Nacional je proteklog tjedna upozoren da je ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Šime Erlić pretprošlog tjedna dodijelio 210 tisuća eura projektu u kojem sudjeluje Franjevački samostan Rama-Šćit u Hercegovini premda je njegov gvardijan fra Andrija Jozić u više navrata javno optužen da već šest godina opstruira otvorenje Doma za stare i nemoćne osobe u Rami, u koji je hrvatska vlada uložila pola milijuna eura. Odluka ministra Erlića opterećena je i sumnjom u nepotizam, jer je spomenuti projekt, u kojem sudjeluje i Župa svete Barbare Jakšić kod Požege, pisala razvojna agencija Panora Požeško-slavonske županije, koju vodi županica Antonija Jozić čiji je suprug nećak ramskog gvardijana fra Andrije Jozića. Cijeli je projekt, pak, dio širega konteksta koji upućuje na moguću političko-religijsku korupciju, jer nije tajna da je ramski gvardijan blizak HDZ-u BiH Dragana Čovića koji pod svaku cijenu nastoji srušiti iznimno uspješnog, ali politički neovisnog načelnika Rame Jozu Ivančevića. U tom kontekstu valja promatrati i gvardijanovu višegodišnju opstrukciju otvorenja Doma za stare i nemoćne koji su zajedno, uz pomoć pola milijuna eura iz Hrvatske, sagradili općina Rama i ramski franjevci prije nego što je fra Jozić postao gvardijan. U istom političkom kontekstu može se tumačiti i projekt od dvjesto tisuća eura “Čovićevom” gvardijanu Joziću, nećaku HDZ-ove požeške županice, koji je napisala HDZ-ova razvojna agencija iz Požege, a odobrio HDZ-ov ministar Šime Erlić.

Riječ je o projektu “Očuvanje vjere i identiteta Hrvata” koji su Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a zajedno podnijeli Franjevački samostan Rama-Šćit i Župa svete Barbare Jakšić kod Požege. Projekt je odobrio ministar Šime Erlić odlukom od 21. svibnja ove godine, kao jedan od mnogih projekata u okviru Programa prekogranične suradnje Hrvatske i BiH.

14.04.2023., Pozega – Obiljezavanje Dana Pozesko-slavonske zupanije. Predsjednik Vlade Andrej Plenkovic, zupanica Pozesko-slavonske zupanije Antonija Jozic Photo: Ivica Galovic/PIXSELL

Plenkovićeva vlada dala je oko pola milijuna eura za nikad otvoreni dom za starije, a nešto novca stiglo je iz donacija preko Općine Rama. FOTO: Ivica Galovic/PIXSELL

Kako stoji u javno dostupnoj odluci ministra Erlića, “sredstva za provedbu programa osiguravaju se u Državnom proračunu RH”, u sklopu “programa potpore Hrvatima u BiH u svrhu razvoja lokalne zajednice”. U odluci ministra Erlića bilo bi malo toga spornog da gvardijan Franjevačkog samostana Rama-Šćit Andrija Jozić nije bio više puta javno optužen upravo da potkopava taj “razvoj lokalne zajednice”, i to tako što aktivno opstruira otvorenje novosagrađenog doma za stare i nemoćne u Rami, jedinstvenoga projekta takve vrste u Bosni i Hercegovini s osamdeset ležajeva i vrhunskim smještajnim standardom, koji su zajedno sagradili Općina Rama i franjevačka institucija Kuća mira, uz financijsku pomoć iz hrvatskoga državnog proračuna od pola milijuna eura.

O Jozićevoj odgovornosti za propadanje tog projekta vitalno važnog za kraj BiH iz kojega Hrvati masovno odlaze, ali odlaze i svi koji mogu, Nacional je pisao još prije pet godina, izvijestivši da su u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske još 2019. bili svjesni da “postoje ozbiljni problemi zbog kojih će morati reagirati i Vlada Republike Hrvatske”, pa čak možda i tražiti povrat novca koji je hrvatska vlada uložila u Dom za stare i nemoćne.

O Jozićevoj odgovornosti za propadanje Doma u Rami, vitalno važnog za to područje BiH iz kojega masovno odlaze Hrvati, ali i svi koji mogu, Nacional je pisao još prije pet godina

Prema službenim informacijama tog ureda koje je 2019. objavio Nacional, Dom za stare i nemoćne osobe Rama projekt je od osobitog značaja za taj kraj na granici Hercegovine i Bosne. Zato je Hrvatska od 2012. do 2015. gradnju Doma poduprla s 3,1 milijun kuna, a 2017. s još 200 tisuća kuna, što ukupno iznosi nešto manje od pola milijuna eura. Prema podacima Općine Rama, u Dom je ukupno uloženo oko 3,7 milijuna konvertibilnih maraka odnosno oko 1,8 milijuna eura, od čega je oko 1,1 milijun eura uložila Općina Rama, a oko 250 tisuća eura suvlasnik Kuća mira Franjevačkog samostana Rama-Šćit.

Hrvatska vlada dala je oko pola milijuna eura, a još je nešto novca pristiglo iz donacija koje je također uvelike potpomogla Općina Rama. Otvorenje Doma nekoliko je puta odgođeno; Nacional je 2019. izvijestio da je posljednji rok za otvorenje bio u proljeće ili ljeto 2018. – ali još uvijek nije otvoren pa to lijepo zdanje na obali Ramskog jezera propada i danas.

Do zaključenja ovog broja Nacionala odgovore nismo dobili ni od Središnjeg državnog ureda ni od Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a na čelu s ministrom Šimom Erlićem. FOTO: Neva Zganec/PIXSELL

Nacional je u petak, 31. svibnja, Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Hrvatske poslao pitanja od tome što je taj ured od 2019. poduzeo da bi se otvorio Dom za stare i nemoćne Rama, čije otvorenje kasni već nekoliko godina. Pitali smo je li Središnji državni ured tražio povrat novca, oko petsto tisuća eura koje je hrvatska vlada uložila u taj dom, što je mogućnost koju je Ured dao naslutiti u odgovoru Nacionalu iz 2019. godine. Zanimalo nas je također koga Središnji državni ured smatra odgovornim za to što Dom još nije otvoren, kao i jesu li obaviješteni o tome da je ministar regionalnoga razvoja i fondova EU-a Šime Erlić 21. svibnja ove godine Franjevačkom samostanu u Rami i Župi svete Barbare u Jakšiću kod Požege dodijelio 210 tisuća eura za projekt „Očuvanje vjere i identiteta Hrvata“.

Pitali smo također kako Središnji ured komentira taj projekt s obzirom na tvrdnje Općine Rama prema kojima gvardijan ramskog samostana Andrija Jozić već godinama opstruira otvorenje Doma za stare i nemoćne. Nacional je i od Erlićeva Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a tražio odgovor na pitanje znaju li za spor oko Doma za stare i nemoćne te je li ministar Erlić bio svjestan da projekt od 210 tisuća eura odobrava gvardijanu kojega Općina Rama javno optužuje za propast pola milijuna eura iz hrvatskoga državnog proračuna. Do zaključenja ovog broja Nacionala odgovore nismo dobili ni od Središnjeg državnog ureda, ni od Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a.

Gvardijan Franjevačkog samostana Rama-Šćit Andrija Jozić više puta je javno optužen da potkopava izgradnju doma i razvoj zajednice. FOTO: HDZ BiH

Načelnik Općine Rama Jozo Ivančević za Nacional je proteklog tjedna ponovio ono što je rekao i 2019. godine: da je za propadanje Doma za stare i nemoćne odgovoran gvardijan Franjevačkog samostana Rama-Šćit fra Andrija Jozić.

“Uspješna smo općina. Uspjeli smo dovesti njemačke investitore koji su u našoj općini uložili više od dvadeset milijuna eura u tvornicu koju otvaramo u rujnu. Odlične smo odnose imali i s Kućom mira dok smo gradili Dom, ali onda, nažalost, dođe takav jedan svećenik i sve upropasti za račun politike Dragana Čovića. Cijela Rama zna da je fra Andrija Jozić upropastio mogućnost smještaja najmanje osamdeset starih i nemoćnih te onemogućio zapošljavanje najmanje 40 ljudi. Taj dom trebao je biti iznimno važan za Ramu: zbrinjavali bismo stare i nemoćne ljude koji sada moraju tražiti smještaj tko zna gdje. Ovdje bi ti naši ljudi imali smještaj hotelske razine, uz samo Ramsko jezero. Istodobno bismo zaposlili četrdesetak ljudi i zbrinuli četrdeset obitelji koje su do sada već otišle u svijet. To je činjenica i to je velika tuga”, kazao je Ivančević i dodao: “Mi u općini želimo otvoriti dom. Nadam se da ćemo uspjeti ako za gvardijana dođe netko tko neće biti politički vezan uz Čovića. S ovima sada, nažalost, nema razgovora. Jednostavno, ne žele s nama razgovarati.”

Nacional je 2019. izvijestio da je posljednji rok za otvorenje bio u proljeće ili ljeto 2018., ali dom još uvijek nije otvoren pa to lijepo zdanje na obali Ramskog jezera i dalje propada. FOTO: Općina Prozor Rama

I sada je ministar Šime Erlić, usprkos tome što je druga hrvatska državna institucija još prije pet godina zaprijetila zahtjevom za povratom novca, dodijelio novi projekt gvardijanu zbog kojega propada pola milijuna eura koje je hrvatski državni proračun uložio u Dom za stare i nemoćne. Nacional je u petak, 31. svibnja, telefonski razgovarao s ramskim gvardijanom fra Andrijom Jozićem, koji je osporio da opstruira otvorenje Doma.

“Nije istina da opstruiram ja, nego to čini druga strana, koja to stalno spominje. To su zlobnici. Istina je da će se za oko mjesec dana znati o čemu se radi, kad završe sudski procesi. Druga strana, općina Prozor-Rama, pokrenula je spor. Dom još nije završen, za unutarnje uređenje treba još oko milijun i pol konvertibilnih maraka”, kazao je gvardijan Nacionalu. Novac koji je 21. svibnja odobrio ministar Erlić, objasnio je gvardijan, bit će utrošen za izgradnju samostanske galerije i knjižnice, “koja je izgorjela 13. srpnja 1942. godine”. “U ponedjeljak sam dobio obavijest da možemo potpisati ugovor. Sredstva će biti opravdana, a radovi će početi brzo. Nadam se da će do ovoga doba sljedeće godine galerija i knjižnica biti u funkciji, pa vas već sada pozivam na otvorenje”, kazao je novinaru Nacionala gvardijan Jozić.

‘Boli me to što Dom stoji prazan već devet godina, a ovu donaciju neću komentirati’, kaže Jozo Ivančević, načelnik općine Rama

Za taj je projekt zanimljiva i okolnost da je osmišljen u sklopu redovitih godišnjih susreta Ramljaka u Požegi. Na tom području, naime, živi dosta Hrvata podrijetlom iz Rame, čiji su se bake i djedovi onamo doselili krajem šezdesetih godina prošloga stoljeća, kada je stvoreno umjetno akumulacijsko Ramsko jezero pa su Ramljaci preseljeni u Slavoniju.

Požeški Ramljaci vjerno čuvaju ramsku tradiciju, a održavaju i redovite godišnje susrete. No politički je bizarno da na ta druženja, koja su pod potpunom kontrolom HDZ-a i današnje županice Antonije Jozić, ne pozivaju onoga koga bi najviše trebali – načelnika Općine Rama. A ne čine to zato što načelnik Jozo Ivančević – nije u HDZ-u. Pritom, županica Jozić udana je za nećaka ramskog gvardijana fra Andrije Jozića, što je Nacionalu potvrdio sam gvardijan.

‘Dom stoji završen devet godina, a za gradnju galerije i knjižnice samostana nisu prikupljeni ni svi potrebni dokumenti. Gvardijan Jozić upropastio je projekt toliko bitan za Ramu’, tvrdi Ivančević

“Projekt smo dogovorili na susretu Ramljaka u Požegi. Za projekt smo u partnerstvu bili župa svete Barbare Jakšić i mi i pisali smo ga zajedno. Je li pomogla Županija, ne znam. Istina je da smo suprug županice Antonije Jozić i ja stričevići, nećaci, sinovi dvojice braće, ali to s ovim projektom nema veze. To su zlobne tvrdnje”, tvrdi gvardijan Jozić. Bile zlobne ili ne, činjenica je da je projekt pisala Panora, razvojna agencija Požeško-slavonske županije.

Tu informaciju Nacionalu je potvrdila viša referentica za odnose s javnošću i protokol Požeško-slavonske županije Ivana Ognjenčić. Nacional je, naime, u srijedu 29. svibnja županijskom Odsjeku za protokol i odnose s javnošću poslao pitanja je li požeško-slavonska županica Antonija Jozić bilo kako pomogla ostvarenju spomenutog projekta, jesu li županica i njezin suprug rodbinski ili prijateljski povezani s gvardijanom Jozićem te jesu li projekt pisali sami svećenici iz Rame i Jakšića ili im je pomogla služba Županije za fondove EU-a. Gospođa Ognjenčić odgovorila nam je u petak, 31. svibnja, jednom rečenicom: “Ovo tijelo ne raspolaže informacijama koje tražite osim što možemo potvrditi da je projektnu prijavu radila županijska razvojna agencija.”

Službeno je, dakle, potvrđeno da je projektnu prijavu pisala agencija u vlasništvu županije koju vodi HDZ-ova političarka i supruga nećaka ramskog gvardijana, koji je i sam blizak HDZ-u BiH. Ta potvrda nije dokaz, ali jest ozbiljna indicija da je potencijalno riječ o nekoj vrsti nepotističkog utjecaja, u kojemu županica pomaže instituciji nećaka svog supruga da, premda djeluje u susjednoj državi, dobije pozamašan iznos iz hrvatskog državnog proračuna. Indicije o mogućem nepotizmu bivaju osnažene i sumnjama u religijsko-političku korupciju ako se ima na umu da je spomenuti projekt napisan i ostvaren pod političkim plaštem HDZ-a, i to samo nekoliko mjeseci prije lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini, gdje Čovićev HDZ BiH već godinama nastoji svrgnuti s vlasti spretnog i uspješnog, ali politički neovisnog i HDZ-u BiH snažno suprotstavljenog načelnika Jozu Ivančevića.

Cijeli taj komplicirani politički obračun u susjednoj državi možda i ne bi bio toliko zanimljiv za hrvatsku javnost kad hrvatska vlada predvođena HDZ-om ne bi ignorirala propast pola milijuna eura uloženih u Dom za stare i nemoćne u Rami te kad izdašnom svotom ne bi iznova financirala istoga onog koji je, prema svemu sudeći, odgovoran za tu propast. Ali je, eto, svom franjevačkom habitu usprkos, štićenik HDZ-a BiH, a onda, očito, i HDZ-a Šime Erlića i Andreja Plenkovića.

Načelnik Općine Rama Jozo Ivančević nije za Nacional želio komentirati dodjelu 210 tisuća eura Franjevačkom samostanu Šćit-Rama i Župi svete Barbare Jakšić, jer ne želi da se stvori dojam kako ima išta protiv te dodjele.

Politički obračun u susjednoj državi i ne bi bio zanimljiv hrvatskoj javnosti kad hrvatska vlada predvođena HDZ-om ne bi ignorirala propast pola milijuna eura uloženih u Dom za stare i nemoćne u Rami

“Ali boli me to što Dom stoji prazan. Kao načelnika općine boli me što Hrvatska ne pomogne da otvorimo taj dom, u koji je i sama uložila novac. Pa Dom već devet godina čeka otvorenje! To je projekt europskog standarda, ali sada se očito ostavlja po strani i očigledno je da nema volje za rješenje tog problema. Dom stoji završen već devet godina, a za gradnju galerije i knjižnice samostana nisu još prikupljeni ni svi potrebni dokumenti. Gvardijan Jozić upropastio je projekt toliko bitan za Ramu. Meni je strašno to što smo uspjeli dovesti investitore iz Njemačke da ulože više od dvadeset milijuna eura u tvornicu koju ćemo otvoriti u rujnu ove godine. T

e smo ljude upoznali gotovo slučajno, ali smo opravdali njihovo povjerenje u tolikoj mjeri da su u našu općinu uložili ogroman novac. A istodobno ne možemo surađivati s našim vlastitim franjevcima, s kojima bi se uzajamno povjerenje moralo podrazumijevati! Sve je to politika – pa vidite kako se ponašaju prema civilnoj vlasti. Kad nema politike, ni hrvatske ni bosanske, sve funkcionira kako treba. Čim se uplete politika Dragana Čovića, sve krene naopako. Nažalost se stalno dokazuje da Čović ovdje uništava sve što je hrvatsko. To je čista ruska propaganda koja želi rastjerati i ovo malo Hrvata što nas je ostalo u Bosni, koji smo ionako na rubu razilaska i nestanka. To me boli, i kao načelnika i kao čovjeka”, komentirao je za Nacional načelnik Rame Jozo Ivančević.

16.04.2024. Mostar: Premijer Republike Hrvatske Andrej Plenkovic, sastao se sa Draganom Covicem i Borjanom Kristo, uoci otvorenja mostarskog sajma kojem je Republika Hrvatska, zemlja partner.
Photo: Denis Kapetanović/PIXSELL

Izvor: nacional.hr

Objava Erlić dodijelio 200 tisuća eura “Čovićevu fratru” zbog kojeg propada pola milijuna eura iz hrvatskog proračuna pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Ruska agresija nad Ukrajinom uzrokovala je ljudsku patnju, migrantske tokove, razaranje infrastrukture i ratne zločine, rekao je uvodno Plenković, dodavši da su djelomična mobilizacija u Rusiji, sporni referendumi na teritoriju Ukrajine i nuklearna prijetnja još jedna prijetnja eskalaciji “već neviđene krize”, piše HINA.

Dok Ukrajinci pate i brane svoje domove, posljedice ruske agresije se osjećaju globalno i zato ih mora osuditi cijeli svijet, istaknuo je premijer.

Podsjetio je da je Hrvatska prije tri desetljeća bila žrtva agresije, da je gotovo trećina teritorija bila okupirana i da je imala embargo na uvoz oružja.

Hrvatski narod zna što znači biti napadnut i što je bilo potrebno da obrane svoju domovinu. Osnažena tim iskustvom, Hrvatska je danas izvoznik mira i stabilnosti, u svjetskom vrhu donatora organa, popularno turističko odredište i zemlja koja proizvodi najbrže električne automobile u svijetu, naglasio je.

Hrvatska je, poučena svojim iskustvom, iskazala Ukrajini političku, humanitarnu, ekonomsku i vojnu solidarnost

Podsjetio je da će Zagreb u listopadu biti domaćin prvog parlamentarnog summita Krimske platforme te da Hrvatska ostaje predana jačanju demokracije.

Na raskrižju demokracije i autokracije, naš izbor treba ostati jasan, poručio je.

Energetska, klimatska kriza

Premijer je upozorio da je rat u Ukrajini radikalno promijenio ne samo sigurnosnu, već i energetsku arhitekturu Europe i prijeti globalnoj sigurnosti hrane.

Ne smijemo biti taoci hrane i energije koje svi trebamo, istaknuo je.

Dodao je da Hrvatska na regionalnoj razini pridonosi energetskoj sigurnosti. Vlada je najavila povećanje kapaciteta LNG terminala na Krku s 2,9 milijardi kubičnih metara plina na 6,1 milijardi.

Istovremeno, Hrvatska ulaže u obnovljivu energiju. Gotovo polovica proizvedene električne energije dolazi iz obnovljivih izvora, rekao je Plenković.

Jedan posto najbogatijih zemalja u svijetu odgovorno je za 15 posto štetnih emisija, što premijer smatra neprihvatljivim i nepoštenim.

Oni koji najviše zagađuju trebaju uložiti najviše napora (u borbi protiv klimatskih promjena), naveo je.

Premijer je dodao da unatoč aktualnim krizama svijet treba ostati predan ciljevima Pariškog klimatskog sporazuma i da se suradnja u odgovoru na klimatsku krizu treba pojačati na “nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini”.

Nadalje, Plenković je podsjetio da Hrvatska skoro ulazi u eurozonu i šengenski prostor i time osnažuje svoju poziciju.

Pozvao Schmidta da upotrijebi bonske ovlasti

Premijer najmlađe članice EU-a govorio je o jugoistočnoj Europi. Stabilnost i demokratski razvoj regije nije samo u hrvatskom, već i u europskom interesu, rekao je Plenković.

Dodao je da je Hrvatskoj stabilnost Bosne i Hercegovine od posebne važnosti.

Želimo vidjeti prosperitetnu i funkcionalnu BiH, rekao je premijer, dodavši da je, u svjetlu rata u Ukrajini, važno poštovati Dejtonski sporazum.

Plenković je pozvao Visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta da upotrijebi svoje ovlasti pošto su bošnjački lideri javno priznali da nemaju istinske namjere postići dogovor s hrvatskim liderima u BiH glede izborne reforme.

Jedini način je da Visoki predstavnik djeluje i iskoristi svoje bonske ovlasti, rekao je Plenković, kako bi se osigurala legitimna zastupljenost Hrvata u BiH.

Hrvati u BiH ne traže usluge, samo jednakost, naglasio je

Plenković je zaključno poručio: Dugujemo budućim generacijama da budemo na pravoj strani povijesti i stojimo uz Ukrajinu u njezinoj borbi za vlastitu egzistenciju. Potrebno globalno rješenje za cijenu plina te za osiguranje stabilne energetske tranzicije.

Naš se svijet trajno promijenio. U novim okolnostima, veća međunarodna suradnja nema alternativu. Pristup demokracija u međunarodnim odnosima je kooperativan, pristup autoritarnih režima je konfliktan, rekao je Plenković.

Objava Plenković na Skupštini UN-a: “Pozivam Schmidta da iskoristi bonske ovlasti” pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

“Prva moja spoznaja od policije je bila da sam ja prijetio premijeru. I ja sam ih pitao neka pročitaju u mom komentaru gdje piše baciti, gađati, ubiti, bilo što. Ako je prijetnja dočekati, ja sam njega mogao dočekati s jajima u džepu. Onda su oni vijećali ponovno, dakle, ponovno su se dogovarali, onda su došli do zaključka, nakon sat vremena, da nije prijetnja, nego je uvreda”, kazao je Mladen za RTL.

A ovako je točno glasio njegov komentar na Facebooku: “Triba ga dočekati pokvarenim jajima njega i njegove poltrone, nitko nije toliko ponizi i izdao Hrvate, narcisoidni jadnik.”

Zaradio je optužni prijedlog zbog remećenja javnog reda i mira omalovažavanjem i vrijeđanjem premijera Plenkovića. 72-godišnjak iz Briševa, nedaleko od Zadra, kaže – komentar je bio satira. “Normalno smo došli u policiju, s tim da me u policiji nitko nije pitao imam li potvrdu, jesam li cijepljen, ništa, ulaziš bez ikakvih problema”, kazao je Mladen.

Kaže da je u zatvoru sreo još jednog čovjeka pritvorenog zbog komentara o Plenkoviću

U zatvoru je, kaže, sreo i 49-godišnjaka, sudionika Maslenice, također pritvorenog zbog komentara o Plenkoviću. Policija tvrdi kako premijer nije bio uključen u odluku o postupanju.

“Oni su bili zadržani u prostorijama službenim dok je bilo provođeno kriminalističko istraživanje, nakon čega su u poslijepodnevnim satima privedeni na Općinski sud, prekršajni odjel”, kazala je Ivana Grbin, glasnogovornica PU zadarske.

“Moram napomenuti da cijeli dan nisam ništa jeo ni pio. Ja sam došao doma dehidriran tako da sam ja bio malo i psihički izgubljen”, priča Mladen.

Supruga Milica se zabrinula kad je shvatila da nije došao na ručak.

“Kako ne bih dala podršku kad brani svoj narod i svoju državu”, kazala je.

Na pitanje je li ljuta što je aktivan na Facebooku, kazala je: “Dobro, on malo previše sidi na tome, ali nisam ljuta, volim da on piše, a tko će?”

“Ako ne budem smio govoriti, onda nemam državu”

“Ja se ne kajem jer ja, ako ne budem smio govoriti u ovoj državi, onda ja nemam državu”, kaže Mladen.

Odvjetnik Branko Šerić smatra da komentar nije govor mržnje, već reakcija građana na stanje u državi.

“Kao da se radi o uvođenju verbalnog delikta na štetu drugova, kao što je nekad postojao verbalni delikt na štetu druga Tita”, tvrdi Šerić.

Zgroženi su i u Kući ljudskih prava i Centru za mirovne studije, kažu da sustav nije uvijek tako brz.

“Očigledno da sustav pod povećalom prati objave koje se odnose na državne organe, kako je to definirano u Zakonu o prekršaju protiv javnog reda i mira”, kazala je Cvijeta Senta iz Centra za mirovne studije.

“Preporučio bih premijeru da se pogleda u ogledalo i postavi jedno pitanje”
Mladen danas u šali kaže kako očekuje da će ga svaki put privoditi kad premijer bude na zadarskom području.

“Ja bih preporučio Plenkoviću da stane ispred ogledala i nek sebi dobro postavi pitanje, Andrej, radiš li ti u redu, zašto je narod nezadovoljan?” poručuje Mladen.

Objava Završio u zatvoru, jer je komentirao da Plenkovića treba dočekati jajima pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

dr. fra Luka Marković, Katolički tjednik

Zapadna politika se s pravom postavila vrlo kritično prema „srpskom svetu“, iznjedrenom u beogradskim bolesnim političkim i intelektualnim krugovima, koji pokušavaju preko Dodika ostvariti barem djelomično zacrtane ciljeve Memoranduma Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU). Shvaćajući da od dijeljenja Kosova nema ništa, kao i to da u Crnoj Gori ne ide sve po planu, okrenuo se „srpski svet“ agresivnije prema BiH, u nadi da bi mogao barem dobiti nešto.

Ne ostvari li Vučić ubrzo neki od zacrtanih velikosrpskih ciljeva, riješit će ga se Srbi kao i svih drugih koji su igrali na kartu nacionalističkih emocija, a nisu učinili ništa. Ona ekstremna Srbija je razočarana njegovom neučinkovitošću, dok se ona druga demokratska polagano diže iz pepela upozoravajući da joj je dosta neimaštine, laži o ekonomskom prosperitetu i diktature jednoumlja.

U čitavoj toj igri ludila Dodik nije ništa gori niti bolji od drugih srpskih političara u BiH, koji ga, istina, od vremena do vremena napadaju, ali nikada ne odustaju od nerealnih srpskih ciljeva. Galamdžija Mektić, koji se po potrebi kune u BiH, pokazuje zadnjih dana na svom facebook profilu sliku iz ratnoga vremena s takozvanoga koridora na kojem su Srbi počinili grozne zločine nad hrvatskim i bošnjačkim civilima. Očito je da misli kako bi od „srpskoga sveta“ moglo biti nešto pa je potrčao promijeniti boje, pokazati kako je veći Srbin od Dodika.

Savez je potreban i Hrvatima i Bošnjacima

Čović šuti zadnjih dana. Čeka da problem Hrvata u BiH riješi Hrvatska kako bi mogao slavodobitno reći da je to njegova zasluga. Srećom, to bi se ubrzo moglo i dogoditi. Bošnjaci, koji su se junačili zadnjih mjeseci, shvatili su napokon kako ludilu „srpskoga sveta“ nema kraja, kao i to da Dodik nije samo galamdžija nego igrač davno zacrtanih srpskih planova. Njegovo slavljenje Republike Srpske u Brčkom, u tom buretu baruta, ukazuje na to da je spreman izazvati i sukobe. Očito je da se i njemu i Vučiću žuri. Razloge za to treba tražiti i u uzavreloj situaciju u Srbiji koja se polagano počinje buditi.

Događaj u Banjoj Luci i Brčkom trebao bi biti upozorenje Bošnjacima da im je savez s Hrvatima potrebniji nego ikada. A potreban je i Hrvatima kako bi se sačuvao toliko potrebni mir, pogotovo na onim područjima gdje je u prošlom ratu bilo jako puno tragičnih sukoba. Uostalom, nitko ne može biti siguran da netko zlonamjeran neće pokušati zapaliti vatru sukoba između Hrvata i Bošnjaka kao što je to bilo u prošlom ratu. Izetbegović stariji je dugo vremena otezao dok nije shvatio kako su zavađeni Hrvati i Bošnjaci najjače srpsko oružje. Ponadati se a će to shvatiti i Izetbegović mlađi. Krajnje je vrijeme da to shvate i one opozicione galamdžije u Sarajevu koji su iz vlastitih egoističkih razloga protiv promjene izbornoga zakona.

Stvaranje mogućnosti za ozbiljan razgovor sa Srbima

Štoviše, rješenje izbornoga pitanja otvorilo bi bolju suradnju između Hrvata i Bošnjaka. A ona je u ovim turbulentnim vremenima više nego nužna.

Koliko su pouzdani srpski igrači građanske države, pokazao je najbolje galamdžija Mektić koji se preko nići pretvorio u nostalgičnoga srpskoga bojovnika. Ima takvih puno među onima koji se kunu u građansku BiH.

Vrijeme je da se Bošnjaci otrijezne i shvate kako od građanske države bez uvažavanja etničkoga principa nema ništa. Sporazum s Hrvatima, otvorio bi mogućnost za ozbiljniji razgovor i sa srpskom stranom. Sumnjam da bi se Dodik ponašao onako kako to danas čini da nije uvjeren u naklonost Hrvata. Ako te naklonosti u pojedinim političkim krugovima ima, onda krivicu za to znatnim dijelom snose i sami Bošnjaci koji nisu shvatili kako se ne može i ne smije majorizirati jedna konstitutivni narod.

Vrijeme je za sporazum po uzoru na onaj Tuđmana i Izetbegovića koji je završio sukobe između Hrvata i Bošnjaka. Današnji sporazum bi zaustavio politička prepucavanja, oduzeo oružje iz ruku pristalicama građanske države koji svojim unitarističkim idejama iritiraju i Hrvate i Srbe. Na taj način bi se razoružalo „srpski svet“, koji gradi svoj secesionizam na ideologiji bošnjačkoga unitarizma. Otvorio bi se prostor za razgovore o uređenju Bosne i Hercegovine, a možda i nešto poput novoga Daytona.

Pitanja koje treba postaviti

Bošnjačko iščekivanje kako će svijet kazniti Srbe, a zatim i Hrvate, protežirajući građansku državu, je dokaz potpunoga nepoznavanja zapadne politike. Nikada se zapadna politika u BiH neće odlučiti za jedan narod protiv dva druga konstitutivna, bez obzir što pojedini zapadni novinarčići i senilni političari upravo tako nešto protežiraju. Svjesni toga, ali i vrlo opasne ekonomske situacije koja bi mogla nastati kao posljedica korone, svi političari – ako im je stalo do mira – trebaju djelovati što prije u pravcu pronalaženja razumnih političkih rješenja za BiH.

A takvoga rješenja nema bez istinskoga uvažavanja sva tri konstitutivna naroda. Najgore što se može dogoditi jest to da kontrolu preuzmu ulica i na njoj oni koji ne žele mir. Ako se posreći pa ubrzo dođe do sporazuma između Hrvata i Bošnjaka, otvorit će se nada za mir. Dođe li do toga, morat će i Plenković razmisliti o tome što je u Banjoj Luci tražio njegov koalicijski partner. Nije to prvi put da se Pupovac priklonio radije „srpskom svetu“, koji je na putu da ponovno zapali vatru rata na prostorima bivše države, nego razumnom rješenju.

Čović je, očito pod pritiskom hrvatske političke javnosti, ali i vrlo neuspješne dugogodišnje politike, shvatio da mu zadnjih dana nije bilo mjesto u Banjoj Luci

Zašto to nije mogao shvatiti i Pupovac, pogotovo kad je zasigurno znao da će tamo biti otkrivena spomen ploča čovjeku koji je svjesno odveo u smrt 20-ak srpskih i hrvatskih vojnika? Nakon, nadam se uspješnog razgovora s Izetbegovićem u Dubrovniku, postavit će si i sam Plenković to pitanje. To je pitanje vrlo važno. Jer, uvjeren sam, kolikogod se oni s desnice u Hrvatskom saboru ponekad ponašali nerazumno, lakše će ih odvratiti od ponekih neprikladnih ideja, nego Pupovca od „srpskoga sveta“.

Objava Hoće li Hrvatska pomoći Hrvatima i Bošnjacima da se uozbilje pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Delegaciji Vijeća ministara BiH, pored predsjedavajućeg Tegeltije, činit će ministar financija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac i ministar komunikacija i prometa BiH Vojin Mitrović.

Delegaciju Vlade Hrvatske činit će ministar finansija Zdravko Marić, ministar privrede i održivog razvoja Tomislav Ćorić, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, državna tajnica za evropska pitanja Andreja Metelko-Zgombić, te zastupnica u Hrvatskom saboru i predsjednica Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zdravka Bušić.

Tijekom posjete BiH planiran je i susret s predstavnicima oba doma Parlamentarne skupštine BiH – predsjedavajućim Doma naroda Draganom Čovićem, zamjenicima Nikolom Špirićem i Bakirom Izetbegovićem kao i predsjedavajućim Predstavničkog doma Denisom Zvizdićem, te zamjenicima Nebojšom Radmanovićem i Borjanom Krišto.

Među temama aktualna politička situacija, pitanje reforme Izbornog zakona BiH te jačanje bilateralnih odnosa i prekogranične saradnje

Razgovarat će se o borbi protiv pandemije koronavirusa, saradnji na realizaciji zajedničkih projekata, posebno u prometnoj i energetskoj infrastrukturi, jačanju ekonomskim odnosa, saradnji u upravljanju migracijama i zaštiti granice od nezakonitih prelazaka te o daljnjoj podršci Hrvatske evropskom putu BiH.

Predsjednik hrvatske vlade položit će vijenac na “Mostu Suade i Olge” u čast prvim žrtvama opsade Sarajeva, Suadi Dilberović i Olgi Sučić, koje su na tom mjestu poginule 5. travnja 1992. godine, a planiran je i susret s reis-ul-ulemom Islamske zajednice u BiH Huseinom ef. Kavazovićem, mitropolitom dabrobosanskim Hrizostomom i vrhbosanskim nadbiskupom kardinalom Vinkom Puljićem.

Objava Plenković svečano dočekan ispred zgrade institucija BiH pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Na početku članka novinar Nacionala prognozira kako će i “treći pokušaj izručenja osuđenog i odbjeglog Zdravka Mamića iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku izvjesno biti neuspješan nakon što su se na ročištu održanom u Sarajevu tom potezu sinkronizirano i suglasno usprotivili i njegova obrana, ali i Tužiteljstvo BiH”.

Prema autoru to nije uopće slučajno, budući da “postoje ozbiljne indicije da je Mamić tokom proteklih godina izvršio neku vrstu upada u institucije Bosne i Hercegovine, povezao se sa nekim od glavnih aktera i neke od njih moguće i korumpirao, odnosno uveo u svoju sferu utjecaja”.

PROZVANI LJILJANKO PALAC I OLEG ČAVKA

List kao jednu od važnih osoba u Mamićevoj “mreži” koju je formirao u BiH izdvaja Ljiljanka Palca, hercegovačkog podiuzetnika “iz miljea pokojnog zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića”. Za Palca se tvrdi da “se u proteklom razdoblju vrlo intenzivno družio sa Zdravkom Mamićem te je čak i snimljen u opuštanju u njegovom društvu”. No, “Nacional” otkriva da je Ljiljanko Palac ” u više navrata viđen sa tužiteljem Olegom Čavkom, direktno zaduženim u predmetu u kojem se odlučuje o Mamićevom izručenju Hrvatskoj”.

“Na prošlotjednom ročištu upravo se Čavka protivio izručenju Hrvatskoj koristeći neobične pravne argumente”.

Jedan od sugovornika, kojeg ovaj list naziva “neposrednim svjedokom događanja u Hercegovini za taj je list kazao: “Palac i Čavka bliski su prijatelji. Osobno sam svjedočio jednom od njihovih brojnih susreta u restoranu “Bezdan” u Grudama kada su sami sjedili za stolom i dugo povjerljivo razgovarali. A to svakako nije bio njihov jedini sastanak.”

Navodno je, kako piše “Nacional”, njihov sugovornik “spreman ekplicitno potvrditi vezu na relaciji Mamić – Palac – Čavka, odnosno potkrijepiti tezu da je poduzetnik (Palac) upravo spona osuđenog odbjeglog gazde zagrebačkog “Dinama” s visokim pravosudnim dužnosnicima, ako se za to pokaže potreba”.

No, autor u “Nacionalu” ide korak dalje pa ovaj slučaj proširuje tako što, pozivajući se na svoje izvore, tvrde kako “trag vodi od visokih pravosudnih dužnosnika koji odlučuju o ovom predmetu, a među njima će u konačnici biti i ministar pravde Bosne i Hercegovine Josip Grubeša, vodi direktno u sjedište HDZ-a BiH i njhovog predsjednika Dragana Čovića.

Nacionalovi izvori iz Bosne i Hercegovine upozorili su da je Grubešu, kao i nedavno smijenjenu glavnu tužiteljicu Tužiteljstva Bosne i Hercegovine Gordanu Tadić koja je potpisala zahtjev upućen Vladi Republike Hrvatske da preuzme postupak protiv 14 hrvatskih ratnih zapovjednika i generala… postavio upravo HDZ BiH na čelu sa Draganom Čovićem. I da će isti kadrovi, koji su pod izravnim utjecajem Dragana Čovića, odlučivati o slučaju Mamić”.

MAMIĆEVO POSLJEDNJE ISKUŠENJE

“Nacional” podsjeća da je Čovića hrvatski premijer Andrej Plenković “prigrlio kao svoga“, pa ga je, pored ostalog, pozvao na otvorenje Pelješkog mosta na kojem nije bilo mjesta čak ni za predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića.

Jedan od izvora “Nacionala” koji živi u Hercegovini kaže: “Sada treba pričekati odluku o izručenju Mamića. Akteri su Čović i Grubeša i određena suma eura. Vidjet ćemo hoće li Grubeša i Čović isporučiti Mamiće, ili će ih ostaviti da im Gospa u Međugorje šalje poruke.”

List, dakle, smatra da će odluka o (ne)izručenju braće Mamić Hrvatskoj biti politička, a ne pravosudna

“Malo je vjerojatno da tužitelj Oleg Čavka u ovom slučaju djeluje potpuno samostalno i da solira bez konzultacija sa glavnom tužiteljicom Gordanom Tadić-što svakako ne umanjuje važnost njegovih neprimjerenih kontakata sa poduzetnikom Palcem, odnosno njegove neizravne komunikacije sa Mamićem”, citira list jednog od svojih sugovornika.

Zagrebački tjednik za Ljiljanka Palca piše da je građevinski poduzetnik koji se “obogatio mahom na unosnim poslovima na području Sarajeva, a tamošnji mediji ga spominjali u kontekstu istrage tajnih službi zbog sumnjive prodaje u svom 18-katnom sarajevskom neboderu državnim tvrtkama”. Autor misli na neboder koji je prije nekoliko godina sagrađen na ruševinama sarajevskog kina “Kumrovec” u naselju Otoka koji je u vlasništvu Ljiljanka Palca, biznismena iz Ljubuškog kojeg se povezuje sa najmoćnijom tamošnjom familijom Lučić.

Snimak druženja Čavke i Palca i Muhameda Ajanovića “SB” objavila prije godinu dana

Podsjetimo, portal “Slobodna Bosna” je u lipnju prošle godine objavio video-snimak i fotografiju iz jednog ugostiteljskog objekta u Sarajevu u kojem su sjedili i razgovarali državni tužitelj Oleg Čavka i Muhamed Ajanović, sveprisutni stomatolog, dekan Stomatološkog fakulteta u Sarajevu, bliski prijatelj Milana Tegeltije, bivšeg predsjednika VSTV-a i aktualnog savjetnika Milorada Dodika.

U kratkom snimku čuje se Ajanović koji upozorava Čavku da mu “slušaju ženu”. Pored njih dvojice za stolom je sjedio još jedan muškarac. Riječ je o Ljiljanku Palcu, bizismenu iz Hercegovine za kojeg se u tjedniku “Nacional” tvrdi da je posrednik između Zdravka Mamića bjegunca iz Hrvatske koja od BiH traži njegovo izručenje, i Olega Čavke, koji se u ovom predmetu pred Sudom BiH pojavio kao postupajući tužitelj. “Nacionalovi” izvori otkrili su da su se Palac i Čavka viđali u jednom kafiću u Grudama, a fotografija koju ponovo objavljuje “Slobodna” otkriva da se druže i u sarajevskim restoranima.

/Izvor: Nacional.hr/

Objava Tko to pomaže Mamiću i ruši Plenkovića pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

“Admiral Domazet, znate, kad vrabac preleti preko krova zgrade, on od toga pravi geopolitičku priču. To su domaće teme, odnosi Hrvatska – Srbija – BiH. Na to ne utječe ni Biden, ni Soros ni Bin Laden”, kaže Matić.

“Sve su to čisti klasični balkanski poslovi. 26 godina nakon događaja, ako je i bilo prijepora za Oluju, za Bljesak je sve čisto i danas potezati to pitanje – jasno da se skreće pozornost s nečeg drugog. Javna tužiteljica i ministar pravde instalirani pd HDZ-a optužuju generale kojih je većina vezana za HDZ. Sad se događa dramolet, Plenković će reći ‘Padnite mi na grudi, ja ću to riješiti’. Tako je Sanader ponižavao svoje ministre da bude veći frajer. Da generali imaju petlje pitali bi Plenkovića ‘Tko nam to smješta’. Za one koji ne znaju što je prekomjerno granatiranje, neka pogledaju Vukovar. Nitko nikad ranije nije odgovarao za prekomjerno granatiranje i ubojstva civila. Pokretati ovo nakon 26 godina govori da nešto jako smrdi u BiH, da nešto treba zataškati. Mislio sam u početku da je sezona kiselih krastavaca pa vi mediji to… Ipak, ništa nije bezveze, ali je u balkanskim okvirima”, objašnjava.

Matić se osvrnuo i na pitanje koje je postavio odvjetnik Luka Mišetić: Koliko je smisleno da istraga kreće od najviših vojnih zapovjednika umjesto od onih na terenu koji možda nisu pazili kamo se usmjerava topovska paljba?

“I sam sam sudionik Bljeska, to je potpuno čista operacija. 26 godina je prošlo. Naše su snage bile granatirane i vojna doktrina nalaže da se na taj način i uzvrati. Nažalost, civili su uvijek žrtve. Ali to nikako ne ide u rubriku ratni zločin niti u rubriku da se VRO dovede u pitanje. Što smo mi trebali, zamoliti ih da nas ne granatiraju?”, govori Matić.

Na pitanje o izjavi predsjednika Milanovića o “trovanju odnosa”, Matić kaže:

I neki naši časnici, veliki heroji danas, su sudjelovali u napadu na hrvatske gradove pa to ne sankcioniramo. Treba zauzeti jasan stav: Ratni zločin ne zastarjeva i uvijek ga teba sankcionirati. Ako je išta bilo čisto u Domovinskom ratu, to je operacija Bljesak. Za mene je ovo potpuno bezveze. Za svakom nevinom žrtvom treba žaliti, ali mi moramo odgovoriti na artiljerijske napade preko Save. Mi ćemo vas, pošto ste vi nas, to govori o licemjerstvu. Popu pop, bobu bob. Ako ste imali saznanja, trebali ste pokrenuti postupke davnih dana.”

“Ja bih to zanemario, 26 godina od operacije koja je bila potpuno čista. To je kao da bitku za Vukovar istražujemo. Od dolaska Didakovića i Borkovića u Vukovar nije zabilježen nijedan incident, iako su Hrvati itekako imali razloga da se nekom svete. Platili smo to kako smo platili”, govori Matić.

Na pitanje hoće li ovo dovesti do zbližavanja Plenkovićevog HDZ-a i desnijih stranaka, Matić kaže: “On, njegova politika i njegovi puleni u BiH su doveli do ove situacije.”

/Republikainfo.com/

Objava Matić o sastanku Plenkovića i generala: Da su generali imali petlju, pitali bi ‘tko nam ovo smješta?’ pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Premijer Plenković s jedne strane vidno de-dramatizira situaciju s prijetećim službenim pismom iz Sarajeva kojim se traži od Hrvatske da preuzme postupak protiv 14 hrvatskih ratnih zapovjednika i generala zbog navodnih zločina protiv civila u BiH, a s druge strane sastaje se danas nasamo s generalima čija se imena navode u ”zamolnici” Tužiteljstva BiH. – piše Telegram.hr

Predsjednik Zoran Milanović samo dramatizira. O pokušaju progona hrvatskih generala našao je da treba zagrmjeti čak i za govornicom Alke, premda je javnost o dostavi iz BiH alarmirao već prije sinjske pučke svečanosti i premda je u Sinju, u razmaku od samo nekoliko rečenica, kazao kako su se s tih tribina u prošlosti držali politički govori, s čime se, po njegovom mišljenju, mora jednom prestati. Iz ponašanja dvojice najvažnijih političara u ovoj doista neugodnoj aferi može se iščitati za kojega je bitna koja pozadina.

/Izvor: Telegram.hr/

Objava Zašto je priča oko hrvatskih generala neugodna za Plenkovića? Nož u leđa im zabijaju kadrovi koje je instalirao HDZ BiH pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Tu je informaciju za Slobodnu Dalmaciju potvrdio izvor blizak čelništvu Hrvatskog generalskog zbora, udruge koja okuplja umirovljene visoke časnike HV-a, a čiji su članovi mnogi od zapovjednika kojih se tiče ova zamolnica.

“Naš predsjednik Pavao Miljavac jučer je bio u Vladi. Tamo se susreo sa potpredsjednikom Tomom Medvedom i dogovoren je termin iza blagdana Velike Gospe. Tada se u Zagreb s odmora vraća premijer Andrej Plenković”, kazao nam je naš izvor.

Naredni dani uoči sastanka iskoristit će se kako bi se iskristalizirala strategija oko traženja iz BiH

Za sada su u opciji dva moguća odgovora Sarajevu: jedan da se zamolba za međunarodnu pravnu pomoć ekspresno odbije, a druga da Državno odvjetništvo do kraja sprovede proceduru i odluči ima li osnova za bilo kakav postupak.

Obzirom na političke okolnosti i naboj koji u javnosti nosi bilo kakva pomisao na procesuiranje iz Bljeska po zapovjednoj odgovornosti, teško je očekivati da će do toga doći.

U prvom scenariju, odnosno odbije li se ekspresno zahtjev za pomoć postoji, međutim, realna opasnost od raspisivanja tjeralica, što bi zagorčalo život umirovljenim časnicima i izložilo ih opasnosti od uhićenja pri svakom prelasku državne granice.

U utorak se oglasio ministar pravde BiH, Josip Grubeša, koji je inače kadar HDZ-a BiH i njegova predsjednika Dragana Čovića

On je za N1 kazao kako ne bi trebalo politizirati zamolnicu Tužiteljstva BiH hrvatskom pravosuđu da preuzme predmet kaznenih prijava protiv 14 generala i drugih visokoh časnika Hrvatske vojske, uz pojašnjenje kako se isključivo radi o – pravnom problemu.

“Apsolutno je riječ o pravosudnoj odluci i ne bi trebalo dizati nikakve tenzije između dviju prijateljskih i susjednih zemalja”, naveo je Grubeša.

“Iznenađen sam burnim reagiranjima i političkim ocjenama, za što nema razloga. Zamolnica je temeljena na procjeni Tužiteljstva BiH da za nju ima razloga pa sada hrvatska pravosudna tijela trebaju odlučiti što će s tim a svi drugi bi se trebali suzdržati od komentiranja cijelog slučaja”, još je dodao minstar pravde BiH.

Iz Tužiteljstva BiH, kao ni sama tužiteljica Gordana Tadić, nisu se ni u utorak oglašavali oko zahtjeva poslanog u Zagreb, odnosno zašto je do svega došlo sada iako je MUP Republike Srpske kaznene prijave podnio još prije 14 godina

Glasnogovornica MUP-a RS Mirna Miljanović potvrdila je kako su oni od 1996. godine do 2010. godine podnijeli ukupno deset prijava za navodne ratne zločine nad civilima u BiH. U njima su teretili hrvatske časnike koji su imali zapovjedne uloge u operacijama Bljesak, ali i Oluja, Maestral, Južni potez, te Petrovačka cesta.

Miljanović je za Radio Slobodna Evropa izjavila kako oni nisu dobili nikakvu obavijest o pokretanju aktivnosti po kaznenim prijavama koje su podnijeli ranije, ali i da ih, po zakonu, Tužilaštvo BiH o tome nije ni moralo informirati.

Inače, Centar javne sigurnosti Banja Luka je 7. rujna 2007. godine Okružnom tužiteljstvu podnio Izvještaj protiv devet identificiranih i drugih neidentificiranih osoba, pripadnika Vojske i MUP-a Republike Hrvatske, zbog postojanja osnova sumnje da su tijekom akcije „Bljesak“ počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva, ratnih zarobljenika i povrede zakona ili običaja rata. Po istoj prijavi, osumnjičeni su „planirali, pokrenuli, naredili, učinili i podstrekavali napade na civilno stanovništvo, naselja, osobe onesposobljene za borbu, na području oblasti zapadne Slavonije i općine Gradiška“.

Objava Plenković se sastaje sa zapovjednicima iz akcije Bljesak, Grubeša iznenađen burnim reakcijama pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Foto: Krila Oluje, Tom Dubravec/Cropix

Krila Oluje, Tom Dubravec/Cropix

Foto: Krila Oluje, Tom Dubravec/Cropix

10:55 Govor drži predsjednik Zoran Milanović.

“Operacija Oluja je jedan od najsmjelijih pothvata u hrvatskoj povijesti, to nije običan transakcijski posao. Strah nije bio jači od mladih momaka koji su kretali u akciju. Želim da hrvatska država u svojim nastojanjima ima tu organizaciju, čvrstu stegu koju je tada imala Hrvatska vojska. Mjesecima je pripremala obruč da porazi neprijatelja. Te 1995. nije bila superiorna, bilo je više nego ’91. ali faktor je bio čovjek. I danas kada kupujemo modernu tehniku, ništa bez ljudi. Sjetimo se ljudi. Ovo nije jedino bojište, ali možda najvažnije. Njih više tisuća, ali ne puno više od toga, mali broj pravih ljudi. Oni su napravili nešto što se po organizaciji rijetko kada događa u hrvatskoj povijesti. To su naši zapovjednici, ali i ljudi koji do rata s vojskom nisu imali veze. To su Ante Gotovina, Rahim Ademi, Damir Krstičević, Ante Kotromanović, Ivan Korade. bez njih ne bi toga bilo, i naravno političko vodstvo. Kada se to sve sklopi, ono što se zove sinergija, ja to zovem zanos, to je bio predsjednik Tuđman. To su i Gojko Šušak i Ivan Jarnjak, žao mi je što nije s nama.”

Foto: Zoran Milanović, Tom Dubravec/Cropix

Foto: Zoran Milanović, Andrej Plenković, Tom Dubravec/Cropix

– Ne može biti svaka žrtva ista, jer na kraju bude obezvrijeđena. Ubijeni su ljudi i hrvatske i srpske nacionalnosti. S gestama nemam problema, uvijek je bilo tako prema slabijima. Na kućnim pragovima su ubijeni babe i djedovi, iznevjereno je temeljno ljudsko povjerenje. I to treba naglasiti, sve su to građani naše države. Mi tuđe ne tražimo, na ovom prostoru se teško opstajalo, sve su bitke bile za kontrolu prostora. Krenemo li se smatrati žrtvom i kukati, nećemo se previše pomaknuti naprijed. Mi nećemo izumrijeti, nismo nikada imali pogodnije okolnosti.

– Jedini naš saveznik smo sami, prepoznajemo prijatelje i saveznike, ali ta pobjeda je isključivo hrvatska pobjeda, naše vjere i zanosa da smo u stanju ostvariti hrvatsku državu. Nadam se da ćemo ove godini izbjeći sitne inkriminacije. Ne možemo odustati od nestalih, ne možemo okrenuti uho i praviti se da ne čujemo, i to je glavna poruka Srbiji.

Tom Dubravec/Cropix

Foto: Ljubo Ćesić Rojs, Davor Božinović, Tom Dubravec/Cropix

Foto: Mario Banožić, Andrej Plenković, Tom Dubravec/Cropix

Andrej Plenković, Tom Dubravec/Cropix

Mario Banožić, Andrej Plenković

Tom Dubravec/Cropix

10:40 Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković izjavio je u govoru kako nema nikakve dileme niti sumnje da je vojno redarstvena operacija Oluja bila legalna i legitimna te pravedna operacija, dodavši kako je nikakav povijesni revizionizam neće uzdrmati.

Gordan Jandroković

Tom Dubravec/Cropix

“Nema nikakve dileme, nema nikakve sumnje, to je bila legalna i legitimna vojna operacija, pravedna operacija, i to je činjenica. Povijesna činjenica koju nikakav povijesni revizionizam, nikakva lažna interpretacija povijesnih činjenica neće uzdrmati”, rekao je Jandroković u svojem govoru na 26. obljetnici VRO Oluja.

“Hvala svima koji ste uložili sebe u hrvatsku slobodu, hrvatski mir i hrvatsku neovisnost. Prošlo je već 26 godina od ove briljantne vojno redarstvene operacije, vjerojatno najveće pobjede u povijesti hrvatskog naroda”, kazao je Jandrković.

Hrvatski narod, dodao je, zauvijek će pamtiti Oluju, hrvatski narod svjestan je da je Domovinski rat stijena na kojem počiva moderna hrvatska država. I na toj čvrstoj stijeni započeli smo izgradnju naše države, a nije bilo lako.

Prisjetio se prvih slobodnih demokratskih izbora, Božićnog ustava, referenduma i povijesnih odluka Hrvatskog sabora, pobjeda u Domovinskom ratu te mirnom reintegracijom Hrvatskog Podunavlja, nakon čega je uslijedio proces obnove, međunarodne afirmacije te članstvo u Europskoj uniji i NATO-u.

“Hrvatski narod i ova generacija Hrvata ostvarila je velike pobjede, ostvarili smo sve svoje strateške ciljeve i na to moramo biti ponosni, toga moramo biti svjesni i mlađe naraštaje uvijek podsjećati na to da smo narod koji je pobijedio i koji je uspješno realizirao sve ono što si je zadao na početku stvaranja svoje neovisne i suverene države”, poručio je Jandroković.

Naglasio je kako je Hrvatska danas stabilna demokracija, međunarodno afirmirana i utjecajna te jedna od najprepoznatljivijih svjetskih turističkih destinacija.

Tomo Medved

Tom Dubravec/Cropix

Ističe kako su pred Hrvatskom danas neki novi izazovi, drugačiji i svojstveni svijetu u kojem živimo, a da je taj svijet prepun izazova koji su nepredvidivi, često konfuzni i opasni.

“Osim klimatskih promjena i gotovo svakodnevnih prirodnih katastrofa, pogodila nas i je epidemija covida-19. Oko nas se događaju brojne promjene u međunarodnom poretku, multilateralizam kakav pamtimo slabi, veliki igraju presudne uloge, a mali moraju tražiti načine kako da se u tom svijetu snađu”, naglasio je Jandroković.

Smatra kako je današnja demokracija kakvu poznajemo ugrožena, i to populizmom, demagogijama, lažima i manipulacijama, koje mijenjaju sustave za koje smo smatrali da će trajati i biti stabilniji nego što jesu.

“U našem susjedstvu događaju se procesi na koje ne možemo žmiriti. Postoje stalne tendencije u Bosni i Hercegovini da se ugrozi pozicija hrvatskog naroda, oslabi, ili da nestane njegova konstitutivnost i jednakopravnost, to hrvatska država neće dozvoliti, i neće stajati skrštenih ruku u bilo kakvim pokušajima slabljenja pozicije hrvatskog naroda u BiH”, kazao je Jandroković.

Željko Reiner, Gordan Jandroković, Ante Sanader

Tom Dubravec/Cropix

Osvrnuo se i na Srbiju, gdje je konstantan pokušaj povijesnog revizionizma, onoga iz Drugog svjetskog rata te onoga iz moderne hrvatske povijesti i povijesti ovoga prostora. “Na to ćemo stalno ukazivati”, kaže.

“Poruka Srbiji koja ide iz Knina: Pogledajte istini u oči, prihvatite povijesne činjenice i odgovornost za ono što se događalo u ’90-im godinama i nakon toga možemo puno bolje i kvalitetnije surađivati”, poručio je Jandroković.

S obzirom na sve promjene u svijetu, ističe Jandroković, dužni su osigurati odgovore te da se kao narod i država moramo snaći u tim novim okolnostima, poglavito jačanjem institucija hrvatske države.

“Moramo jačati naš međunarodni položaj i snažiti savezništva, nitko ne može u današnjem svijetu biti sam, tako da je iznimno bitno ući što prije u Schengen, kada se steknu uvjeti u Eurozonu, i graditi prijateljstva i partnerstva s najutjecajnijim i najsnažnijim svjetskim državama, poručio je Jandroković.

Ali ono što je najvažnije, dodao je, trebamo jačati taj pobjednički hrvatski duh, domoljublje, bez obzira na političku pripadnost, bez obzira na svjetonazor, ljubiti domovinu, ugraditi dio sebe u napredak, brinuti o javnom dobru, treba biti zadaća svih nas.

Smatra kako Hrvatska mora biti na ponos svih njenih građana, a posebno branitelja i njihovih obitelji, koji su ugradili dio sebe u modernu Hrvatsku.

“Ali Hrvatska mora biti na ponos naših mladih, koje moramo više slušati, moramo pratiti što nam govore i pokazuju, jer oni su nešto drugačiji od nas, drugačije su se profilirali kroz svoje djetinjstvo i svoju mladost, drugačije su učili, drugačiji su utjecati na njih nego što su bili na nas”, rekao je Jandroković.

Smatra kako je iznimno bitno da ih uvažavamo i slušamo, i podučavamo ih tim tradicionalnim vrijednostima na kojima počiva moderna hrvatska država, ali isto tako da im damo slobodu da kreativno grade i razmišljaju u budućnosti.

10:30 Premijer Andrej Plenković rekao je u povodu obilježavanja 26. obljetnice VRO Oluja kako velikodušnost u pobjedi ne znači da ćemo ikad ikome dopustiti da dovodi u pitanje legitimnost Oluje ni obrambeni karakter Domovinskog rata.

“Uvijek je poseban osjećaj doći u Knin na današnji dan, jer je to prilika da se prisjetimo dana ponosa i pobjede koji su duboko urezani u srca svih Hrvata, ali i izraz trajne zahvalnosti prema svima koji su dali svoj život da bi Hrvatska živjela i bila slobodna”, rekao je Plenković u svom govoru, čestitavši Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja.

Otkrivanje istine ostaje trajna dužnost, nećemo dopustiti da se u pitanje dovodi legitimnost Oluje

Ostvarenom vojnom pobjedom pokazali smo da smo u teškim uvjetima uspjeli ustrojiti respektabilnu oružanu silu koja je u stanju obraniti i osloboditi svoj teritorij, dodao je premijer.

Andrej Plenković

Tom Dubravec/Cropix

Istaknuo je kako danas odajemo priznanje pobjedničkoj Hrvatskoj vojsci i hrvatskoj policiji koje su pod vodstvom predsjednika Tuđmana na bojnom polju porazile zločinačku politiku velikosrpskog Miloševićevog režima, a čime je osigurana opstojnost Hrvatske, dovršen rat i uspostavljen trajan mir.

“No tu pobjedu i legitimno pravo da živimo kao slobodni ljudi u svojoj zemlji platili smo nažalost životima najhrabrijih hrvatskih sinova kojima smo trajno zahvalni, kao i brojnim pripadnicima nacionalnih manjina koji su također branili Hrvatsku”, rekao je Plenković.

Dodao je da smo danas u mislima s obiteljima poginulih branitelja, hrvatskih ratnih vojnih invalida te brojnih civilnih žrtava.

Poručio je kako su Domovinski rat i pobjeda ostvarena u operaciji Oluja, a prije toga u Bljesku i drugim operacijama, temeljci suvremene hrvatske države.

“I zato otkrivanje istine o nestalima, procesuiranje ratnih zločina i dostizanje pravde za sve kojima je nanesena bol ostaje naša trajna dužnost”, rekao je Plenković, dodavši kako ćemo uvijek dostojanstveno slaviti Oluju kako bi i buduće generacije njegovale vrijednosti Domovinskog rata.

Upravo zato, ističe, simboličke geste iskazane na prošlogodišnjoj obljetnici Oluje nastavljaju provoditi u djelo, vodeći se politikom pomirbe, suživota i razumijevanja, uz poštovanje povijesne istine i izražavanje pijeteta svim nedužnim žrtvama.

Andrej Plenković

Tom Dubravec/Cropix

Andrej Plenković

Tom Dubravec/Cropix

Andrej Plenković

Tom Dubravec/Cropix

“Ali velikodušnost u pobjedi ne znači da ćemo ikad ikome dopustiti da dovodi u pitanje legitimnost Oluje ni obrambeni karakter Domovinskog rata. To je poruka i našoj susjednoj zemlji Srbiji, koja je po meni trebala napustiti jalovu retoriku prošlosti, suočiti sa svojom odgovornošću i okrenuti se politici pomirenja i budućnosti”, poručio je Plenković.

Naglasio je kako podnesene žrtve trajno obvezuju na jačanje hrvatske države u svakom pogledu ­- političkom, gospodarskom, obrambenom i sigurnosnom.

Više nego ikad, odgovor na izazove koji su pred nama simbolizirani su u vrijednostima Domovinskog rata, rekao je premijer, istaknuvši pandemiju, oporavak nakon ekonomske krize, imperativ demografske opstojnosti, obnovu nakon potresa te sve izraženiju klimatsku krizu uz brojne prirodne nepogode.

S druge strane, naveo je kako su u situaciji da vodeći politiku modernog suverenizma, koja počiva na osnaživanju i razvoju Hrvatske zahvaljujući članstvu u Europskoj uniji i NATO-u, osnaže sve ono što je bitno i nacionalni interes.

Kao primjere naveo je spajanje hrvatskog kopna Pelješkim mostom, dovršetak Istarskog ipsilona, skoro članstvo u Schengenskom prostoru i europodručju, ali i nabava novih borbenih aviona.

“Sve to ostvarujemo osnažujući naš međunarodni položaj i koristeći prednosti koje nam donosi članstvo u EU, no istodobno vodimo računa o hrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima”, rekao je Plenković, zahvalivši se ministru branitelja Tomi Medvedu na svemu što je učinio u njihovom interesu, podsjetivši na unaprjeđenje zakonodavnog okvira.

Podsjetio je i kako su u ovoj teškoj godini istodobno osigurali i sve pretpostavke za razvoj u četvrtom desetljeću hrvatske demokracije kroz donošenje strateških dokumenata i Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, a osigurali su i 25 milijardi eura.

“Ta sredstva bit će poluga za ono što je najvažnije u perspektivi, a to je kvaliteta života svih naših ljudi i ekonomski razvoj i stabilnost”, rekao je Plenković te poručio kako će se i nastaviti boriti protiv korupcije, fenomena koji nagriza povjerenje u institucije.

Vodit će računa i o Zvonimirovu gradu, poručio je. Po uzoru na projekt Slavonija, Baranja i Srijem, rekao je kako su odlučili koncipirati novi projekt za Dalmatinsku zagoru, Liku, Gorski kotar i Banovinu za što će izdvojiti više od 10 milijardi kuna.

“Sve to činit ćemo uvjereni da nastavljamo ono što su ljudi i mladići čija smo imena čuli dali za nas, za slobodu Hrvatske. Naša je zadaća lakša, jednostavnija, ali ćemo je ostvariti u spomen na njih i njihovu žrtvu”, poručio je Plenković.

10:17 Nazočnima na kninskoj tvrđavi prvo se obratio Danijel Rehak, predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora.

– Mi bivši logoraši ne uzimamo slobodu zdravo za gotovo, to ne bi nitko smio, svjesni smo kako smo teško došli do nje. Hrvatska mladost platila je visoku cijenu slobode, tisuće poginulih, nestalih, stradalih, spaljena sela, razorene obitelji. iz tog razloga moramo očuvati sjećanje na besmrtne heroje. Tisuće branitelja i civila prošli su pakao srpskih logora, nažalost, neki se nisu vratili. Moramo se sjetiti Vukovara, otpor Vukovaraca je krvavo naplaćen od strane agresora. Naša je sloboda krvlju plaćena i uz goleme žrtve izborena, to nikada ne smijemo zaboraviti, poručio je.

10:10 Pročitana su imena poginulih i nestalih branitelja VRO Oluje, a zatim je održana minuta šutnje.

Potom je upriličen prelet zrakoplova MIG -21.

Prelet MiG-ova

Tom Dubravec/Cropix

Zoran Milanović, Andrej Plenković

Tom Dubravec/Cropix

Tom Dubravec/Cropix

Tom Dubravec/Cropix

9:51 Tijekom čitanja povjesnice Vojno-redarstvene operacije Oluja 95 ispaljeni su počasni plotuni.

9:43 Uz podizanje zastave na kninskoj tvrđavi otpjevana je hrvatska himna ‘Lijepa naša’.

Za trajanja ceremonije na kninskoj tvrđavi crkvena su zvona u 9,43 sati zvonjavom podsjetila na ulazak Hrvatske vojske u Knin u to vrijeme prije 26. godina.

Podizanje zastave na kninskoj tvrđavi

Niksa Stipanicev/Cropix

Podizanje zastave na kninskoj tvrđavi

Niksa Stipanicev/Cropix

Zastavu je podigla zlatna olimpijka Mateja Jelić

Niksa Stipanicev/Cropix

Niksa Stipanicev/Cropix

Niksa Stipanicev/Cropix

Zastavu je podigla zlatna olimpijka Mateja Jelić

Niksa Stipanicev/Cropix

Zastavu je podigla zlatna olimpijka Mateja Jelić

Niksa Stipanicev/Cropix

Niksa Stipanicev/Cropix

Niksa Stipanicev/Cropix

Mateja Jelić

Niksa Stipanicev/Cropix

Tom Dubravec/Cropix

Tomislav Tomašević

Tom Dubravec/Cropix

Na središnjoj svečanosti na gradskom stadionu u Kninu očekuju se obraćanja predsjednika Republike Zoran Milanovića, predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića i predsjednika Vlade Andreja Plenkovića. Nakon obraćanja državnih čelnika uslijedit će program akrobatske grupe “Krila Oluje.”

9.40 Postrojavanjem počasne postrojbe počeo je središnji dio proslave vojno-redarstvene akcije Oluje.

9:24 Nakon Jandrokovića vijenac je položio premijer Andrej Plenković s izaslanstvom, u kojemu su ministri Davor Božinović, Mario Banožić, Tomo Medved, Josip Aladrović, Nina Obuljen Korćinek, Marija Vučković i drugi te bivši ministar vanjskih poslova Mate Granić i bivši ministar obrane Damir Krstičević.

Andrej Plenković

Tom Dubravec/Cropix

Andrej Plenković, Davor Božinović

Tom Dubravec/Cropix

Andrej Plenković, Davor Božinović, Mario Banožić

Tom Dubravec/Cropix

Andrej Plenković

Tom Dubravec/Cropix

Andrej Plenković

Tom Dubravec/Cropix

Tom Dubravec/Cropix

9:18 Potom je vijenac položio predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković s izaslanstvom.

Gordan Jandrokovićc, Ante Sanader

Tom Dubravec/Cropix

9:16 Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i glavni ravnatelj policije Nikola Milina čestitlai su Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja hrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima, a posebice policijskim službenicima i pripadnicima specijalnih postrojbi policije i sudionicima trijumfalne vojno-redarstvene operacije.

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja jedan je od najvažnijih datuma novije hrvatske povijesti, datum od kojeg se samostalnost i neovisnost Republike Hrvatske proglašena 1991. godine, uistinu započinje živjeti, ističu potpredsjednik Vlade i ravnatelj policije te dodaju kako je na današnji dan 1995. godine Hrvatska bila ujedinjenija nego ikada sa željom ostvarenja hrvatskog sna o slobodi.

Napominju kako je na putu ostvarenja tog velikog trenutka oslobađanja okupiranog teritorija naše domovine, cijelo vrijeme bila prisutna hrvatska policija, u početku ratnih zbivanja jedina formalna oružana sila s legitimitetom obrane, a kasnije suvereni partner oslobodilačkoj hrvatskoj vojsci u svim važnim bojnim akcijama i operacijama.

Ponosni u sjećanju na nezamjenjivu, presudnu ratnu ulogu hrvatske policije, prisjećamo se danas prvih hrvatskih redarstvenika, koji su Hrvatsku branili, stvarali i oslobađali svojim životima, a posebice se prisjećamo desetorice policijskih službenika poginulih u vojno-redarstvenoj operaciji „Oluja“, piššu i dodaje kako nijedno hvala nije dovoljna za njihovu žrtvu.

9.10 Prvi je vijenac nakon molitve položio predsjednik Zoran Milanović, zajedno s predstavnicima lokalne samuoprave, među kojima su kninski gradonačelnik Mario Čačić i župan Marko Jelić.

Zoran Milanović

Tom Dubravec/Cropix

Zoran Milanović, Robert Hranj

Tom Dubravec/Cropix

Zoran Milanović, Robert Hranj

Tom Dubravec/Cropix

Tom Dubravec/Cropix

Zoran Milanović

Tom Dubravec/Cropix

Tom Dubravec/Cropix

Vijenac su također položile udruge obitelji stradalnika Domovinskoga rata.

Polaganju vijenaca prethodila je budnica ulicama Knina koju je svirao orkestra Oružanih snaga Republike Hrvatske.

9.00 Točno u 9 sati položeni su vijenci na središnjem trgu, a molitvu predvodi vojni ordinarij msgr. Jure Bogdan.

8:40 Premijer Andrej Plenković u jutarnjim je satima na društvenim mrežama građanima čestitao današnji dan.

– Svima od srca čestitam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 26. obljetnicu VRO Oluje. Žrtva branitelja dala nam je slobodu, ponos i državu, a zaštita njihovog položaja i dostojanstva Domovinskog rata naša je trajna obveza, napisao je.

Objava Milanović: ‘Oluja je jedan od naših najsmjelijih pothvata‘; Plenković: ‘Imam poruku za Srbiju‘ pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.