“Naše srce je nemirno dok se ne smiri u Bogu. Kada u svetu misu srcem, s tom jednom dubokom čežnjom, vi odlazite u jednu mogućnost, a to je da vas Bog dodirne. Bog to hoće učiniti u svakoj svetoj misi, on me želi dotaknuti s providnošću”, započeo je sveto misno slavlje fra Josip.

Naš Bog ima srce

Fra Josip se tijekom svoje propovijedi najprije osvrnuo na tu pomisao da bi čovjek u današnjem svijetu mogao živjeti bez srca. Značilo bi to da je bez ljudskosti i čovještva. Biti bez srca značilo bi biti bez dobrote.  Čovjek bez srca postao bi samo materija, od njega bi ostalo samo tijelo. Fra Josip je također dodao da bi jednako strašna pomisao bila da i Bog u kojeg vjerujemo nema srce.

“Bogu hvala, naš Bog ima srce i da se nama to srce objavilo. Mi to danas svečano slavimo. Bog kojem se molimo, Bog kojeg mi slušamo, Bog kojeg želimo nasljedovati, on je suosjećajan. On je Bog koji je ljubav, dobrota i blagost”, kazao je fra Josip i dodao: “Jao nama braćo i sestre ako vjerujemo, a još nismo kušali kako je dobar Bog.” 

Današnji svijet – izgubio je srce

Na današnji blagdan Presvetog Srca Isusova završava veliki jubilej, 350 godina od objava Srca Isusovog. Fra Josip se u nastavku osvrnuo na ecikliku pape Franje “Dilexit nos” koju je napisao tim povodom. Upravo u tom djelu Papa je pisao o Božjoj ljubavi, ljudskoj i božanskoj, ljubavi Srca Isusovog.

Napisana jednostavnim jezikom, knjiga je bliska vjernicima, ali ono što je fra Josip istaknuo jest upravo izjava kako je današnji narod i svijet fluidan i nestalan. Današnji svijet, prema riječima pape Franje – izgubio je srce. Taj svijet je brz, površan i hedonistički, zaboravio je da živi iz srca.

“Hitno se trebamo vratiti srcu. Jer život bez srca, svijet bez srca, vjera bez srca, Crkva bez srca, je katastrofa koja se događa svijetu. Treba nam srce u življenju našeg odnosa s Bogom, treba nam srce u življenju svega što mi jesmo”, dodao je fra Josip.

Fra Josip se u nastavku još jednom osvrnuo na što bi naš život sličio da nemamo srca. Takvi ljudi su beskrajno udaljeni od Boga, drugih ljudi i samoga sebe. “Bez srca nemamo sposobnost za ljubav”, zaključio je fra Josip.

Fra Josip je na koncu okupljenim vjernicima ukazao na tri pokreta koja možemo učiniti da bismo od Isusovog Srca učili da bude njemu slično. Isusovo Srce je prema riječima svetog Ivana Pavla II., remek djelo Duha Svetoga.

“Prvo, neprestano se približavati Isusu kroz duboku molitvu. Ne površnu molitvu, ne molitvu koja je tu na jeziku, brbljanje, nego istinsku molitvu koja se rađa u srcu. (…) Drugo, moliti za izljev Duha Svetoga. (…) Treći pokret, ljubite Gospu. Sutra ćemo slaviti Gospino Srce, zašto, zato što je ona najsrećnije Isusovo srce, ona je prva učenica, ona je naša majka, majka Crkve. Mi ne bismo imali srce kad ne bismo ljubili Gospu“, kazao je fra Josip.

Na večerašnjoj misi u 17 sati će biti blagoslov djece, a zatim će se održati i tradicionalni dječji festival “Djeca pjevaju Isusu” u 18 sati.Vanjska proslava Presvetog Srca Isusova ove godine bit će upriličena u nedjelju, 29. lipnja 2025. godine, a svečanu svetu misu predslavit će fra Andrija Jozić.

Presveto Srce Isusovo

Pobožnost Presvetom Srcu Isusovu nalazimo kod srednjovjekovnih mistika, kao što su Julijana iz Norwicha, Francisca Rimska i sveti Bonaventura. U 16. st. njegovali su ju kartuzijanci i kasnije isusovci.

Sveti Ivan Eudes (17. st.) dao joj je teološki temelj

Poticaj za uvođenje blagdana Srca Isusova došao je iz francuskog grada Paray-le-Moniala prigodom Isusova ukazanja Sv. Mariji Margareti Alacoque 1675., ali je tek 1765. papa Klement XIII. dopustio slaviti ovu svetkovinu i to samo za one koji su izričito tražili. Bili su to poljski biskupi onoga vremena i rimska Nadbratovština Srca Isusova.

Svetkovina za kratko vrijeme u cijeloj Crkvi

Ubrzo su svetkovinu prihvatile redovnice Reda Pohođenja kojemu je pripadala sveta Margareta, cijeli Rim, potom biskupi i kraljica francuskog naroda, poglavari i članovi Družbe Isusove i tako se za kratko vrijeme proširila gotovo u cijeloj Crkvi.

Nakon što se svetkovina proširila po mnogim biskupijama svijeta i vidjevši velike duhovne koristi od njezina slavljenja, papa Pio IX. je 1856. posebnim dekretom odredio da se službeno slavi u cijeloj Katoličkoj Crkvi osobito s obzirom na potrebu zadovoljštine za grijehe. Misa i oficij odobreni su 1765., a općevažeći postali 1856.

Svetkovina Presvetog Srca Isusova slavi se petkom nakon svetkovine Tijelova te je stoga lipanj mjesec Presvetog Srca Isusova

Uoči Svete godine 1900., papa Leon XIII. uputio je cijeloj Crkvi posebnu encikliku kojom poziva sve biskupe i vjernike da se te 1899. svi posvete na blagdan Srca Isusova njegovu Božanskom Srcu.

Presveto Srce Isusovo je zaštitnik Vrhbosanske nadbiskupije i prvostolnice te patron župa: Bosanski Šamac, Brčko, Čajdraš, Doboj, Glavice, Novo Selo, Obri, Pećine, Prozor te Zvornik.

Objava Župa Prozor svečano proslavila Presveto Srce Isusovo pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Čisto srce smisao i cilj

“Duhovnost koja stoji u temelju pobožnosti prema Presvetom Srcu Isusovu uvodi nas u zajedništvo božanskog života. Kristovo otvoreno srce su otvorena vrata i poziv čovjeku na ulazak u odnos ljubavi koja stoji između Oca, Sina i Duha Svetoga. (…) Onda imamo i Isusov govor na gori: ‘Blago čistima srcem, oni će Boga gledati’. Čisto srce kao Presveto Srce Isusovo je smisao i cilj, na tome radimo cijelog života. Doista, gdje ti je blago, ondje će ti biti i srce”, kazao je tijekom propovijedi mons. Glasnović.

Otvrdnuće srca

U nastavku je upozorio na otvrdnuće srca: “Otvrdnuće srca je u suprotnosti milosrđu. Postoji zastrašujuća opasnost da srce otvrdne, okameni. Postane tupo i bezosjećajno. Upravo je to čovjekov izvorni grijeh spram Boga i bližnjega. Otvrdnuće srca je otpad od Boga i neosjetljivost spram bližnjega, a time istodobno i tragičan gubitak vlastite čovječnosti. Onaj tko je postao tvrd u srcu, okamenio se kao čovjek i izgubio svoju životnost. Isus je došao da bi učinio upravo ono što su proroci obećavali. Da nam iz grudi izvadi srce od kamena i da nam srce od mesa.”

Srce kao ognjište ljubavi

“U litanijama molimo: ‘Srce Isusovo, žarko ognjište ljubavi.’ I ima jedno povlašteno mjesto koje poznaje svaki čovjek, i ti i ja. Gdje se rađa, odrasta, živi i gdje svaka osoba uči primati i davati ljubav. Tu se uče vrijednosti čovjekoljublja, sebedarja, plemenitosti i ljudskosti koje se poslije prenose. Nažalost može se dogoditi da je to mjesto u tami ili sjeni, ili je neuredno, ili ga pogodi kušnja, nesloboda ili bolest. Ili tjeskoba, ili stres ili neka druga nesavršenost”, opisao je biskup ljudsko srce te istaknuo kako oni koji su obasjani svjetlom vjere iako radosno misle o tom povlaštenom.

Mons. Glasnović posebno je govorio o ljubavi, ali i Kristu koji u životu svakoga vjernika mora biti maksima. “Kršćanin je čovjek koji sebe razumije polazeći od Krista. Uvijek je Srce Isusovo u središtu, Isus je u središtu. I zato neka nam ništa ne bude važnije od Krista. Ne postoji ništa važnije od Krista na svijetu”, kazao je.

“Poruka današnjeg blagdana. Tko je jednom shvatio milosrđe Isusovog srca, taj ne može nikada pasti u očaj”, zaključio je mons. Glasnović.

Na misi u 17 sati će biti blagoslov djece, a zatim će se održati, sada već tradicionalno, festival Djeca pjevaju Isusu u 18 sati. Vanjska proslava Presvetog Srca Isusova ove godine bit će upriličena u nedjelju, 18. lipnja 2023. godine, a svečanu svetu misu predvodit će fra Marko Jukić.

Presveto Srce Isusovo

Pobožnost Presvetom Srcu Isusovu nalazimo kod srednjovjekovnih mistika, kao što su Julijana iz Norwicha, Francisca Rimska i sveti Bonaventura. U 16. st. njegovali su ju kartuzijanci i kasnije isusovci, piše Katolički tjednik.

Sveti Ivan Eudes (17. st.) dao joj je teološki temelj. Poticaj za uvođenje blagdana Srca Isusova došao je iz francuskog grada Paray-le-Moniala prigodom Isusova ukazanja Sv. Mariji Margareti Alacoque 1675., ali je tek 1765. papa Klement XIII. dopustio slaviti ovu svetkovinu i to samo za one koji su izričito tražili. Bili su to poljski biskupi onoga vremena i rimska Nadbratovština Srca Isusova.

Svetkovina za kratko vrijeme u cijeloj Crkvi

Ubrzo su svetkovinu prihvatile redovnice Reda Pohođenja kojemu je pripadala sveta Margareta, cijeli Rim, potom biskupi i kraljica francuskog naroda, poglavari i članovi Družbe Isusove i tako se za kratko vrijeme proširila gotovo u cijeloj Crkvi. Nakon što se svetkovina proširila po mnogim biskupijama svijeta i vidjevši velike duhovne koristi od njezina slavljenja, papa Pio IX. je 1856. posebnim dekretom odredio da se službeno slavi u cijeloj Katoličkoj Crkvi osobito s obzirom na potrebu zadovoljštine za grijehe. Misa i oficij odobreni su 1765., a općevažeći postali 1856.

Svetkovina Presvetog Srca Isusova slavi se petkom nakon svetkovine Tijelova te je stoga lipanj mjesec Presvetog Srca Isusova

Uoči Svete godine 1900., papa Leon XIII. uputio je cijeloj Crkvi posebnu encikliku kojom poziva sve biskupe i vjernike da se te 1899. svi posvete na blagdan Srca Isusova njegovu Božanskom Srcu.

Presveto Srce Isusovo je zaštitnik Vrhbosanske nadbiskupije i prvostolnice te patron župa: Bosanski Šamac, Brčko, Čajdraš, Doboj, Glavice, Novo Selo, Obri, Pećine, Prozor te Zvornik.

Objava Župa Prozor svečano proslavila patron Presveto Srce Isusovo pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Na sam blagdan, odnosno, patron župe središnje svečano misno slavlje bilo je u 11 sati, a prethodila je rana misa u 8 i 30. Svečano misno slavlje predvodio je fra Branko Malekinušić.

Osim duhovne priprave za obilježavanje patrona vjernici ove župe pripremili su se i za susret s rodbinom i prijateljima. To je bila prigoda i za obiteljska okupljanja. Vanjska proslava patrona je u nedjelju 19. lipnja kada su mise u 8 i 30 i 11 sati, a koju će predvoditi fra Goran Barešić.

Foto: Mia Pušić

Objava Proslava patrona župe na Gračacu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Misno slavlje je predvodio i propovijedao fra Stjepan Pavličević, župnik u Doljanima.

Unatoč epidemiološkim uvjetima Sveti Josip je proslavljen svečano i pobožno.

Objava Filijala na Lugu proslavila svog nebeskog zaštitnika pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Ove godine patron je proslavljen 19. srpnja. Misno slavlje predvodio je biskup dr. Pero Sudar koji je rodom iz ove župe. Propovijed je prepustio župniku don Ivanu Ivančeviću rodom iz župe Prozor.  Ivančević je tijekom svoje propovijedi povezao život starozavjetnog proroka Ilije s današnjim vremenom i uprisutnio je njegov život u ovo suvremeno vrijeme. Sumisnici su bili gvardijan franjevačkog samostana u Konjicu i domaći svećenici; don Jozo Majić i don Ilija Sudar.

Zbog pandemija koronavirusa okupili su se uglavnom župljani koji su se raselili unutar BiH i susjednih župa. Veliki broj vjernika je bio i iz susjedne župe Uzdol. Ovaj put izostali su raseljeni i protjerani župljani koji su svoj novi dom našli u Hrvatskoj i drugim europskim zemljama, pa čak i u Americi i Australiji.  Oni su zasigurno duhom bili sa svojom župom.

Župa Solakova kula ima i svoju filijalnu crkvu u mjestu Bare. Solakovoj kuči pripadaju i naselja Ivanci, Pajići, te jedan dio naselja Vratne gore koja su u općini Prozor-Rama.

Iako je tegoba života na ovim prostorima još prije rata tjerala ljude da krenu u svijet trbuhom za kruhom, ipak je rat nanio najviše nevolja ovim ljudima.  Na teritoriju župe Solakova Kula ne postoji više nijedna škola. Nema više djece  ni Hrvata ni Bošnjaka. To dovoljno govori koliko je ovaj kraj sustavno zapušten.

Spomenik poginulim župljanima u Domovinskom i Drugom svjetskom ratu u dvorištu crkve jasno govori koliko je ljudi stradalo boreći se za svoj dom.

Potpuno razrušena sela, napuštene kuće, oskvrnuti kipovi Isusa i Marije, polomljeno raspelo govore o kakvom se bezboštvu i divljaštvu radilo u proteklom ratu. Žitelji su protjerani diljem svijeta. Teško je naći državu u Europi, pa skoro i kontinent da nema netko iz ovih krajeva.

Foto galerija

Objava Foto: Solakova kula proslavila Sv. Iliju Proroka pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Svečano misno slavlje u 11 sati predvodit će fra Andrija Jozić, gvardijan samostana Rama – Šćit.

Objava Najava: Proslava Sv. Nikole Tavelića na Orašcu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Po riječima  ramskog dekana don Marka Tomića, prozorskog župnika, vjernici će se pripremati trodnevnicom od 16. do 18. lipnja, svetim misama od 18 sati, kojima će predslaviti svećenici rodom iz prozorske župe.

Prvu večer trodnevnice, 16. lipnja misno slavlje predvodit će vl. Ivan Ivančević, drugog dana, 17. lipnja vl. Ivan Karača, a misu uočnicu vl. Ljubo Zadrić.

Prije svetih misa je i prigoda za svetu ispovijed .

Na sam blagdan Presvetog Srca Isusova, u petak 19. lipnja  tri su svete mise. U 8 sati je sv. misa, u kojoj ćemo se prisjetiti svih bolesni i nemoćnih.

U 11 sati je svečana sv misa, koju će predvoditi generalni vikar Vrhbosanske nadbiskupije mons.dr. Slađan Ćosić. Večernja misa je u 17 sati, nakon koje će se održati i Dječji festival „Djeca pjevaju Isusu“ od 18 sati.

Dođite i podržite naše najmlađe, poruka je župnika, don Marka Tomića.

U nedjelju, 21.lipnja je vanjska proslava Srca Isusova za cijeli Ramski dekanat. Mise su u 8,00 sati, zatim u 9:30, kao i pučka misa u 11:00 sati, koju također predvodi mons. dr. Slađan Ćosić, gener. vikar Vrhbosanske nadbiskupije.

Objava NAJAVA: Proslava patrona župe Prozor pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

U svojoj propovijedi fra Kristijan je brojne okupljene vjernike podsjetio  na značaj proslave Marijina uznesenja na Nebo, na najuzvišeniju članicu Mariju, Gospodinovu majku i majku Crkve, Majku svih majki kao i na značaj majke.

Na proslavu Velike Gospe i ove godine iz mnogih  krajeva svijeta  u svoj rodni kraj, stigli su brojni vjernici.

Za ovu veliku svetkovinu, u župi Rama Šćit se pripremalo trodnevnicom, a na sam dan ove svetkovine, slavljen su dvije svete mise.

Objava Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije Šćit proslavila svoj patron pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Sveto misno slavlje u filijalnoj crkvi predvodio je monsinjor vlč. Ivan Nikolić, svećenik rodom s Orašca, pod misom je proslavio 25 godina svećeništva, a trenutno se nalazi na župi Viškovo kod Rijeke.
Propovijed je izrekao vlč. Ante Luketić, rodom iz Jajca a trenutno na službi u Gospiću.

Riječi pozdrava, dobrodošlice, zahvale i obavijesti izrekao fra Andrija Jozić, ramski gavrdijan.

Misno slavlje svojim pjevanjem i sviranjem uzveličali su zbor župe sv. Mateja, Viškovo (Rijeka) i zbor župe Rama-Šćit pod ravnanjem sestre franjevke Verene Rupčić.

Objava Foto: Na Orašcu proslavljen patron filijale Sv. Nikola Tavelić i 25 godina svećeništva Ivana Nikolića pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Priprama za proslavu patrona župe započela je trodnevnicama. Na sam blagdan Presvetog Srca Isusova slavlje je započelo  ranom misom koju je predvodio župnik prečasni Marko Tomić.

Središnje svečano misno slavlje služeno je u crkvi s početkom u 11 sati koje je predvodio i propovijedao don Luka Tunjić, vikar Vrhbosanske nadbiskupije. Tijekom propovijedi don Luka je naglasio važnost misijskog djelovanja. U tome je istaknuo misijsko djelovanje ramskih misionara kao što je iz župe Prozor fra Ilija Barišić i najstariji misionar iz Rame, don Ivan Stojanović, sestre Vedrana Ljubić i Ana Uložnik,

Misu je pjevao župni zbor.

Također je u večernjim satima misno slavlje u 17 sati, a iza mise, odnosno, u 18 sati je festival “Djeca pjevaju Isusu”.

Objava Foto: Župa Prozor proslavila svoj patron pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.