Ustavni sud BiH je, naime, poništio dijelove Izbornog zakona BiH, jer ih Parlamentarna skupština BiH nije uspjela uskladiti s Ustavom BiH, što je Ustavni sud naložio još krajem 2016. godine. Osporeni dijelovi Izbornog zakona reguliraju izbor izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH, a osporeni su jer ne osiguravaju legitimno predstavljanje triju konstitutivnih naroda i Ostalih, čemu taj dom upravo i služi. Stranke za koje glasuju Bošnjaci mogle su do sad izabrati po 2/3 izaslanika u klubovima Bošnjaka, Srba i Ostalih, te 1/3 izaslanika u Klubu Hrvata, te time same, ne obazirući se niti na čiju političku volju, izabrati cijelu izvršnu vlast Federacije.

Komentirajući predstojeće izbore Milan Sitarski, analitičar Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) iz Mostara za Slobodnu Dalmaciju kaže kako Srbi u BiH samostalno mogu formirati vlast u RS-u, ali je zato Hrvatima bilo ugroženo ne samo sudjelovanje njihovih legitimnih predstavnika u federalnoj, entitetskoj vlasti neovisno o volji bošnjačkih stranaka (što im u RS-u ovisi o volji srpskih stranaka), već i na državnoj razini, što u mnogo manjoj mjeri prijeti Srbima.

-Odbijanje kompromisa oko izmjena Izbornog zakona od strane skoro svih bošnjačkih i dijela srpskih stranaka dovodi Federaciju, pa i cijelu BiH, u izgledan rizik institucionalne blokade, u kakvoj je Grad Mostar već više godina. Izabrat će se Predsjedništvo BiH, Predsjednik, dopredsjednici, Vijeće naroda i Vlada RS-a, državni i entitetski zastupnički domovi, te županijske skupštine i vlade. Neće se moći izabrati Dom naroda Parlamenta FBiH, federalni Predsjednik i dopredsjednici, te Vlada FBiH, a u državnom Domu naroda bit će konstituiran samo Klub Srba-ističe Sitarski te upozorava kako će nova zakonodavna i izvršna vlast biti konstituirana samo u RS-u i županijama FBiH, a što, po njemu, vodi u još dublju ustavnu i državnu krizu.

-Hrvati su izloženi trećem pokušaju da bošnjačkim glasovima za Hrvatskog člana Predsjedništva bude izabran Željko Komšić, kao u puna dva mandata od 2006. do 2014. godine. Zato je od presudnog značaja izlazak Hrvata na izbore u dovoljnom broju, ali i svijest Bošnjaka da ne smiju Hrvatima birati njihovog predstavnika. Ako „zavjera Komšić“ ne uspije i treći puta, ostaje nada da će legitimni saziv Predsjedništva BiH uspješno inicirati formiranje nove većine u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine i novog Vijeća ministara BiH, za što je dovoljan taj dom, ali i proces usuglašavanja novog teksta Izbornog zakona. Za to će nova većina imati tek nešto više od četiri mjeseca, jer mandat Doma naroda Parlamentarne skupštine ističe sredinom veljače iduće godine, a novi se ne može izabrati bez tih zakonskih izmjena. U suprotnom će blokada postati trajno stanje u već nestabilnoj zemlji, a visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko će biti jedina instanca sa zakonodavnim ovlastima na državnoj razini. Ako je nekim snagama to cilj, one se nikako ne mogu nazvati patriotskim, jer grubo derogiraju državni suverenitet i ustavni poredak BiH-ističe Sitarski.

A predizborna kampanja, koja je započela je 5. rujna i traje do 5.listopada, slažu se u ocjenama većina analitičara, okarakterizirana kao vrla prljava, s brojnim nepravilnostima, niskim udarcima, teškim riječima i međusobnim optužbama. Interesantno je kako u tome najviše prednjače (malo) građanske stranke, kako ih je nazvao kandidat dr. Boriša Faletar, kandidat Naše stranke  za Predsjedništvo BiH iz reda hrvatskog naroda. I to Građanski savez, na čelu s radikalima Emirom Suljagićem i Reufom Bajrovićem te Demokratska fronta koju vodi Željko Komšić, već dva puta izabran bošnjačkim glasovima kao kandidat iz reda Hrvata, a to želi napraviti i treći put, te SDS, čiji predsjednik Vukota Govedarica promovira ideje ratnog zločinca Radovana Karadžića.  Čelnik SDS-a je podigao prašinu izjavom kako je djed Željke Cvijanović, premijerke RS-a izvjesni Pejo Marić iz okolice Dervente koji je navodno u II. svjetskom ratu bio ustaški satnik i palio srpska sela u okolici Dervente, a ujak pripadnik Hrvatskog vijeća obrane. Osporio je čelnik SDS-a, stranke koju je osnovao osuđeni ratni zločinac Radovan Karadžić, kandidatkinji iz redova Dodikovog SNSD-a i to što su joj korijeni iz Hercegovine.

Žestoko je uzvratila i sama Cvijanović nazivajući Vukotu Govedaricu dezerterom koji u ratu nije bio u Bosni i Hercegovini.

“Što se tiče njegovog ili mog odnosa prema stvaranju RS ili naših porodica, i tu se ima štošta reći. Ja nisam dezerter, iako sam žensko, a Vukota jeste dezerter, iako je muško”, rekla je Cvijanović. Dodala je kako se Govedarica skrivao u Novom Sadu za razliku od nje čiji je otac bio časnik vojske RS.

Osim zapaljive retorike, niskih udaraca, uvreda u kampanji su prisutne i različite manipulacije tako da je predsjednik Strateškog odbora koalicije „Pod lupom“ Vehid Šehić izjavio kako brojne predizborne nepravilnosti u pitanje dovode legitimitet izbora, te da oni neće biti ni pošteni niti slobodni.

-Već sada vidimo da se neće birati sredstva da se politički protivnici ušutkaju, imamo prljavu kampanju s više napada  na političke protivnike-izjavio je Šehić, inače bivši dugogodišnji član Središnjeg izbornog povjerenstva BiH.  Prema njegovim riječima evidentna je zloporaba glasova poštom, jer se građani masovno javljaju Koaliciji „Pod lupom“, a registrirana je i krađa identiteta putem nagradnih igara jer je od sudionika tih igara na društvenim mrežama traženo da pošalju presliku osobne karte s obje strane i na taj se način vrši krađa identiteta.

-Dijelimo zabrinutost za atmosferu koja okružuje ovu izbornu kampanju. Radi li se o širenju straha, priči o nacionalizmu, populizmu, veoma je zabrinjavajuće da političari koriste laži i strah kao osnovu za ovu kampanju, umjesto stvarnih činjenica i onih pitanja koja zaista zabrinjavaju građane, izjavila je  američka veleposlanica u BiH Maureen Cormack.

Glede dosadašnje izborne promidžbe, ono što je mogla čuti, istaknula je Cormak jeste upravo suprotno promicanju demokracije i demokratskih vrijednosti, te se požalila na nedostatak demokratske rasprave, a zabrinjava je da su upravo neke političke rasprave čak bile otkazane, a pri tome se koristilo zastrašivanje.

-Mislim da to definitivno negativno utiče na demokratske procese u zemlji – izjavila je veleposlanica Cormack pozvavši političare da se u nastavku kampanje usredotoče na stvarna životna pitanja, umjesto upornog apeliranja na strah i zastrašivanje, a građane da 7. listopada izađu na izbore i svoj glas daju onima za koje smatraju da će ispuniti sva ona očekivanja koja će popraviti njihove živote i omogućiti napredak cijele zemlje.

Zbog uočenih brojnih nepravilnosti Središnje izborno povjerenstvo SIP donijelo je odluku kako će uputiti informacije Tužiteljstvu BiH i prvi kontingent od oko 150 prijava građana s pratećom dokumentacijom u vezi s prijavama građana koje je neko bez njihovog znanja prijavio da glasaju putem pošte iz inozemstva iako oni žive u BiH.

Bizaran je i podatak da Ireni Hadžiabdić, predsjednici SIP-a mandat na toj funkciji istječe za desetak dana, jer do sada se nikada nije desilo da jednom predsjedniku mandat završava neposredno uoči izbora. Inače, SIP ima sedam članova i svakih 21 mjesec među njima se bira novi predsjednik.

Miroslav Landeka

 Slobodna Dalmacija

Objava MOSTARSKI SINDROM NOVI IZBORI PRIJETE PARALIZOM DRŽAVE pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.