Skupština je održana prema usvojenom Dnevnom redu i sljedećim točkama:

• Izvješće o radu udruge za 2022. godinu
• Financijsko izvješće za 2022. godinu
• Plan rada za 2023. godinu
• Razno

Prema Financijskom izvješću, udruga pčelara je pozitivno završila godinu. Ukupni prihodi većim dijelom dolaze od članarine.

Udruga trenutno ima 74 registrirana pčelara, koji na prostoru općine Prozor-Rama imaju više od 2000  košnica

Kada su u pitanju rashodi, novac je najvećim dijelom utrošen na preradu voska u Bugojnu, a zatim su tu i izrada godišnjeg obračuna i troškovi agencije, članarina u Savezu pčelara HNŽ, promjena statuta i adrese udruge, troškovi pošte, banke i slično.

Pčelari su i ovaj put ukazali na važnost ove poljoprivredne grane kao i brojnost pčelara na području općine te se nadaju da će se iznaći načina za poticaj i za njih. Iz Udruge ističu kako bi jedini povoljan poticaj bio onaj kao za animalnu proizvodnju, točnije izdavanje sredstava po košnici.

Udruga “Maslačak” je kroz 2022. godinu organizirala nabavku pogača, prikupila vosak, sudjelovala u Upravnom odboru Saveza pčelara u HNŽ. Također, prikupljen je med za ocjenjivanje i poslan u Mostar u laboratorij.

Pčelari su krajem 2022. godine posjetili i sajam pčelarstva u Splitu.

Foto: Ilustracija/Ramski Vjesnik

Objava Udruga pčelara “Maslačak” održala redovnu godišnju Skupštinu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Primijetio je, priča za Agroklub, da se nešto događa s košnicama, da je nešto drugačije i da se smanjuje broj pčela, ali sam nije mogao odgonetnuti o čemu se radi.

“Na teren je prvi izašao veterinar Dragutin Krišto, kojeg sam pozvao jer gravitira na ovom području, i on je odmah posumnjao da bi se moglo raditi o nekoj zaraznoj bolesti, mogućoj američkoj truleži pčelinjeg gnijezda”, kaže Tadija i dodaje kako je prema savjetu veterinara, pozvao Veterinarsku inspekciju Hercegbosanske županije i zatražio stručnu pomoć.

Veterinarski inspektori su ubrzo intervenirali, izašli na teren, uzeli uzorke poklopljenog  pčelinjeg legla i poslali u Veterinarski zavod Bihać. Analiza je potvrdila da se, nažalost, radi o zaraznoj bolesti, američkoj truleži pčelinjeg legla.

Spaljivanje košnica

Uslijedio je šok, kaže Tadija, jer je to značilo da će nakon 22 godine intenzivnog bavljenja pčelarstvom, ostati doslovno preko noći, bez cijelog pčelinjaka.Naime, sve košnice, njih ukupno 51, morale su biti neškodljivo uništene.

“Američka kuga ili američka trulež pčelinjeg legla je zarazna bolest koja se vrlo često i neprimjetno uvlači, održava i širi, ne samo u jednom pčelinjem društvu ili pčelinjaku, nego se širi od jednog do drugog pčelinjaka, ako se efikasno ne suzbije na vrijeme. To je oboljenje poklopljenog pčelinjeg legla, a zarazu prenose same pčele ili pak pčelar inficiranom opremom. Uzročnik američke truleži pčelinjeg legla je golim okom nevidljiva bakterija, latinskog naziva Paenibacillus larvae”, objašnjava veterinar Dragutin Krišto.

U razgovoru s ovim veterinarom Veterinarske stanice u Tomislavgradu, doznajemo kako je riječ o teškoj bolesti legla koja se u pravilu ne liječi.

U suzbijanju bolesti primjenjuju se radikalne mjere

S obzirom na to da nikada ne prestaje sama od sebe, da je njen uzročnik veoma otporan jer stvara spore i da trajno zaostaje na saću kao i da se vrlo lako i brzo prenosi na okolne pčelinjake, u njenom suzbijanju primjenjuju se radikalne mjere, koje se odnose na uništavanje žarišta, odnosno izvora zaraze.

“To podrazumijeva spaljivanje kompletnih košnica s pčelama, saćem, s leglom na pogodnom mjestu i zatrpa zemljom. Spaljuje se sve, osim metalnog pribora, on se dezinficira adekvatnim sredstvima“, dodaje veterinar.

Otkrivanje zaraze

Na samom početku bolesti gotovo nije moguće uočiti bilo kakvu kliničku sliku. Nakon što je leglo inficirano, treba proći par tjedana kako bi se uočile prve promjene.

Za pčelara je praktično jedini mogući način da posumnja u prisutnost bolesti kad na poklopljenom leglu prilikom pregleda primijeti ulegnute poklopce s limun žutim mrljama, odnosno svjetlijim od okolnog saća nakvašenim od propalih larvi ili rupice na ćelijama koje su izbušile pčele s namjerom da očiste stanicu.

Tada je najbolje odmah obratiti se u nadležnu veterinarsku službu i zatražiti stručnu pomoć kako bi se sa sigurnošću utvrdila prava dijagnoza, mikroskopskom analizom uginulih larvi, savjetuje struka.

Imunitet najvažniji

Američka trulež legla javlja se u košnicama lošeg kondicijskog statusa. Uzročnici ove bolesti nalaze se unutar košnice, a hoće li doći do bolesti ovisi o imunitetu samih pčela, kaže struka. Imunitet pčela je narušen već nekoliko sezona slabim pčelinjim pašama.

Posljedica bolesti legla je direktan utjecaj na slabljenje pčelinjeg društva u cjelini, jer je sve manje mladih pčela koje trebaju zamijeniti stare pčele. Time se remeti normalan rad društva i slabi tako da vremenom postane plijen grabeži. Tada predstavlja izvor zaraze i ostalih društava na pčelinjaku u promjeru od par kilometara.

Šteta na pčelinjaku Tadije Bokanovića iz sela Vedašića u Tomislavgradu, nadležne županijske službe procijenile su na oko osam tisuća KM, premda je, tvrdi Tadija, stvarna vrijednost 51 košnice s pčelama, ramovima i voskom oko 13 tisuća KM.

No, ističe kako ga to ipak nije pokolebalo da se nastavi i dalje baviti pčelarstvom prema kojem gaji ljubav još od 2000. godine, kad je počeo samo s jednom košnicom. Kaže kako se nada da će do iduće godine uspjeti obnoviti barem trećinu od nekadašnjeg pčelinjaka.

Objava Bokanovići iz Tomislavgrada izgubili preko 50 košnica pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Povodom Svjetskog dana pčela, u čast ovim iznimno važnim stvorenjima, posjetili smo neke pčelare i upitali ih o trenutnoj situaciji. Osim domaćih pčelara, košnice su na bagremovu bogatu pašu dovezli pčelari iz Gornje Rame i Jablanice. Proteklih su godina česti gosti bili i pčelari iz Konjica, južne i zapadne Hercegovine.

Foto: Dok pčele trenutno nose bagremov nektar, neke na nožicama još od veljače skupljaju i polen

Situacija je proteklih nekoliko godina bila puno drugačija. Događalo se da je vrijeme bilo kišovito upravo u doba cvatnje bagrema, a to je značilo da su pčele ostajale u košnici i jele malo prikupljenog meda iz nešto boljih perioda. Znalo se to ponavljati i za vrijeme drugih cvatnji, a na to su se nadovezale i bolesti pčela.

Foto: Diljem Donje Rame zeleni su krajolik prošarale nebrojene bijele krošnje bagrema

Kako smo kazali, u tijeku je pašni period u pčelarstvu, a bagrem je glavni. Trenutno se proširiva prostor u košnicama kako bi pčele imale gdje donositi nektar, koji će kasnije postati medom. Ukoliko se osigura dobar prostor u košnicama, pčele neće “zarojiti”, neće povući matičnjake i rojiti se. Vrijeme je razmnožavanja pčela, sanduci su puni, stoga im postaje tijesno. Tako jedan dio pčela sa starom maticom izlazi vani i traži pogodno mjesto da se naseli. Obično to najprije bude neka grana, a zatim pčele “izviđači” odlaze tražiti neku duplju u stablu i slično. Tu nastupa pčelar, kada ih u što kraćem roku treba smjestiti s grane u sanduk.

“Bagrem cvjeta uglavnom početkom svibnja ili sredinom, kao ove godine. Ako se dogode pogodna temperatura i vlažnost zraka bagremov cvijet ispušta nektar koji pčele prikupljaju i nose u košnice. Trenutnu pašu može ugroziti samo hladno vrijeme. Ako temperatura tijekom noći padne ispod 13 stupnjeva, dan može biti sunčan i lijep, ali bagrem ne medi”, pojašnjava nam Zoran Topić, jedan od pčelara koje smo posjetili u Donjoj Rami i član pčelarske udruge “Maslačak”.

Bagrem najbolje ispušta nektar, ukoliko su noćne temperature 13-14 stupnjeva te dnevne do 26-27 stupnjeva. Neugodnosti može stvarati i vjetar koji zna isušiti nektar, jer je njegov sastav tek 20 posto glukoze i fruktoze, ostatak je voda.

“Sljedeća paša nakon bagrema je lipa. Pčele ćemo nakon toga seliti u planinske predjele gdje ide divlja livada, medonosni su uglavnom trava Iva i vrijesak”, kaže Zoran o daljnjim planovima za pčelare u 2022. godini.

Nekoliko loših godina za pčelarenje

Priupitali smo pčelare misle li da je došao kraj lošim godinama za pčelare i hoće li biti meda i za tržište. Većina pčelara u Rami nema problema s prodajom meda. Stalni i zadovoljni kupci se uvijek vraćaju, a pčelari kažu “sve se proda na kućnom pragu”. Također podsjećaju da su košnice s pčelama vašeg lokalnog pčelara jedini garant da kupujete prirodni pčelinji med te upozoravaju na neispravan med koji se tijekom cijele godine, a posebno zimi može kupovati na štandovima uz cestu ili tržnicama.

“Za pčelare je zadnjih pet godina bilo katastrofalno, a najgore su bile 2020. i 2021 godina”, govori nam Zoran. Zanima nas što sve jedan pčelar mora raditi ukoliko je unos loš, koliki su financijski izdaci kada su pčele gladne.

Foto: Vaga je, na oduševljenje pčelara, prije par dana prikazala dnevni unos od dva kilograma

“Pčelar prije svega u proljeće mora hraniti pčele sa šećerno-mednim tijestom ili pogačama, kako bi se one što bolje razvile i povećao njihov broj. Zatim dolazi voćna paša kada se se treba proširivati leglo. Međutim, ukoliko je u voćnoj paši vrijeme loše, pčele se moraju prihranjivati pogačama ili još bolje šećernim sirupom. Za svaku košnicu mora obezbijediti najmanje 3-4 kilograma tog tijesta, a ukoliko nema unosa, mora ih hraniti šećernim sirupom”, pojašnjava nam Zoran.

Kada su u pitanju svi financijski izdaci, pčelar mora kupiti i vosak, zatim pogače, šećer, nove sanduke i okvire, jer se godišnje u svakoj košnici mora izmijeniti 30 posto saća. Od mjeseca srpnja pa dalje, primjenjuje se zaštita pčela od bolesti.

“Recimo, imamo trake protiv varoe, koje su prilično skupe. U proljeće se mogu pojaviti bolesti kao što je nozemoza pčela, nametnička bolest kod odraslih pčela, zatim krečno leglo ili trulež. Tada se moraju kupovati lijekovi, nozecidi i slično, koji se daju pčelama. Ukoliko se pojavi američka ili europska gnjiloća, lijeka nema. Uzima se cijeli sanduk sa pčelama i saćem i spaljuje”, pojašnjava nam Zoran pčelarske brige kada su u pitanju bolesti pčela.

“Nakon dugog niza godina kada nije bilo prinosa meda, ove godine imamo lijepo vrijeme i sve se čini da stižu dobri dani za pčelare”, zaključio je Zoran.

Među kućama gračačkog zaseoka Trišćani gotovo da nema livade na kojima nije smješteno barem nekoliko košnica, pa je naš sljedeći sugovornik, Stipo Topić, tek stotinu metara dalje. Svi pčelari su ovih dana u poslu, ali za razgovor se uvijek ima vremena.

Foto: Pčele raspoznaju žutu, plavu i bijelu boju, crvenu i zelenu ne, a vjerujemo da im ovakve dekoracije ne smetaju

Ovaj, nešto mlađi pčelar, trenutno je vlasnik 71 košnice i također je član pčelarske udruge “Maslačak”. Zatekli smo ga u pčelinjaku u radovima na proširenju društava. “Hvala Bogu ima unosa, konstantan je već gotovo mjesec dana i pčele su baš “jake”. Od kada pčelarim ne sjećam se da su u ovom periodu bile u tako dobrom stanju. Ovo bi mogla biti godina koju pčelari već dugo priželjkuju”, govori nam veselo Stipo.

Sve upućuje na dobru godinu. Početak je bagrema, Stipo smatra kako je brzo došao, pa strahuje da bi brzo mogao i proći. Međutim, ako vrijeme posluži, bit će dobro. “Što se tiče bagrema, malo kiše ili sparine dobro dođe. Mislim da bi najviše štete donio vjetar, koji je najveće zlo za bagrem”, kaže Stipo.

Foto:  Obijeljeni prostor saćem između okvira, omiljeni je prizor za pčelare 

Kao i većina pčelara Stipo košnice seli nakon paše bagrema. Destinacija već dugi niz godina – Risovac. Bagrem ove godine dosta kasni, pa je u pitanju i selidba na Risovac. “Osim Risovca, jedan dio pčela imam i na Ustirami, gdje pčele također skupljaju bagremov nektar, a onda kasnije i šumski med, taman, crn i vrlo ukusan med”, pojašnjava Stipo te dodaje kako je, kad su vremenske neprilike u pitanju, s bagremom uvijek bila borba.

Stipo u šali dodaje: “Bagrem je poznat po tome. Svatko zna, kad bagrem iscvjeta, evo kiše. Ove smo godine bez kiše i sve miriše na to da bi moglo biti meda.”

Skup i unosan sport

Upitali smo i Stipu o troškovima bavljenja pčelarstvom, a on kaže da je to kao i u svakom drugom poslu ili hobiju, s tim da je pčelarstvo od neizmjerne važnosti za cijeli svijet. “Pčelari sve većinom sami financiraju, nema neke konkretne pomoći, a izdaci su veliki. Ovo je zaista skup sport, iako može biti unosan. Kad je u pitanju pčelarstvo, cijene su također skočile, sve je skupo. Početak je najteži, dok se sve to kupi i prikupi. Kasnije kad čovjek stane na noge, dobro je. Za informaciju, samo je vosak 25 maraka po kilogramu, a zatim još pogače, šećer, lijekovi i druga oprema”, pojašnjava nam Stipo troškove bavljenja pčelarstvom te za kraj dodaje: “Pozdrav svim pčelarima, ma gdje bili.”

Među nešto starijim i iskusnijim pčelarima, dolazimo i do jednog mladog, Nikolu Pavlovića, koji se upravo spremao dati pčelama vode. Ovaj osnovnoškolac u stopu prati svoje starije kolege. Hranio je pčele i održao ih na životu kroz jesen, zimu i proljeće. Sada ima tri košnice i jedan nukleus, a sve su prilike da će ove godine teglice napuniti medom svojih pčela.

Pčele nisu samo važne za pčelara, nego za opći opstanak ljudi i svijeta. One su najbolji oprašivači voća, biljki, bašči i ostaloga. Dakle, da nema pčela sve bi postalo upitno, kažu nam ovi članovi ramske udruge pčelara “Maslačak”.

“Nestanu li pčele s planeta Zemlje, čovjeku kao vrsti ostaje još oko 4 godine života”, poznata je izjava Alberta Einsteina, a ukoliko ne razvijemo svijest o dobrobiti pčela, mogli bismo zaista saznati istinitost tvrdnje ovog velikog znanstvenika.

Foto: Osim pčela, raditi moraju i ljudi, a pčelari za rad u vrtu svakako imaju i dodatnu opremu 

Objava DONJA RAMA: Pčele u lovu na bagremov nektar pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Skupština je održana prema usvojenom Dnevnom redu i sljedećim točkama:

1. Izvješće o radu udruge za 2021. godinu
2. Financijsko izvješće za 2021. godinu
3. Plan rada za 2022. godinu
4. Razno

Prema Financijskom izvješću, udruga pčelara je pozitivno završila 2021. godinu. Ukupni prihodi većim dijelom dolaze od članarine. Udruga trenutno ima 63 registrirana pčelara, koji na prostoru Prozor-Rame imaju gotovo 2300 košnica. Kada su u pitanju rashodi, novac je najvećim dijelom utrošen na preradu voska u Bugojnu, a zatim su tu i izrada godišnjeg obračuna i troškovi agencije, članarina u Savezu pčelara HNŽ, promjena statuta i adrese udruge, troškovi pošte i banke i slično.

Tijekom 2021. godine udruga je od Općine Prozor-Rama primila dotaciju od 7000 KM, pčelari međutim i ovaj put ukazuju na važnost ove poljoprivredne grane kao i brojnost pčelara na području općine te se nadaju da će se iznaći načina za poticaj i za njih.

“Zadnjih nekoliko godina smo tražili poticaj, obzirom da se davao poticaj za animalnu proizvodnju, stoku. Svaki put smo tražili da se daju sredstva po košnici. Opet pripremamo jedan zahtjev za poticaj po košnici. Kada bi bio jednak onome koliko se dobije po ovci, bili bismo najzadovoljniji, ali neka bude i pola, opet je dovoljno”, kazao je Branko Ivančević, predsjednik udruge pčelara “Maslačak”, za Ramski Vjesnik.

Objava Udruga pčelara “Maslačak” održala godišnju skupštinu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Via Dinarica je koncept koji povezuje sedam država i teritorija kroz koje se proteže planinski lanac Dinarskih Alpi: od Slovenije do sjeverne Albanije

Objava Udruga pčelara “Iva” iz Posušja kroz projekt Via Dinarice dobila 20 pčelarskih SMS vaga pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Apel pčelara iz ljubuškog kraja donosimo u cijelosti:

Svjedoci smo vremenskih nepogoda koje prate pčelarstvo zadnjih nekoliko godina, a sve je kulminiralo ove godine te možemo, nažalost, govoriti o dugoročnoj katastrofi s nesagledivim posljedicama za pčelarstvo, a samim time i za poljoprivredno gospodarstvo.Ova katastrofalno sušna godina, možda i najteža u povijesti, osim što je donijela uobičajeno vrela i sušna ljeta u Hercegovini, pogodila je i planinske predjele kao zadnje destinacije selećeg pčelarstva. Postotak zimskih gubitaka od uobičajenih oko 10 posto, zadnjih se godina popeo na 30 posto.

Višemjesečna suša i ekstremno visoke temperature dovele su do toga da su u jako kratkom roku potpuno osušene sve medonosne biljke i zelena flora, tako da su pčele ostale bez cvjetova u prirodi kao jedinog izvora peludne hrane. Pčelari su primorani prihranjivati pčele više puta, kako bi uopće opstale na životu. To im donosigoleme troškove, pogotovo selećim pčelarima i pčelarima s većim pčelinjacima.

Pčele su glavni oprašivači preko 75 posto biljnih kultura koje sudjeluju u čovjekovoj prehrani te njihov doprinos gospodarstvu izniman i nezamjenjiv.

Stoga, obraćamo se svim relevantnim institucijama vlasti na općinskim i županijskim razinama te na federalnoj razini, da se pčele spase od masovnog ugibanja od gladi koju je uzrokovala višemjesečna ekstremna suša s ekstremno visokim temperaturama.

Apeliramo za pomoć pčelarima u vidu prihrane i medikamenata.

S poštovanjem,

Predsjednik Saveza pčelara Kadulja

Dobro Zovko

Objava Apel svim razinama vlasti u FBiH za pomoć pčelarima pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Značaj zaštite pčela

Posmatranjem leta pčele i cvjetova koje svakodnevno neumorno posjećuju dokaz je da su one najbolji pokazatelji zdrave životne sredine

Obaveze poljoprivrednika u zaštiti pčela

Na svijetu postoji gotovo 20 000 različitih vrsta pčela

Objava SVJETSKI DAN PČELA: Nestankom pčela, polako bi nestao i čovjek pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Livanjski med nastaje u ekološki čistim uvjetima i zato je jako cijenjen

Nabavu navedenog sufinancirat će Grad Livno, MAID, Udruga “Li-Vrisak” i krajnji korisnici. Više detalja doznajemo od Miranda Šperca, predsjednika udruge. Zatekli smo ga u selu Bila na proplanku koji se nalazi iznad 800 metara nadmorske visine. “Evo, možete i sada vidjeti, sredina je travnja, planine su pod snijegom, ništa nije procvalo, pčele čekaju, vegetacija kasni mjesec dana, tako da možemo reći kako su pčelari na vrlo teškom terenu. Selekcija je ogromna, ovdje puno pčelara gubi pčele u lošim godinama. Najspretniji ostaju zahvaljujući , ne toliko zaradi, koliko svojoj upornosti i ljubavi prema pčelarstvu”, kaže Šperc.

Među njima je i naš sugovornik koji pčelinjake ima na tri lokacije, a za svoj med od vrijeska na međunarodnim sajmovima je u nekoliko navrata dobio zlatnu medalju.

Gradska uprava pruža potporu pčelarima kako bi razvili poslovanje

“Prednost livanjskog kraja je proizvodnja meda u ekološki čistim uvjetima, kao i bogatstvu ljekovitog, aromatičnog bilja”, istaknuo je gradonačelnik Livna, Darko Čondrić, te dodao: “Gradska uprava ovim projektom pruža potporu pčelarima i onima koji žele u tom smjeru razviti svoje poslovanje, a oni koji budu odabrani preko javnog poziva, dobit će dobar poticaj za započeti ili unaprijediti proizvodnju meda. Svakom korisniku bit će dodijeljeno 10 pčelinjih društava. Pet u ovoj i pet u idućoj godini, s kompletnom opremom, što podrazumijeva košnice s tri nastavka, satne osnove, matične rešetke, vrcaljku od inoksa i ostali repromaterijal.”

Udruga je sama na dobitku. Uz strojeve za proizvodnju satnih osnova i punilicu meda, predviđeno je i dizajniranje ambalaže, kao i održavanja sajma pčelarstva. U projektu vrijednom 130.000 KM Grad sudjeluje s 40%.

Objava Grad Livno potiče proizvodnju meda kroz projekt “Održivo pčelarstvo” vrijedan 130.000 KM pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Troškovi nabavke pogača iznosili su 11, 056 konvertibilnih maraka, a nakon toga se očekuje prikupljanje voska za topljenje u satne osnove.

Objava Udruga pčelara “Maslačak” pribavila pogače za prihranu pčela pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Usvojen je sljedeći dnevni red:

1. Izvještaj o radu udruge za 2020. godinu.

2. Financijsko izvješće za 2020. godinu.

3. Plan rada udruge za 2021. godinu.

4. Izmjene i dopune Statuta udruge

5. Razno

Pčelari u Rami su iza sebe imali izazovnu godinu koja je kao i obično ovisila od vremenskih uvjeta i unosa. 2020. nije bila najbolja te je također donijela i velike financijske izdatke, uglavnom za prihranu pčela.

Kada su u pitanju prihodi i rashodi udruge, najveći prihod donosi upravo članarina, dok je rashod najveći za nabavku pogača i preradu voska. S obzirom da rezultati u pčelarenju znaju biti nepredvidivi i stanje zna biti loše, udruga i ove godine planira predati zahtjev za općinski poticaj, koji bi se pčelarima dodijelio prema broju košnica. Iz udruge “Maslačak” smatraju da ova važna grana poljoprivrede to zaslužuje te se nadaju pozitivnom odgovoru. Prvenstveno uzimajući u obzir lošu 2020. godinu.

Udruga pak nastavlja sa svojim ustaljenim planom rada, koji važi i za 2021. godinu. Više od 60 pčelara, sa svojih 2000 košnica, očekuje odabir najpovoljnijeg dobavljača pogača za prihranu pčela te prikupljanje i prerada voska u satne osnove.

Objava Udruga pčelara “Maslačak” održala redovnu izvještajnu skupštinu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.