Poslovni susreti, pojedinačne prezentacije, kao i druženje nastavljeni su i drugog dana 18. izdanja sajma, a osim nagrada za najbolje, uručene su i zahvalnice, priznanja za doprinos u realizaciji sajma. Plakete su u ime Organizacijskog odbora Općine Prozor-Rama uručili Mara Anić, Željka Prskalo, Marija Mišura i Stipo Čuljak.

Najbolju rakiju ima OPG Gučogorka

Sajam je kao i prethodnih godina posvećen ramskoj šljivi i ukusnoj rakiji koja se od nje dobiva, pa su i dodijeljene nagrade upravo za najbolje rakije i likere na bazi domaćih rakija. Ramska šljiva sve je poznatija u regiji i sve je češći poklon prijateljima, poznanicima i poslovnim partnerima. Svojim okusom i kvalitetom osvojila je mnoga nepca, a često je to čašica koja pokreće razgovor.

Izlagačima i proizvođačima domaćih proizvoda dodijeljene su zlatne, srebrene i brončane plakete za njihove proizvode.

• Zlatnu plaketu za najbolju rakiju dobili su: OPG Gučogorka za travaricu
• Srebrenu plaketu za najbolju rakiju dobili su: Tradicijski i stari obrt “Vodenica Jurić” šljivovica, Ante Čuljak Kajin šljivovica, OPG Miro Kudić šljivovica, OPG Vinko Sičaja jabukovača, OPG Gučogorka jabukovača, Tradicijski i stari obrt “Vodenica Jurić” viljamovka, OPG Gučogorka viljamovka, Udruženje Sumejja “Snažne Hercegovke” travarica, Tradicijski i stari obrt “Vodenica Jurić” travarica i OPG Tadić viljamovka.
• Brončanu plaketu za najbolju rakiju dobili su: Blaženka Štampar šljivovica, Stolačke delicije šljivovica, Ivan Brajko šljivovica, Slavko Čuljak šljivovica, Ivan Bilić Ćićo šljivovica, OPG Vinko Sičaja šljivovica, OPG Miro Kudić šljivovica, Tradicijski i stari obrt “Vodenica Jurić” jabukovača.

Foto: OPG Gučogorka

Prvu nagradu za brojne likere

• Zlatnu plaketu za najbolji liker dobili su: Tradicijski i stari obrt “Vodenica Jurić” borovnica, Blaženka Štampar višnja, Mara Tučić višnja, OPG Gabrić Tomislavgrad aronija, OPG Gučogorka maslačak, Stolačke delicije orah, Mara Tučić zerdelija. 
• Srebrenu plaketu za najbolji liker dobili su: Stolačke delicije višnja, Tradicijski i stari obrt “Vodenica Jurić” drijenjak, Lavandino Željko Vujica orah, Mare Tučić orah, OPG Jozo Tomić zerdelija i Ane Džidžić zerdelija
• Brončanu plaketu za najbolji liker dobili su: Udruženje Sumejja “Snažne Hercegovke” višnja, Mirsada Tufek višnja, OPG Gučogorka borove iglice i Tradicijski i stari obrt “Vodenica Jurić” kupina

Zahvalnice za doprinos u realizaciji ovogodišnjeg sajma

Nakon zahvale svim sudionicima 18. izdanja sajma “Dani šljive Prozor-Rama” službeno je zatvoreno. Organizacijski odbor 18. sajma ove je godine uručio zahvalnice za poseban doprinos u realizaciji sajamske manifestacije Srednjoj školi Prozor, Policijskoj postaji Prozor-Rama i Kulturno-sportskom centru Prozor-Rama.

Uručene su i zahvalnice za suradnju i pomoć u realizaciji Javnoj ustanovi Centar za edukaciju i rehabilitaciju općine Prozor-Rama, Crvenom križu općine Prozor-Rama, Udruzi “Djeca nade”, Udruzi “Eko-plod” te Obrtničkoj komori HNŽ.

Nagrade iz oblasti poljoprivrede, turizma i prehrane

Plakete za razvoj, unapređenje i promociju turizma u općini Prozor-Rama uručene su: Veslački klub “Rama”, Lovačko društvo “Vepar” i Turistička zajednica HNŽ.

Plakete za asortiman poljoprivrednih proizvoda na sajamskoj manifestaciji uručene su: Udruženje žena “Most” Jablanica, OPG “Gučogorka”, Udruženje Sumejja “Snažne Hercegovke” Mostar, Tradicijski i stari obrt “Vodenica Jurić”, Stolačke delicije Rusmire Čerkez, Mali ženski kutak Prozor-Rama, OPG Sabljo, Stolačko ljekovito bilje, OPG Gabrić Tomislavgrad i Gmići Prom d.o.o. Rama.

Plakete za dizajn štanda na sajamskoj manifestaciji uručene su: OPG “Gučogorka”, Suveniri Vitez Vlade Šafradina, Tradicijski i stari obrt “Vodenica Jurić”, Javna ustanov Centar za edukaciju i rehabilitaciju općine Prozor-Rama, Udruga “Djeca nade” i Mari Tučić za narodne nošnje. 

Plaketa za kvalitetu gastro ponude na sajamskoj manifestaciji dodijeljena je odjeljenju kuhara Srednje škole Prozor, kuharu Mato Rotim i kuhar Andrija Ćuk.

Plaketa za izvorne ramske poljoprivredne i prehrambene proizvode otišla je u ruke: Tradicijski i stari obrt “Vodenica Jurić”, OPG “Sabljo” i Gmići Prom/Ramski sir,

Plaketa za promociju tradicijskih vrijednosti otišla u ruke Mare Tučić i Ane Džidžić

Plaketa za proizvodnju ljekobilja i prirodne kozmetike: Ljekovito bilje “Bulić”, Limes Gorica, Prirodna kozmetika “Goga”, Stolačko ljekobilje, Herbalos i Herba Medica.

Plaketu za prezentaciju suvenira i starih tradicijskih obrta preuzeli su: Suvenir Vitez Vlade Šafradina, Hajro Vejsil, Anto Čuljak Kajin, Jadranka Strukar, Suveniri Dado, Lavandino, Blaženka Štampar i Ernard Stipić.

Plaketu za inovativni proizvod, ekološka prehrana i zaštita usjeva dobila je Štabaa Kozaračko Polje.

Ovogodišnji sajam bio je mjesto natjecanja u pogađanju jačine ramske šljivovice, a prvo mjesto i nagradu pletaru osvojio je Jozo Dedić, a nagradu je uručila Marija Šimunović, predsjednica udruge Eko Plod.

Izvučena je i tombola za sve posjetitelje čime je i službeno zatvoreno 18. izdanje Sajma poljoprivrede, turizma i prehrane “Dani šljive Prozor-Rama 2025”. Generalni pokrovitelj sajma je načelnik općine Prozor-Rama dr. Jozo Ivančević. Sajam je bio i humanitarnog karaktera, a sredstva od prodanih ulaznica bit će uručena Crvenom križu općine Prozor-Rama.

Mladen Topić/Ramski Vjesnik 

Objava Zatvoren 18. sajam “Dani šljive Prozor-Rama”, dodijeljene plakete najboljim izlagačima pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Obzirom na važnost klime, reljefa, vegetacije, poljoprivrednih površina po vrstama, za poljoprivrednu proizvodnju na određenom lokalitetu, u ovu informaciju smo uključili opise stanja po svim važnim elementima. Također smo dali pregled stanja pojedinih poljoprivrednih oblasti na području općine Prozor-Rama, što je preduvjet da cjelovito sagledavanje i stanja u oblasti poljoprivrede u općini Prozor-Rama, kao i razvojnih mogućnosti u ovoj oblasti.

Opći podaci

Područje općine Prozor – Rama (u daljem tekstu, povremeno: Općina), obzirom na svoju veličinu ne čini sasvim homogen prirodni prostor. On se iskazuje tako što se na sasvim malom rastojanju osjeti prisutnost submediterana sa kontinentalnom i planinskom klimom, krajnje divergentne nadmorske visine, živa orografija terena, raznolikost sastava tla i diferencirana uporabna vrijednost zemljišta.

U pogledu zemljopisne slike, sjeverni dijelovi Općine sa svojom klasičnom poljoprivrednom proizvodnjom i njenom skromnom učinkovitosti identični su onima koji dominiraju kontinentalnim krajolicima FBiH. Njeni, istina ne veliki, južni dijelovi imaju elemente izmijenjenog mediterana i na njima se uzgaja vinova loza na manjim površinama.

Općina u svim segmentima svoje poljoprivredne strukture odaje sliku dosta nerazvijenog područja, poljoprivredna proizvodnja na gospodarstvima ovih krajeva uvijek je bila niska i ona zaostaje za onom koju ima Zapadna Europa.

U svojoj horizontalnoj – sirovinskoj zoni ona je generalno bila loša i nešto je bolja samo u rijetkim primjerima poduzetnika koji svojim odlukama tek nagovještavaju ulazak nešto smjelijih proizvodnih tehnologija. Umjerene orografske i ka tomu dosta blagorodne klimatske karakteristike, daju joj mogućnosti da pred poljoprivredni sektor postavi visoke zadaće, i to na jedan mnogo osmišljeniji i hrabriji način nego što je rađeno.

Općina Prozor-Rama je, uvažavajući važnost poljoprivrede, u svoj aktualni strateški i razvojni dokument – Strategiju razvoja općine Prozor – Rama za period 2011.-2020/22, ali i u Strategiju razvoja za razdoblje 2022.-2027., poljoprivredu i njen razvoj postavila na značajno mjesto i predvidjela cijeli niz mjera i aktivnosti potrebnih za njen kontinuiran i osmišljen razvoj.

Poljoprivredno zemljište

Općina Prozor-Rama raspolaže sa oko 47,7 tisuća hektara ukupnih površina i spada među tri najveće općine u HNŽ-u. Kad je u pitanju poljoprivredna proizvodnja, onda se, prema katastarskim podacima, barem formalno može računati na 21,2 tisuće ha, što čini oko 44% ukupne općinske teritorije.

Unutar poljoprivrednog zemljišta, 8,8 tisuća ha ili samo 42 % spada u kategorije obradivog, što ukazuje da se radi o poljoprivrednom ozračju u kojemu sa oko 58 % dominiraju travno-pašnjački proizvodni pokrovi.

U obradivom zemljištu opet sa 4,8 tisuća ha ili 54% eksponiraju se livade, tako da za intenzivnu proizvodnju ostaje tek oko četiri tisuće ha, u kojima se nalazi oko 3,8 tisuća ha vrtova i oranica te 238 ha voćnjaka, gdje su uključene površine novih nasada krošnjastog voća te jagodičasto voće, kako je prikazano u tablicama.

Što se vlasništva tiče, oko 15,4 tisuće ha poljoprivrednog zemljišta ili 72,7% pripada obiteljskim gospodarstvima, dok se ostatak od 5,8 tisuća ha ili 27,3 % vodi kao državno vlasništvo.

Šume i šumsko zemljište

Šume i šumsko zemljište na teritoriju općine Prozor – Rama prostire se na površini 23.091,00 ha, od čega su u državnom vlasništvu 20.982,00 ha ili 91%, a u privatnom vlasništvu 2.109,00 ha ili 9%. Visoke šume u privatnom vlasništvu su dosta usitnjene po podacima iz katastra. Ima ih samo 10,50 %, dok je postotak izdanačkih šuma u ukupnoj površini jako visok.

Prirodna obilježja općine Prozor-Rama

Klima u sprezi sa drugim pedogenetskim činiteljima u odlučnoj mjeri određuje poljoprivrednu proizvodnju. Područje općine Prozor – Rama obzirom na svoju veličinu ne čini sasvim homogen prirodni prostor. On se iskazuje tako što se na sasvim malom rastojanju osjeti prisutnost submediterana sa kontinentalnom i planinskom klimom, krajnje divergentne nadmorske visine, raznolikost sastava tla i diferencirana uporabna vrijednost zemljišta.

Odnos godišnjih prosječnih vrijednosti, oborina i temperatura na području Općine ukazuje da je u njoj klima uglavnom semihumidna (polusuha). Praktičan utjecaj na to ima različita visinska raspoređenost ukupnog njenog prostora koja počinje od niskih djelova sa 260 mnv do visokih planina od 2.074 mnv.

Niski dijelovi Općine pod blagotvornim su utjecajem izmijenjene mediteranske klime koja dolinom Neretve i Rame dopire od Mostara i Jablanice, ali sa počecima viših brda i planina ona prelazi u svoje sasvim drugačije kontinentalne oblike.

Reljef

Reljef Općine je vrlo raznovrstan i razuđen, a zastupljeni su brojni njegovi oblici. Nadmorska visina kreće se od 260 m u Ustirami i Gračacu do 2074 m u jugozapadnim planinskim krajevima. U valovitom i razuđenom reljefu Općina je satkana od planinskih visova Vrana (2074 m), Ljubuše (1.797 m), Raduše (1955 m), Baćine (1530 m), Proslapske planine (1268 m), te njihovih pašom bogatih obronaka i polja koja se mahom nalaze na padinama brda ili u blagim kotlinskim podnebljima.

Zajednička karakteristika ovoga područja je znatna heterogenost geomorfoloških mikroelemenata, koji se javljaju u različitim kombinacijama. Na relativno malom prostoru javljaju se gotovo sve moguće kombinacije kraških, glacijalnih, denudacionih i drugih mikroelemenata reljefa.

Posebno su česte različite kraške pojave. Izraženi reljef i strmi nagibi padina praćeni su raširenim i izraženim erozijskim procesima. Hipsometrijski promatrano ovo područje odlikuje se velikim visinskim razlikama između planinskih masiva, visoravni i vrhova, te dubokih dolina i kanjona.

Vegetacija

U dugim procesima obrazovanja, razvitka i očuvanja zemljišta, vegetacija je jedan od presudnih pedogenetskih čimbenika. Znanost ukazuje da je prvotni (primarni) tip vegetacije u BiH bila skoro isključivo šuma, pa ona kao potencijalno prirodna i danas ima najveću ulogu. Sekundarna vegetacija zastupljena je prirodnim travnjacima i pašnjacima, odnosno prirodnim i antropogenim livadama dok tercijernu vegetaciju čine okopavine (oranice, voćnjaci, vinogradi) i utrine.

Iza njih kao posljednje, ali ipak dosta zastupljene, slijede antropogene pustinje (površine pod naseljima i infrastrukturom), te napokon ostale zemljišne površine koje također nisu pod vegetacijom kao što su goleti i euridična područja.

Što se općine Prozor-Rama tiče, njena vegetacija koja počinje od spomenutih 260 mnv na obalama Jablaničkog jezera pa do naznačenih planinskih visova, rasčlanjena je od flore srednjih Dinarida do biljnog pokrova izmijenjeno mediteranske populacije.

Krčenjem šumskih ekosistema stvorene su higromezofilne i termomezofilne livade. U višim predjelima od opisanih ima još očuvanih šuma bukve brdskog pojasa i livada, a u predjelima Rumbočko polje – Makljen (1.000 mnv) čiste su šume liščara sa kitnjakom, cerom, ponegdje meduncem, te grabom i bukvom. Sjeverno i više nastupaju mješavine liščara i četinara (klekovine bora), te još dalje čistih subalpskih bukovih šuma (klekovine bukve).

Na južnim granicama su manje površine šume bukve i jele bez smrče, te daleko više šume bukve i jele sa smrčom, a na najvišim visinama šume bukve sa fragmentima klekovine bora.

Detaljnu informaciju o poljoprivredi i poticajima pogledajte u nastavku:  

Objava Informacija o stanju poljoprivrede i provedenim poticajnim mjerama u općini Prozor-Rama pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

U okviru ovog javnog poziva na raspolaganju je 3.5 miliona KM, a sredstva podrške po jednoj prijavi mogu iznositi od 15.000 KM do 300.000 KM. Za svaki projekat podnosilac prijave mora osigurati vlastito sufinanciranje u iznosu od minimalno 35% ukupnog iznosa prihvatljivih troškova predložene investicije, izuzev za sektor proizvodnje voća i povrća gdje vlastito sufinanaciranje iznosi minimalno 30%.

Prihvatljivi podnosioci prijava za dodjelu bespovratnih sredstava u okviru mjere podrške mogu biti obrti/samostalni poduzetnici, zadruge i poduzeća.

Tko se može prijaviti na ovaj Javni poziv?

Kroz ovaj javni poziv Europska unija će podržati poljoprivredna gazdinstva koja doprinose stabilizaciji/jačanju proizvodne konkurentnosti i povećanju nivoa produktivnosti primarne poljoprivredne proizvodnje kroz modernizaciju i uvođenje novih tehnologija i inovacija, unapređenju kvaliteta proizvoda, higijene i sigurnosti hrane, promoviranje dobrih poslovnih praksi i održivog razvoja putem poboljšanja upravljanja prirodnim resursima, zaštite okoliša, zaštite radnika i sigurnosti hrane, te doprinose ublažavanju posljedica nastalih uslijed pandemije COVID-19.

Za podršku investicijama u primarnu poljoprivrednu proizvodnju prihvatljivi su svi projekti koji se odnose isključivo na poljoprivredne sektore kao što su: proizvodnja mlijeka, mesa, uzgoj žitarica i uljarica, uzgoj voća, uključujući vinogradarstvo i masline, uzgoj povrća, proizvodnja sadnog materijala (sadnice voća, presadnice povrća i sjemenski krumpir), proizvodnja jaja, uzgoj ribe, uzgoj začinskog bilja, ljekobilja, i gljiva, kao i proizvodnja meda.

Prijave se mogu podnijeti od 23.11. 2022. godine, dok je krajnji rok za podnošenje prijava je 31. siječanj 2023. godine do 15:00 sati. Prijave podnesene nakon isteka roka se neće uzeti u razmatranje.

Kako se prijaviti?

Korak 1: Pročitajte dokument Smjernice za podnositelje prijava u kojem se nalaze sve informacije o kriterijima javnog poziva, načinu popunjavanja i dostave prijave.

Korak 2: Preuzmite prateću dokumentaciju za prijavu na javni poziv

1a – Poslovni plan, narativ
1b – Složeni poslovni plan
1c – Projektni prijedlog, narativ
1d – Projektni prijedlog
2 – Pismo namjere o sufinansiranju
3 – UN globalni principi
4 – Izjava o povezanim licima
5 – Referentne liste prinosa

Prijave se podnose isključivo putem elektronskog sistema dostave prijava https://javnipoziv.undp.ba/  koji je obezbijedio EU4AGRI projekat. Dostavljanje prijava u bilo kojem drugom formatu (e-mail, pošta, fax i sl.) nije prihvatljivo i prijave dostavljene na taj način neće biti uzete u razmatranje. 

Dodatna pitanja u vezi ovog poziva se mogu dostaviti putem formulara za pitanja na web stranici projekta https://javnipoziv.undp.ba/ , u periodu od 24.11. 2022. do 23.01. 2023. godine

Prva online INFO sesija bit će održana u srijedu, 23. studenoga u 14:00 sati, putem Facebook stranice EU4AGRI.

Pored toga, u narednom vremenskom periodu bit će organiziran niz informativnih sesija u gradovima širom BiH. Informacije o točnom terminu i mjestu održavanja istih, bit će objavljene putem naše web stranice.

Više informacija o ovom Javnom pozivu svi zainteresovani moći će saznati putem zvanične web stranice projekta www.eu4agri.ba .

EU4AGRI je četverogodišnji (2020-2024) projekat Evropske unije vrijedan 20.25 miliona eura čiji je cilj modernizacija poljoprivredno-prehrambenog sektora u Bosni i Hercegovini. Projekat provode i sufinanciraju Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH i Češka razvojna agencija (CzDA).

Foto: Ilustracija/Ramski Vjesnik

Objava Javni poziv za mjeru podrške investicijama u primarnu poljoprivrednu proizvodnju pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Programi potpore najčešće su međusobno različiti, iako ima i potpora koje se dodjeljuju s nekoliko razina

“Prema do sada obrađenim podacima, ukupan broj korisnika potpora za poljoprivrednu proizvodnju u općini Prozor – Rama bio je 502 domaćina”, kažu iz Općine Prozor-Rama. Riječ je o poticajima za 502 korisnika, od kojih se sedam prijavilo s kapitalnim projektima iz poljoprivrede.

Biljna proizvodnja u našoj općini podržana je po četiri posebna potprograma

“Za Projekt revitalizacije šljive potporu su dobila 87 domaćinstva koja su zasadila 8280 sadnica šljive na 16,55 ha zemljišta. Za ovu namjenu utrošeno je 24. 840,00 KM općinskih proračunskih sredstava. Korisnici ove potpore javljali su se i za županijsku potporu”, kazao je Josip Juričić, pomoćnik načelnika za gospodarstvo, poljoprivredu i financije.

Ramski bijeli luk zasađen je na relativno maloj površini . Četiri domaćinstva su za to iskoristila tek 11 000 m² (11 duluma) zemljišta. Poticaj za ovu proizvodnju s razine općine bio je 1. 500,00 KM po ha, ukupno 1.650 KM.

Općinske potpore ratarskoj proizvodnji / žitarice je mjera koja je uvedena s ciljem da se općenito što veće površine poljoprivrednog zemljišta obrađuju. Ovom mjerom je obuhvaćeno 30 domaćinstava koja su posijala i požnjela 28,74 hektara zemljišta te su uz 500 KM po hektaru primili 14. 370,00 KM općinskih poticaja. Županija ni Federacija nije poticala ovu proizvodnju.

Ovčarstvo i kozarstvo

Općina je ovčarstvo i kozarstvo podržavala kroz dva oblika, ovisno imaju li više ili manje grla u stadu. S 5 KM po grlu isplaćena je potpora za one domaćine koji su ostvarili pravo na federalni i županijski poticaj. Njih  63 sa 6125 grla, ukupno 30. 625,00 KM te s 10 KM po grlu za one koji su imali manji broj grla, pa stoga nisu korisnici potpora viših razina. Njih je u našoj općini bilo 56, imali su 1561 grlo stoke i dobili su 15. 610,00 KM općinske potpore.

Potpora za proizvođače mlijeka isplaćena je iz općinskih sredstava za jednog korisnika  u visini od 6. 000,00 KM, jer je ograničena na najviše 500 KM mjesečno po jednom domaćinu. Osim izravnih potpora stočarima, Općina je provela program subvencije veterinarskih usluga s 30 KM po obrađenom uzorku krvi za stočare koji imaju četiri i više grla stoke, te isplatila veterinarskoj stanici iznos od 9. 210,00 KM za analize krvi 307 grla kod 22 poljoprivrednika stočara.

“Cilj ovog pomaganja, osim pomoći poljoprivrednicima, jest i očuvanje zdravlja životinja i ljudi”, kažu u Općini Prozor-Rama.

Općina je sa 120 KM po grlu podržala i uzgajivače muznih krava i krava u sustavu krava – tele. Njih je u 228 domaćinstava bilo 597 grla, te im je isplaćeno 71. 640,00 KM poticaja.

Za potporu u radu udruzi pčelara „Maslačak“  u 2021. godini Općina je isplatila jednokratnu potporu u visini od 7.000 KM.

Potpore koje je dodjeljivala Hercegovačko – neretvanska županija i Federacija BiH našim poljoprivrednicima bile su za sljedeće oblasti:

Podizanje novih nasada šljive –  111 korisnika na 20,17 hektara, 5. 000,00 KM po hektaru, ukupno 100. 850,00 KM.

Proizvodnja šljive stari nasadi –   38 korisnika sa 13,02 ha šljivika, 1100 KM/ha, ukupno 14. 322,00 KM,

Proizvodnja malina stari nasad- 9 korisnika sa 2,35 ha malinjaka, 1100 KM/ha, ukupno 2. 585,00 KM,

Proizvodnja povrća u plastenicima – 1 korisnik sa 0,11 ha plastenika, 0,40 KM/m2, ukupno  440,00 KM,

Proizvodnja rajčice na otvorenom – 2 korisnika sa 1,0 ha rajčice, 1.900 KM/ha, ukupno 1. 900,00 KM,

Proizvodnja bijelog luka – 2 korisnika na 0,60 ha, 1.900 KM/ha, ukupno 1. 140,00 KM

Proizvodnja crvenog luka – 3 korisnika na 1,25 ha, 1.900 KM/ha, ukupno 2. 375,00 KM

Proizvodnja graha – 2 korisnika sa 0,42 ha zasada graha, 1.900 KM/ha, ukupno 798,00 KM

Subvencija nabave opreme-kapitalna ulaganja  ( Priključci za traktore, nabavka motokultivatora i dr) – 1+3 korisnika, 25% od vrijednosti opreme, odobreno ukupno 1. 556,00 KM.

U oblasti animalne proizvodnje odobreno je više sredstava, posebno s razine Federacije BiH

Županija je ovčarstvo i kozarstvo poticala kao potporu hranidbi, te je podržala 63 domaćina sa 6 KM po grlu, ukupno 36. 750,00 KM. Ovčarstvo i kozarstvo su s razine FBiH podržani za 63 domaćinstva u našoj općini koji su ostvarili ukupno 161. 075,00 KM za 6125 rasplodnih grla ovaca, uz potporu od 25 KM po grlu za domaćinstva odnosno 40 KM po grlu za poljoprivredne obrte registrirane za tu vrstu proizvodnje.

Za proizvodnju mlijeka s razine županije nije ostvarivan poticaj, dok je Federacija BiH  proizvođaču mlijeka isplatila 0,29 KM po litri mlijeka upućenog u otkup.

Županija je oblast govedarstva podržala kao potporu hranidbe u uzgoju goveda sustav krava-tele, kroz koju je iz naše općine podržano sedam domaćinstava sa 155 grla, uz potporu od  88 KM po grlu, ukupno 16. 638,00 KM.

Federalni poticaj po ovom osnovu ostvaren je u visini od 330 KM po grlu, za 66 grla kod četiri OPG-a, odnosno sa 420 KM po grlu za 103 grla kod 3 obrta i pravne osobe.

Pčelarska proizvodnja s razine HNŽ podržana je za 53 pčelara koji su prijavili 2335 košnica i ostvarili pravo na županijski poticaj u visini od 10 KM po košnici, ukupno 23. 350,00 KM.

Navedene potpore su one za koje općinske službe imaju podatke, a moguće je da je s razine HNŽ i FBiH bilo i poticaja za koje obrada nije išla preko općinskih službi

Zahvaljujući predanom radu nadležne Službe za poljoprivredu Općine Prozor-Rama i punoj potpori u provedbi općinskog Programa utroška sredstava za poljoprivredu i Javnog poziva, provedbe naputka o načinu i uvjetima za ostvarenje potpora u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambeno-prerađivačkoj proizvodnji HNŽ, te Programa i Pravilnika Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH za ostvarivanje novčanih podrški u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji za 2021. godinu, kao potpora, poticaj za poljoprivredne proizvođače koji ispunjavaju propisane uvjete za animalnu i biljnu proizvodnju.

Služba za razvoj, poduzetništvo, obrt i financije Općine Prozor -Rama obavještavala je sve proizvođače po svim navedenim propisima da se prijave i podnesu zahtjev sa potrebitom propisanom dokumentacijom te im pružila stručnu potporu i savjet kako bi ostvarili novčanu potporu-poticaj.

Pružena je puna potpora našim poljoprivrednim proizvođačima, udrugama, u pogledu savjeta, stručnih mišljenja te upoznavanju o zakonskim uvjetima i propisima kao i obrada predmeta, dostava nadležnim institucijama a sve s ciljem potpunog ispunjavanja uvjeta za ostvarivanje novčanih potpora u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Kroz rad nadležne Službe za razvoj, poduzetništvo, obrt i financije Općine Prozor-Rama, kroz provedbu općinskog Programa utroška sredstava za poljoprivredu i Javnog poziva, kao i Naputka o načinu i uvjetima za ostvarenje potpora u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambeno-prerađivačkoj proizvodnji HNŽ, te Programa i Pravilnika Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH za ostvarivanje novčanih podrški u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji za 2021. godinu, kao potpora, značajan je broj korisnika potpora u oblasti poljoprivrede iz svih izvora iz općine Prozor – Rama.

Puna potpora našim poljoprivrednim proizvođačima je pružena i od strane udruge Eko-Plod, posebno u projektu razvoja šljivarstva, a sve s ciljem potpunog ispunjavanja uvjeta za ostvarivanje novčanih potpora u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji za naše sugrađane.

Općinski Program utroška sredstava za poljoprivredu, s definiranim oblastima i pojedinačnim iznosima za potporu, svake godine se saglašava, komentira od općinskih struktura i poljoprivrednika s kojima se surađuje kroz rad na terenu,  ali i od strane Agencije za lokalni razvoj, pojedinih udruga, te pojedinaca koji mogu pomoći u kreiranju što kvalitetnijeg programa poticanja poljoprivrede. U tom smislu prave se i usporedbe sa sličnim programima u drugim općinama i gradovima (ukoliko ih imaju), prave se analize učinka Programa iz ranijih razdoblja te on se može svake godine mijenjati, poboljšavati, prilagođavati stvarnim potrebama, čime će se osigurati što bolji efekti tog programa.

Foto: Ramski Vjesnik / Ilustracije

Objava OSVRT NA 2021. GODINU: Gotovo 175 tisuća KM poticaja za poljoprivredu u općini Prozor-Rama pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Ovaj javni poziv je treći po redu objavljen kroz projekat EU4AGRI kako bi se podržao ruralni razvoj, pogotovo u razdoblju trajanja COVID-19 pandemije i oporavka od krize prouzročene njom.

Na javni poziv se mogu prijaviti fizičke osobe, obrti/prouzetnici, zadruge i poduzeća koja se aktivno bave primarnom poljoprivrednom proizvodnjom u sektorima: proizvodnja mlijeka; proizvodnja mesa;  uzgoj žitarica i uljarica; uzgoj voća uključujući vinogradarstvo i masline; uzgoj povrća (povrtlarstvo) i proizvodnja jaja. Podnositelji mogu podnijeti prijave isključivo samostalno.

Ukupno raspoloživa sredstva po ovom javnom pozivu iznose do 3,5 milijuna KM. Svaki podnositelj prijave može aplicirati za bespovratna sredstva u iznosu od 30.000 KM do 200.000 KM (bez PDV-a).

Za svaku investiciju  podnositelj prijave mora osigurati vlastito sufinanciranje u iznosu od minimalno 35% od ukupnog iznosa investicije, izuzev za sektor proizvodnje voća i povrća gdje vlastito sufinanciranje iznosi minimalno 20%.

Svi zainteresirani mogu pristupiti javnom pozivu ovdje.

Krajnji rok za podnošenje prijava je 15. veljače 2021. godine do 15.00 sati.

Prva info sesija u vezi ovog javnog poziva održana je online putem Facebook stranice projekta EU4AGRI u utorak, 22. prosinca 2020. godine s početkom u 11.00. Snimak je dostupan na stranici.

Druga info sesija u vezi ovog javnog poziva bit će održana online putem Facebook stranice projekta EU4AGRI u četvrtak, 14. siječnja 2021. godine s početkom u 14.00.

Okvirnu listu svih javnih poziva projekta EU4AGRI možete preuzeti ovdje.

EU4AGRI je četverogodišnji (2020-2024) projekat Evropske unije vrijedan 20.25 milijuna eura čiji je cilj modernizacija poljoprivredno-prehrambenog sektora u Bosni i Hercegovini. Projekat provode i sufinanciraju Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH i Češka razvojna agencija (CzDA).

Objava 3,5 MILIJUNA KM BESPOVRATNIH SREDSTAVA ZA PODRŠKU INVESTICIJAMA U PRIMARNU POLJOPRIVREDNU PROIZVODNJU pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Sredstva u ukupnom iznosu od 8.199.933,02 KM dodjeljuju se 31 izvozno orijentiranom privrednom subjektu iz poljoprivredno-prehrambenog sektora.
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva će sa subjektima iz ove odluke potpisati ugovor i vršiti kontinuiran nadzor nad utroškom sredstava, a u skladu s Uredbom o interventnim mjerama za podršku ugroženim sektorima privrede Federacije BiH u okolnostima pandemije COVID-19.

NAPOMENA: Odluka je objavljena 25.12.2020. godine u Službenim novinama Federacije BiH br. 94/20. Subjekte kojima je odobrena financijska pomoć uskoro ćemo obavijestiti o terminu potpisivanja ugovora.

Objava Vlada Federacije BiH raspodjelila novac za izvozno orjentiranu poljoprivredu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Za korištenje poticaja iz ovog Programa objavljen je Javni poziv dana 4.6.2020.

Od tada se prikupljaju prijave, te su sve prijave koje su bile sukladne Javnom pozivu obrađene. Ovih dana su isplaćene sve obrađene potpore .

Iz općinske Službe za razvoj, poduzetništvo, obrt i financije dobili smo podatke o izvršenim isplatama:

Poticaj za proizvodnju bijelog luka, 11 korisnika, površina 1,75 ha x 1500, 00 KM = 2.650,00 KM

Poticaj za proizvodnju mlijeka, 1 korisnik, 0,10 KM/lit., ukupno 3.000,00 KM

Poticaj ratarskoj proizvodnji, korisnika 29, površina 23,57 ha po 500, 00 KM, ukupno 11.785,00 KM

Poticaj uzgoju muzenih krava i sustav krava tele, 75 korisnika, poticaj 120 KM za 104 grla, ukupno 12.480,00 KM

Subvencija veterinarskih usluga, za 36 korisnika sa ukupno 229 grla, ukupno 4.025,00 KM

Subvencija za kapitalna ulaganja i ruralni razvoj, za 17 korisnika ukupno 43.500,00 KM.

U tijeku je projekt Revitalizacija nasada šljive, kojim se planira potpora u nabavci sadnica šljive, analiza zemljišta, savjetodavne usluge, za oko 110 korisnika i ukupno oko 11000 sadnica šljiva, u vrijednosti oko 35.000,00 KM.

Također je realiziran projekt subvencioniranja proljetne sjetve, za kojega su sredstva osigurali Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva – 80%  i Općina Prozor – Rama 20%.

Završen je projekt HELP kroz koji su 18 poljioprivrednika ostvarili pravo na sufinanciranje Općine i HELP-a za nabavke malih strojeva.

U tijeku je projekt Razvoj plasteničke proizvodnje, kroz koji će 20 poljoprivrednika ostvariti pravo na subvenciju Općine i Muslim aida za nabavku plastenika površine 100 m2, sustav za navodnjavanje, prvi rasad za plastenik i savjetodavne usluge.

Javni poziv je otvoren do kraja godine, te se i dalje zaprimaju prijave za pojedine poljoprivredne aktivnosti i proizvodnje.

Osim dodjele vlastitih sredstava za poticanje poljoprivrede, te sufinanciranja zajedničkih projekata sa inizemnim donatorima, Općina Prozor – Rama preko nadležne službe prati i potpomaže aktivnosti poticaja za županijska i federalna sredstva.

Objava Općina Prozor-Rama isplatila poticaje poljoprivrednicima pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Općina Prozor-Rama preko udruge EUPP “Eko plod” provodi projekt revitalizacije i zasada novih voćnjaka šljive.  Kroz projekt do sada je zasađeno više od 20 tisuća sadnica šljive čačanke rodne, hanite stanly. Općina Prozor-Rama financira nabavku sadnica.

Prije nekoliko dana završen je Javni poziv po istom projektu za ovu godinu. Pristiglo je 120 prijava te će biti zasađeno još 11 tisuća sadnica šljive. EUPP “Eko plod” svima koji apliciraju pomaže prilikom rjašavanja dokumentacije za poticaje .

Nadzor provedve projekta vrši općinska stručna služba za poljoprivredu.

Ovo je samo jedan od niza poljoprivrednih projekata koje potiče općina Prozor-Rama.

Objava Uz poticaje općine Prozor-Rama zasađeno više od 20 tisuća novih sadnica šljive pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

S tog vrha niz strmu liticu duboku nekoliko stotina metara vidite Kućane i cijelu Donju Ramu. Ispod zapadne litice smjestilo se lijepo i uredno obrađeno polje, gdje stanovnici Kleka marljivo sade i siju povrtlarske kulture,  žitarice, kose sijeno…

S desne strane za nama ostaje selo Klek. Mirno i tiho. Odatle lokanim korakom prolazimo pored nekropole stećaka koju je razdvojio lokalni put. Uskoro stižemo na polje iznad sela Klek, a ispod Klečke stijene. Kad tamo polje… pravo kraljevsko polje. Zašto kraljevsko? Ne samo zato što je tako sve lijepo obrađeno i zasađeno nego zato što je u sred tog polja smještena neobična velika i lijepo obrađena gromada.

Stižemo do tog Kraljevog stoca. Ne možete tu doći, a da svaki detalj ne pogledate i napravite koju fotografiju.  Brojne su legende vezane za ovaj Kraljev stolac koje mještani rado prepričavaju i na taj način svome mjestu daju neku posebnu povijesnu važnost.  Često Kraljeva stolac vezuje s Kraljevim stolom na Bokševici o čemu je istraživao i pisao arheolog Pavao Anđelić iz Konjica.

Na jugozapadnoj strani od Kraljevog stoca nalazi se velika nekropola stećaka. Postoji i legenda da je nekada u blizini te nekropole bila i crkva. No, sve je to samo usmena predaja koju treba dokazati ili opovrgnuti.

I kad pogledate od Kraljevog stoca okolo onda s pravom povjerujete da je tu nekada sigurno neki od naših srednjovjekovnih vladara boravio ovdje, stolovao ili mu je ovaj stolac služio da odmori dušu na nekom proputovanju ili povratku s vojnog pohoda.

Idemo dalje i  tek par stotina metara prizor koji će sigurno mnoge potaknuti na razmišljanje. Na tek uzoranoj i pripremljenoj  zemlji za sadnju nena Kadira   Karađuz marljivo sadi luk. Nena  Kadira rođena 1936. u obitelji Hodžić upravo u Kleku i cijeli svoj život provede u Kleku tako živahno i spretno radi kao da je tek zašla u trideste godine, a ona je već gazi deveto desetljeće.  Osmijeh i ugodan razgovor s njom i njezinim sinom Zijadom ne da naslutiti da je zavladala ova pandemija korone. Tek miris dima požara koji se proširio od Heljdova prema Skrabonosu i Kleku upućuje da nešto nije uredu.

Nena   sadeći luk prozbori: „Moj sinko, ne bojim se ja te korone, ali, eto, opet se čuvamo. Ma bit će to sve dobro. Reda je raditi i mi pomalo radimo.“

Izgleda da je rad pomalo, ali kad smo čuli Zijada da su već ove godine posadili 900 kg luka onda je to zaista velik posao. U daljnjem razgovoru Zijad nas je još više iznenadio kazavši da je upravo radeći ovdje na ovom polju i sadeći luk uspio od te proizvodnje kupiti u Jablanici stan u novogradnji. To isto je ostvario i njegov brat.

Tko sada može reći da se ne isplati baviti poljoprivredom?

Dok smo tako pomalo divanili pristiže skupina muškaraca koji su išli zaustavljati požar koji se polako primicao ovom polju. Korona je i svi su na nekoj distanci iako je otvoreni prostor.

Bit će zanimljivo doći ovdje kada polje ozeleni i kada jesen donese svoje plodove. I to će biti još jedna potvrda zašto je kralj imao svoje posebno mjesto na polju ispod Klečke stijene.

Objava Foto/video: Plodovi zemlje na “kraljevskom polju” ispod Klečke stijene pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Upis u Registar:

• je dobrovoljan, ali oni koji žele ostvariti pravo na poticaje obavezni su upisati se u Registar.
• vrši se u općini prebivališta za fizička lica, odnosno, općini sjedišta za pravna lica, bez obzira gdje se proizvodnja, odnosno pripadajuće zemljište i stoka, nalaze na području Federacije BiH.

Glavni uvjeti koje trebaju ispuniti za ostvarivanje novčane podrške su:

• Da imaju prebivalište u Federaciji BiH i da im se proizvodnja obavlja na području FBiH*.

*Oni proizvođači čije se zemljište nalazi u Republici Srpskoj a imaju prebivalište u FBiH, na žalost ne mogu se prijavljivati za poticaje Federalnog ministarstva poljoprivrede.

Za upis u Registar, fizička lica podnose sljedeće dokumente:

1. kopiju osobne/lične karte nositelja gospodarstva (i kopije osobnih/ličnih karata članova obiteljskog poljoprivrednog gazdinstva, ako upisuje i članove obitelji);
2. dokaz o korištenju zemljišta (izvod iz katastra nepokretnosti, ovjeren ugovor o zakupu ili odluka nadležnog organa, ovjeren ugovor o davanju zemljišta na korištenje, ovjeren ugovor o koncesiji i sl., u originalu ili ovjerenoj kopiji);
3. dokaz o otvorenom bankovnom računu – dokument koji dokazuje da je nositelj porodičnog gospodarstva osoba koja je vlasnik bankovnog računa (naziv banke, transakcijski račun banke i broj vlastitog računa) na koji se doznačuju sredstva.

Za upis u Registar, pravna lica i obrti podnose sljedeće dokumente:

1. kopiju osobne/lične karte obrtnika, odnosno odgovorne osobe u pravnom subjektu;
2. ovjerenu kopiju rješenja o upisu u sudski registar, odnosno ovjerenu kopiju rješenja o upisu u evidenciju obrtnika, ili drugi dokaz o statusu;
3. JIB/ID broj;
4. dokaz o korištenju zemljišta (izvod iz katastra nepokretnosti, ovjeren ugovor o zakupu ili odluka nadležnog organa, ovjeren ugovor o davanju zemljišta na korištenje, ovjeren ugovor o koncesiji i sl., u originalu ili ovjerenoj kopiji);
5. dokaz o otvorenom bankovnom računu – dokument koji dokazuje da obrt, odnosno pravni subjekt ima otvoren bankovni račun (naziv banke, transakcijski račun banke i broj vlastitog računa) na koji se doznačuju sredstva.

Sve obrasce za upis u Registar poljoprivrednih gazdinstava i registar klijenata, lica dobivaju prilikom upisa u općini prebivališta odnosno sjedišta, a ista su dostupna i na Farmer Portalu.

Za više informacija o upisu u Registar, molimo da se:

• obratite nadležnoj službi ili službeniku u općini vašeg prebivališta
• pogledate Pravilnik o upisu u Registar poljoprivrednih gazdinstava i klijenata
• posjetite stranicu Farmer Portal.

Objava Produljena registracija novih poljoprivrednih proizvođača do 30.04.2020. pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.