilitaciju i edukaciju Općine Prozor-Rama

Prijedlog Odluke je usvojen jednoglasno s 21 glasom ZA.

Tijekom današnje sjednice je usvojen i prijedlog rješenja o razrješenju članova Skupštine JP Radio-Rama. Razrješuju se članovi Skupštine: Ivana Marić i Ana Burić, iz razloga podnesenih ostavki.

Prijedlog Odluke je usvojen 14 glasova ZA i 7 glasova SUZDRŽAN.

Također, razrješen je i član Školskog odbora Osnovne škole “Veselko Tenžera” u Uzdolu, Božana Nikolić iz reda djelatnika, zbog davanja ostavke. Predložen je i usvojen prijedlog o konačnom imenovanju člana Školskog odbora.

Prijedlog Odluke je usvojen s 20 glasova ZA, jedan vijećnik se nije izjasnio.

Vijećni su pitali postoje li nove informacije o imenovanju vršitelja dužnosti ravnatelja u Domu za stare i nemoćne “Rama” na Šćitu. Načelni Ivančević prije službenog zaključka kojeg je iznio vijećnicima pojasnio i dvije opcije o kojima se na pregovorima razgovaralo. Jedna od opcija je bila da se Općina Prozor-Rama odrekne 1/3 vlasništva i da Dom na upravljanje Humanitarnoj organizaciji “Kuća mira”, a da se prethodno utvrdi vrijednost izgrađenog objekta i odredi kompenzacija za spomenuti dio vlasništva.

Druga opcija je da se nastavi zajednički u proces otvaranja Doma, ali da “Kuća mira” nastavi s financijskim ulaganjima do otvaranja Doma, sukladno dvotrećinskom vlasništvu.

Objava Općinsko vijeće Prozor-Rama održalo redovitu 12. sjednicu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Na lokalitetu Gradac u tijeku radovi na konzervaciji novootkrivenih objekata

Istraživanja na Gracu provode se  od 2017. godine. Voditeljica istraživanja je prof. dr. Snježana Vasilj.  Ovaj lokalitet ponudio je zanimljiv presjek življenja na ovom području tako da su pronađeni tragovi života od prije više od tri tisuće godine pa preko Rimskog carstva  do početka Srednje vijeka. Pronađena je rimska cisterna (čatrnja), zatim crkva s krstionicom iz 5 ili 6 stoljeća te mnoštvo drugih arheoloških dokaza života na Gacu i okolici.

Cjelokupna istraživanja financira Općina Prozor-Rama uz manje podrške kroz projekte Via Dinarica i Caritasa Švicarske.

Upravo ta istraživanja bila su povod da se po prvi put postavi arheološka izložba dijela pronalazaka na Gracu, ali i s drugih lokaliteta u Rami kao što su Varvara i Klek te sam Prozor.

Dio pronalazaka je pripremio i izložbu postavio prof. dr. Darko Periša uz stručnu pomoć prof. dr. Snježane Vasilj.

„Na stalnoj izložbi postavljen je uski izbor atraktivnijih arheoloških nalaza s Graca, ali i nekoliko drugih nalazišta u Rami. Zbog ograničenosti prostora i izložba je ograničena, ali treba imati u vidu da je to prva izložba te vrste u Prozoru. Ona na prvom mjestu ima cilj predstaviti stanovnicima Prozora i cijele Rame dio rezultata arheoloških iskopavanja koja je njihova Općina Prozor-Rama financirala vlastitim sredstvima uz ograničenu pomoć Međunarodne zajednice. To je također edukativna izložba koja ima cilj podučiti ljude o prošlosti njihovog zavičaja“, kazao je autor izložbe prof. dr. Darko Periša.

Uz postavljenu izložbe pripremljen je i video materijal o tijeku istraživanja na brdu Gradac.

Svi koji dođu poslom, ali i ciljano u zgradu Općine mogu pogledati izložbu svakim radnim danom od 8 do 16 sati.

Pokrovitelj izložbe su Općina Prozor-Rama i Caritas Švicarske.

Objava Izložba: „Nova arheološka istraživanja u Rami“ pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Međutim, sve što je ustanovljeno je da se svi zajedno prema vlastitom nahođenju vrte u začaranom krugu bezakonja u šumarstvu, a najviše ispaštaju šume, kojih u ovoj općini svakim danom sve više nestaje. Rijetki su primjeri kada se domaće stanovništvo pobunilo protiv nezakonite sječe, primjer je protest u Orašcu, kada su mještani fizički zatvorili cestu kojom poduzeće nezakonito izvlači šumu.

Od tematske sjednice Općinskog vijeća Prozor-Rama prošle su tri godine, i apsolutno ništa se nije dogodilo po pitanju nezakonite sječe šume, jer Hercegovačko-neretvanska županija nama zakona od 2013. godina, a poduzeća su i tada sjekla šumu prema zastarjelim planovima sječe.

O svemu detaljnije pročitajte na sljedećem linku:

TEMATSKA SJEDNICA: Šumarstvo u začaranom krugu bezakonja, bez rješenja na vidiku

Općinu Prozor-Rama je u veljači 2024. godine posjetio i novi ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Mario Jurica, kojeg smo tada upitali što se događa sa zakonom o šumama, zašto nije konačno donesen i hoće li ga uopće biti.

“Mi smo išli formom Prijedloga zakona 2020. godine, ali nije imao većinu u Vladi, pa tako da nije išao ni na Skupštinu. Sadašnja Vlada je u svom ekspozeu najavila da će raditi na Zakonu o šumama. Mi smo već na jednoj od prethodnih sjednica odabrali radnu grupu za izradu Zakona o šumama i naravno da nam je on prioritet. Godišnje se gubi baš dosta sredstava, preko 10 milijuna. Mi smo već ovih desetak-dvanaest godina nepostojanja Zakona o šumama izgubili dovoljno sredstava da smo sazrjeli da konačno iznađemo rješenje i donesemo taj Zakon o šumama. Najveći problem nije u zakonu kao zakonu, već u gospodarenju šumom”, kazao je tada ministar.

Jurica je tada istaknuo kako nije problem zakon, koliko je problem gospodarenje šumama.

“Trenutno imamo tri društva i radit ćemo na tome da ih, ili ujedinimo ili… Skupština je 2006. godine osnovala Javno poduzeće ‘Šume Hercegovačko-neretvanske’ i tad je trebalo spojiti druga dva društva ili ugasiti. Ali, to je već davna prošlost. Naravno da ćemo mi dati napora da konačno donesemo taj zakon”, kazao je Jurica prije godinu dana.

Foto: Mario Jurica

“Oni koji su u ime poduzeća Herceg-Bosna gospodarili šumama za sobom su ostavili stravu i užas”

Šume i šumsko zemljište općine Prozor-Rama, a koje je bilo pod gospodarenjem poduzeća koje je otišlo u stečaj JP „Šume Herceg-Bosne“, dodijeljene su u posjed državi BiH, a promjena posjednika je upisana u katastar u Općini Prozor-Rama. Međutim, poduzeća u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, iako nemaju Ugovor o gospodarenju šumama. Suglasnost niti Plan gospodarenja ispred županijskog ili federalnog resornog ministarstva cijelo vrijeme neometano i nelegalno vrše sječu šume

Općina Prozor-Rama raspolaže sa oko 47,7 tisuća hektara ukupnih površina i  pripada među tri najveće općine u HNŽ-u. Šume i šumsko zemljište na području Općine Prozor – Rama prostire se na površini 23.091,00 ha, od čega su u državnom vlasništvu 20.982,00 ha ili 91%, a u privatnom vlasništvu 2.109,00 ha ili 9%.

Stanje u oblasti gospodarenja šumama je pak zakonski još neuređeno

“Na nivou Federacije BiH ne postoje propisi za oblast šumarstva, obzirom da je Ustavni sud F BiH, Presudom broj: U-26/08 od 14.04.2009. godine („Službene novine FBiH“, broj: 36/09), stavio van snage Zakon o šumama koji se mogao primjenjivati do 27.11.2009. godine, a Presudom broj: U-28/10 od 23.04.2011. godine („Službene novine FBiH“, broj: 34/11), Ustavni sud FBiH je stavio van snage Uredbu o šumama i ista se mogla primjenjivati do 06.12. 2011. godine”, kažu iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva na upit Ramskog Vjesnika o stanju u oblasti gospodarenja šumama

Ministarstvo smo upitali tko ima dozvolu gospodariti šumskim dobrom ukoliko nema zakona koji to regulira.

“Kao posljedica nedonošenja federalnog propisa za oblast šumarstva, devet županija/kantona je donijelo svoje propise za oblast šumarstva i na različite načine je uređeno upravljanje i gospodarenja šumama, pitanje vlasništva kao i izdvajanje financijskih sredstava za korištenje, zaštitu i unapređenje šuma, a jedino u Hercegovačko-neretvanskoj županiji/kantonu nije donesen propis za oblast šumarstva“, dodaju iz Ministarstva.

Foto: Volujak

Iz ovog Ministarstva kažu kako na donošenju Zakona o šumama intenzivno rade 13 godina

“Vezano za donošenje Zakona o šumama HNŽ/K obavještavamo Vas da od 2012. godine Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ/K u kontinuitetu radi na izradi Zakona o šumama. Na XXVIII sjednici Skupšine H-NŽ/K održane 19.11.2013. godine usvojen je Nacrt Zakona o šumarstvu H-NŽ/K i donesen Zaključak broj: 02-01-XXVIII-332/13 kojim se prihvaća Nacrt Zakona o šumarstvu H-NŽ/K kao dobra osnova za izradu prijedloga. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je nakon ugrađenih primjedbi i sugestija izradilo Prijedlog Zakona o šumama HNŽ/K i tijekom 2014. godine isti uputilo Vladi H-NŽ-K, ali zbog primjedbi i sugestija zainteresiranih strana između ostalih i jedinica lokalne samouprave kao i Saveza općina i gradova F BiH, isti je vraćan više puta na usuglašavanje i doradu. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ/K je uz akt broj: 11-02-1788-8/13 od 16.05.2014. godine uputilo Stručnim službama Vlade HNŽ/K Prijedlog Zakona, ali je zbog dostavljanja primjedbi i sugestija zainteresiranih strana isti ponovno vraćen na usuglašavanje”, pojašnjavaju nam iz Ministarstva.

Nakon dostavljanja mišljenja, primjedbi i sugestija od strane Saveza gradova i općina FBiH, svih općina u HNŽ, Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave HNŽ, Ministarstva financija HNŽ i Ureda za zakonodavstvo Vlade HNŽ koje su dostavljane tijekom 2015. i 2016. godine usuglašen je tekst Prijedlog Zakona o šumama HNŽ i isti je 2016. godine upućen na Vladu HNŽ, ali je zbog primjedbi i sugestija zainteresiranih strana opet vraćen na usuglašavanje i doradu.

“Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ/K je uputilo Prijedlog Zakona o šumama HNŽ-K na Vladu H-NŽ/K uz akt broj:11-02-2146/20 od 18.11.2020. godine. Na 144. sjednici Vlade HNŽ/K koja je održana 31.03.2021. godine razmatran je Prijedlog Zakona o šumama HNŽ/K i donesen je Zaključak Vlade HNŽ/K broj: 01-1-02-873/21 od 31.03.2021. godine kojim se zadužuje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da obavi dodatna usuglašavanja o Prijedlogu Zakona o šumama HNŽ/K i nakon toga dostavi Vladi konačan Prijedlog Zakona. Aktom broj: 08-02-1-1474/21 od 27.04.2021. godine općina Konjic je uputila Ministarstvu primjedbe i sugestije na Prijedlog Zakona o šumama HNŽ-K koji je razmatran na 144. sjednici Vlade HNŽ-K, a aktom broj: 01-22-971/21 od 30.04.2021. godine općina Jablanica uputila je Ministarstvu primjedbe i sugestije na Prijedlog Zakona o šumama HNŽ-K. Ministarstvo je izmjenama predmetnog Prijedloga Zakona o šumama uvažilo veći dio primjedbi i sugestija navedenih općina i zadnja verzija Prijedloga Zakona o šumarstvu H-NŽ-K upućena je Vladi H-NŽ-K uz akt broj:11-02-2146-2/20 od 05.09.2022. godine”, zaključili su iz Ministarstva temu radu na zakonu o šumama.

Što se tiče Zakona o šumama na nivou FBiH, isti je tek u radnom materijalu

Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva smo upitali je li onda sječa koju vrše “Šume Hercegovačko-neretvanske” d.o.o. zakonita te planiraju li odgovorne institucije spriječiti devastaciju šuma u općini Prozor-Rama. Ukoliko je sječa ovog poduzeća legalna, imaju li onda i privatnici pravo sječe bez mogućih posljedica.

“Na području Hercegovačko-neretvanske županije/kantona sječu vrši više poduzeća šumarstva i to Šumarstvo ‘Srednje neretvansko’ d.d. Mostar, Šumarstvo ‘Prenj’ d.d. Konjic i Šumsko gospodarsko društvo ‘Šume Hercegovačko-neretvanske’ d.o.o. Mostar. Sva navedena poduzeća šumarstva vrše sječu i promet šumskih drvnih sortimenata iako nemaju potpisane ugovore o prijenosu poslova gospodarenja šumama i šumskim zemljištem sa nadležnim ministarstvima, kao ni suglasnosti na planove gospodarenja šumama od nadležnih ministarstava, što je bilo propisano ranijom zakonskom regulativom za oblast šumarstva”, odgovaraju iz Ministarstva.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ ne izdaje suglasnosti na planove gospodarenja navedenim poduzećima šumarstva

Sva navedena preduzeća vrše sječu bez nadzora, kako kantonalne, tako i federalne šumarske inspekcije i najčešće vrše sječu u kategoriji visokih šuma koje su bolje kvalitete, a i otvorenost i pristupačnost tih područja je bolja.

Najčešće se sječa vrši prema tržišnim potrebama za sortimentima po vrstama drveća. Zbog nepostojanja Zakona o šumama javlja se veliki problem kod sječa u privatnim šumama gdje se na osnovu izvoda iz zemljišnih knjiga vrši sječa privatne šume a pri tome se ne uvažavaju principi šumarske nauke i prakse,naime vrše se gole sječe i time se narušava ekološka stabilnost šumskih sastojina i u državnom vlasništvu.

“Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ/K uložilo je veliki trud i napore kako bi se zaštitili šuma i šumsko zemljište kao dobro od općeg interesa, interese djelatnika u oblasti šumarstva i interese Javnog poduzeća Šumsko gospodarsko društvo „Šume Hercegovačko neretvanske“ d.o.o. Mostar koje je tada važećim zakonom steklo prava i koje je utemeljila sukladno tom zakonu Skupština HNŽ/K, ali i pored toga nisu polučeni veliki rezultati jer je oblast šumarstva i svi resori koji su povezani sa istom u dugogodišnjoj pravnoj nesigurnosti”, dodaju iz Ministarstva o radu spomenutog poduzeća.

Tijekom 2011. godine Uprava za šumarstvo je podnijela kaznene prijave protiv svih poduzeća šumarstva sa područja HNŽ i za iste su nadležna tužiteljstva donijela naredbe o neprovođenju istrage

“Vezano za prijave o nelegalnoj sječi šume na području cijele županije/kantona, pa i na području općine Prozor-Rama, možemo istaći da čuvari šuma Uprave za šumarstvo kontinuirano vrše nadzor na područjima gdje se vrši sječa, o čemu sačinjavaju zapisnike temeljem kojih se podnose prijave nadležnim sudovima i tužiteljstvu”, kažu u Ministarstvu.

Također, Uprava za šumarstvo nadležnom tužiteljstvu podnosi kaznene prijave protiv fizičkih i pravnih osoba za koje postoji osnovana sumnja da su počinili krivično djelo šumske krađe, ali ti postupci traju dugo i podnesene krivične prijave se često obustavljaju zbog nedostatka dokaza, a prekršajne prijave su odbacivane zbog nepostojanja materijalnog propisa koji regulira oblast šumarstva.

Obzirom da ne postoji zakon kojim se regulira oblast šumarstva ne postoji mogućnost podnošenja prekršajnih prijava

Tijekom 2021. godine Šumarska inspekcija Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ podnijela je krivične prijave protiv Šumarstva „Prenj“ d.d. Konjic, Šumarstva „Srednje neretvansko“ d.d. Mostar i Šumskog gospodarskog društva „Šume Hercegovačko neretvanske“ d.o.o. Mostar zbog bespravnih sječa na području općina na kojima navedena poduzeća vrše sječu.

Županijsko tužiteljstvo HNŽ obavijestilo je Ministarstvo da se neće provoditi istraga protiv naprijed navedenih poduzeća šumarstva

“Donošenje Zakona o šumama na nivou kantona/županije ili F BiH,je osnovni preduvjet da se uredi oblast šumarstva na području Hercegovačko-neretvanske županije/kantona. Zakonom bi se uredilo tko i na koji način vrši upravljanje šumama,tko i na koji način vrši gospodarenje šumama na području HNŽ/K”, zaključuju iz ovog Ministarstva.

Foto: Općina Prozor-Rama

Osvrt na odgovore i obrazloženje iz Ministarstva tražili smo i od Općine Prozor-Rama

Općina Prozor-Rama u proteklom je periodu pokazala veliku aktivnost kada je riječ o sprječavanju nelegalne sječe državnih šuma u ovoj općini. Nadležne službe su nam ovom prilikom dale uvid u brojne prijave nezakonite sječe tuđe šume, kao i brojne inspekcijske zapisnike o neprihvatljivoj sječi šume od strane onih koji nisu vlasnici upravo te posječene šume.

Obrazloženja Županije u Općini Prozor-Rama smatraju smiješnima 

Odnos HNŽ i nadležnog ministarstva očit je primjer kako izbjegavati zaduženja i obaveze, a jedan od najvrijednijih resursa prepustiti kriminalu.

“Vidi se samo razvlačenje, vide se glumatanje da se kao nešto radi, a da se zapravo ništa se ne uradi. Za oblast šumarstva nadležne su Županija i Federacija, obje po tom osnovu primaju novac iz javnih prihoda koje uplaćuju građani. I dok sve županije/kantoni u Federaciji imaju svoje zakone kojima reguliraju oblast šumarstva, naša županija samo glumi”, kažu nam iz općinskih službi.

Ovakav odnos nadležnih prema gospodarenju šumama ne traje od jučer, jasan je primjer i objašnjenje HNŽ kako oni nemaju, ili nisu pronašli odgovor na ovakvo stanje punih 16 godina!

Foto: Jozo Ivančević

“Naše šume su prepuštene kriminalu i kriminalcima, šumokradicama. Oni koriste činjenicu da Općina nije nadležna za šume i koriste političku bliskost sa Županijom kako bi što više sjekli tuđu šumu. Zaustavljamo to koliko god možemo, i da nismo bili ustrajni, danas u ovoj općini ne bi nikako bilo šuma. Najveća potpora u tome bili su nam lokalno stanovništvo, ono nam je dosta pomoglo. Samo ono može zaustaviti ovaj kriminal oko šuma, a Općina će im pružiti potrebnu potporu. Jer, svjedoci smo da su od dosadašnje sječe korist imali svi drugi a najmanje mi žitelji Rame“, komenitirao je stanje sa šumama dr. Jozo Ivančevič, načelnik općine Prozor-Rama.

“Vjerujemo da je tako. Vidimo to i iz ovog nadugo i naširoko sročenog odgovora Županije. To da bi netko iz Županije volio da nemamo ni šume, ni vode, ni lovište ni mnogo toga, nam je odavno jasno. Ali, postaje jasno da se i tom javašluku i kriminalu možemo oduprijeti, pokazuju to i nalazi inspekcija, ali još više i sve češći bunt lokalnog stanovništva koje postaje svjesno važnosti prirodnih resursa u svojoj okolini”, zaključio je Ivančević.

Foto: Šume Prozor-Rame nisu same!

Objava Hoće li ramske šume doživjeti donošenje Zakona o šumama pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objekt tržnice raspolaže s 687 četvornih metara. Općina Prozor-Rama je za izgradnju otkupila 1800 kvadrata zemljišta. Projekt je ovo vrijednosti 1.566.992,57 KM, a izvođač radova je širokobriješki “A3” prema projektu poduzeća “Plan” d.o.o. Prozor-Rama.

Ovih dana bit će izvršen tehnički pregled nakon čega će uslijedit će izdavanje uporabne dozvole. Nakon toga uslijedit će preseljavanje zelene tržnice.

Tijekom obilaska tržnice načelnik Ivančević je kazao da će zelena tržnica biti stavljena u funkciju do kraja mjeseca, a ovdje će se moći prodavati domaći proizvodi. Osim zelene tržnice zgrada će imati poslovne prostore za mesnicu, ribarnicu, restoran i dr.

FOTO/VIDEO: Završni radovi na zelenoj tržnici u Prozoru

Objava Izgradnja tržnice u Prozoru pri samom kraju, početak rada predviđen do kraja travnja pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Nakon završetka radova polaznici vrtića sa svojim odgajateljicama, stručnim i pomoćnim osobljem preselili su u novu zgradu 15. travnja 2024. godine.

Mališani iz vrtića “Ciciban” od danas imaju novi dom

Svečano i službeno otvaranje vrtića bilo je 23. svibnja 2024. godine.

Službeno otvoren vrtić “CICIBAN” u Prozoru

Osim izgradnje ove zgrade općina Prozor-Rama je potpuno opremila nove prostorije suvremenim namještajem i pomagalima.

Tu je i redovno financiranje  ustanove. Samo tijekom 2024. godine za potrebe Dječjeg vrtića “Ciciban” u Prozoru Općina je izdvojila više od milijun maraka. Za subvencioniranje boravka polaznika isplaćeno je 660.600, 00 KM, dok je za  opremanje vrtića također  Općina izdvojila 433.330,00 KM što ukupno čini 1.093.930,00 KM izdvajanja Općine.

Trenutno je u vrtiću 127 polaznika.  Dio troškova smještaja  plaćaju roditelji koji su tijekom 2024. godine uplatili 132.718,70.

Ravnateljica vrtića “Ciciban” Marija Stojkić je kazala: „Izgradnjom i prelaskom u novu zgradu vrtića povećao se i kapacitet djece koji pohađaju ovu Ustanovu, tako da je u ovoj pedagoškoj 2024./2025. godini upisano 127 djece raspodjeljenih u 6 odgojno obrazovnih skupina od toga 2 jasličke i 4 vrtićke skupine. Roditelji imaju mogućnost biranja boravaka djeteta u vrtiću na kratki, poludnevni i cjelodnevni.“

FOTO/VIDEO: Pogled u Dječji vrtić „Ciciban“ Prozor

Također je prelaskom u novu zgradu vrtića pružena  mogućnost širenja stručnog kadra. Vrtić ima uz pedagoga još logopeda, edukacijskog rehabilitatora i socijalnog radnika. Članovi stručnog tima provode individualni rad s djecom kod koje se pokazuje potreba za poticanjem određenog područja razvoja ( područje socio-emocionalnog i spoznajnog razvoja djeteta)  osmišljavajući razvojne zadaće za napredovanje djece prema njihovim sposobnostima.

U vrtiću “Ciciban” provedena akcija “Tjedan solidarnosti”

„Osim odgajatelja i  stručnih suradnika tu su još prehrambeni tehnolog, pravnik, kućni majstor, kuharice i spremačice. Suradnja obitelji i vrtića vrlo je važan preduvjet kvalitetnog razvoja i odgoja djeteta. U našoj Ustanovi  realiziramo radionice  kroz Vijeće roditelja, roditeljske sastanke, radionice roditelj-dijete-odgajatelj i  roditelj-gost na aktivnosti. Naša Ustanova može se pohvaliti  dobrom suradnjom sa lokalnom zajednicom. Tu ističem suradnju s Kulturno sportskim centrom Prozor-Rama,  Crvenim križom, Narodnom knjižnicom “Rama”, JU Centar za prevenciju, rehabilitaciju i edukaciju. Naš Osnivač je općina Prozor Rama koja i većinskim dijelom sudjeluje u financiranju Ustanove, dok jedan dio snose roditelji“, kazala je Marija Stojkić, ravnateljica JU Dječji vrtić „Ciciban“ Prozor.

VRTIĆ “CICIBAN”: Najslađa karnevalska povorka prošla kroz Prozor

Objava Općina Prozor-Rama u 2024. godini za Dječji vrtić “Ciciban” izdvojila više od milijun maraka pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Jedan od takvih postupaka završio je nepravomoćnom presudom fra Andriji Jozić na sudu u Konjicu za kazneno djelo krivotvorenja službene isprave.

Fra Andrija Jozić nepravomoćno osuđen na sedam mjeseci zatvora zbog krivotvorenja službene isprave

Ovih dana na vidjelo je izašao još jedan pokušaj uzurpiranja Doma za stere i nemoćne “Rama” kojeg je gradila općina Prozor-Rama uz potporu Vlade Republike Hrvatske i njezinih građana te dijelom i Humanitarne organizacije Kuća mira.

U tim pravnim postupcima općina Prozor-Rama je bila neizravni promatrač ili samo onaj koji je upoznat sa pravnim rješenjima. Sve se odvijalo po službenoj dužnosti nadležnih državnih institucija i pokušajima HO Kuće mira.

Nažalost, sve se to činilo u političke svrhe kako bi se destabilizirala općina Prozor-Rama.

O čemu se rad?

HO Kuća mira čiji je predsjednik fra Andrija Jozić tražila je da se na ovu organizaciju upiše investiranje nad izgrađenim Domom za stare i nemoćne „Rama“ na Šćitu.

Međutim ministarstvo građenja i prostornog uređenja HNŽ-a je na žalbe HO Kuće mira  izdalo Rješenje broj: UPII-03-19-28/25 od 17.03.2025. godine kojim osporava i donosi između ostalog:“…Ako je vlasnik zemljišta znao za građenje, a nije se bez odgode usprotivio daljnjoj gadnji, savjesnom graditelju pripada zgrada sa zemljištem koje je potrebno za njenu redovnu upotrebu, a prijašnji vlasnik zemljišta ima pravo zahtijevati samo naknadu u visini tržišne vrijednosti zemljišta, koja se određuje prema stanju zemljišta prije građenja, a prema cijenama u vrijeme donošenja odluke suda.“

Unatoč tim manipulacijama kako pravnim putem tako političkim i putem javnosti iz općine Prozor-Rama kažu da su spremni u traženju rješenja kako bi konačno počeo s radom Dom za stare i nemoćne Rama na Šćitu.

Objava Pokušaj još jedne manipulacije građana i institucija iz Humanitarne organizacije Kuća mira Šćit pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.