Predsjednik Organizacijskog odbora Mostarske psihijatrijske subote akademik Dragan Babić  kazao je kako je  ovisnost bolest koja postoji kroz čitavu povijest, ali da u 21. stoljeću imamo neke suvremene ovisnosti takozvane ”ovisnosti bez droga”, te da je sve više takvih ovisnosti. Pojasnio je kako su te ”ovisnosti bez droga” ovisnost o kocki, internetu , hrani, radu, kupovini itd.

“Tijekom današnje psihijatrijske subote obradit ćemo teme ovisnosti i razmijeniti iskustva kako bismo naučili što više i kako bismo mogli bolje pomoći našim pacijentima jer to je nažalost sve više prisutno”, istaknuo je Babić.

Govoreći o liječenju ovisnosti Babić je naveo kako je to težak posao jer je karakteristika ovisnosti nekritičnost  i neuviđavnost

“Nikad nitko za sebe nije došao i rekao  ja sam alkoholičar  ili ja sam ovisnik o heroinu, ovisnik o kocki. Liječenje je kompleksno ali uspješno  ako se uključe psihijatri, psiholozi i socijalni radnici, ako imamo potporu obitelji”, kazao je Babić.

Naveo je kako je liječenje ovisnosti dugotrajan proces te da nema brzog liječenja.

Voditelj Kluba liječenih ovisnika o kockanju (KLOK) Mostar dr.sc. Marko Romić govorio je o specifičnosti  online pristupa u radu s patološkim kockarima u KLOK-u Mostar.

“Mi inače imamo problem s manjkom  ljudi koji su educirani i imaju iskustva u radu s ovisnostima općenito, a na drugoj strani imamo ogromne zahtjeve i potrebe. Ljudi su  raspršeni u različitim dijelovima naše zemlje i nemaju svi mogućnost  koristiti individualan pristup uživo i taj online pristup je pokušaj da se da  mali doprinos  toj cijeloj situaciji”, kazao je Romić.

Prema njegovim riječima, BiH kao zemlja, koja ima bezbroj problema u raznim aspektima svoga funkcioniranja, ima i velike probleme s ovisnostima, a ovakav skup zasigurno će doprinijeti da se učini makar mali korak u poboljšanju te situacije.

Redovna profesorica  na Katedri za psihijatriju na Medicinskom fakultetu u Banjoj Luci Marija Burgić-Radmanović govorila je o ovisnosti u razvojnoj dobi kod djece i adolescenata s posebnim osvrtom na  nove ovisnosti o tehnološkim medijima  kao što su tableti, telefoni, Internet i internetske igrice, a koje značajno ometaju daljnji psihosocijalni razvoj djeteta i uopće njegovo funkcioniranje u svim oblastima života.

Istaknula je kako imaju na bolničkom liječenju  djece kod koje su drastično razvijene te ovisnosti

“Djeca koja su ovisna o tabletima, telefonima i internetskim igricama  provode na tome izuzetno mnogo sati, više od 10 sati dnevno ne vodeći računa o školskim i kućnim obvezama i nisu svjesna koliko su vremena proveli za ekranima. Čest je slučaj da ne spavaju zbog toga, zanemaruju komunikaciju s vršnjacima i roditeljima, popuštaju u školi. Nije im važno jesu li napisali zadaću jer se svodi sve na provođenju vremena na internetu”, pojasnila je Burgić-Radmanović.

Istaknula je važnost održavanja psihijatrijskih subota u Mostaru jer svake godine donosi nove teme za koje se procijeni da su bitne za tu godinu da se o njoj raspravlja.

Inače, Mostarska psihijatrijska subota je jednodnevni simpozij koji je u prethodnih 18 godina obradio aktualne teme, a odvija se u organizaciji Sveučilišta u Mostaru u suradnji s Liječničkom komorom Hercegovačko-neretvanske županije, Udrugom psihijatara u BiH i Internacionalnom akademijom nauka i umjetnosti BiH.

Objava “Ovisnosti 21. stoljeća” tema 19. mostarske psihijatrijske subote pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Već 19 godina u okviru samostana funkcionira i Centar za odvikavanje od ovisnosti. Centar je pohodilo više od 750 ovisnika. Potrebno je da ovisnik potraži pomoć. Radi se po programu u 4 faze. Faza prilagođavanja, faza emocija, djelomični povratak u društvo i potpuni povratak u društvo. Zbog čega nastaje problem? Struka objašnjava da se opojnim drogama okreću osobe koje psihički nisu dovoljno jake da se izbore sa životnom svakodnevicom.

Objava BiH nema registar ovisnika o opojnim drogama iako se smatra da ih ima više od 10 000 pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Danas su učenici osmih i devetog razreda OŠ Marka Marulića u Prozoru sudjelovali ne  trećem od pet edukativnih predavanja u sklopu projekta “Promocija zdravlja i zdravih stilova života u cilju prevencije bolesti srca, krvnih žila, dijabetesa i malignih bolesti”,  koji se provodi u suradnji s Domom zdravlja „Rama, objavljeno je na facebbk stranici ove škole.

Kroz prezentaciju na temu ovisnosti dr. med. spec. orl. Anto Jeličić upoznao je učenike s pojmom ovisnosti, vrstama ovisnosti, prepoznavanjem osoba koji koriste različite vrste opojnih sredstava te njihovim utjecajem na zdravlje, obitelj i društvo.

Objava Predavanje o ovisnosti održano u OŠ Marka Marulića u Prozoru pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Ljudi koji učestalo provjeravaju Facebook na svojim pametnim telefonima imaju manjak sivih stanica u području mozga zaduženom za osjećaj nagrade i koji uvelike utječe na naše ovisnosti. Znanstvenici su utvrdili da je u mozgu bilo manje sivih stanica kod ljudi koji su često provjeravali svoj Facebook profil. Sudionici istraživanja bili su studenti Sveučilišta u Bonu, a njihove navike pregledavanja Facebooka opisane su u istraživanju kao “nepretjerane”.

Koristeći MRI, kojemu je podvrgnuto 39 žena i 46 muškaraca, znanstvenici sa Sveučilišta u Ulmu, Bonnu i Chendu promatrali su njihovo korištenje društvenih mreža u razdoblju od pet tjedana, piše Zimo.co.

”Dokazali smo da središnje područje mozga, poznato kao sustav nagrada, igra veliku ulogu shvaćanju korištenja Facebooka na pametnim telefonima. Ukratko, što imate manje sivih stanica u tom području, to ćete češće koristiti Facebook”, izjavio je Christian Montag, znanstvenik sa Sveučilišta u Ulmu.

Korištenje Facebooka uspoređeno je s drugim aktivnostima koje nam donose nagradu, odnosno na Facebook se svaki put ulogiramo kako bismo dobili novu dozu uzbuđenja. Istraživanje ipak nije odredilo smanjuje li česta upotreba Facebooka sivu masu u našem mozgu ili postajemo ovisniji o Facebooku zato što od početka imamo manje sivih stanica. Prije nego što korištenje Facebooka konačno proglase ovisničkim ponašanjem, znanstvenici su predložili daljnja istraživanja ljudi koji ga prekomjerno koriste.

Objava Stalno provjeravate Facebook? Možda biste trebali prestati pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Prva tribina je bila za učenike Srednje škole Prozor koja je održana u prostorijama škole. Druga je bila u kino-dvorani u Prozoru. Na tribinama su govorili korisnici zajednice iznoseći svoja iskustva s problemima ovisnosti. Njihova svjedočenja su na trenutke bila više nego teška i bolna. Iznoseći svoja iskustva pokušavali učenicima, ali i roditeljima prenijeti sve svoje tegobe naglašavajući da samo molitvom i čvrstom voljom mogu pobjediti ovisnost.

Tijekom tribine u školi učenici su imali priliku anonimno postavljati pitanja u pisanom što jasno govori da su mladi svjesni problema s kojima se mogu suočiti i njihovoj ozbiljnosti u pristupanju problemu ovisnosti.  Naravno, i na tribini u kino-dvorani bilo je veoma poučno.

Vjerujemo da su mladi i roditelji stekli nove spoznaje na temelju tuđih bolnih iskustava.  S problemom ovisnosti o drogama, alkoholu, cigaretama, kocki (kladionici) i internetu moramo se svi suočiti i samo angažmanom cijele zajednice možemo pobjediti to zlo.

Prije tribine u kino-dvorani prikazan je kratki film o sestri Elviri koja je pokrenula prvu zajednicu Cenacolo. Na ovaj način sudionici tribine su se mogli upoznati sa  zajednicom koja je svoje djelovanje proširila na cijeli svijet.

Objava Foto: Održane javne tribine o problemima ovisnosti pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

U svijetu je, prema podacima UN-a, u 2016. evidentirano 29 milijuna ljudi koji se bore s ovisnošću o drogama, što je za dva milijuna više u odnosu na prošlu godinu.

Položaj BiH na takozvanoj “balkanskoj ruti” trgovine narkoticima doprinosi povećanoj dostupnosti narkotika na bh. ulicama. Također, svakodnevno smo informirani da policijske agencije i službe širom BiH sve češće vrše zapljene i oduzimanja različitih vrsta opojnih droga.

Prema pojedinim podacima, u Bosni i Hercegovini više od 12.500 osoba su intravenozni korisnici droga.

Na osnovu prikupljenih operativnih podataka Ministarstva sigurnosti BiH, područje Bosne i Hercegovine predstavlja tranzitnu liniju za krijumčarenja opojnih droga, a trenutno su u fazi prikupljanja podataka o oduzetim drogama za 2016. godinu od nadležnih policijskih agencija i nakon usvajanja Informacije o stanju sigurnosti u BiH, podaci će biti dostupni javnosti.

– U ovom trenutku raspolažemo kompletnim podacima za 2015. godinu koji se tiču vrste i količine zaplijenjenih opojnih droga, te prema podacima policijskih agencija i institucija najbrojnije kazneno djelo je posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga, nakon kojeg slijedi neovlaštena proizvodnja i promet opojnih droga, rekli su za “Radiosarajevo.ba” u Ministarstvu sigurnosti BiH.

Kako su dodali, za smještaj oduzetih opojnih droga i drugih kontroliranih supstanci, osiguran je poseban prostor u okviru Kriminalističko-tehničkog centra MUP-a RS, forenzičkih regionalnih laboratorija MUP-a RS, nadležnog tijela u Brčko Distriktu i Centra za forenziku i podršku Federalne uprave policije, te forenzičkih laboratorija za droge županijskih MUP-ova te nadležnim sudovima.

Također, proteklih godina Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine, u suradnji s Komisijom za uništavanje opojnih droga, kontinuirano provodi aktivnosti na uništavanju oduzetih opojnih droga i prekursora.

– Sve navedene aktivnosti se provode u skladu s Pravilnikom o čuvanju i uništavanju oduzete opojne droge, psihotropnih tvari, biljaka iz kojih se može dobiti opojna droga i prekursora. Od donošenja ovog Pravilnika u ožujku 2012. godine, tri puta je organizirano uništavanje oduzetih opojnih droga, istakli su iz ovog ministarstva.

Prema podacima kojima se raspolaže, u prosincu 2012. godine, izvršeno je uništavanje oduzetih opojnih droga u Termoelektrani Gacko, a koje je provedeno prema Naredbi Suda BiH, kojom prilikom je izvršeno uništavanje 1.015 kilograma različitih vrsta oduzetih opojnih droga.

Već naredne godine izvršeno je uništavanje prekursora “anhidrid octene kiseline“ u ukupnoj količini oko 31.000 litara, prema Naredbi Suda BiH, a koje je izvršeno u krugu vojne baze “Ciljuge”, općina Živinice.

U svibnju 2015. godine, provedeno je uništavanje oduzetih opojnih droga u Termoelektrani Gacko, i to prema naredbama više sudova u BiH, kojoj prilikom je izvršeno uništavanje blizu 550 kilograma različitih vrsta oduzetih opojnih droga.

Iz Ministarstva sigurnosti BiH za “Radiosarajevo.ba” istakli su da su na ilegalnom tržištu u BiH prisutne gotovo sve vrste opojnih droga, a dominiraju produkti kanabisa, heroin i sintetičke droge.

– Potrošnja droge je u porastu, ali i dalje je relativno niska u usporedbi s drugim europskim zemljama. Ruta kojom se krijumčari heroin iz Jugoistočne Europe poznata je pod imenom ‘balkanska ruta’. Krijumčarenje heroina najvećim dijelom zaobiđe Bosnu i Hercegovinu, zbog loše putne komunikacije i konfiguracije terena, pa se heroin uglavnom krijumčari u kamionima i autobusima koji idu iz jugoistočne Azije, kroz Republiku Bugarsku, Republiku Srbiju i Republiku Hrvatsku, pojašnjavaju iz ministarstva.

Kada je riječ o opojnoj drogi marihuani, ona je pogodna za proizvodnju i na području Bosne i Hercegovine, a plantaže marihuane i laboratoriji za njenu proizvodnju su pronađeni u različitim krajevima BiH.

Posljednjih godina zabilježene su povećane količine sintetičkih droga koje već nakon prvog konzumiranja izazivaju teške posljedice po konzumenta te je posljednjih nekoliko godina i znatno porastao broj konzumenata ovih droga.

Dnevni list

Objava Koje su najzastupljenije vrste droga u BiH? pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Dotaknuti dno da bi konačno došlo do glave da treba konačno otvoriti oči i suočiti se sa samim sobom, put je koji je prošla ili još uvijek prolazi velika većina štićenika Zajednice “Susret”, ustanove za liječenje ovisnika koju je prije 25 godina pokrenula tadašnja časna sestra Bernardica Juretić, kao prvu takve vrste na području Hrvatske.

Tijekom svih ovih godina, kroz ovu udrugu prošlo je nekoliko tisuća ovisnika, a prema procjenama stručnih djelatnika, gotovo njih 70 posto izvuklo se iz pakla ovisnosti uglavnom droge, ali i kocke, alkohola ili svega kombinirano.

Začarani krug

– Dok nisam udrija glavom o pod, dok nisam izgubija ama baš sve, i posal, i stan i samog sebe jer san pomišlja na suicid, nisam moga doć sebi. S 35 godina san se počeja drogirat i to onako usput, radeći kao konobar. Dobro san zarađiva, ali me taj posal ubija psihički i fizički. Počeja san uzimat heroin da bi se malo smirija, al on te brzo uzme cilog. Upa san u začarani krug, drogiranje, kocka, čak san na kraju i stan proda jer mi je treba novac. Mislin da sam potrošija oko 700 tisuća kuna samo na kocku…

Nakon par miseci bez krova nad glavon osjetija san da moran nešto napravit i javija se u zajednicu. Evo, tu san 28 miseci i brzo izlazin vani. Valjda će bit dobro – priča nam jedan od štićenika terapijskog centra u Cisti Velikoj, 45-godišnji Splićanin, dok ručno brusi prozore.

Tog vikenda Zajednica “Susret” organizirala je veliku radnu akciju uređenja kuće u Cisti povodom 25 godina djelovanja, kojoj su se pridružili djelatnici, volonteri i simpatizeri. Štićenicima je to sastavni dio terapije jer tijekom svog boravka, koji traje dvije godine, ionako sve moraju raditi sami. I čistiti, i prati, popravljati, saditi voće i povrće, šta god treba. Najteži je ipak rad na samom sebi, što priznaje i naš sugovornik, koji će nakon izlaska iz komune u jednu komunu u Rijeci, gdje je našao posao preko javnih radova. Borba za život tek je pred njim.

– Najlakše je proći krizu, ali sebi priznati da si izgubio bitku, dignuti bijelu zastavu i reći sebi da si ovisnik i da više tako ne ide, e to je jako teško. Ovdje, među tridesetak momaka, trebaš se ogoljeti do kraja, otvoriti se i dopustiti drugima da dođu do tebe. Ovdje je sve suprotno od onog što smo živjeli na ulici. Tu vrijeme sporo prolazi. Ide se korak po korak, čini ti se da nećeš to moći izdržati, ali ide. Svakim novim danom ide i osjetiš kako skidaš naslage sa svog bića i dolaziš do suštine. Shvatiš da želiš normalan, uobičajen život, posao, obitelj, djecu… – rječito nam dočarava svoj križni put bivši ovisnik, danas asistent pri zajednici. On je jedan od onih koji se brinu za nove momke koji ulaze u program.

Droga je daleko iza njega, a kod kuće čekaju ga djeca i žena.

Rad kao terapija

– Često me ljudi pitaju zašto sam se počeo drogirati, jesu li bili krivi moji roditelji, a ja im kažem da sam kriv isključivo ja, nekad jako nesigurna osoba. Danas imam svoju djecu i želim s njima graditi prisan, prijateljski odnos pun razumijevanja, želim sudjelovati u njihovom životu i nikad ne zaboraviti što sam bio, da me podsjeti koliko sam bio pao – kaže nam ovaj 40-godišnjak.

“Ako imaš vremena za čovjeka, ne gledaj na zvono”, poruka je ispisana na kamenoj ploči ispred kuće u Cisti. Voditelj centra sociolog Toni Grgić priča nam kako uz detoksikacijsku terapiju, radnu terapiju i druge tretmane, štićenici prolaze kroz individualnu, psihološku rehabilitaciju.

– Dolaze nam ovisnici o drogi, kocki, alkoholu… Uglavnom su to kombinirane ovisnosti. Momci imaju od 18 do 45 godina, a trenutno ih je tridesetak u Cisti. Nismo vjerski orijentirani, nema zabrane gledanja televizije, ali psovanje i neprimjereno ponašanje je zabranjeno. Rad na sebi je najvažniji. Pristupamo im kroz podršku stručnih timova, ali i pomoć bivših ovisnika.

Cilj nam je da se nakon izlaska iz centra vrate u matičnu okolinu, da se doškoluju, prekvalificiraju, da nađu posao, u čemu pomažu javni radovi i državni poticaji za poslodavce. Naravno, sve je na njima samima – veli Toni.

– Ajmo malo bit ozbiljni, rekao sam sam sebi, javio se u zajednicu i rekao da sam ovisnik. Trebalo mi je 17 godina za to – priznaje Vedran Cota, 33-godišnjak iz Zagreba. Pola programa u zajednici je prošao. Poput ostalih, budi se u 7 ujutro, dan provodi u uobičajenim poslovima oko kuće i u kući, te u psihološkim tretmanima, razgovorima, samopomoći, sve do 10 navečer kada je vrijeme za počinak.
Druga šansa
– Otkako otvorim oči dok ne zaspem, preispitujem samog sebe. Želim ovo dovesti do kraja da se više nikad ne vratim u ovakve ustanove… Počelo je s bombonima i partijima još tamo krajem osnovne škole, a nastavilo se heroinom i metadonom, dilanjem, pretakanjem iz šupljeg u prazno.

Imao sam novca od konobarenja i dilanja, pa nisam nikad krao. Prije sam igrao nogomet dok nije došla ozljeda, pa sam sport zamijenio heroinom i ostalim drogama. Na ulici je sve dostupno, samo danas djeca puše travu s kemijskim spojevima, heroin je nekvalitetan pa ti srce može stat u sekundi, a bomboni su od nekadašnjih 180 kuna došli na 30 – govori Vedran. Što će nakon što završi program, pitamo ga.

– Ne gledam datume. Ne znam ni gdje ću se vratiti jer sam odavno otišao od staratelja. Posao nemam, ali ovo želim dovesti do kraja. Konačno početi živjeti – kaže nam i na zvuk zvona ide pripremiti stol za ručak. Stiže fažol i suho meso za 30 mladih ljudi gladnih druge šanse.

Izvor: SD

Objava ‘Radio sam kao konobar i počeja san uzimat heroin da me malo smiri, al on te brzo uzme cilog. pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Jedino registrirano profesionalno udruženje koje se bavi liječenjem ovisnosti o kockanju djeluje u Mostaru kojem se za pomoć javljaju ljudi iz cijele Bosne I Hercegovine, javlja N1.

Život mnogih građana sveo se na svakodnevno čekanje nekog dobitka, pritom zanemarujući obitelj, posao i prijatelje. Od poker aparata, igranja nekoliko “tiketa” pa do beskrajnih dugova, kredita, ponora bez dna. Tako svoju priču započinje većina ovisnika o kockanju.

“Svaki dan su postali ulozi na kladionici veći, veći troškovi, gubici i onda je počelo s posuđivanjem novca kod prijatelja, poznanika, kod svakog kod koga si mogao doći do novca da bi mogao svoje hirove zadovoljiti”, kaže za N1 član Kluba liječenih ovisnika.

Put je to s kojeg je, kako kaže povratak u stvarnost težak i dugotrajan proces. Uz pomoć obitelji dugove je uspio vratiti, nakon čega se na njihov nagovor za pomoć obratio Klubu liječenih ovisnika o kocki.

“Prvih par puta sam razmišljao u smislu tu sam, ali ne znam zbog čega sam tu, uopće nisam shvaćao svoj problem, u financijskim si dubiozama i ne možeš da se skoncentriraš na stvari koje se događaju tu na Klubu, ljudi nešto pričaju tebi na jedno uho uđe na drugo izađe”, dodaje član Kluba liječenih ovisnika.

N1/Vecernji.ba

Objava Ispovijest ovisnika o kockanju: Ulozi su postajali sve veći pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

4. Punjač je uvijek uz vas
– grozite se situacije da bi vam se mobitel mogao isprazniti.
5.Uzrujate se kad vidite da vam je baterija skoro prazna
– Kad vidite da ste na 20 posto, već vas počne obuzimati nervoza? Ne brinite. Pod prvo, 20 posto ne znači da ćete ostati bez baterije odmah. Drugo, vjerojatnost je vrlo mala da nećete moći pozvati nikoga u pomoć ako vam zatreba.

6.Neprestano provjeravate notifikacije
– Bilo da imate ili nemate uključene notifikacije vi već po navici neprestano provjeravate je l’ vam stiglo nešto novo.
7-Osjećate fantomske vibracije.
Riječ je o pojavi kada mislite da vam mobitel vibrira, a zapravo ne vibrira. Također potječe od straha da ćete nešto propustiti.
8.Ne možete živjeti bez navigacije.
Putokazi na cesti postoje s razlogom. Vjerujte sami sebi, a manje stroju. Navigacije u većini slučajeva nisu potpuno točne i često ćete uz njih izgubiti puno više vremena nego da ste gledali ispred sebe i vjerovali svojim instinktima.
9.Mobitel vam je prvo i zadnje što vidite svaki dan.
Ako to radite, propuštate poljubac i zagrljaj od voljene osobe, trenutak za razmišljanje, za sebe. Mobitel vas odvlači od puno lijepih iskustava u životu. Neće se ništa dogoditi ako pričekate s njim.

10.Mobitel vam je stalno u ruci.
Ako vam nervozu stvara već pomisao da mobitel ostavite sa strane, u torbi ili džepu jakne, sigurno ste ovisnik, piše
Morate dogovoriti vrijeme bez mobitela. Ako vi i vaši ukućani trebate dogovoriti vrijeme za druženje kada ćete sakriti mobitele, znači da nešto ozbiljno tu nije u redu. Posvetite se jedno drugome, u tome je gušt cijeloga života.

24sata.hr

Objava 11 stvari koje otkrivaju da ste definitivno ovisnik o mobitelu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

U uvodnom dijelu predavanja učenicima je objasnio termin ovisnosti i podjelu ovisnosti na tri kategorije: fizička, psihička i kombinacija ova dva tipa.

Nakon toga je  govorio o kockanju i klađenju u kladionicama. Kockanje može prerasti u ovisnost u kojem slučaju je osoba ovisna o aktivnosti koja proizvodi iste učinke kao i droga.  Ovisnik, unatoč spoznaji o tome da mu kockanje donosi štetu, nastavlja s tom aktivnošću i uvjerava sam sebe da će velikim dobitkom i pokrivanjem dugova prekinuti s kockanjem. Dok većina ljudi kocka da se opusti i zabavi, za neke se ljude kockanjemože promijeniti i razviti u problem.

U širem smislu, ovisničko ili patološko kockanje uzrokuje razaranje svih aspekata života: psiholoških, fizičkih, socijalnih i poslovnih; uništava obiteljske veze, vodi do gubitka prijatelja, zaposlenja, uništava integritet osobe.

Neki od simptoma da neka mlada osoba ima problema s kockanjem mogu biti: neobjašnjiva potreba za većom količinom novca, izostanci iz škole, produženo vrijeme gledanja sporta na TV i Internetu (ili teleteksta), odustajanje od slobodnih aktivnosti, udaljavanje od prijatelja i obitelji, česte promjene raspoloženja, depresije, kasni noćni telefonski razgovori.

Učenici su kroz razgovor s psihologom iznijeli iskustva iz svakodnevice i društvene okoline u kojoj žive  vezane za problematiku kockanja i igara na sreću.

Glavna poruka izlaganja je:Trebate znati da u kocki nema zarade, to nikad ne smijete zaboraviti. Ako se želite obogatiti na kocki otvorite kockarnicu i kladionicu.
 
Na kraju zanimljivog i interesantnog predavanja učenici su zahvalili psihologu na druženju i ugodnoj atmosferi.
 
Nikica Beljo

Objava Predavanje: Kockanje – ovisnost ili zabava pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.