Poznato je da raznim kanalima mnogi ramski „političari“ traže osobne dokumente onih koji na dan izbor neće moći biti na svom biračkom mjestu. Ali, ovih dana i Ramska zajednica u Zagrebu se uključila u nezakonito prikupljanje tuđih osobnih iskaznica, očigledno  poradi interesa grupe okupljene oko Čovićevog HDZ-a u Rami što se već pokazalo na prethodnim lokalnim izborima.

Od osoba porijeklom iz Rame izvjesna Katarina iz Ramske zajednice Zagreb traži preslik oosbne iskaznice, i to bilo one iz Hrvatske ili one iz BiH, kako bi ih koristili pri lokalnim izborima za Prozor – Ramu.

Smije li netko tražiti tuđu osobnu iskaznicu? Smije li netko tuđu osobnu iskaznicu koristiti u izborne svrhe? Sigurni smo da ne smije, jer je korištenje osobnih podataka regulirano zakonskim propisima i u BiH, a posebno u Hrvatskoj. Opomena onima koji će popustiti pritiscima i dati kopiju svoje osobne neka budu i emisije „Provjereno“ u kojima su novinari razotkrili brojne zloporabe tuđih osobnih iskaznica, od kupnje mobitela do podizanja kredita na teret vlasnika osobne iskaznice.

Cilj Ramske zajednice Zagreb je, navodno, pomoći da što više ljudi izađe na izbore. Međutim, trebaju oni znati (a znaju sigurno) da ima puno zakonitih načina kako motivirati ljude da izađu na izbore, i da nijedna zakonita motivacija ne podrazumijeva korištenje tuđih osobnih podatak.

Za očekivati je da će se u ovu problematiku uključiti i policijska tijela u Republici Hrvatskoj, jer je zlouporaba tuđih osobnih podataka kazneno djelo, isto kao i sudjelovanje u izbornim prijevarama.

Objava Jesu li krenule izborne muljaže osobnim iskaznicama? pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Prema podacima Agencije za zaštitu osobnih podataka ove podatke neosnovano najčešće traže banke, ali i neke druge kompanije. Nije rijetka ni zloupotreba medicinskog kartona.

I sve to prije nego se dođe do sfere interneta, gdje je potpuna zaštita podataka, kažu stručnjaci, gotovo nemoguća.

Svaki punoljetan građanin BiH prije ili kasnije susreo se sa zahtjevom da nekome predoči jedinstveni matični broj ili kopiju lične karte. Čak i prilikom jednostavnog plaćanja računa u banci. Agencija za zaštitu ličnih podataka u prošloj godini upravo je bankama izdala najviše prekršajnih naloga.

“To je obično korištenje jedinstvenog matičnog broja i osobne iskaznice . Nije to samo kod natječajnih  procedura nego u raznim situacijama. Recimo, zahtijevanje kopije osobne iskaznice prilikom upisa na tečaj stranog jezika, što je potpuno nepotrebno. Ili traženje jedinstvenog matičnog broja prilikom kupovine karata za nogometnu utakmicu”, kaže Samra Čampara iz Agencije za zaštitu osobnih  podataka.

Osobne podatke nezakonito su pribavljale i kompanije koje se bave direktnim marketingom. Čak i liječnicii koji su kopije medicinskih kartona davali supružnicima pacijenata.

Zaštita osobnih podataka zahtijeva i usklađivanje Zakona sa zakonima zakonodavnih tijela na svim nivoima. To je često izvor problema.

”To je bio slučaj sa Zakonom o matičnim knjigama u Federaciji BiH. Gdje se teret vođenja točnih podataka prebacuje na građane, a građani onda treba da dokazuju matičarima koji su napravili grešku najčešće prilikom unosa elektronske evidencije, imamo i matičara koji ne znaju razliku između Č i Ć i onda građanin mora podnijeti zahtjev da mu se uvrdi lično ime samo zato što je neko pogrešno unio podatke”, istakao je Petar Kovačević, direktor Agencija za zaštitu podataka BiH.

U digitalno, moderno doba, kada se sve više oslanjamo na internet, stručnjaci kažu, potpuna zaštita podataka gotovo je nemoguća. Za razliku od stvarnog, u virtualnom životu matični brojevi i lične karte nisu meta.

“U biti podatci sa bankovnih kartica se zloupotrebljavaju, podatci korisnika u smislu pravljenja nekih lažnih bankovnih računa, krivotvorenih računa. Ali bilo je svega. I pravljenja lažnih osobnih iskaznica, dizanja kredita u ime trećih osoba i slično”, kazao je Saša Petrović, odsjek za borbu protiv cyber kriminala FUP-a.

/Izvor: N1/

Objava Zloupotreba osobnih podataka pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Agencija za zaštitu osobnih podataka u BiH u svom je dosadašnjem radu imala nekoliko slučajeva koji su upućivali na kazneno djelo nedozvoljenog ili neovlaštenog korištenja osobnih podataka koje je dostavila tijelima gonjenja, kazali su Feni iz te agencije.

Primjera radi, zabilježen je slučaj kada je na osnovu kopije osobne iskaznice registrirano poduzeće na fizičku osobu, bez njezinog znanja, a koja je nakon toga imala ogromne probleme jer su joj se pripisale obveze nastale u radu tog poduzeća. Drugi slučaj odnosio se na promjenu biračke opcije za glasovanje u odsustvu. Radilo se o promjeni biračke opcije osobi, na osnovu kopije osobne iskaznice, bez njezinog znanja. Osoba koja je to učinila kazneno je procesuirana, a Agencija je provela postupak prema Središnjem izbornom povjerenstvu BiH, što je okončano presudom Suda BiH.

Imajući u vidu činjenicu da su navedene zloupotrebe osobnih podataka proizašle iz nezakonitog pribavljanja kopije osobne iskaznice, Agencija poseban značaj u svom radu daje upravo kontroli pribavljanja njihovih kopija. Svaka kopija osobne iskaznice stvara rizik od zlouporabe, što je to prepoznato i od zakonodavca, pa je Zakonom o osobnoj iskaznici državljana BiH propisano da se kopija osobne karte može pribaviti samo ako je to propisano zakonom.

Generalno, zaštita osobnih podataka je živa materija i apsolutnu zaštitu nije moguće ostvariti, jer se, u konačnici, radi o postupku i odgovornosti pojedinaca, ističu iz Agencije te dodaju kako je ljudski faktor zasigurno najslabija karika u sustavu zaštite osobnih podataka kod svakog kontrolora. Međutim, adekvatnim ispunjavanjem zakonskih obveza, propisivanjem i primjenom tehničkih i organizacijskih mjera, djeluje se preventivno kako bi se spriječila nezakonita i neovlaštena obrada osobnih podataka, a što će svakako utjecati i da se mogućnost krađe identiteta svede na minimum.

U tom cilju, iz Agencije upozoravaju kako i sami građani trebaju poduzeti određene mjere, uključujući fizičku zaštitu svojih osobnih podataka i dokumenta na kojima su oni sadržani, kao i da svoje identifikacijske podatke ne čine dostupnim putem interneta i drugih medija koje ne mogu u potpunosti kontrolirati. Agencija u granicama svojih kapaciteta aktivno radi na podizanju svijesti građana o značaju zaštite osobnih podataka, a kao prioritet u prošloj godini, što će se nastaviti i u ovoj, jesu djeca kao rizična kategorija.

Iz Agencije za zaštitu osobnih podataka u BiH podsjećaju kako je obveza svih kontrolora (javnih tijela, pravnih i fizičkih osoba) koji vrše obradu osobnih podataka, da ispoštuju Zakon kao opći propis, kao i druge propise koji sektorski reguliraju obradu osobnih podataka za koju su oni nadležni. Jedna od zakonskih obveza svakog kontrolora odnosi se i na donošenje plana sigurnosti osobnih podataka kojim će se odrediti tehničke i organizacijske mjere za sigurnost osobnih podataka. Također, naglašavaju kako nije dovoljno samo propisati mehanizme za zaštitu osobnih podataka već ih konstantno primjenjivati u praksi, unaprjeđivati i vršiti kontrolu primjene tih mehanizama.

/Izvor: Bljesak.info/

Objava Tuđom kopijom osobne iskaznice registrirao poduzeće pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Izgubljena osobna iskaznica. Moli se pomoć za pronalazak pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Primjena osobnog identifikacijskog broja (OIB), jedinstvenog identifikatora za građane i tvrtke, događa se iz političkih i tehničkih razloga unatoč upozorenjima koja je više puta u svojim izvješćima navodila Agencija za zaštitu osobnih podataka.

Za razliku od dosadašnjeg jedinstvenog matičnog broja građanina (JMBG), koji se sastoji od 13 znamenki, ili matičnog broja tvrtki, koji sadrži sedam znamenki, OIB bi, kao i u Hrvatskoj, sadržavao 11 znamenki, i to 10 znamenki do kojih se dolazi slučajnim odabirom i jednu koja služi kao kontrolni broj.

Uvjeti EU, ali i međunarodni propisi nalažu da se zaštite osobni podaci građana i da se uvede jedinstvena identifikacija na državnoj razini koja broj znamenki u identifikacijskom broju ograničava na 12.

Objava Zbog Europske unije, BiH mora uvesti OIB umjesto jedinstvenog matičnog broja pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Tako je broj osoba koje nemaju osobnu iskaznicu trenutno veći za čak 65.701 osobu u odnosu na travanj prošle godine. Tada je prema podacima IDDEEA bez osobne iskaznice bilo 129.437 osoba.

Zakon o osobnoj iskaznici BiH jasno propisuje da svaki građanin – državljanin BiH s navršenih 18 godina, odnosno po stjecanju punoljetstva, mora imati osobnu iskaznicu. Stoga neposjedovanje osobne iskaznice predstavlja prekršaj koji se u skladu sa Zakonom o osobnoj iskaznici državljana BiH sankcionira novčano od 10 do 100 KM (pet do 50 eura). 
Samo onim koji imaju manje od 18 godina ostavlja se mogućnost hoće li imati iskaznicu ili ne.

Istovremeno, svaki građanin koji već ima osobnu iskaznicu u roku od 15 dana prije njenog isteka bi morao predati zahtjev za izdavanje nove. S obzirom na novi sustav provjera koje se odnose na uvjerenja o državljanstvu i matičnoj knjizi rođenih (rodni list) rok za zamjenu, odnosno izdavanje nove osobne iskaznice je u skladu sa zakonskim odredbama upravo 15 dana.
Trenutno je u posjedu građana BiH 3.112.675 osobnih iskaznica. Od toga je 1.668.428 osobnih koje su biometrijske, odnosno 1.444.247 starih iskaznica koje ne sadrže biometrijski čip i nisu u boji, nego su crno-bijele.

Istovremeno do kraja ove godine ističe još 38.123 osobnih iskaznica koje bi njeni imateljji trebali zamijeniti novim. 
Posljednja stara osobna iskaznica BiH, biometrijskom koja se izdaje od ožujka 2013, treba biti zamijenjena početkom ožujka 2023. godine. Naime, posljednja stara osobna, koja nije biometrijska, ističe 8. ožujka 2023. godine, a navedeni datum odnosi se na osobne koje nisu trajne, dok za one koje to jesu nema krajnjeg datuma važenja.

Naknada za zamjenu ili izdavanje nove osobne iskaznice iznosi 18 KM, plus jedna marka naknade za poštarinu. Građani BiH s osobnom iskaznicom mogu preći međudržavne granice s Republikom Srbijom i Republikom Crnom Gorom.
Za čak 16.178 od siječnja do listopada ove godine povećao se i broj onih koji nisu zamijenili ili izvadili novu vozačku dozvolu nakon njenog isteka. Sada, prema podacima IDDEEA ima 199. 544 osoba kojima je vozačka dozvola istekla, a nisu je produžili u odnosu na 183.362 iz siječnja 2015. godine. 

Neposjedovanje vozačke dozvole nije prekršaj, ali upravljanje motornim vozilom bez tog dokumenta jeste prekršaj i on se kažnjava.

Povećao se broj osoba koje u svom posjedu imaju vozačku dozvolu od siječnja do listopada ove godine za 68.161. Prema podacima IDDEEA vozačku dozvolu posjeduje 1.310.674 osobe, u odnosu na siječanj 2015. kada je taj broj bio 1.242.513. 
Inače, u posjedu građana nalazi se 845.449 novih, biometrijskih vozačkih dozvola i 465.225 starih, crno-bijelih, a posljednja takva ističe 28. veljače 2023. godine. 

Do kraja godine treba biti zamijenjeno još 24.796 vozačkih dozvola koje ističu. Naknada za zamjenu vozačke dozvole u BiH iznosi 60 KM plus 1,5 KM naknade za troškove poštarine.  
Dnevnik.ba

Objava Gotovo 200.000 građana BiH nema osobnu iskaznicu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Od ponedjeljka svi hrvatski državljani mogu posjedovati novu osobnu iskaznicu RH pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Pravo na hrvatsku osobnu iskaznicu, prema prijedlogu zakona, imati će svi hrvatski državljani, bez obzira na godine života i bez obzira na to imaju li prebivalište u Hrvatskoj, a bit će obavezna za starije od 18 godina s prijavljenim prebivalištem u Hrvatskoj i važiti će pet godina, osim za osobe s navršenih 65 godina kojima će se izdavati bez roka važenja.

Prema sadašnjim zakonskim odredbama, osobna se iskaznica izdaje na rok od deset godina, osim za mlađe od 21 godine, kod kojih je taj rok pet godina, a dužne su je imati sve osobe starije od 16 godina s prebivalištem u Hrvatskoj.
Prema prijedlogu zakona koji je sutra na sjednici Vlade, hrvatski državljani koji nemaju prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj moći će, ako žele, ishoditi osobnu iskaznicu i u nju će im se upisivati podatak o prebivalištu u inozemstvu te im neće služiti kao dokaz prebivališta.

Mlađi od 18 godina neće morati imati osobnu iskaznicu, ali će je putem roditelja kao zakonskih zastupnika moći ishoditi i njome potvrđivati svoj identitet u raznim postupcima vezanim uz osnovno i srednjoškolsko obrazovanje, a služit će im i kao putna isprava za prijelaz državnih granica država Europske unije i ostalih država koje to dopuštaju.

Osobna iskaznica sadržavati će elektronički nosač podataka (čip) na kojem će biti pohranjeni podaci koji su ispisani u vizualnoj zoni kartice osobne iskaznice, a uz to na čip će se moći pohraniti jedan ili dva certifikata i to identifikacijski i potpisni certifikat.
Identifikacijski certifikat će služiti za osiguranje elektroničke potvrde identiteta osobe kojoj je izdana osobna iskaznica i autentikaciju radi pristupa elektroničkim uslugama, a potpisni certifikat za podršku naprednom elektroničkom potpisu koji ima istu pravnu snagu i zamjenjuje vlastoručni potpis, sukladno zakonu kojim je reguliran elektronički potpis.
hercegovina.info

Objava Vlada mijenja Zakon o osobnoj iskaznici, provjerite koje su promjene! Hrvatima u BiH osobne RH pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Prebivalište

Ovo je vrlo važno jer nakon 29. prosinca 2014. i stupanja na snagu famoznog Zakona o prebivalištu svim građanima koji po bilo kakvoj osnovi nisu imali prijavljeno prebivalište i osobnu iskaznicu, izvršit će se odjava prebivališta.

S obzirom na nedorečenost zakona i brojne rupe, on je izazvao burne reakcije među Hrvatima u BiH i iseljeništvu. I Filipović, inače saborski zastupnik iz 11. izborne jedinice, u pitanju Ostojiću jasno je naznačio kako ostaje otvoreno gdje će biti upisani, nakon što su ili će biti izbrisani, svi oni hrvatski državljani koji su imali osobne iskaznice s b.b. adresama.

– Napominjemo kako su u registar birača upisani svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina, koji imaju biračko pravo neovisno o tomu gdje im je prebivalište ili boravište. Birači koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj, a žele glasovati u inozemstvu ili u Hrvatskoj, moraju se aktivno registrirati. Zahtjev za aktivnu registraciju birači podnose u najbližem diplomatsko-konzularnom predstavništvu Hrvatske u inozemstvu, odnosno u nadležnom uredu u Hrvatskoj ako će na dan održavanja izbora boraviti u Hrvatskoj, navedeno je u odgovoru, a prenosi Hrvatski fokus.

Izmjene na čekanju

Kako se iz svega dalo iščitati, čini se kako, bar za sada, neće biti ništa od izmjena Zakona o prebivalištu, Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor, Zakona o registru birača, Zakona o hrvatskom državljanstvu i Zakona o strancima. Svaki od njih izazivao je velike nedoumice, brojne odredbe koje su, prema mnogima, loše i u praski izazivaju brojne probleme. Isto tako, čini se kako vladajuća koalicija ne namjerava ulaziti u priču oko ustavnih promjena kojima bi se ukinula odredba po kojoj hrvatski državljani u drugim zemljama glasuju isključivo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima i fiksna kvota od tri zastupnika dijaspore u Saboru.

Kako su ustavne promjene iz 2010. dovele u neravnopravan položaj sve hrvatske državljane s pravom glasa u BiH i iseljeništvu, zorno se vidjelo na siječanjskim predsjedničkim izborima kada su se u Mostaru i Sarajevu stvarale ogromne gužve te se na glasovanje čekalo po nekoliko sati.
dnevni list

Objava Pravo na hrvatsku osobnu iskaznicu imaju svi hrvatski državljani bez obzira na prebivalište pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.