Pčelarstvo – Ramski Vjesnik

Prosječna cijena bh. meda bi mogla biti 25 KM, pčele u kritičnom periodu zbog lošeg vremena

Uredništvo — Wed, 17 May 2023 06:39:19 +0000

Pčelinji fond u Bosni i Hercegovini nalazi se u kritičnom periodu zbog loših vremenskih prilika koje prevladavaju u dosadašnjem dijelu proljeća. To bi moglo utjecati na ovogodišnje prinose meda koji bi u prosjeku mogao koštati 25 KM po kilogramu, u zavisnosti od vrste i kvaliteta.

Loše vremenske prilike, prije svega uzrokovane obilnijim padavinama i neujednačenim temperaturama zraka, ove godine u velikoj mjeri utječu na cvjetni period i polenske paše. Zbog toga pčelari moraju intervenirati, odnosno prehranjivati pčele kako bi one ostale u kondiciji za naredne paše.

“Preporuka je da svi pčelari svojim pčelama pomognu dodavanjem šećerno-mednog tijesta, odnosno pogačama te laganim dodavanjem mednog, odnosno šećernog sirupa. Na takav način bi pčele nastavile svoj normalan rad, koji predstavlja razvoj legla i svega onoga što proizlazi iz toga”, kaže za Klix.ba predsjednik Saveza pčelara Federacije Bosne i Hercegovine Rehad Deljo.

Nije sve izgubljeno, nade se polažu u glavnu pašu

Zbog relativno povoljnih prilika u zimskom periodu pčele su proljeće dočekale sa manjim potrošnjama hrane te se očekivala dobra paša, kao i prinosi. Međutim, priroda je pokazala svoje oštrije zube.

“Mislim da se nalazimo u veoma kritičnom razdoblju za pčelu. Još uvijek nije izgubljeno sve jer su očekivanja da ćemo imati dobre prilike u najmedonosnijoj paši, odnosno vremenu bagrema koji je već počeo cvjetati na određenim lokalitetima. U ovu akciju pomaganja pčelarima svakako bi se trebale uključiti lokalne zajednice, odnosno ministarstva i struka”, ističe Deljo.

Prema trenutno dostupnim podacima, u FBIH je registrirano između četiri i pet hiljada pčelara, uz 220 hiljada košnica, međutim pretpostavke su da je ipak prisutno duplo više njih jer nisu svi prijavljeni u zvaničnoj evidenciji.

Godišnje se u našoj zemlji proizvede okvirno dvije tisuće tona meda, dok se isto toliko i uveze. Posebno je problematičan patvoreni proizvod koji je zastupljen na policama bh. marketa.

“Bh. pčelarstvo je u vrlo složenom stanju, a ono treba imati dušu i budućnost. U njega treba investirati, educirati ljude, boriti se protiv patvorenog meda, donositi zakonske propise i zaštititi domaće proizvode. Mi nažalost još uvijek nemamo strategije razvoja pčelarstva u FBIH, niti registar pčelinjih paša. Bez podrške parlamenata uređenje ove oblasti ide veoma sporo, jer su politike veoma čudne”, naglašava Deljo.

Utjecaj globalnih kretanja

Globalne ekonomske prilike utjecale su svakako i na poskupljenje pčelarskog repromaterijala, a prosječna cijena ovog pčelinjeg proizvoda po tegli ove godine bi u prosjeku mogla iznositi 25 KM.

“Mi se nalazimo na tržištu koje diktira cijenu, to pojedinac ne može učiniti. Mi nemamo preveliku količinu, ali naš med ima kvalitet. Cijena prošlogodišnjeg meda koji se i sada može kupiti u prosjeku iznosi od 17 do 25 KM. Ove godine, u zavisnosti od vrste meda, prosječna cijena bi realno trebala biti 25 KM. S druge strane, mi imamo i specijalne medove koji zaslužuju znatno veću cijenu. Međutim, promjene su moguće jer mi ne znamo kakva će ova godina biti u konačnici”, navodi Deljo, istaknuvši da pčelari kao veliku humanisti moraju razmišljati i o socijalnoj karti u BiH prilikom kreiranja cijena meda.

BiH je specifična jer ima zastupljena tri vrste klime, a posebno su interesantni Podrinje i Hercegovina

Naša zemlja se može pohvaliti i raznovrsnim medom, koji slovi za jedan od najkvalitetnijih u Evropi, a najzastupljeniji je bagremov koji je i najizdašniji, nakon čega dolazi livadski, cvjetni, šumski te brdski.

“Naše područje je zanimljivo za istraživanje i kreiranje registra paša. Mi imamo referentne institute za provjeru kvaliteta meda, dobit ćemo i laboratoriju za otkrivanje pesticida uslijed trovanja maline. Pčelarstvo je otvorena priča i vrijeme je da mi zajednički radimo i unaprijedimo sve, a u tome nam je spremna pomoći i Evropska unija”, nadovezuje se Deljo.

Trenutna društveno-ekonomska situacija u BiH dovela je i do toga da sela postaju pusta, zemljišta su obrasla korovom, a nektara je sve manje, što se negativno odražava na pčelinji fond.

Zbog toga iskusni pčelari navode da se potrebno okrenuti dodatnom zasijavanju medonosnog bilja i šiblja, što predstavlja ozbiljan projekat u koji se moraju uključiti svi resorni nivoi koji su dosad napravili određene pomake u kontekstu poticajnih politika. Međutim, to je nedovoljno za adekvatan razvoj pčelarstva u BiH kao jedne od značajnih privrednih grana.

Izvor: Klix.ba

Objava Prosječna cijena bh. meda bi mogla biti 25 KM, pčele u kritičnom periodu zbog lošeg vremena pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Sarajevo domaćin za 200 učesnika Kongresa o pčelarstvu iz 12 država

Uredništvo — Wed, 02 Nov 2022 10:56:27 +0000

Sedmi kongres o pčelarstvu i pčelinjim proizvodima održat će se u Sarajevu u subotu 12. i nedjelju 13. novembra ove godine. Kongres je pokrenut 2016. godine, a organizatori ovogodišnjeg Kongresa su Udruženje za nutricionizam i dijetetiku “Hranom do zdravlja” BiH, Tehnološki fakultet Univerziteta u Tuzli BiH, Prehrambeno-tehnološki fakultet u Osijeku i Fakultet turizma i ruralnog razvoja u Požegi, oba pri Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (Hrvatska).

Suorganizatori Kongresa su The European Hygienic Engineering & Design Group – EHEDG (Hrvatska), Savez pčelara Federacije BiH, Savezi pčelara Tuzlanskog i Unsko-sanskog kantona, Komora magistara farmacije Tuzlanskog kantona, Multi Lab Tuzla, Veterinarski zavod Bihać, Udruženje poljoprivrede i prehrambene industrije kantonalne privredne komore Tuzla, Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, Udruga narodnog zdravlja „Andrija Štampar“, Požega (Hrvatska) Agencija za certifikaciju halal kvalitete BiH.

Ove godine Kongres će biti održan u hotelu Hollywood u sarajevskoj općini Ilidža

Do sada je prijavljeno više od 30 predavača koji će kroz kroz opće teme, sekcije zdravlje pčela i pčelinje bolesti, tehnologija pčelarenja, radovi iz prakse, tehnologija prerade pčelinjih proizvoda, standardizacija i kvalitet pčelinjih proizvoda, apiterapija i apiturizam predstaviti svoja istraživanja i time dati doprinos razvoju pčelarstva ne samo u BiH nego i u regiji.

Kongres je i ove godine međunarodnog karaktera, a svoje učešće su najavili predstavnici iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Makedonije, Srbije, Rumunije, Turske, Bahreina, Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Australije i Njemačke.

Organizatori navode da je Kongres idealno mjesto za usvajanje novih znanja o najnovijim svjetskim dostignućima iz oblasti pčelarstva i proizvodnje i primjene pčelinjih bolesti ali i mjesto gdje se mogu steći nova prijateljstva i razmIjeniti znanje i iskustvo.

Na jednom mjestu biće okupljeni pčelari, akademska zajednica, ljekari, farmaceuti, nutricionisti, prehrambeni tehnolozi, veterinari, predstavnici prerađivačkih kapaciteta i svi oni koje zanima zdravlje i zdrav način života u skladu sa prirodom. Tokom dva dana planirano je učešće više od 200 učesnika iz 12 država svijeta.

Od prijavljenih tema, organizatori posebno izdvajaju sljedeće:

Patvorenje pčelinjeg voska: stanje na tržištu i mjere za uspostavljanje kontrole kakvoće, koje će održati Lidija Svečnjak s Agronomskog fakulteta u Zagrebu,
Apilarnil, Thomasa Glogera iz Njemačke,
Apiterapija u tretmanu crijevnih patogenih bakterija rezistentnih na antibiotike u veterinarskoj medicine, Tariqa Kameshki iz Bahreina i
Upotreba pčelinjih proizvoda u preventivne svrhe, prof. dr Ali Timucina Atayoglu s Medipol Univerziteta iz Istanbula, Turska.

Prijava i kotizacija

Organizatori ovogodišnjeg Kongresa su: Udruženje za nutricionizam i dijetetiku “Hranom do zdravlja” BiH, Tehnološkog fakulteta Univerziteta u Tuzli, Prehrambeno-tehnološki i Fakultet turizma i ruralnog razvoja u Požegi, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijek u Hrvatskoj. Za prijavu učešća na Kongresu potrebno je ispuniti obrazac i platiti kotizaciju u visini od 100 KM, a koja uključuje pristup svim predavanjima, zbornik sažetaka i radova, ručak i večeru tokom prvog dana, osvježenje na pauzama, certifikat o učešću i akreditaciju.

Popunjeni obrazac i kopija uplatnice dostavljaju se putem maila ili Facebook messengera. Više informacija o prijavama za učešće može se pronaći na web stranici i Facebook stranici Kongresa.

Objava Sarajevo domaćin za 200 učesnika Kongresa o pčelarstvu iz 12 država pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

DONJA RAMA: Pčele u lovu na bagremov nektar

Uredništvo — Sat, 21 May 2022 07:40:19 +0000

Područje Donje Rame ovih dana vrvi pčelarima, njihovim košnicama i pčelama. Bagrem, koji samoniklo raste na ovom terenu, je odlično cvao, vrijeme je idealno za pčele koje prikupljaju bagremov nektar i pretvaraju ga u izvrstan med.

Povodom Svjetskog dana pčela, u čast ovim iznimno važnim stvorenjima, posjetili smo neke pčelare i upitali ih o trenutnoj situaciji. Osim domaćih pčelara, košnice su na bagremovu bogatu pašu dovezli pčelari iz Gornje Rame i Jablanice. Proteklih su godina česti gosti bili i pčelari iz Konjica, južne i zapadne Hercegovine.

Foto: Dok pčele trenutno nose bagremov nektar, neke na nožicama još od veljače skupljaju i polen

Situacija je proteklih nekoliko godina bila puno drugačija. Događalo se da je vrijeme bilo kišovito upravo u doba cvatnje bagrema, a to je značilo da su pčele ostajale u košnici i jele malo prikupljenog meda iz nešto boljih perioda. Znalo se to ponavljati i za vrijeme drugih cvatnji, a na to su se nadovezale i bolesti pčela.

Foto: Diljem Donje Rame zeleni su krajolik prošarale nebrojene bijele krošnje bagrema

Kako smo kazali, u tijeku je pašni period u pčelarstvu, a bagrem je glavni. Trenutno se proširiva prostor u košnicama kako bi pčele imale gdje donositi nektar, koji će kasnije postati medom. Ukoliko se osigura dobar prostor u košnicama, pčele neće “zarojiti”, neće povući matičnjake i rojiti se. Vrijeme je razmnožavanja pčela, sanduci su puni, stoga im postaje tijesno. Tako jedan dio pčela sa starom maticom izlazi vani i traži pogodno mjesto da se naseli. Obično to najprije bude neka grana, a zatim pčele “izviđači” odlaze tražiti neku duplju u stablu i slično. Tu nastupa pčelar, kada ih u što kraćem roku treba smjestiti s grane u sanduk.

“Bagrem cvjeta uglavnom početkom svibnja ili sredinom, kao ove godine. Ako se dogode pogodna temperatura i vlažnost zraka bagremov cvijet ispušta nektar koji pčele prikupljaju i nose u košnice. Trenutnu pašu može ugroziti samo hladno vrijeme. Ako temperatura tijekom noći padne ispod 13 stupnjeva, dan može biti sunčan i lijep, ali bagrem ne medi”, pojašnjava nam Zoran Topić, jedan od pčelara koje smo posjetili u Donjoj Rami i član pčelarske udruge “Maslačak”.

Bagrem najbolje ispušta nektar, ukoliko su noćne temperature 13-14 stupnjeva te dnevne do 26-27 stupnjeva. Neugodnosti može stvarati i vjetar koji zna isušiti nektar, jer je njegov sastav tek 20 posto glukoze i fruktoze, ostatak je voda.

“Sljedeća paša nakon bagrema je lipa. Pčele ćemo nakon toga seliti u planinske predjele gdje ide divlja livada, medonosni su uglavnom trava Iva i vrijesak”, kaže Zoran o daljnjim planovima za pčelare u 2022. godini.

Nekoliko loših godina za pčelarenje

Priupitali smo pčelare misle li da je došao kraj lošim godinama za pčelare i hoće li biti meda i za tržište. Većina pčelara u Rami nema problema s prodajom meda. Stalni i zadovoljni kupci se uvijek vraćaju, a pčelari kažu “sve se proda na kućnom pragu”. Također podsjećaju da su košnice s pčelama vašeg lokalnog pčelara jedini garant da kupujete prirodni pčelinji med te upozoravaju na neispravan med koji se tijekom cijele godine, a posebno zimi može kupovati na štandovima uz cestu ili tržnicama.

“Za pčelare je zadnjih pet godina bilo katastrofalno, a najgore su bile 2020. i 2021 godina”, govori nam Zoran. Zanima nas što sve jedan pčelar mora raditi ukoliko je unos loš, koliki su financijski izdaci kada su pčele gladne.

Foto: Vaga je, na oduševljenje pčelara, prije par dana prikazala dnevni unos od dva kilograma

“Pčelar prije svega u proljeće mora hraniti pčele sa šećerno-mednim tijestom ili pogačama, kako bi se one što bolje razvile i povećao njihov broj. Zatim dolazi voćna paša kada se se treba proširivati leglo. Međutim, ukoliko je u voćnoj paši vrijeme loše, pčele se moraju prihranjivati pogačama ili još bolje šećernim sirupom. Za svaku košnicu mora obezbijediti najmanje 3-4 kilograma tog tijesta, a ukoliko nema unosa, mora ih hraniti šećernim sirupom”, pojašnjava nam Zoran.

Kada su u pitanju svi financijski izdaci, pčelar mora kupiti i vosak, zatim pogače, šećer, nove sanduke i okvire, jer se godišnje u svakoj košnici mora izmijeniti 30 posto saća. Od mjeseca srpnja pa dalje, primjenjuje se zaštita pčela od bolesti.

“Recimo, imamo trake protiv varoe, koje su prilično skupe. U proljeće se mogu pojaviti bolesti kao što je nozemoza pčela, nametnička bolest kod odraslih pčela, zatim krečno leglo ili trulež. Tada se moraju kupovati lijekovi, nozecidi i slično, koji se daju pčelama. Ukoliko se pojavi američka ili europska gnjiloća, lijeka nema. Uzima se cijeli sanduk sa pčelama i saćem i spaljuje”, pojašnjava nam Zoran pčelarske brige kada su u pitanju bolesti pčela.

“Nakon dugog niza godina kada nije bilo prinosa meda, ove godine imamo lijepo vrijeme i sve se čini da stižu dobri dani za pčelare”, zaključio je Zoran.

Među kućama gračačkog zaseoka Trišćani gotovo da nema livade na kojima nije smješteno barem nekoliko košnica, pa je naš sljedeći sugovornik, Stipo Topić, tek stotinu metara dalje. Svi pčelari su ovih dana u poslu, ali za razgovor se uvijek ima vremena.

Foto: Pčele raspoznaju žutu, plavu i bijelu boju, crvenu i zelenu ne, a vjerujemo da im ovakve dekoracije ne smetaju

Ovaj, nešto mlađi pčelar, trenutno je vlasnik 71 košnice i također je član pčelarske udruge “Maslačak”. Zatekli smo ga u pčelinjaku u radovima na proširenju društava. “Hvala Bogu ima unosa, konstantan je već gotovo mjesec dana i pčele su baš “jake”. Od kada pčelarim ne sjećam se da su u ovom periodu bile u tako dobrom stanju. Ovo bi mogla biti godina koju pčelari već dugo priželjkuju”, govori nam veselo Stipo.

Sve upućuje na dobru godinu. Početak je bagrema, Stipo smatra kako je brzo došao, pa strahuje da bi brzo mogao i proći. Međutim, ako vrijeme posluži, bit će dobro. “Što se tiče bagrema, malo kiše ili sparine dobro dođe. Mislim da bi najviše štete donio vjetar, koji je najveće zlo za bagrem”, kaže Stipo.

Foto: Obijeljeni prostor saćem između okvira, omiljeni je prizor za pčelare

Kao i većina pčelara Stipo košnice seli nakon paše bagrema. Destinacija već dugi niz godina – Risovac. Bagrem ove godine dosta kasni, pa je u pitanju i selidba na Risovac. “Osim Risovca, jedan dio pčela imam i na Ustirami, gdje pčele također skupljaju bagremov nektar, a onda kasnije i šumski med, taman, crn i vrlo ukusan med”, pojašnjava Stipo te dodaje kako je, kad su vremenske neprilike u pitanju, s bagremom uvijek bila borba.

Stipo u šali dodaje: “Bagrem je poznat po tome. Svatko zna, kad bagrem iscvjeta, evo kiše. Ove smo godine bez kiše i sve miriše na to da bi moglo biti meda.”

Skup i unosan sport

Upitali smo i Stipu o troškovima bavljenja pčelarstvom, a on kaže da je to kao i u svakom drugom poslu ili hobiju, s tim da je pčelarstvo od neizmjerne važnosti za cijeli svijet. “Pčelari sve većinom sami financiraju, nema neke konkretne pomoći, a izdaci su veliki. Ovo je zaista skup sport, iako može biti unosan. Kad je u pitanju pčelarstvo, cijene su također skočile, sve je skupo. Početak je najteži, dok se sve to kupi i prikupi. Kasnije kad čovjek stane na noge, dobro je. Za informaciju, samo je vosak 25 maraka po kilogramu, a zatim još pogače, šećer, lijekovi i druga oprema”, pojašnjava nam Stipo troškove bavljenja pčelarstvom te za kraj dodaje: “Pozdrav svim pčelarima, ma gdje bili.”

Među nešto starijim i iskusnijim pčelarima, dolazimo i do jednog mladog, Nikolu Pavlovića, koji se upravo spremao dati pčelama vode. Ovaj osnovnoškolac u stopu prati svoje starije kolege. Hranio je pčele i održao ih na životu kroz jesen, zimu i proljeće. Sada ima tri košnice i jedan nukleus, a sve su prilike da će ove godine teglice napuniti medom svojih pčela.

Pčele nisu samo važne za pčelara, nego za opći opstanak ljudi i svijeta. One su najbolji oprašivači voća, biljki, bašči i ostaloga. Dakle, da nema pčela sve bi postalo upitno, kažu nam ovi članovi ramske udruge pčelara “Maslačak”.

“Nestanu li pčele s planeta Zemlje, čovjeku kao vrsti ostaje još oko 4 godine života”, poznata je izjava Alberta Einsteina, a ukoliko ne razvijemo svijest o dobrobiti pčela, mogli bismo zaista saznati istinitost tvrdnje ovog velikog znanstvenika.

Foto: Osim pčela, raditi moraju i ljudi, a pčelari za rad u vrtu svakako imaju i dodatnu opremu

Objava DONJA RAMA: Pčele u lovu na bagremov nektar pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Projekt “Zaštitimo pčele, spasimo ekosistem” za podršku u razvoju ili pokretanju pčelarske proizvodnje

Uredništvo — Tue, 11 Jan 2022 09:54:42 +0000

NODAS je u decembru 2021. godine započeo realizaciju projekta „Zaštitimo pčele, spasimo ekosistem!” na području četiri općine u Bosni i Hercegovini, a u trenutnoj tj. početnoj fazi u Livnu i Milićima.

Projekt financira njemačko Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj a implementira se uz podršku njemačke organizacije HELP – Hilfe zur Selbsthilfe. Svoj udio u sufinanciraju i provedbi imaju i odabrane projektne općine i korisnici.

Riječ je o projektu konkretne podrške u razvoju ili pokretanju pčelarske proizvodnje individualnih proizvođača. Projektom će se podržati i rad lokalnih udruženja pčelara a sve su aktivnosti u konačnici u svrhu doprinosa očuvanju ekosistema šireg područja, jer je djelovanje pčela ključni faktor održavanja, ali i razvoja ekosistema a njihov broj i zdravlje preduvjet.

Ulaganjima se želi pomoći zapošljavanju i samozapošljavanju kroz pčelarstvo, tj. dati zamaha razvoju pčelarstva povećanjem lokalnih proizvodnih kapaciteta (količina), kvalitete meda, i/ili stvoriti bolje uvjete proizvodnje meda i drugih pčelinjih proizvoda.

U tu svrhu će se odabranim korisnicima dodjeljivati grantovi u opremi i materijalu u vrijednosti do 3.000 Eura uz učešće korisnika od 15% vrijednosti opreme i materijala.

Korisnici (aplikanti) će imati priliku prisustvovati I kvalitetnim edukacijama a oprema i materijal se definiraju individualno i u skladu sa pojedinačnim potrebama

Projekt će trajati 18 mjeseci i podržati najmanje 20 korisnika na području svake općine. Potencijalni korisnici su isključivo osobe sa područja projektne općine. Kod odabira će se, kroz selekciju aplikacija i rad komisije na terenu, u obzir uzimati ekonomsko stanje domaćinstva, kvalitetu ideje i potencijal za razvoj.

Određenu prednost će imati osobe iz ugroženih kategorija stanovništva međutim i dalje uz uvjet zdrave poslovne ideje. Odobrena pomoć biće distribuirana isključivo u vidu materijalno-tehničkih sredstava potrebnih za djelatnost, bez gotovinskih isplata. Ukupna vrijednost investicije je 80.000 Eura.

Aplikaciju možete preuzeti OVDJE te je isprintati i poslati na adresu navedenu u samoj aplikaciji. Aplicirati možete i slanjem aplikacije i skeniranih dokumenata (pogledati u samoj aplikaciji) na adresu nodas@nodas.ba.

Sve zainteresirane osobe mogu dobiti detaljne informacije o terminima prezentacije projekta i/ili načinu apliciranja putem telefona: 033 646 889

HELP je njemačka nevladina organizacija, osnovana 1981. u Bonnu. U proteklim godinama, HELP je izrastao u istinski globalnu organizaciju, s uredima i projektima u mnogim zemljama širom svijeta. HELP je oduvijek imao misiju da pruži humanitarnu pomoć i pomoć pri razvoju zajednicama pogođenim katastrofama, ratom ili siromaštvom, kroz sistem koji podstiče vlastito učešće i ohrabruje ljude da pomognu sami sebi, kako bi se mogli osloniti na vlastite snage i ostvariti dugoročnu održivost.

Foto: Ramski Vjesnik / Ilustracija

Objava Projekt “Zaštitimo pčele, spasimo ekosistem” za podršku u razvoju ili pokretanju pčelarske proizvodnje pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Sve mogućnosti razvoja pčelarstva

Uredništvo — Thu, 07 Oct 2021 07:02:06 +0000

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) organizirao je edukaciju za članove pčelarskih udruženja sa područja Zeničko-dobojskog kantona u okviru projekta “Razvoj pčelarstva”. Predavači su bili najpoznatija bh. imena za ovu oblast, a skup je bio prilika i za razgovore i druženje pčelara i stručnjaka, za koje su predstavnici udruženja imali mnoštvo pitanja.

Suvremeni trendovi pčelarske prakse

”INZ i njegov Veterinarski zavod nastavljaju dugogodišnju praksu, prekinutu nakratko mjerama protiv COVID-19, da redovno edukujemo pčelare i pružamo im najnovije i najkvalitetnije informacije, savjete i obuku, u cilju podrške razvoju pčelarstva u ZDK. Ovim vidom saradnje sa stručnjacima i institucijama koji se bave problemom zdravstvene zaštite i očuvanja pčela, ali i kvalitete meda koji se stavlja na tržište, mi nastojimo prije svega da spriječimo zarazne bolesti, te smanjenje broja pčela, a istovremeno podršku pčelarima kroz znastveno-istraživački rad”, ističe Muhamed Gladan, rukovoditelj Veterinarskog zavoda INZ-a, dodajući da je ova institucija osposobljena opremom i kadrom da detektira zarazne bolesti pčela, ali i ispituje kvalitet pčelinjih proizvoda.

Održivo pčelarstvo

Na temu “Pčelinji proizvodi i apiterapijski pripravci” govorila je magistrica Azra Sinanović, predsjednica Udruženja za nutricionizam i dijetetiku “Hranom do zdravlja”, dok je prof. dr. Midhat Jašić svoje predavanje posvetio “reziduima i kontaminantima u pčelarstvu”. Na kraju skupa, o “dobroj pčelarskoj praksi” govorila je dr. Violeta Santrač iz Veterinarskog Instituta RS ”Dr. Vaso Butozan” Banja Luka. ”Današnja edukacija pčelara se odnosila na praćenje globalnih i modernih trendova u odnosu prema održivom pčelarenju i izazovima vremena u kojima se to pčelarenje događa”, ističe dr. Santrač. Ona je pčelarima iz ZDK, ali i gostima iz drugih kantona, prenijela određena saznanja i informacije sa međunarodnih skupova i konferencija na kojima je proteklih mjeseci sudjelovala ili prisustvovala.

Govorilo se o novim pčelinjim praksama, ali i mogućnostima da se domaća pčelinja praksa “uklopi” u novija saznanja i trendove tzv. “održivog pčelarstva”. Pčelarstvo je značajno za poljoprivredu, ali i prehrambenu i farmaceutsku industriju, čime “bavljenje pčelama” lako može osigurati “dodatnu vrijednost” osobi koja se “otisne” u ovaj ozbiljan, zahtjevan, ali koristan posao. Prema podacima organizatora, u BiH egzistira između tri i pet tisuća pčelara, koji su ponajbolje organizirana grupacija iz grana poljoprivrede i proizvodnje hrane, ali je prosjek osoba koji se bave pčelarstvom između 50 i 60 godina.

Prilika za održivi razvoj ruralnih sredina

”Pčelarstvo može biti ozbiljan preduvjet poboljšanja života u ruralnim područjima. Sa 60 do 100 pčelinjih društava odnosno košnica, uz unaprjeđenje pakovanja, prodaje i palete proizvoda, moguće je ostvariti godišnje prihode za pristojan život četveročlane obitelji”, tvrdi prof. Midhat Jašić. On je istaknuo da se dvije do tri tisuće tona meda godišnje “pojede” u BiH, a da se nažalost značajan dio te količine uvozi. U obraćanju pčelarima i javnosti. prof. Jašić je naglasio i značaj drugih proizvoda, poput matične mliječi, polena, propolisa, voska, pčelinjeg otrova, koji su u svojstvu prirodnih antibiotika, sirovina za farmaceutsku industriju, lijekove i hemijsku industriju, ali i proizvoda za imunitet, pripravke za prehrambenu industriju i slično. ”Osim primjene pčelinjih proizvoda u mnogim ljudskim djelatnostima, najbitnije je da ljudi shvate da pčele i njihova paleta mogu zaista biti dobar izvozni potencijal, izvor prihoda, ali i indikator zdrave životne sredine, jer tamo gdje pčele ne vole i ne mogu da žive, ne može ni čovjek”, ističe prof. Jašić, priopćio je INZ.

Objava Sve mogućnosti razvoja pčelarstva pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Udruga pčelara “Iva” iz Posušja kroz projekt Via Dinarice dobila 20 pčelarskih SMS vaga

Uredništvo — Mon, 13 Sep 2021 09:04:44 +0000

Udruga pčelara “Iva” iz Posušja je kroz projekt Unapređenje i daljnji razvoj pčelarstva na području Posušja dobila 20 pčelarskih SMS vaga.

“Nabavkom SMS pčelarskih vaga povećavamo efikasnost u proizvodnji pčelarskih proizvoda i smanjujemo troškove bavljenja pčelarstvom, također ovom nabavkom ćemo unaprijediti i povećati raznolikost i količinu turističke ponude na području općine Posušje i bijele staze Via Dinarica”, poručili su posuški pčelari.

Via Dinarica je koncept koji povezuje sedam država i teritorija kroz koje se proteže planinski lanac Dinarskih Alpi: od Slovenije do sjeverne Albanije

Via Dinarica, ima tri glavne staze – bijelom, zelenom i plavom – kao turističkog proizvoda lokalnih zajednica koje tu žive i njime upravljaju, a koji osigurava održive prihode širokom spektru aktera. Općina Posušje se nalazi na bijeloj stazi sa svojom turističkom ponudom.

Svih 20 pčelarskih SMS vaga je financirano kroz bespovratna sredstva Via Dinarica. Projekt Via Dinarica implementira i sufinancira Razvojni program Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini ( UNDP BIH ), uz financijsku podršku Agencije Sjedinjenih Američkih Država za međunarodni razvoj ( USAID BIH ) i Agencije za razvojnu suradnju Republike Italije (AICS )

Objava Udruga pčelara “Iva” iz Posušja kroz projekt Via Dinarice dobila 20 pčelarskih SMS vaga pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

MED KAO LIJEK: Pripravci od meda koje morate isprobati

Uredništvo — Sun, 18 Jul 2021 14:33:43 +0000

Med ima snažna antiseptička, antioksidativna i pročišćavajuća svojstva koja gode tijelu, koži i zdravlju u cijelosti. Med sadrži flavonoide i antioksidanse koji pomažu smanjiti rizik od bolesti srca.

Antiseptička svojstva meda zaustavljaju rast bakterija i sprječavaju infekciju vanjske rane. Med se koristi kao prirodni lijek za prvu pomoć pri liječenju već spomenutih rana, opeklina i posjekotina. Njegova antibakterijska svojstva sprječavaju infekciju, djelujući kao protuupalni agens. Iako se med najčešće koristi kako bi se zasladila hrana, ova je namirnica odličan zaštitnik zdravlja, a ako niste znali on se ne može pokvariti. Organski med dakle djeluje protuupalno, i pomaže kod raznih stanja, ali i štititi vašu ljepotu i dobro liniju. Ako se pitate kako koristiti med kao kućni lijek, evo nekoliko primjera:

Ako su vam začepljeni sinusi

Ako otežano dišete zbog sinusa koji su začepljeni, možda biste mogli pripremiti nešto s medom kako bi si olakšali tegobe. Pomiješajte 2 žlice meda i 2 žlice jabučnog octa u posudu s vodom od 250 ml. Dobro pomiješajte i konzumirajte svakodnevno dok vam se sinusi ne očiste, piše ordinacija.hr.

Medom protiv peruti

Zbog peruti tjeme može biti suho i osjetljivo, uz naravno bijelu prhut koja pada po vama svaki put kad prođete rukom kroz kosu. Zbog toga vam može i biti neugodno posebno ako se ona zadržava na vašem sakou ili košulji. Kako bi si pomogli medom kombinirajte 90 posto vode i 10 posto meda te otopinu utrljajte u kosu koju ćete pokriti kapom za tuširanje i ostaviti tako tri sata prije ispiranja. Ovaj postupak možete ponavljati svaki drugi dan cijeli mjesec.

Med za kašalj

Ako vas muči kašalj već dulje vrijeme, a tablete i pastile ne djeluju kako ste očekivali, možete koristiti med za rješavanje ovog problema. Ovaj prirodni sirup koji se priprema od 8 žlica meda i 4 žlice soka od limuna će sigurno pomoći. Koristite po potrebi.

Med za smirivanje opeklina

Znanstvenici su naučili kako antibakterijska svojstva meda mogu pomoći kod blagih opeklina. Med se često koristi u tim situacijama kako bi se ubrzao oporavak Malo meda stavite na gazu i na opekotinu.

Medom protiv starenja kože

Med se ponaša kao humektant odnosno sredstvo za zadržavanje vlage. Stoga se može koristiti kao ovlaživač u mnogim kozmetičkim preparatima. On ne samo da privlači vodu, već ju i zadržava u koži, pa ona ostaje podatna i elastična. Zbog svojih prirodnih antioksidativnih svojstava koji igraju važnu ulogu u zaštiti kože od ultraljubičastog oštećenja, med pomaže u borbi protiv starenja.

Medom protiv viška kilograma

Za razliku od rafiniranog šećera, med sadrži vitamine i minerale, a ne samo kalorije. S druge strane, med kao dobar izvor hranjivih tvari pomaže kod mršavljenja. Tako limunov sok s malo meda popijen rano ujutro predstavlja učinkovit anticelulitni napitak. Ako pak medu dodate i malo cimeta, dobit ćete snažan pripravak za učinkovito mršavljenje.

Piling za tijelo

Mnogi proizvodi za njegu tijela i lica temelje se na medu. On osigurava koži mekoću, vlažnost i zaštitu. I sami možete pripremiti domaći piling koji će obnoviti vašu kožu. Pomiješajte ¼ šalice meda, ¾ šalice šećera u zrnu i ¼ šalice maslinovog ulja i smjesom istrljajte tijelo. Isperite mlakom vodom.

Objava MED KAO LIJEK: Pripravci od meda koje morate isprobati pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

SVJETSKI DAN PČELA: Nestankom pčela, polako bi nestao i čovjek

Uredništvo — Thu, 20 May 2021 13:22:29 +0000

Svjetski dan pčela ove, 2021. godine se obilježava danas, u četvrtak, 20. svibnja Obilježavanje Dana pčela podiže svijest o prijetnjama oprašivačima poput pčela od strane nekontrolisanih ljudskih aktivnosti. U prosincu 2017. UN su odobrili ovaj dan, a Prvi svjetski dan pčela obilježen je 2018.

Neke države u svijetu, poput Sjedinjenih Američkih Država (SAD) nemaju samo jedan dan, nego obilježavaju dodatno i Nacionalni dan medonosne pčele svake treće subote u kolovozu (ove godine u subotu 21.08.). UN je ovaj datum odabrao po datumu rođenja Slovenca Antona Janše (1734.), dvorskog pčelara Habzburškog dvorca i carice Marije Terezije, autora nekoliko udžbenika i knjiga o pčelarstvu, koji i danas imaju primjenu širom svijeta. Svrha dana pčela je prepoznati ulogu pčela i drugih oprašivača za ekosustav.

Tema Svjetskog dana pčela 2021.

Tema Svjetskog dana pčela 2021. je “Angažirane pčele”: Izgradite bolje za pčele”. Ovom temom Ujedinjene nacije usredotočile su se na prijetnje koje COVID-19 predstavlja pčelama i drugim oprašivačima. UN je također pozvao na svijest o pčelarstvu i važnost pčelinjih proizvoda. Ova tema Dana pčela 2021. daje smjer za sve proslave Svjetskog dana pčela 2021, navodi se u današnjem priopćenju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica. Pčele povećavaju prinose mnogih voćaka poput jabuka, šljiva, krušaka, trešanja i višanja za oko 60 posto, suncokreta za 40 posto, sjemena djeteline za oko 70 posto, a plodove i sjemenje raznog povrća za više od 70 posto, navode stručnjaci iz Zavoda za zaštitu bilja INZ-a.

Značaj zaštite pčela

”Od 100 biljaka koje koristimo u ishrani, čak 70 njih oprašuju pčele. Albert Ajnštajn (Einstein) je napisao da “nestanu li pčele sa planeta Zemlje, čovjeku kao vrsti ostaje još oko četiri godine života.”. Na našim prostorima, svibanj je mjesec intenzivnog cvjetanja maline i kupine, voćnih kultura koje u središnjoj BiH zauzimaju značajne površine. Malina uz kupinu spada u veoma medonosne voćne kulture koje osim nektara pčelama su izdašan izvor i polena. U vrijeme cvatnje ovih kultura, nasadi budu jednostavno zaposjednuti pčelama i drugim korisnim oprašivaćima i od iznimne važnosti je sačuvati ove korisne insekte od trovanja pesticidima.

Zapitajmo se da li je i sam čovjek pristupio stvaranju novih sorti i vrsta nakon što je prethodno sagledao i sve to naučio od pčela i drugih oprašivaća. Isto tako voćari, ratari, povrtari s jedne strane i pčelari sa druge strane moraju biti povezani istom tom neraskidivom vezom zbog vlastitog opstanka i budućnosti generacija koje dolaze”, ističe rukovoditelj Zavoda za zaštitu bilja u INZ-u Kasim Velić.

Posmatranjem leta pčele i cvjetova koje svakodnevno neumorno posjećuju dokaz je da su one najbolji pokazatelji zdrave životne sredine

Pored bolesti, štetnika koje napadaju pčelinje zajednice, te razornih klimatskih promjena, pčele su dodatno izložene i različitim agrohemikalijama koje poljoprivredni proizvođači koriste u proizvodnji hrane, često i nesvjesni da bez pčela nema sigurne i kvalitetne proizvodnje. “Integralna zaštita bilja” definira kao koncept zaštite bilja koji podrazumijeva primjenu agrotehničkih, mehaničkih, bioloških, biotehničkih, fizikalnih i kemijskih mjera zaštite bilja, pri čemu je upotreba kemijskih sredstava za zaštitu bilja ograničena na najnužniju mjeru potrebnu za održanje populacije štetnih organizama ispod praga štete.

Obaveze poljoprivrednika u zaštiti pčela

”Integralna zaštita bilja nema za cilj potpuni nestanak štetnih organizama (totalna zaštita), nego održanje broja štetnih organizama ispod praga ekonomske štete. U vrijeme cvjetanja poljoprivrednih kultura, korisnik je obavezan najmanje 48 sati prije tretiranja kontaktnim fitofarmaceutskim sredstvima (FFS) vopasnim za pčele obavijestiti pčelare. Obavijest mora sadržavati datum i točno vrijeme tretiranja, trgovinski i naziv korisnika FFS, te podatke o mjestu tretiranja.

Ako korisniku pčelar nije poznat, obavezan je obavijestiti najbliže udruženje pčelara. Korovi i trave u fazi cvjetanja u višegodišnjim zasadima, u trenutku tretiranja FFS koja su opasna za pčele, moraju biti pokošeni ili na drugačiji način treba spriječiti da FFS dođe s njima u dodir. U vrijeme cvjetanja gajenih biljaka zabranjena je primjena sistemičnih FFS opasnih za pčele, a primjena kontaktnih FFS opasnih za pčele u vrijeme cvjetanja gajenih biljaka dopuštena je samo u noćnim satima i to počevši od dva sata nakon zalaska do dva sata prije izlaska sunca”, ističe Velić.

Potpunom primjenom principa integralne zaštite bilja istovremeno se osigurava proizvodnja zdravstveno ispravne hrane u dovoljnim količinama, ali i potpuna zaštita pčela i drugih korisnih oprašivača i korisnih insekata bez kojih nema opstanka svim živim bićima na našoj planeti, kažu iz INZ-a. Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija FAO organizirat će danas virtualni događaj zbog pandemije COVID-19.

Na svijetu postoji gotovo 20 000 različitih vrsta pčela

Pčele žive u kolonijama. U svakoj koloniji postoje tri vrste pčela, matica, radilica i trut. I radnica i matica su ženke, ali samo matica može se razmnožavati. Svi trutovi su mužjaci. Zadaci radničke pčele su čišćenje košnice, prikupljanje polena i nektara za ishranu kolonije i briga o potomstvu. Trut se pari samo s kraljicom. Posao kraljice je da nosi samo jaja.

Posebnost i zadivljujući podaci o pčelama

Medonosna pčela (latinski Apis mellifera) najvažniji je oprašivač među insektima. Pčele doprinose složenim, međusobno povezanim ekosistemima koji omogućavaju suživot raznovrsnom broju različitih vrsta. Ovi fascinantni insekti, koji planet nastanjuju oko 110 miliona godina. Shvaćajući značaj i ulogu pčele u prirodi, brojni drevni narodi su je smatrali svetom, ističu iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Pčele naučnike oduševljavaju brojnim nevjerovatnim sposobnostima poput memorije, osjećaja za vrijeme i prostor, mogućnosti lokaliziranja točnog odredišta cvijeta, ali i razlikovanja više od 130 mirisa s 98-postotnom točnošću

Jednako je čudesan i njihov ”društveni” život, jer žive u zajednicama koje predstavljaju najviši nivo organizacije ”životinjske društvenosti”, uspostavljen davno prije socijalnih mreža savremenog Homo sapiensa. Unutar DNK pčele, znanstvenici su otkrili iznenađujuće sličnosti i veze pčela sa sisarima i čovjekom. O posebnosti pčela govori i istraživanje koje su sproveli Centar za pčelarsko preduzetništvo Univerziteta Major i Pčelarska korporacija Čilea, koje je pokazalo da su pčele jedina stvorenja na svijetu koja ne nose bilo kakve patogene, bilo da je riječ o gljivicama, virusima ili bakterijama.

Pčele su, s obzirom na njihovu izuzetnu osjetljivost, najbolji pokazatelj zagađenja i okolišnih uvjeta. Biljke i pčele su prirodno povezane neraskidivom vezom, koja im osigurava međusobni opstanak. Ovaj socijalni insekt ima važnu ulogu u očuvanju i poboljšanju biodiverziteta, a svojim oprašivanjem biljaka doprinosi funkcioniranju lanca ishrane. Pčele i ostali polinatori oprašuju skoro 90 posto cvjetnica i 70 posto svih svjetskih usjeva. Prema američkom Ministarstvu poljoprivrede, oprašivanje od strane samo jedne medonosne pčele vrijedi 14,6 milijardi dolara vrijednosti usjeva godišnje.

Ako se ima u vidu da svaki treći zalogaj u ishrani čovjeka zavisi od pčela i njihove oprašivačke djelatnosti, nije teško zaključiti da bi sa nestankom pčela polako nestao i čovjek

Međuvladina znanstveno-politička platforma o biodiverzitetu i uslugama ekositema (IPBES) procijenila je da pčele ne samo da osiguravaju sigurnost u hrani, nego obavljaju i ekonomske aktivnosti vrijedne 577 milijardi dolara. U svakoj zemlji ukupna korist od pčela koja se ostvari oprašivanjem, sto puta je veća od vrijednosti dobijene od svih pčelinjih proizvoda zajedno.

Objava SVJETSKI DAN PČELA: Nestankom pčela, polako bi nestao i čovjek pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Grad Livno potiče proizvodnju meda kroz projekt “Održivo pčelarstvo” vrijedan 130.000 KM

Uredništvo — Mon, 19 Apr 2021 09:47:19 +0000

Uz potporu Grada i u suradnji s dobrotvornom organizacijom MAID iz Sarajeva, livanjska Udruga pčelara “Li-Vrisak” provodi projekt “Održivo pčelarstvo za marginalizirane obitelji i ruralno stanovništvo”. Projektom je predviđena dodjela 100 pčelinjih društava i oprema za pčelarstvo, što je probudilo veliko zanimanje potencijalnih pčelara.

Livanjski med nastaje u ekološki čistim uvjetima i zato je jako cijenjen

Nabavu navedenog sufinancirat će Grad Livno, MAID, Udruga “Li-Vrisak” i krajnji korisnici. Više detalja doznajemo od Miranda Šperca, predsjednika udruge. Zatekli smo ga u selu Bila na proplanku koji se nalazi iznad 800 metara nadmorske visine. “Evo, možete i sada vidjeti, sredina je travnja, planine su pod snijegom, ništa nije procvalo, pčele čekaju, vegetacija kasni mjesec dana, tako da možemo reći kako su pčelari na vrlo teškom terenu. Selekcija je ogromna, ovdje puno pčelara gubi pčele u lošim godinama. Najspretniji ostaju zahvaljujući , ne toliko zaradi, koliko svojoj upornosti i ljubavi prema pčelarstvu”, kaže Šperc.

Među njima je i naš sugovornik koji pčelinjake ima na tri lokacije, a za svoj med od vrijeska na međunarodnim sajmovima je u nekoliko navrata dobio zlatnu medalju.

Gradska uprava pruža potporu pčelarima kako bi razvili poslovanje

“Prednost livanjskog kraja je proizvodnja meda u ekološki čistim uvjetima, kao i bogatstvu ljekovitog, aromatičnog bilja”, istaknuo je gradonačelnik Livna, Darko Čondrić, te dodao: “Gradska uprava ovim projektom pruža potporu pčelarima i onima koji žele u tom smjeru razviti svoje poslovanje, a oni koji budu odabrani preko javnog poziva, dobit će dobar poticaj za započeti ili unaprijediti proizvodnju meda. Svakom korisniku bit će dodijeljeno 10 pčelinjih društava. Pet u ovoj i pet u idućoj godini, s kompletnom opremom, što podrazumijeva košnice s tri nastavka, satne osnove, matične rešetke, vrcaljku od inoksa i ostali repromaterijal.”

Udruga je sama na dobitku. Uz strojeve za proizvodnju satnih osnova i punilicu meda, predviđeno je i dizajniranje ambalaže, kao i održavanja sajma pčelarstva. U projektu vrijednom 130.000 KM Grad sudjeluje s 40%.

Objava Grad Livno potiče proizvodnju meda kroz projekt “Održivo pčelarstvo” vrijedan 130.000 KM pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

TUZLA: Više od 200 pčelara na okupu

Uredništvo — Fri, 20 Nov 2020 13:23:51 +0000

U Tuzli je danas otvoren Peti kongres o pčelarstvu i pčelinjim proizvodima u online formatu, koji je okupio više od 200 pčelara, poljoprivrednih proizvođača, predstavnika akademske zajednice, prehrambene i farmaceutske industrije, te državnih institucija iz osam zemalja – BiH, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Srbije, Slovenije, Ukrajine, Turske i Velike Britanije.

Cilj Kongresa je da ujedini sve sudionike u jedinstveni lanac vrijednosti koji će doprinijeti razvoju pčelarstva u BiH i regiji. Također, povećati kvalitetu pčelinjih proizvoda i produktivnost u ovom sektoru, priopćeno je iz Američke agencije za međunarodni razvoj /USAID/.

Na Kongresu će biti predstavljeno 38 akademskih i stručnih radova sa širokim spektrom tema kao što su zaštita pčela i biljaka, standardizacija proizvodnje meda i kontrola kvaliteta, proizvodnja hrane za pčele i pčelinjih proizvoda sa dodanom vrijednošću, te analize zakonodavstva i modela podrške za pčelare.

Kongres će trajati dva dana, a organiziraju ga Udruženje za nutricionizam i dijetetiku “Hranom do zdravlja” iz Tuzle, Tehnološki fakultet Univerziteta u Tuzli, te Prehrambeno-tehnološki fakultet Univerziteta “Josipa Juraja Štrosmajera” iz Osijeka. Domaćin skupa je “Multi lab” iz Tuzle. U okviru projekta USAID-a “Farma dva” podržano je organiziranje kongresa pčelara i biće objavljena knjiga sažetaka i kompletnih radova, piše Srna.

Knjiga će biti dostupna u elektronskoj i štampanoj verziji svim sudionicima Kongresa, te široj akademskoj zajednici i relevantnim industrijama i institucijama.

Objava TUZLA: Više od 200 pčelara na okupu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.