U ZZO-u HNŽ-a manje-više potvrđuju nam da je to tako, i to temeljem federalnih zakonskih rješenja. Člankom 42. Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH utvrđeno je kada osiguranici imaju pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad. – piše hercegovina.info

“Člancima 56. i 57. istog Zakona je utvrđeno kada i u kojim slučajevima naknada plaće za privremenu spriječenost za rad se isplaćuje na teret sredstava pravne/fizičke osobe za prva 42 dana, odnosno 7 dana, a kada i u kojim slučajevima se ista odmah isplaćuje odmah na teret sredstava županijskih zavoda zdravstvenog osiguranja. Rukovodeći se člankom 47. važećeg Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti FBiH, osiguranici koji su rješenjem inspektorata Ministarstva zdravstva stavljeni u izolaciju, odnosno zdravstveni nadzor zbog sumnje na COVID 19, u ugovornim zdravstvenim ustanovama primarne zdravstvene zaštite izabrani liječnik vodi pod šifrom ‘Z20’ koja se odnosi na ‘izolirane kao kliconoše ili zbog pojave zaraze u njihovoj okolini’.

Naknada u ovom slučaju isplaćuje se odmah na teret Zavoda zdravstvenog osiguranja, a sve u skladu sa člankom 57. stavak 1. Zakona o zdravstvenog osiguranja FBiH. U trenutku kada se navedena zarazna bolest klinički i dijagnostički potvrdi, osiguranika izabrani liječnik vodi pod šifrim oboljenja ‘bolest’ i za prva 42 dana naknadu za privremenu spriječenost za rad isplaćuje poslodavac u skladu sa članom 56. stavak 1. točka 1. istoga Zakona”, kaže glasnogovornica ZZO-a Alenka Ban.

Objava Ako je djelatnik tvrtke negativan naknadu plaća ZZO, ako je pozitivan plaća poduzeće pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

U vrijeme virtualnih valuta i mobilnog plaćanja, unošenje takve odredbe u ustav možda se čini anakronim. No upravo to je ovaj mjesec predložila konzervativna stranka OeVP (Austrijska narodna stranka) bivšeg kancelara Sebastiana Kurza, koji vodi kampanju za reizbor na izborima potkraj rujna. “Korištenje gotovine temeljni je uvjet samostalnog života”, smatra bivši 32-godišnji kancelar.

Daleko od toga da je dočekan sa skepticizmom, prijedlog je omogućio krajnje desnoj Slobodarskoj stranci (FPOe), koja je s Kurzom vladala do svibnja, da podsjeti da je upravo ona prva predložila ustavni amandman za zaštitu plaćanja gotovinom. Socijaldemokrati su podigli ljestvicu zatraživši postavljanje više bankomata na selu i ukidanje naknada za isplatu gotovine koje traže neki operateri.

No zagovornici gotovine nisu ograničeni samo na ruralna područja. U Beču, glavnom gradu i popularnoj turističkoj destinaciji, mnoge trgovine, kafići i restorani odbijaju plaćanje karticama.

“U Austriji se mentalitet sporo mijenja”, rekla je Victoria, tridesetogodišnjakinja koja radi u restoranu u središtu grada “Weinschenke” koji poslužuje hamburgere klijentima koje se odmah na ulazu upozorava da primaju samo gotovinu.

Kada je riječ o napojnicama, gotovina je također bolja od kartica, dodaje.

Mlada žena kazala je da i ona radije plaća gotovinom “koja ne ostavlja traga”.

Sfera privatnosti

Profesor financijskog prava Werner Doralt kazao je da je Austrijancima jako stalo do zaštite njihove privatnosti.

“Ako kupujem i oni zabilježe (preko kartičnog plaćanja) količinu alkohola koju kupujem, to je miješanje u moju privatnost”, rekao je profesor emeritus s Bečkog sveučilišta.

Po istraživanju Europske središnje banke (ECB), 67 posto ukupne vrijednosti kupovine u Austriji 2016. bilo je plaćeno gotovinom, a u Nizozemskoj 27 posto. Slično je i u Njemačkoj, još jednoj zemlji gdje je gotovina kraljica – 55 posto.

Stručnjak za ekonomsku psihologiju, profesor Erich Kirchler smatra da Austrijanci i Nijemci zbog svojeg iskustva s autoritarnim režimima imaju izraženiju svijest o prijetnji države kada postane svemoćna. “U takvim okolnostima, učinkovitost javnih institucija postaje opasnost”, kazao je.

S tom teorijom slaže se Philipp Klos, vlasnik kafića-restorana u središnjem dijelu Beča. On gotovinu smatra osnovnim uvjetom svoje “slobode”, rekao je.

U jelovnicima njegova lokala piše: “Bez gotovine postajemo potpuno ranjivi. Totalitarna država imala bi nad nama neograničenu moć.”

Šilinzi pod madracima

Po nedavnom ispitivanju banke ING provedenom u 13 europskih zemalja, Australiji i SAD-u, Austrijanci su najsuzdržaniji prema ideji napuštanja plaćanja gotovinom. Samo ih 10 posto to smatra prihvatljivim, u odnosu na prosječno 22 posto u drugim europskim zemljama.

Drugi dokaz te privrženosti koja vuče korijene iz davne prošlosti je to što gotovo 18 godina nakon uvođenja eura mnogobrojni Austrijanci i dalje kojekuda pronalaze šilinge, staru nacionalnu valutu. Austrija spada među mali broj zemalja eurozone koja i dalje staru nacionalnu valutu mijenja u euro.

I ovoga je ljeta autobus Nacionalne banke Austrije obilazio zemlju nudeći tu uslugu. Ove godine tako je prikupljeno gotovo 19 milijuna šilinga što odgovara 1,38 milijuna eura.

Međutim, unošenje prava na plaćanje gotovinom u ustav, kako priželjkuju konzervativci, imalo bi samo simboličku vrijednost, tumače stručnjaci. Austrija je članica eurozone i Europska središnja banka (ECB) ima posljednju riječ kada je riječ o monetarnoj politici. (Hina)

Objava Austrijanci žele plaćati samo gotovinom pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Naime, u dokumentima se navodi kako je za eksproprijaciju nelegalno izgrađenih objekata bilo potrebno 20 milijuna maraka, ali ti troškovi nisu bili predviđeni u proračunu Federacije BiH ni u programu utroška sredstava ostvarenih prihoda od cestarine za autoceste u FBiH. U skladu s odlukom Vlade FBiH, zaključeni su sporazumi o djelomičnoj nagodbi za izvlaštene nekretnine kojima se one potpuno izvlašćuju i isplaćene su naknade njihovim vlasnicima u ukupnom iznosu od 5,03 milijuna maraka.

Znači, ne samo da je Federacija preuzela obveze Sarajevske županije nego je platila naknadu za nelegalne objekte. Stvar je još gora ako se zna kako je proračun Sarajevske županije oko 700 milijuna maraka pa se s razlogom postavlja pitanje kako je moguće da u tolikom proračunu nije bilo novca za taj projekt.

S druge strane, postavlja se pitanje kako je moguće da Federacija bez ikakvih problema preuzima obveze jedne županije jer isti kriteriji ne vrijede za ostale županije u tom entitetu.

pogled.ba

Objava Federacija plaćala eksproprijaciju zemljišta 115 KM po četvornom metru pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

U Službenom glasniku Bosne i Hercegovine od 27.prosinca 2016.godine objavljena je Odluka o najmanjem iznosu sredstava potrebnom za izdržavanje stranaca za vrijeme namjeravanog boravka u Bosni i Hercegovini, koju odluku je donijelo Vijeće ministara BiH.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku BiH, a po istoj utvrđuje se najmanji iznos sredstava potreban za izdržavanje stranaca za vrijeme namjeravanog boravka u Bosni i Hercegovini i sredstava za izlazak iz zemlje.

Najmanji iznos sredstava iz ove Odluke, kojima stranac mora raspolagati kod ulaska u BiH za 2017. godinu je 150,00 KM ili protuvrijednost u stranoj konvertibilnoj valuti, za svaki dan namjeravanog boravka u BiH.

/Republikainfo.com/

Objava ZA STRANCE: Ako hoćeš u BiH, pokaži 150 KM – po danu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Vukoja je za Patriju rekao da na području FBiH postoje kladionice koje svoje obveze prema državi ne izvršavaju uredno te da legalni priređivači igara na sreću traže da se takvim priređivačima zabrani rad.

“Tražimo da se uvede takav sustav koji će reći da silom zakona prestaje odobrenje za rad onima kladionicama koji ne izvršavaju svoje porezne obveze iz Zakona o igram na sreću“, kaže Vukoja te podsjeća da legalni priređivači igara na sreću godišnje uplate desetke milijuna KM u javni proračun, i to samo na ime poreza, te da im je država stoga dužna pomoći da se izbore s nezakonitom konkurencijom, koja ugrožava rad legalnih priređivača.

Prema podacima Porezne uprave FBiH, privatni priređivači igara na sreću u FBiH su u prvih 11 mjeseci ove godine uplatili ukupno 30,9 milijuna KM naknada i poreza. Priređivači objašnjavaju da podaci Porezne uprave najbolje potvrđuje kako nisu bili istiniti navodi pojedinih zastupnika u Parlamentu FBiH, koji su optužili da privatne kladionice ne plaćaju poreze.

“U FBiH postoji crno tržište kada je riječ o igrama na sreću. To crno tržite šteti svim domaćim priređivačima igara, pa i državnoj, Lutriji BiH“, rekao je Vukoja prema čijim je riječima svima u interesu da se to crno tržište stavi pod kontrolu. On smatra da priređivači koji ne izvršavaju obveze iz Zakona o igrama na sreću u BiH trebaju odgovarati prema kazneom zakonu, dakle, za nepoštivanje zakona moraju ići u zatvor, a ne samo platiti prekršajne kazne, koju su blage.

Dnevni list

Objava Kladionicama koje ne plaćaju porez država mora zabraniti rad pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Naime, Vlada je donijela Odluku i zadužila Ministarstvo unutarnjih poslova da se svim policijskim službenicima ubuduće obračunava posebni dodatak za rad noću i rad u dane blagdana.

Narečenim ministarstvima naloženo je  da   isplata ovog dodatka policijskim službenicima  otpočne uz osobni dohodak za mjesec studeni 2016. godine i ubuduće se redovito isplaćuje.

Prema izračunima koje je Vlada uradila pripremajući se za donošenje ove Odluke, za njenu provedbu na godišnjoj razini u Proračunu je potrebno osigurati dodatnih  1.500.000,00 KM.

Aktivnostima koje su provedene kroz program štednje i racionaliziranjem potrošnje stvoreni su preduvjeti za donošenje ovakve Odluke, priopćeno je iz Ureda za informiranje Vlade HNŽ.

Objava Vlada HNŽ: Policijskim službenicima bit će redovito plaćen rad noću i u dane blagdana pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Računi BH Telekoma i M’tela i dalje će u sklopu mjesečnih računa za telefonske usluge sadržavati i RTV pretplatu.

Odbor sustava zahtijeva da Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine (PSBiH) ozakoni dosadašnji način prikupljanja RTV pretplate dok se ne propiše novi način prikupljanja. PSBiH ima odgovornost za provođenje Zakona o javnom RTV emitiranju u BiH kojim se uređuje i način financiranja javnih RTV servisa, kaže se u priopćenju Odbora.

Odbor sustava, kako se navodi, se u više navrata u proteklih godinu dana obraćao nadležnoj zakonodavnoj i izvršnoj vlasti u BiH da se riješi problem financiranja javnih servisa. Prije ljetnje stanke propao je pokušaj da se amandmanski izmijeni Zakon o JRTS BiH te i inicijativa da se izmjenama i dopunama Zakona produži dosadašnji način naplate pretplate do kraja godine.

Odbor sustava zahtijeva od nadležnih vlasti i osnivača da se bez odlaganja nastave razgovori i ozakoni bilo koji način naplate RTV pretplate koji će omogućiti nesmetan rad javnih servisa. Ako se hitno ništa ne preduzme, javnim servisima u BiH prijeti gašenje, priopćeno je iz JRTS u BiH.

Fena

Objava HT Mostar izbacio RTV pretplatu sa računa pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Naime, kako je sezona godišnjih odmora, brojni Mostarci borave u drugim gradovima županije, primjerice Neumu, gdje se pregled plaća, ukoliko se ne radi o hitnom slučaju. Tema se aktualizirala i na društvenim mrežama, gdje osiguranici otvoreno negoduju jer su za vrijeme ljetovanja morali platiti pregled, premda se radi o istoj županiji.

Iz Zavoda za zdravstveno osiguranje HNŽ kazali su da je sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti FBiH za osiguranike Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ kao i osiguranike svih drugih zavoda u F BiH primarna zdravstvena zaštita organizirana na način da je korisnicima (osiguranicima) dostupna u općini njihovog prebivališta.  Izuzetak je samo kada se radi o hitnim slučajevima, pojasnila je i Alenka Ban, glasnogovornica ZZO HNŽ.

„U slučaju da je osiguraniku potrebna zdravstvena zaštita kada se nalazi izvan svog mjesta prebivališta, odnosno u drugoj općini unutar županije osiguranik može koristiti hitnu medicinsku pomoć koja je obvezujuća i besplatna za sve osiguranike iz pripadajuće županije“, kazala je.

Međutim, ako se radi o običnijem pregledu, on se van mjesta prebivališta plaća.

„Ukoliko su osiguraniku potrebne specijalističko – konzultativne ili dijagnostičke pretrage liječnik u hitnoj medicinskoj pomoći osiguranika treba upoznati kako iste može uraditi u svojoj općini prebivališta putem svog izabranog liječnika, a na teret sredstava Zavoda ili kod liječnika specijaliste u općini u kojoj se osiguranik trenutno nalazi, ali uz osobno plaćanje“, pojasnili su iz Zavoda.

Dakle, ako ste u nekom drugom gradu županije na odmoru, a imate dijete sa povišenom temperaturom, grloboljom ili zuboboljom dobro se raspitajte koliko koštaju pretrage i mogu li one sačekati dok se na vratite kući. U protivnom budite spremni platiti pregled i nalaze.

DL

Objava Ukoliko se razbolite na odmoru, vratite se kući pa u doktora pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.