O ovom „nestajanju“ Rike pisali smo već ranije. Mještani sela Perići su utvrdili kako i gdje nestaje voda iz korita Rike. TIP “Dekorativa” je već davno izgradila vodocrpilište na Ljubunačkoj Riki koje koristi za ribogojilište u Perićima.

U najnovijoj Vodnoj dozvoli koju je TIP “Dekorativa” dobila od Agencije za vodno područje Jadranskog mora Mostar broj: UP/40-1/25-4-36/16 od 10.03.2020. godine  izričito se navodi  da se iz Ljubunačke Rike može uzeti max 300 l/s uz osiguranje minimalnog protoka vod od 100 l/s.

Prosječna količina vode Rike je nešto više od 470 l/s. Sukladno Vodnoj dozvoli kojom „Dekorativa“ za svoje ribogojilište Perići može uzeti najviše 300 l/s, rijeka odjednom nestaje jer je pregrađena, slučajno ili namjerno.

Ovih je dana na lice mjesta izlazio vodni inspektor iz HNŽ. Od izlaska na teren još uvijek nema rezultata. Sudeći po iskustvu i po tome tko mu je nalogodavac, neće ih biti nikako.

Na ovom malom primjeru jasno se pokazuje kako pojedinci u političkoj sprezi s višim razinama vlasti mogu kad hoće i kako hoće koristiti prirodna bogatstva koja pripadaju svima nama.

Foto/video: Zašto je presušila Ljubunačka Rika u Perićima?

U zadnjih nekoliko mjeseci slična stvar se događa i sa sječom šuma na području općine Prozor-Rama. Država Bosna i Hercegovina je vlasnik šuma na cijelom njezinom teritoriju te se upravljanje dodjeljuje koncesijski. Budući da u HNŽ to pitanje nije zakonski riješeno, nitko nema pravo sjeći i koristiti šumsko bogatstvo na području Rame.

Iako je općina Prozor-Rama  alarmirala sve nadležne institucije, prijavljivala policiji, bespravna sječa šume na području MZ Orašac je nastavljena. Sve se to događa s prešutnim „blagoslovom“ Vlade i nadležnog ministarstva HNŽ.

Tok Ljubunačke Rike neposredno prije skretanja u cijevi ribnjaka

Mjesto gdje je Ljubunačka Rika zaustavljena i voda usmjerena u cijevi

Korito Ljubunačke Rike nakon zahvata i skretanja vode u cijevi

Perići i ribogojilište za koje je preusmjerena voda

Objava Tko je „ukrao“ Ljubunačku Riku u Perićima pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Foto: Prvi dio putovanja kroz Ramu pogledajte OVDJE

Da bi putnik namjernik stigao do istočnih dijelova općine Prozor-Rama ili kako mnogi znaju kazati, Uzdolskim krajem, najbolje je krenuti iz Prozora koji je administrativno središte općine Prozor-Rama. O Prozoru i njegovoj okolici pisat ćemo u posebnom dijelu.  S magistralne ceste M-16.2 Prozor-Makljen – Gornji Vakuf/Uskoplje skrećemo desno Regionalnom cestom R-418b Prozor-Konjic.

Foto: Grad Prozor – administrativno središte općine Prozor-Rama

Nakon par stotina  metara ugledat će se skretanje za Periće. Ako ste ljubitelji kvalitetne ribe uzgajane u ribogojilištu uz neposrednu blizinu izvora rječice Krupić onda svakako skrenite prema Perićima. U ovom mjestu su dva ribogojilišta: Ribogojilište obitelji Zadrić i ono Dekorativino. Tu ćete svakako naći i domaću hranu kod mještana. Još je aktivna vodenica kod Pave Zadrića u kojoj se melje žito i kukuruz za pravu domaću puru. Iako se iz Perića makadamskim putom može nastaviti prema Uzdolu i Dugama, kada nabavite izvrsno uzgojenu pastrvu, preporučujemo povratak na regionalnu cestu R-418b Prozor-Konjic te nastavak putovanja prema Uzdolu.

Foto: Ribogojilišta u Perićima

Nakon vožnje nešto  manje od 4 kilometra stižemo u mjesto Dobroša. Ovo mjesto ima zanimljivu povijest. O njoj svjedoči Biskupov grob koji se nalazi  ispod sela. Mještani su s koljena na koljeno prenosili legendu kako je na tom mjestu ukopan biskup koji je ubijen za vrijeme Turske vlasti.  Ukrašeni uspravni stećak  upućuje da je zaista riječ o grobu nekog uglednika ondašnjih vremena. Lokalitet se usko povezuje s mjestom Vrdol u Ljubuncima.

Foto: “Biskupov grob” koji su mještani zaštitili drvenom ogradom

Nedaleko od “biskupova groba” nalazi se izvor vode koji ima simbolično ime “Zelenjak”. Nitko ne zna zašto ga tako prozvaše, ali je znano da je voda iz ovog izvora uvijek iste temperature, i ljeti i zimi, i da u sebi ima neka ljekovita svojstva. U blizini ovog izvora prolazio je nekadašnji put koji je preko Rame išao od Salone do Kreševa i Fojnice. Zasigurno je Zelenjak bio mjesto odmora o krijepe.  Mještani Dobroše udružiše se te uz lokalitet izgradiše lijepo odmaralište kako za sebe tako i za sve posjetitelje. Dobro je doći ovdje, napiti se vode iz izvora Zelenjaka, odahnuti i nastaviti dalje svojim putovima.

Foto: Izvor i odmorište Zelenjak

Kada prođemo Dobrošu držimo se desno i pratimo putokaz Uzdol. Ipak, prije dolaska na Uzdol susrest ćemo još mnoge zanimljivosti. Ubrzo stižemo u Ljubunce. Pitomu i finu dolinu kroz koju protječe Ljubunačka rika (rijeka). Sav život Ljubunaca odvijao se oko rječice koja uvijek ima istu razinu vode.  Lokalnom cestom spuštamo se do novoizgrađenog i izvrsno uređenog eko i etno kompleksa „Mlin Jurić“. Na nekada zapuštenom zemljištu uz Ljubunačku riku, obitelj Jurić je izgradila vodenicu i još tri kućice koje su izvrsne za smještaj, druženje, pripremu “sača”, kakve kotlovine, roštiljanje… Cijeli prostor je namijenjen za manje organizirane skupine ili obiteljski odmor. Riječi i fotografije ne mogu dočarati ambijent.

Foto: Mlin Jurić, Ljubunci

Foto: Uz sami mlin, Jurići nude i prenoćište u vrlo atraktivnim objektima

Od tuda se vratimo par stotina metara nazad na glavnu cestu, skrenemo desno te za 100 metara skrenemo lijevo prema nekropoli stećaka i kapelici na lokalitetu Mašeta na Vrdolu. Kao sastavni dio nekropole nalazi se jedan poseban uspravni stećak u obliku križa. Taj grob je zavjetni gdje vjernici katolici  hodočaste i mole se. Šturi povijesni dokumenti i  legenda govore kako je Vrdol u Ljubuncima nekada bio biskupski posjed. Nedaleko od nekropole stećaka otkriveni su temelji ranokršćanske crkvice. Kameni široki temelji čekaju detaljna arheološka istraživanja.

Foto: Zavjetno mjesto Mašeta na Vrdolu

Arheološko središte ovih krajeva je brdo Gradac

S Vrdola se vraćamo na cestu prema Uzdolu te nastavljamo put krivudavom cestom do Kolakušića. Tu skrećemo lijevo za brdo Gradac. Došavši do kraja asfaltnog puta u naselju Betine dalje nastavljamo makadamskim putom oko 2 kilometra. Uz makadamsku cestu postavljen je Križni put gdje se vjernici katolici mole u korizmeno vrijeme, odnosno pred Uskrs. Stižemo na najviši vrh. Pred nama se ukaza nešto zanimljivo:

Foto: Na snimkama nalazišta Gradac dronom, vrlo jasno se ocrtavaju tlocrti iskopa – Novinar iz New Yorka u posjetu Gracu

Video: Za više sadržaja pretplatite se na YouTube kanal Ramskog Vjesnika

Arheološka istraživanja potvrdila su legendu koju je narod ovog kraja čuvao da je ovdje nekada bio grad.  Pod vodstvom prof. Snježane Vasilj otkrivena je rimska čatrnja koja je osobita po svojoj veličini. U njoj je otkriven zanimljiv kameni blok u kojem je uklesan Ilirski ili Rimski bog. Daljnjim iskapanjima otkriveni su temelji ranokršćanske crkve. Naravno, pronađeni su bezbrojni ulomci keramike, pa čak i čitave posudice, ostaci nakita, novca, oružja i tko zna što će se još tu sve pronaći.

Foto: Novac pronađen u sklopu nalazišta Gradac – Istraživački radovi

Promatrate ovo nalazište i kroz misli struje narodi i kulture koje su svoje obitavalište pronašli ovdje. Začujete u sebi dozivanja, zvuk oružja, radosni smijeh žene koja čeka svog vojnika da se vrati s bojišta.  U jednom trenutku poželite biti legendarni filmski lik Indiana Jones i sve to istražiti.

A pogled s Graca? To je poseban osjećaj. Ako ste ikada poželjeli  biti ptica da bi iz visine pogledali – ovdje vam to ne treba. S ovog mjesta vidite cijeli kraj; Ljubunce, Krančiće, Uzdol pa sve do Raduše, Ljubuše, Vrana, Čvrsnice, Prenja…

Foto: O arheološkim otkrićima na Gracu

Ovaj dio ostavljamo vašoj mašti da sama pokuša zaokružiti priču, a mi nastavljamo dalje. Od Kolakušića nastavljamo  prema Uzdolu i na Krančkom polju prolazimo putom koji je napravljen kroz nekropolu stećaka.  Dok prolazimo ovim dijelom susrećemo pastire i njihova stada ovaca, a nedaleko i dobro uhranjeno stado koza. To bi moglo biti zgodno rješenje za one koji vole objedovati vruću janjetinu ili kozletinu  s ražnja.

Uzdol

Uskoro se pred nama ukazaše dvije uzdolske crkve. Stara crkva iz 1925. godine je nacionalni spomenik kulture zbog svoje lijepe i jednostavne arhitekture. A nova je osobita u svom modernom stilu.  Uz crkve ćete sigurno odmah zamijetiti Uzdolski križ kojeg obilježavaju mali križevi s imenima Uzdolskih žrtava iz ovog našeg zadnjeg nesretnog rata.

Foto: Uzdolske crkve

Uz staru crkvu izgrađen je Memorijalni centar za Uzdolske žrtve. Ovaj Memorijalni centar prilika je za molitvu svim nevinim žrtvama ratova ma gdje bili. Prilika je za duboko razmišljanje o svemu onome što rat donosi. I poslije svakog razmišljanja nametnut će se zaključak: Nikada više!

Foto: Memorijalni centar za Uzdolske žrtve

Od uzdolskih crkava nastavak putovanja slijedi prema Ceru gdje je smještena Osnovna škola Veselka Tenžere. Tu je i spomen obilježje braniteljima Uzdola i Rame.

Foto: Spomen obilježje braniteljima Uzdola i Rame

Jedan kanjon i jedan muzej

S Cera nas put vodi u Donju Vast. Ovdje možete posjetiti muzej Kate Karače koji je uradila u svojoj staroj kući. Osim što u muzeju možete pronaći ramske starine, on krije i mnogobrojne Katine rukotvorine.

Foto: Službeno otvaranje muzeja – Kate je za Ramski Vjesnik okupila prijateljice koje su obukle tradicionalnu ramsku nošnju –

 Muzej ramskih starina u Donjoj Vasti

Foto: U muzeju se mogu pronaći i unikatne pisanice, kao i vrećice za lavandu, od čije prodaje Kate sredstva preusmjerava u humanitarne svrhe

U Donjoj Vasti su posebnost kanjon i rijeka Volujak. Da biste doživjeli prave pustolovine svakako morate otići do ruba kanjona Volujak. Tamo će vas rado odvesti netko od mještana i bit će pravi turistički vodič.

Foto: Pavo, jedan od naših privatnih vodiča u Donjoj Vasti, obavezno nas vodi u svoj pčelinjak – Donja Vast

Kada pogledamo s ruba kanjona niz njegove dubine osjetimo strahopoštovanje. Naše uho odmah dohvati veliku buku rijeke koja skače s kamena na kamen, s vodopada niz vodopad.

Foto: Kanjon Volujak

Foto: Keramika pronađena u blizini ilirske gromile na Velikoj gradini

Na rubu kanjona smjestila se velika ilirska gromila  na Velikoj gradini oko koje se može naći mnoštvo ulomaka keramike. Nedaleko od Velike gradine na jugozapadnom dijelu nalazi se lokalitet na kojem su nekada mještani kopali kamene ploče za različite vrste gradnje. Na tom lokalitetu otkrivene su fosilne školjke prema tvrdnjama stručnjaka stare oko 250 milijuna.

Foto: Brojni primjerci fosila – Paleontološka otkrića

U blizini ovog lokaliteta je i Ćućina pećina u kojoj svoje stanište pronađe slijepi miš. Iz nekih otvora u zemlji uvijek prodire topao zrak.

Inače u liticama Volujaka nalaze se mnoge pećine i staništa ptica. Rijeka Volujak u svojim brzacima i virovima krije pravu potopnu pastrvu. Prema tvrdnjama i opisu mještana u Volujku se i nalazi posebna vrsta bijelog vodozemca ili ribe.

Foto: Na rubu kanjona

Video: Za više sadržaja pretplatite se na YouTube kanal Ramskog Vjesnika

Napunili smo baterije, udahnuli prirodnu avanturu Volujka pa se uputismo nazad na Cer. A odatle put nas vodi kroz Zelenike, zatim Here pa na Regionalnu cestu R-418b Prozor-Konjic. Tom cestom nastavljamo preko Komina do Kuta. Na prostoru Kuta još se krije par starih drvenih vodenica.

Foto: Naselje Kute u kojem je smještena jedna od posljednjih vodenica u Rami

Foto: Drvena vodenica u zimskom ambijentu

Nastavljamo prema Šćipama gdje se nalazi jedna od najstarijih džamija na prostoru općine Prozo-Rama za koju su vezane brojne legende, posebice o njezinoj gradnji.

Foto: Naselje Šćipe

Foto: Šćipe uskoro dobivaju svoje prve smještajne kapacitete u etno stilu

Ovi krajevi su planinski te su pravi izazov za ljubitelje planinarenja i šumom bogatih krajolika. Ljubazni mještani će vam u ljetno vrijeme rado ponuditi tek ubrane borovnice. Ovdje je također dosta berača gljiva koje će  vam biti ukusan objed.

S regionalne ceste dolje u dubini vidite Staro selo. Tu su se smjestile zanimljive nekropole stećaka i voda Didovača s posebnim biljegom iz 1366 godine. U Banja Lučici, gdje se spajaju tri rječice u rijeku Volujak, nalaze se ostaci rimskog mosta. Udolina Starog sela će vas odmoriti i osjećat ćete se kao pravi pustolov.

Foto: Didovača 1336. god.

Ovaj dio općine Prozor-Rama je izrazito bogat vodom. Skoro na svakom koraku nailazimo na neku rječicu, potok ili manji izvor. Rijeke plijene pozornost svojom bistrinom.

Ponešto i za planinare

Planinari će se iz ovih krajeva rado uputiti na Zec  i Čelinsku planinu.

Foto: Uspješno smo ispenjali vrh Zec Planine: Vitreuša 1919 mnv

Foto: Punjenje baterija u bespućima Zec planine – Zec planinom zimi

Nastavimo li dalje na istok regionalnom cestom ispod sela Ivanci i kroz Pajiće stići ćemo u Konjički kraj, odnosno u Neretvicu. No, mi se vraćamo prema Prozoru. Na tom putu susrećemo još nekoliko zanimljivosti.

Na putu R-418b, u mjestu Menjik, smjestilo se Etno selo „Remić“.  Na ovoj vododijelnici ovaj turistički kompleks nudi domaću hranu u restoranskom dijelu te smještaj u drvenim kućicama.

Između Menjika i sela Glibe nalazi se zanimljiv izvor Gospino vrilo koje je pravi primjer kako iz jednog izvora vode mogu teći, u isto vrijeme, prema Jadranskom i Crnom moru.

Foto: Etno selo “Remić” Menjik

Foto: Detalj iz etno sela “Remić”, sakralni objekt posvećen blaženom Alojziju Stepincu 

Nakon odmora i okrijepe na Menjiku vraćamo se nazad prema Prozoru. Usput u naselju Blace možete posjetiti još jednu ilirsku gromilu. Nakon Blaca, eto nas ponovno u Dobroši, pa u Prozoru.

Dragi čitatelji, pokušali smo vam dočarati neke zanimljivosti koje možete susresti u istočnim dijelovima Rame. Možda smo nešto izostavili ili šturo opisali, ali smo nastojali barem fotografijom sve potkrijepiti. No, znamo da će se netko odvažiti i krenuti ovim putovima u potrazi za uživanjem u prirodi, arheologiji, podizanju adrenalina, domaćoj rakiji i autohtonoj domaćoj gastro ponudi.

Foto: A na kraju dana – neizostavni dio ramske putešetvije!

Iduće putovanje je rezervirano za druge dijelove općine Prozor-Rama;  sam gradić Prozor, Ramsko jezero,  planine koje okružuju Ramu… Pratite naše objave i idućeg tjedna GDJE ZA VIKEND ILI ZAŠTO POSJETITI RAMU

Ramski Vjesnik će rado odgovoriti na upite o detaljima pojedinih lokacija i drugih zanimljivosti ovog dijela Rame. Svoje upite možete poslati na e-mail: [email protected] ili nas pratiti na Facebook stranici te porukama poslati upit za sve dodatne informacije. 

Objava Gdje za vikend ili zašto posjetiti Ramu – DRUGI DIO pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Zadrić smatra da je pravda prema njima bila brza i dostižna budući da je u Dekorativinu ribnjaku radio i otac jednog državnog ministra, dok s druge strane, kad se treba ukloniti nezakonito sagrađeno u koritu rijeke inspekcijama ne žuri. Isto potvrđuje i Zadrićev odvjetnik Semir Guzin, koji objašnjava da se ovdje radi o dva ribnjaka. Odvjetnik pojašnjava da je Zadrićev ribnjak uzvodno i Dekorativa ga je tužila zbog štetnih emisija i dobila, a sami imaju bazene u koritu rijeke, što je protuzakonito.

Poništeno rješenje o uklanjanju

Na teren su izlazile brojne inspekcije, među njima i općinska urbanistička inspektorica. Ona u prosincu prošle godine, temeljem zahtjeva Joze Zadrića, donosi rješenje kojim poduzeću TIP Dekorativa nalaže da ukloni izgrađene bazene koji se nalaze u koritu rijeke Krupić.

Međutim, županijski građevinski inspektor Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja HNŽ-a, po žalbi poduzeća Dekorativa donosi rješenje kojim, iz proceduralnih razloga, poništava rješenje o uklanjanju bazena iz korita rijeke, te predmet vraćaju prvostupanjskom organu na ponovni postupak.

Troškovi postupka rastu

Potom prvostupanjski organ donosi novo rješenje u kojem odbija zahtjev Zadrića, navodeći da nije bilo naknadnih radova na ovoj lokaciji ne utvrdivši moguće propuste prigodom starih. Novih informacija u predmetu nema, jer je postupajuća inspektorica na porodiljnom.

Zadrić je sav u svojoj borbi, naružao se sa više stotina rješenja, zahtjeva i presuda te im čak zna i redoslijed u fascikli. Izvjesno je da od svojih zahtjeva neće odustati, a tvrdi da ga je do sada cijeli proces koštao tisuće i tisuće maraka. Samo po presudi Općinskog suda u Konjicu od travnja 2018. Zadrići su dužni poduzeću TIP Dekorativa uplatiti troškove parničkog postupka u iznosu od 26.625 maraka.

U Dekorativi pak druga priča

Direktor Krešimir Fučec kaže da gospodin Milenko Zadrić manipulira javnost, općinski sud Konjic, općinske organe, ministarstva, i na taj način iznosi  neistine te  TIP „Dekorativa“ d.d. Prozor-Rama nanosi ogromnu štetu.

Ističu da su „pod stalnim napadom“ gospodina Zadrića.

„Onog trenutka kad je TIP “DEKORATIVA” prestala da se samo brani već počela zahtjevati ostvarivanje svojih prava nastao je problem i evo dobio svoj epilog. Međutim činjenica je da ovo poduzeće i pored svih silnih prijava nikada niti od jednog organa nije dobilo bilo kakvu zabranu ili bilo kakvu kaznu. Za razliku od Zadrića kojem su, između ostalog, nadležni sudovi zabranili rad. I evo konačno se dospjelo do medija u kojima se ovo poduzeće pokušava satanizirati iako posjeduje sva moguća odobrenja i dozvole još iz prijeratnog perioda“, priča Fučec.

Kaže da Zadrić već dugi niz godina pokreće razne vrste sporova protiv njihovog  poduzeća, a da su svi okončani u korist TIP “DEKORATIVA”d.d Prozor.

„Gospodin  Zadrić je pokušao i u vanrednom pravnom lijeku  koji je odbijen od Vrhovnog suda  F BiH isti samo na razne načine pokušava da izbjegne i ne ispoštuje važeću presudu općinskog suda u Konjicu. Presudom je gospodinu Jozi Zadriću zabranjen rad  u njegovom ribogojilištu  „Krupić“ i isti dalje radi iako nema obrtnicu za taj rad“, navodi Fučec.

Upitan je li općinska inspekcija donosila rješenja da uklonite bazene iz korita rijeke Krupić i zbog čega, Fučec kaže da je općinska inspekcija donijela jedno, po njemu nesuvislo rješenje, koje je poništeno, a radi se o ranije spomenutom rješenju o uklanjanju bazena iz korita rijeke.

Peticija mještana

Upitan da komentira jesu li dijelovi bazena u koritu rijeke i kao takvi protuzakoniti Fučec tvrdi da niti jedan jedini bazen nije izgrađen mimo datih odobrenja i tada urađenih projekata. „Već sam rekao početak svih odobrenja jeste prethodno utvrđen opći interes od strane tadašnje SO Prozor. Opći interes je donesen iz razloga neophodnog uređenja predmetnog lokaliteta i kao mjera zaštite od štetnog djelovanja vode s obzirom da je Krupić bujični tok koji je na ovom lokalitetu pravio močvaru.

Kao hidromelioracijske mjere projektirani su i izgrađeni bazeni u svemu prema datim odobrenjima. Sve je to izgrađeno u skladu sa tada važećim zakonima i nijedno odobrenje nikada nije poništeno ili stavljeno van snage. Također, dozvole za objekte izdate su i od strane organa nadležnih za poslove vodoprivrede u čiju nadležnost spada i ovo pitanje.

Tako da o nezakonitosti se ne može govoriti ni na koji način. Za razliku od takvog stanja po pitanju objekata našeg ribnjaka, situacija sa ribnjakom Joze Zadrića je skroz drugačija, ali o tome neka odluku donose nadležni organi.

O osobnim shvaćanjima pojedinaca ne mogu suditi“, komentira Fučec. S druge strane, Zadrić dostavlja mišljenje sudske vještakinje Adise Tojaga, da objekt ribogojilišta Krupić nije u potpunosti skladu s projektnom dokumentacijom, te da su razlike u odnosu na projektnu dokumentaciju lokacija objekta mrjestilišta, broj bazena(izveden veći broj) i način gradnje istih.

Sedam potpisnika peticije

Kada je u pitanju širi intres Zadrić podsjeća da su mještani sela Duge i Perići 2017. potpisivali peticiju od koje traže da se izvrši inspekcijski nadzor na lokaliteltu „Ljubunačka rika“, na vodozahvatu poduzeća TIP Dekorativa.

U peticiji su navodili da to poduzeće koristi praktično svu vodu iz rijeke, te je ugrožen zakonski minimum, kao i opstojnost flore i faune, ali i onemogućeno mještanima spomenutih sela da natapaju parcele. Potpisalo se njih sedam.

Zadrići žele nastaviti raditi. Milenko kaže da je od osmero unučadi njegovog oca Joze šestero napustilo Bosnu i Hercegovinu, a izgledno je da će i ostalih dvoje. I Dekorativa želi nastaviti raditi, tvrdi da je sve po propisima. Inspekcije koje su sudjelovale u ovom svemu nisu samo općinske, puno puta nadzor su radili županijski i federalni inspektor za vode, ovlaštene osobe iz Agencije za vode  Jadranskog sliva, i neki drugi, ali vidimo da nitko nije završio posao.

Saznali smo da su u Općini Prozor – Rama dali prijedlog da se dugogodišnje prepirke i međusobne tužbe pokušaju riješiti dogovorima i ponudili svoj angažman kao medijatora, ali jedna strana, Dekorativa, nije pristala na to. Stoga se očekuje još tužbi i sudskih procesa.

/Izvor: Hercegovina.info/

Objava Mića Ribar i Dekorativa mogli bi stići i do Strasbourga pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Sami mještani su već odavno utvrdili gdje ponire i zašto. TIP “Dekorativa” je već davno izgradila vodocrpilište na Ljubunačkoj Riki koje koristi za ribogojilište u Perićima.

U najnovijoj Vodnoj dozvoli koju je dobila TIP “Dekorativa” od Agencije za vodno područje Jadranskog mora  Mostar broj: UP/40-1/25-4-36/16 od 10.03.2020. godine  izričito se navodi  da se može iz Ljubunačke Rike uzeti do max 300 l/s uz osiguranje minimalnog protoka vod od 100 l/s.

Međutim, taj vodozahvat uzima svu vodi tako da ostatak korita ostaje suho ukoliko ne bude kiše.  Mještani su upoznali nadležne institucije. S tim je upoznata i Vodna inspekcija HNŽ-a. No, sad zasad nema reakcije.

Kada će konačno netko veleposjedicima stati na kraj da ne mogu uzimati prirodna bogatstva kako god hoće i koliko god hoće u Bosni i Hercegovni?

Pogledajte fotografije i video koje najviše govore o stanju Ljubunačke Rike u Perićima.

Ljubunačka Rika prije zahvata:

Ljubunačka Rika nakon zahvata:

Objava Foto/video: Zašto je presušila Ljubunačka Rika u Perićima? pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

U tijeku je očevid. Kako se ne službeno saznaje do požara je došlo tijekom procesa sušenja mesa koje je bilo na tavanu.

Ovo je opomena svima koji ovih dana rade na sušenju mesa ili se pripremaju za to da itekako vode računa gdje i kako pale vatru za sušenje mesa.

Objava U Perićima izgorio tavan obiteljske kuće pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Potok Dragićina protiče kroz središte naselja i nije prijetnja kućama u ljetnom razdoblju. Međutim, u vrijeme velikih kiša i topljenja snijega postao bi veoma veliki i ozbiljan problem za stanovnike u Perićima koji su morali preko njega do svojih domova. Dodatni problem je bio i u stvaranju velikih nanosa kamenja, pijeska, granja i svega onoga što se nađu usputno u njegovom toku.

Tijekom posjeta ovom gradilištu i razgovora s mještanima načelnik općine Prozor-Rama dr. Jozo Ivančević je kazao: „Drago mi je što rješavamo ovaj problem u Perićima. Još bih bio sretniji da smo mogli to ranije učiniti, ali se jednostavno ne stigne jer je puno poslova koji se rade na prostoru naše općine. Naseljima Perići i Duge rješavamo i problem vodosnabdijevanja. Na vodocrpilištu Krupić ovdje u Perićima postavljene su nove crpne stanice koje vodu pumpaju na Krča. Tu će biti postavljene i nove crpne stanice koje će vodu pumpati u vodospremnik odakle će slobodnim padom izgrađenom mrežom snabdijevati Periće. Nakon završetka ovog potoka bit će postavljene cijevi za naselje Duge te će iz istog bazena imati vodu. Ovom prigodom najavljujem da ćemo ići u spajanje asfaltnim putom naselja Perići i Duge te će time biti stvoren krug Prozor-Perići-Duge- magistrala M 16.2 – Prozor.“

Objava Foto/video: Sanacija potoka Dragićina u Perićima ulazi u završnu fazu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

U uredu načelnika općine Prozor-Rama 11. rujna 2019. godine potpisan je Ugovor za sanaciju vodotoka Dragićina u Perićima. U inevestitora općine Prozor-Rama Ugovor je potpisao načelnik dr. Jozo Ivančević, a u ime izvođača radova “Beton” d.o.o. Ante Knežević, direktor.

Nakon što su stvoreni preduvjeti dobivanjem imovinsko pravne suglasnosti mještana u Perićima preko čijeg će se zemljišta vršiti sanacija vodotoka, općina Prozor-Rama je raspisala natječaj na kojem je najbolji ponjuđač bilo poduzeće “Beton” d.o.o. Prozor-Rama.

Tijekom proljetnog posjeta načelnika dr. Joze Ivančevića ovom naselju s mještanima je dogovoreno da se ishode imovinsko pravne suglasnosti, a općina će pristupiti sanaciji vodotoka. Kako je tada rečeno tako se i postupilo. Sanacijom vodotoka Dragićina rješit će se problem potoka koji je u vrijeme velikih padalina onemogućavao pristup obiteljskim kućama u naselju Perići.  Vrijednost radova s PDV-om je 261.290,64 KM.

Objava Počinje sanacija vodotoka Dragićina u Perićima pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Nakon toga je sa suradnicima posjetio naselje Perići gdje je razgovarao sa mještanima o zadnjim poplavama i pristupnom putu kroz naselje.  Kroz Periće teče potok koji u zimskom razdoblju i kod obilnih padalina nabuja te onemogući pristup kućama. Budući da je korito potoka veći dio godine suho mještani ga koriste kao put.

Prije par godina načelnik Ivančević je s mještanima razgovarao o trajnom rješenju njihovog puta-potoka, no, nisu se uspjeli riješiti imovinsko-pravni odnosi.

Stoga je danas postignut dogovor da se izgradi potpuno novi put kroz jedan dio Perića i izbjegne potok, ali mještani moraju dobiti suglasnost vlasnika zemljišta da se to može uraditi. Općina Prozor-Rama će nakon dobivanja te suglasnosti odmah pristupiti rješavanju problema.

Ovih dana načelnik općine dr. Jozo Ivančević, obići će i druga mjesta koja su imala štete od nabujalih voda.

Objava Foto: Posjet načelnika općine Prozor-Rama Joze Ivančevića naseljima Perići i Gmići pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

„Hvala Bugu i općini pa sam ovo dočekao za svojih 60 godina života. I mi imamo asfalt. Čujem ja da neki kažu da općina samo asfaltira. To kažu oni koji su dobili put prije 20, 30, 60 i više godina i misle da više nikome ne treba. Oni imaju sada druge želje, ali mi smo najviše željeli ovaj put. Hvala još jednom općini što nam je ovo napravila.“ Riječi su mještanina Ive koji ne skriva oduševljenje promatrajući radnike kako polažu i uređuju afalt kroz Periće.

Kako doznajemo uskoro će se započeti  s rješavanjem  vodovodne mreže u Perićima. Također je predviđeno spajanje Perića sa uzdolskim putom.

Objava Perići dobili asfalt pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

“Perići će biti potpuno asfaltirani kroz samo selo  i uradit će se  dionica do Kolakušića. Tu se spaja na već postojeći put za Uzdol”, rekao je načelnik Ivančević.

Podsjećamo da je u prošle dvije godine  završeno  asfaltiranje dijela puta prema selu Perići.

Ovim radovima završeno je asfaltiranje 1200 metara puta, čime je ovaj put došao do samog ulaza u selo, točnije do katoličkog groblja, te su završena i dva zaseoka.

“Iako se Perići nalaze na izvoru odnosno vodocrpilištu glavnog vodovoda, selo do sada nije imalo riješeno vodo-snabdijevanje. Ove godine Općina će i to završiti. Selo ima velike mogućnosti za razvoj poljoprivredne djelatnosti te će im voda, a i potpuno završeni put puno značiti za rad. Također ćemo napraviti kanal za oborinske vode i izvore uz Periće te ih kanalom provesti do Rike, a ujedno će biti kanal za potrebna navodnjavanja.”

Perići su selo Općine Prozor-Rama koje ima konstantan broj stanovnika.  Zadovoljstvo mještana ovim radovima i planiranim je izvanredno i mogu se čuti samo riječi pohvale za općinu i načelnika dr. Jozu Ivančevića.

Objava Načelnik Ivančević obišao radove u Perićima pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.