Još uvijek očuvan okoliš omogućuje zdravu ispašu pčelama kada to dozvole vremenske prilike.

U proljeće se činilo da će ova godina biti dobra za pčelare, ali stalne kiše su dosta toga promijenile. U nekim dijelovima Rame ispaša nije bila dobra i pčelari su se dali u prehranjivanje pčela. U isto vrijeme dio Rame je bio dosta dobar za ispašu pčela i prikupljanje te tako slatke i zdrave tečne i skoro neophodne namirnice.

Da bismo provjerili kako je stanje uputili smo se kod iskusnog pčelara Maria Petričevića iz Jaklića u općini Prozor-Rama.

Od hobija do 130 košnica

Mario se započeo baviti pčelarstvom iz hobija te od prije dvanaest godina sa svega nekoliko košnica došao do više od 130. Taj njegov hobi pretvorio se u neku ruku u ozbiljan posao.

Stečeno znanje i iskustvo koje ne prestaje stjecati pokazuju s kojom ljubavlju Mario pristupa svojim pčelama.

Bio je pravi izazov snimati kako to izgleda u pčelinjaku kada je vrijeme vrcanja meda. U videu koji smo napravili može se puno toga naučiti.

Mario je svoje pčele stacionirao na tri lokacije. Svaku od tih lokacija svakodnevno posjećuje i radi oko pčela ono što je potrebno. Kada smo bilježili te aktivnosti činilo se kao da je to druženje s pčelama.

Osim vrcanja meda Mario koristi još neke blagodati koje pčele rade: „Osim meda skupljam pomalo i pelud, propolis i pčelinji otrov. Pelud s miješa s medom i tako konzumira. Propolis s miješa s medicinskim alkoholom i konzumira kao propolis kapi”, kazao je Mario.

Uključena cijela obitelj

Nije samo Mario u ovom poslu. U dio poslova uključena je obitelj. Zanimljivo je da su tu s njim uvijek supruga Antonija i sinovi Mijo i Petar.  Iako je Petar alergičan na pčelinji ubod ne odustaje i pomaže svom ocu kod vrcanja meda. Mijo je mlađi, ali je spreman pomoći i sigurno se i u njemu krije budući pčelar.

U sve poslove po potrebi uključeni su roditelji i obitelj brata Ante. Upravo dok smo bilježili njihove aktivnosti svi su se našli pri ruci kako bi pomogli oko vrcanja meda.

Iako je ova godina nešto lošija za mnoge pčelare kod  obitelji Petričević bit će meda i to u ozbiljnim količinama.

Svakako moramo istaknuti da je med ramskih pčelara prema stručnoj analizi ocijenjen u najvišoj razini. Vrlo često dobivaju nagrade  na mnogim sajmovima u BiH i regiji. To je još jedna potvrda pogodnog područja za bavljenje pčelarstvom.

Teško je bilo snimati i bilježiti kako Mario vrca med a ne zabosti prst. Teško je opisati tu slast i kvalitetu. To se mora probati.

Uz Ramsko jezero, ramsku rakiju i med će zasigurno postati pravi brend ovog kraja.

Spoj ramskog meda i rakije je piće koje su „bogovi izmislili za sebe“.

Šta drugo reći nego probajte med, ali i rakiju. To dvoje možete naći kod Maria u Jaklićima.

Mario je tu i da pomogne svojim znanjem i iskustvom za nove pčelare. Stoga za med i sve druge pčelarske informacije možete ga nazvati na broj 063 572 027.

Možda i vama kašika padne u med.

Objava Od hobija do 130 košnica i vrhunskog ramskog meda obitelji Maria Petričevića pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Prosječna cijena bh. meda bi mogla biti 25 KM, pčele u kritičnom periodu zbog lošeg vremena pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Suorganizatori Kongresa su The European Hygienic Engineering & Design Group – EHEDG (Hrvatska), Savez pčelara Federacije BiH, Savezi pčelara Tuzlanskog i Unsko-sanskog kantona, Komora magistara farmacije Tuzlanskog kantona, Multi Lab Tuzla, Veterinarski zavod Bihać, Udruženje poljoprivrede i prehrambene industrije kantonalne privredne komore Tuzla, Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, Udruga narodnog zdravlja „Andrija Štampar“, Požega (Hrvatska) Agencija za certifikaciju halal kvalitete BiH.

Ove godine Kongres će biti održan u hotelu Hollywood u sarajevskoj općini Ilidža

Do sada je prijavljeno više od 30 predavača koji će kroz kroz opće teme, sekcije zdravlje pčela i pčelinje bolesti, tehnologija pčelarenja, radovi iz prakse, tehnologija prerade pčelinjih proizvoda, standardizacija i kvalitet pčelinjih proizvoda, apiterapija i apiturizam predstaviti svoja istraživanja i time dati doprinos razvoju pčelarstva ne samo u BiH nego i u regiji.

Kongres je i ove godine međunarodnog karaktera, a svoje učešće su najavili predstavnici iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Makedonije, Srbije, Rumunije, Turske, Bahreina, Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Australije i Njemačke.

Organizatori navode da je Kongres idealno mjesto za usvajanje novih znanja o najnovijim svjetskim dostignućima iz oblasti pčelarstva i proizvodnje i primjene pčelinjih bolesti ali i mjesto gdje se mogu steći nova prijateljstva i razmIjeniti znanje i iskustvo.

Na jednom mjestu biće okupljeni pčelari, akademska zajednica, ljekari, farmaceuti, nutricionisti, prehrambeni tehnolozi, veterinari, predstavnici prerađivačkih kapaciteta i svi oni koje zanima zdravlje i zdrav način života u skladu sa prirodom. Tokom dva dana planirano je učešće više od 200 učesnika iz 12 država svijeta.

Od prijavljenih tema, organizatori posebno izdvajaju sljedeće: 

• Patvorenje pčelinjeg voska: stanje na tržištu i mjere za uspostavljanje kontrole kakvoće, koje će održati Lidija Svečnjak s Agronomskog fakulteta u Zagrebu,
• Apilarnil, Thomasa Glogera iz Njemačke,
• Apiterapija u tretmanu crijevnih patogenih bakterija rezistentnih na antibiotike u veterinarskoj medicine, Tariqa Kameshki iz Bahreina i
• Upotreba pčelinjih proizvoda u preventivne svrhe, prof. dr Ali Timucina Atayoglu s Medipol Univerziteta iz Istanbula, Turska.

Prijava i kotizacija

Organizatori ovogodišnjeg Kongresa su: Udruženje za nutricionizam i dijetetiku “Hranom do zdravlja” BiH,  Tehnološkog fakulteta Univerziteta u Tuzli, Prehrambeno-tehnološki i Fakultet turizma i ruralnog razvoja u Požegi, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijek u Hrvatskoj. Za prijavu učešća na Kongresu potrebno je ispuniti obrazac i platiti kotizaciju u visini od 100 KM, a koja uključuje pristup svim predavanjima, zbornik sažetaka i radova, ručak i večeru tokom prvog dana, osvježenje na pauzama, certifikat o učešću i akreditaciju.

Popunjeni obrazac i kopija uplatnice dostavljaju se putem maila ili Facebook messengera. Više informacija o prijavama za učešće može se pronaći na web stranici i Facebook stranici Kongresa.

Objava Sarajevo domaćin za 200 učesnika Kongresa o pčelarstvu iz 12 država pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Projekt financira njemačko Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj a implementira se uz podršku njemačke organizacije HELP – Hilfe zur Selbsthilfe. Svoj udio u sufinanciraju i provedbi imaju i odabrane projektne općine i korisnici.

Riječ je o projektu konkretne podrške u razvoju ili pokretanju pčelarske proizvodnje individualnih proizvođača. Projektom će se podržati i rad lokalnih udruženja pčelara a sve su aktivnosti u konačnici u svrhu doprinosa očuvanju ekosistema šireg područja, jer je djelovanje pčela ključni faktor održavanja, ali i razvoja ekosistema a njihov broj i zdravlje preduvjet.

Ulaganjima se želi pomoći zapošljavanju i samozapošljavanju kroz pčelarstvo, tj. dati zamaha razvoju pčelarstva povećanjem lokalnih proizvodnih kapaciteta (količina), kvalitete meda, i/ili stvoriti bolje uvjete proizvodnje meda i drugih pčelinjih proizvoda.

U tu svrhu će se odabranim korisnicima dodjeljivati grantovi u opremi i materijalu u vrijednosti do 3.000 Eura uz učešće korisnika od 15% vrijednosti opreme i materijala.

Korisnici (aplikanti) će imati priliku prisustvovati I kvalitetnim edukacijama a oprema i materijal se definiraju individualno i u skladu sa pojedinačnim potrebama

Projekt će trajati 18 mjeseci i podržati najmanje 20 korisnika na području svake općine. Potencijalni korisnici su isključivo osobe sa područja projektne općine. Kod odabira će se, kroz selekciju aplikacija i rad komisije na terenu, u obzir uzimati ekonomsko stanje domaćinstva, kvalitetu ideje i potencijal za razvoj.

Određenu prednost će imati osobe iz ugroženih kategorija stanovništva međutim i dalje uz uvjet zdrave poslovne ideje. Odobrena pomoć biće distribuirana isključivo u vidu materijalno-tehničkih sredstava potrebnih za djelatnost, bez gotovinskih isplata. Ukupna vrijednost investicije je 80.000 Eura.

Aplikaciju možete preuzeti OVDJE te je isprintati i poslati na adresu navedenu u samoj aplikaciji. Aplicirati možete i slanjem aplikacije i skeniranih dokumenata (pogledati u samoj aplikaciji) na adresu nodas@nodas.ba.

Sve zainteresirane osobe mogu dobiti detaljne informacije o terminima prezentacije projekta i/ili načinu apliciranja putem telefona: 033 646 889

HELP je njemačka nevladina organizacija, osnovana 1981. u Bonnu. U proteklim godinama, HELP je izrastao u istinski globalnu organizaciju, s uredima i projektima u mnogim zemljama širom svijeta. HELP je oduvijek imao misiju da pruži humanitarnu pomoć i pomoć pri razvoju zajednicama pogođenim katastrofama, ratom ili siromaštvom, kroz sistem koji podstiče vlastito učešće i ohrabruje ljude da pomognu sami sebi, kako bi se mogli osloniti na vlastite snage i ostvariti dugoročnu održivost.

Foto: Ramski Vjesnik / Ilustracija

Objava Projekt “Zaštitimo pčele, spasimo ekosistem” za podršku u razvoju ili pokretanju pčelarske proizvodnje pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Česte padavine, a potom visoke temperature dovele su do toga da je količina izvrcanog meda u Bosni i Hercegovini, sa nekadašnjih desetak do petnaest kilograma po košnici, sada spala na jedva pet kilograma. Pčelar Miloš Lučić iz Šamca kaže da za pola vijeka bavljenja pčelarstvom nije imao goru sezonu.

MILOŠ LUČIĆ, pčelar

Sedamdeset osme sam vrcao između 70 i 80 kilograma po košnici i krenulo je sve na gore ovamo. te godine sam četiri puta vrcao med, pa tri puta, dva, a prošle godine nijednom nisam vrcao”

Pored lošeg vremena, ogorčeni pčelari kažu da su za trenutnu situaciju u značajnoj mjeri krivi i ljudI.

MILOŠ LUČIĆ, pčelar

Herbicidi i pesticidi, sami sebe trujemoejmo. komšije briga za moje pčele, šprica se voćnjak, mi to sve i sami sebe i voćem”

Uz to, haraju i razne bolesti.

Pčele najvažnija bića na planeti

MILORAD TEŠIĆ, pčelar

Na moru, nešto dole u Dalmaciji pojavilo se, brodovima dovlačili nova društva pse kroz to i bolest proširila, kao nozemoza i varola, varola je krenula iz indije pa došla do nas

I dok s jedne strane vlada nestašica, s druge strane vlada nikad veća potražnja za medom i proizvodima od meda, čemu je u velikoj mjeri doprinijela pandemija.

ILIJA LAZIĆ, pčelar

Sad najviše radi te pandemije i toga u proljeće se tražilo puno, prije su bile gripe i za imunitet, traže ljudi prave te neke, djumbire i to sve sa medom”

Na manifestaciji “Dani meda” koju su organizovali semberski pčelari kako bi ukazali na značaj očuvanja pčela ističu da je pčelarima neophodna podrška jer su pčele najvažnija bića na planeti.

MILAN SIMEUNOVIĆ, predsjednik Udruženja pčelara Semberije

Daleko veća podrška treba da bude, od svih razvijanje svijesti o pčelarstvu i značaju pčelarstva i svemu tome.Mnogo štošta utiče na pčele i pčelarstvo, nije to lako kao što je nekad bilo da se radi oko pčela, mora se dosta raditi i ulagati. “

International Earthwatch Institut proglasio je pčele 2019. godine najvažnijim stvorenjima na planeti Zemlji! Kako su rekli, 70 % svjetske poljoprivrede zavisi isključivo od pčela, jer oprašivanje omogućava biljkama da se razmnožavaju. Bez pčela fauna na planeti bi polako počela nestajati.

Izvor: BHRT

Objava Nestašica meda u BiH pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Medom protiv peruti

Objava MED KAO LIJEK: Pripravci od meda koje morate isprobati pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Značaj zaštite pčela

Posmatranjem leta pčele i cvjetova koje svakodnevno neumorno posjećuju dokaz je da su one najbolji pokazatelji zdrave životne sredine

Obaveze poljoprivrednika u zaštiti pčela

Na svijetu postoji gotovo 20 000 različitih vrsta pčela

Objava SVJETSKI DAN PČELA: Nestankom pčela, polako bi nestao i čovjek pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Piše: fra Ante Marić 

Davno nekada, kad sam bio malo dijete, na Gorance me odveo, zapravo više nosio, moj stric. Stigli smo navečer. Bilo je to neobično veselje za moga djeda i svu drugu čeljad u kući. Ne sjećam se kako sam prenoćio, ni gdje, ni s kim. Vjerojatno sa svojim stricem, koji je tada bio mladić, u pojati, u sijenu. Ono čega se osim strica, djeda i ostalih najviše sjećam, i što mi je tako ostalo u sjećanju, jest med.

Naime, toga jutra me djed poveo iznad kuće na padinu planine Čabulje. Tu je “Raspali vrta”. U njemu su bila dva ulišta. Ne znam točno što je djed uradio, ali je iz ulišta iz nečega u šalicu cijedio med. Taj se med na jutarnjem suncu tako zlatio. Oko nas su letjele pčele, a djed me već prije upozorio: “Samo ti miruj, nemoj se bojati. One tebi neće ništa.” Tako je i bilo. Djed je nacijedio punu šalicu meda, a pčele su odlazile i dolazile u ta dva ulišta. Ulaz im je bio na dnu, uz jednu daščicu. Ulišta su bila napravljena od hrastova debla, to sam sve tek poslije s djedom gledao, kad sam bio nešto veći. Na vrhu je tih debla bila daska koja ih je zatvarala i na dasci je bio kamen. Taj zlatni med na jutarnjem suncu u samom dnu Čabulje ostao je u mom sjećanju. Više bih rekao, ostao je u mojoj duši.

Puno, puno godina poslije, već sam bio i star, susretnem na Jedinici uz groblje, mlađeg muškarca i ženu, kako beru majčinu dušicu. Majčina dušica, ljubičasta, predivna, okitila Svinjaču. I tu sam se s njima upoznao. Poslije je bila sveta misa s Blagoslovom polja. Bio je sami početak mjeseca lipnja. Poslije je taj muškarac sa Svinjače u knjižnicu donio časopis Pčela.

Teško je dostići pčelinji osjećaj prema zajednici

Sve je tu počelo, pod Čabuljom i pod Čvrsnicom. A pčele ljube i jednu i drugu planinu. I majčinu dušicu. Vele da je košnica definicija zajednice, zajedništva. Da ono što ljudska zajednica neuspješno pokušava, pčela već milenijima ostvaruje. Kažu isto da je Einstein rekao, da bi čovječanstvo nestalo za četiri godine kada bi pčela nestalo.

Pčela živi u svojoj zajednici, u njoj počinje od najmanjih poslova, i najlakših, do onih koje rade pčele radilice. Živi nepunih dva mjeseca, zimi možda pet. Onda kad je život zajednice najbujniji i najjači, one se roje, odvajaju se ne noseći sa sobom ništa, da bi stvorile svoju novu zajednicu. One, te pčele, u svom životu toliko sliče čovjeku, a opet čovjek nikada neće dostići stupanj te pčelinje odgovornosti i radinosti te osjećaj prema zajednici.

Vele, kad prve pčele radilice u rano proljeće izađu iz košnice da bi pronašle pašu, vrate se te drugim pčelama objasne gdje se paša točno nalazi. To čine svojim pčelinjim plesom, dvojakim te svojim zatkom. Točno daju vektore za kretanje, udaljenost i vrstu paše. I onda idu jedna za drugom. I rade cijeli dan.

Neće se dogoditi da bi pčele varale jedna drugu

Da bi dale neke krive podatke, da bi sakrile pašu. Bože sačuvaj! To se može dogoditi samo nama ljudima. Zato se mi pčelama toliko i divimo. Da ne varaju, da su iskrene i da vole zajednicu, da u njoj čestito žive. I čovjek živi u zajednici, onoj osnovnoj, svojoj obitelji te i tu vara, i tu je neiskren, i tu ne daje sve što može, da bi toj njegovoj zajednici, u biti njemu, bilo lijepo.

Da ne govorimo o široj ljudskoj zajednici. Ta šira zajednica ljudi, čovječanstvo, u svojoj povijesti bilježi samo ratove i neprijateljstva, varanja. I što su sposobni ljudi učiniti jedni drugima, to pčela ne može ni zamisliti.

Imao sam u starom franjevačkom samostanu sv. Marije u Zaostrogu duhovne vježbe fratrima tog samostana i okolnim fratrima. U jednom dijelu samostana, zovu ga starim, jer ga je gradio slavni hrvatski književnik, pjesnik i fratar, fra Andrija Kačić Miošić (Brist, 17. travnja 1704. – Zaostrog, 12. prosinca 1760.). Svoja smo razmatranja – duhovna predavanja, imali u refektorijumu. Prije prvog predavanja jedan mi fratar reče: “Imate oče nekoliko tisuća sudionika i slušatelja.” “Kako?”, pogledam po fratrima. I oni mi pokazaše predivno događanje.

Pčele jedna drugoj, ama baš ništa ne smetaju

Zidovi samostana su debeli šezdeset centimetara. Na sebi su za obranu od Turaka imali puškarnice. Puškarnica je na svom izlaznom dijelu široka tek toliko da kroz nju može hitac proletjeti, a s unutrašnje strane već velika širina. Prilikom obnove samostana, fratri su obnovili i te puškarnice, a s unutrašnje strane su na otvor stavili staklo. U te su se puškarnice uvukle pčele i napravile košnicu. Ti ih vidiš kroz staklo kako rade i kako pri tome jedna drugoj, ama baš ništa ne smetaju. Košnice su napravile u dvije puškarnice, i rade cijeli dan, a kad padne noć, onda spavaju.

Svaki dan netko od fratara gleda u te pčele i divi im se. I ja sam ih gledao svaki dan. Bože, kako su se lijepo s fratrima udružile. I kako nam daju primjer zajednice. A fratri žive u zajednici koju je osnovao sv. Franjo Asiški. Pomislio sam, ne bi pčele napravile svoju košnicu u fratarskom samostanu, da im se fratri ne sviđaju.

Objava Pčele i fratri pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Sud je proučio učinkovitost mjera Europske komisije (EK), objedinjenih u Inicijativi EU-a za oprašivače u cilju zaštitite pčela, osa, leptira i drugih kukaca, i zaključio da mjere nisu pomigle u zaštiti oprašivača.

Europska komisija preporučila je u travnju 2018. zabranu triju aktivnih substanci pesticida nakon što je Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) zaključila da tri najčešća neonikotinoida (klotianidin, imidakloprid i tiametoksam) štete središnjem nervnom sustavu kukaca, uključujući pčele. Njihova vanjska upotreba je tada zabranjena, ali je više država članica zatražilo hitno izuzeće u pogledu upotrebe tih pesticida na svojem teritoriju.

Spomenuti se pesticidi i dalje koriste u plastenicima i staklenicima.

Pčelari u zapadnoj Europi upozorili su na stalni pad broj pčela i kolonija unazad 15 godina.

Ugroženo 76 posto proizvodnje hrane u Europi

Zastupnici u Europskom parlamentu (EP) ističu da se time ugrožava čak 76 posto proizvodnje hrane u Europi koja ovisi o oprašivanju odnosno oprašivačima, jednom od najugroženijih čimbenika u ekosustavima diljem EU-a.

Revizori su zaključili da ne samo da EU nije uspio zaustaviti pomor pčela i ostalih kukaca već da su europska pravila o pesticidima jedan od glavnih uzroka drastičnog pada oprašivača u prirodi.

Zakoni koji su trenutno na snazi, obrazlaže ECA, “uključuju procjene rizika na temelju smjernice koja je zastarjela i nije u skladu s pravnim zahtjevima i najnovijim znanstvenim spoznajama”.
Sud ističe da zemlje članice i dalje, potpuno legalno, koriste pesticide za koje se vjeruje da su odgovorni za pomor pčela i košnica.

EK najavljuje smanjenje upotrebe pesticida za 50 posto i umjetnog gnojiva za 20 posto do 2013.

EP je u prosincu 2019., usvojio rezoluciju u kojoj se ističe da se Inicijativom EU-a za oprašivače trenutačno ne može zaštititi pčele i ostale oprašivače od brojnih uzroka njihova uništavanja, uključujući intenzivnu obradu zemljišta, pesticide, klimatske promjene, prenamjenu zemljišta, gubitak staništa i invazivne vrste, te su zastupnici zatražili od Komisije da predstavi sveobuhvatan akcijski program s dostatnim sredstvima.

“Kako bi se pridonijelo smanjenju ostataka pesticida u staništima pčela, manja upotreba pesticida mora postati glavni cilj buduće Zajedničke poljoprivredne politike”, poručili su zastupnici u rezoluciji.

U EU-u, oko 84 % vrsta usjeva i 78 % vrsta divljeg cvijeća ovisi, barem djelomično, o oprašivanju putem životinja. Skoro 15 milijardi eura godišnje poljoprivredne proizvodnje EU-a izravno se pripisuje oprašivačima iz životinjskog svijeta.

(Izvor: HINA)

Objava IAKO NE IZGLEDA VAŽNA VIJEST EU nije uspio zaštititi pčele i leptire, ugroženo 74% proizvodnja hrane u Europi pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Svježe jutro uskrsnog ponedjeljka 2020. godine obilježeno je tankim i visokim dimnim oblacima od požara koji su ovih dana aktivni na području općine Prozor-Rama, poglavito u Donjoj Rami.  U Družinovićima nas čeka Jozo Tomić Prljavac, fotograf i snimatelj koji je dočekao da njega fotografiraju u drugom izdanju od onog njegovog fotografskog.

Odlazimo u šljivik u najljepšem svatu. Iako je rano jutro već se čuje pčelinje zujanje. Čim zađete u taj voćnjak osjetite neku posebnu svježinu, osjetite neku posebnu vrstu cvjetnog mirisa i negdje iz podsvijesti zamirisa zrela šljiva. Ona s nekim osobitim mirisom koji dobiva samo u Rami.  Ako  je suditi po ovom svatu šljiva će biti na jesen u izobilju. Ipak, ovih dana toplinski udari, a već za par dana i minusi. Hoće li se procvjetalo voće oduprijeti?

Jozo je svoje Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG Jozo Tomić) u sklopu kojeg se bavi voćarstvom i pčelarstvom te proizvodnjom rakije šljivovice. Dok lagano obilazi i provjerava stanje cvjeta priča: „Ovu njivu ovdje kupili smo sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća. Stajala je zarasla u trnje i smreku sve do početka dvijetisućitih godina. Tada sam zemlju pripremio te 2004. godine posadio 250 stabala šljive stanley. Trebale su godine rada da bi stablo donosilo rod. Kada je dobra godina ubere se oko 20 tona šljive. Sve prodamo, a što ostane pretvaramo u rakiju.“

Video možete pogledati i ovdje ako sporo otvara na stranici

S radošću pripovijeda Prljavac i dok tako zbori hoda kroz voćnjak i kao da se ta priča i razgovor vodi sa šljivama, a ne s posjetiteljima.Ovih dana prognostičari najavljuju niske temperature i snijeg. I za to je Prljavac spreman. Uvijek je spremno malo drva koje će potpaliti i pokušati rastjerati mraz.

Nakon uživanja u ovom voćnjaku uputismo se nekoliko stotina metara udaljen drugi voćnjak. Ovdje je Jozo zasadio francusku šljivu aženku. Ovaj voćnjak od 130 stabala zasađen je kao potpora općine Prozor-Rama u sklopu projekta „Zasada novih voćnjaka i revitalizacija starih.“ I ovdje će biti izrazito lijep i dobar voćnjak.

Mimo ovog voćnjaka OPG dobilo je svega 1800 KM poticaja sa svih razina. Ako je godina dobra urod je i više od 20 tona, a ako izda onda nema ništa, a oko voćnjaka se mora isto raditi. Ipak, Jozo se ne žali. On je spreman raditi, a tko radi uvijek će biti nekog dobra. Jozo je redovni sudionik sajma Dani šljive Prozor-Rama koji se održava već godinama sredinom rujna. Dobitnik je i zlatne plakete za rakiju.

Iako je Rama poznata po proizvodnji šljive i njezinoj kvaliteti, svako mjestu u Rami voli kazati za sebe da je najbolje i najpogodnije za uzgoj šljive i da prave najbolju rakiju. Jozina zlatna plaketa je potvrda da su Družinovići ako ne najbolje, onda u najmanju ruku jedno od najboljih mjesta za uzgoj šljive i pravljene šljivovice.

Nije zaboravljena ni stara sorta šljive, požegača ili bistrica. Uz obiteljsku kuću vrijedno se uzgaja voćnjak te sorte od oko 120 stabala. Iako je u većini područja ova šljiva oboljela od šarke Jozo svoju ne da. Obnovio je voćnjak i odlično napreduje.

Kada pomislite da je ovom obilasku i priči kraj Jozo nas odvede do svog pčelinjaka. Već godinama bavi se Prljavac pčelarstvom. Trenutno ima 60 košnica. Ako budi i ove godine dobri uvjeti moglo bi ove vrijedne radilice skupiti i 15 kg meda po košnici.

„Šljive sve uspjem prodati na području Rame i nešto u okolici. Što ne prodamo pravimo rakiju. A med? Med prodamo u roku od dva dana čim ga izvadimo.“ – Jozine su riječi o plasmanu svojih proizvoda.

Redovno obilazi i pčelinjak, ne samo voćnjak.  Uspjeli smo zabilježiti i njegovu malo kontrolu stanja u košnicama. Jozo je uspio proći obuku za pčelara i dobiti certifikat za pčelarstvo koji izdaje Agronomski fakultet Sveučilišta u Mostaru.

Iako je u  prometnoj nezgodi prije par godina teško povrijedio lijevu ruku, izrazito je aktivan u radu oko šljiva i pčela. Naravno, u svemu tome pomažu svi njegovi članovi obitelji, svih ostalih 7 članova njegove obiteljske zajednice; supruga Ružica  i djeca Nikolina, Matea, Marija i nasljednik Nikola te roditelji Nikola i Marica.

Ugodno je bilo na propisanoj udaljenosti  zbog korone i po pravoj ramskoj tradiciji popiti rakiju iz voćnjaka koje smo obišli uz domaću mezu.

OPG Joze Tomića još je samo jedan u nizu pokazatelja kako se radom postižu rezultati. Kada pogledamo fotografije i video voćnjaka koji može poslužiti kao model predavačima u školama onda samo možemo zamisliti kakva je slast šljiva koje tu uspijevaju. O medu i ne treba posebno govoriti.

Ako netko želi rezervirati na vrijeme sebi šljive ili med ili pak zatražiti za neki savjet od ovog iskusnog voćara i pčelara neka se javi na broj: 063 383 101

A mi ćemo rado ponovno posjetiti OPG Jozo Tomić u Družinovićima kada budu šljive zorile i donijeti tada neku drugu priču obilježenu slasnim plodovima.

Objava Kada Prljavac pripremi voćnjak i med onda mogu poslužiti za udžbenika pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.