Objava Rumboci: Popis stambenih zgrada i njihovih sastavnih dijelova iz 1880. godine pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Kućani: Popis stambenih zgrada i njihovih sastavnih dijelova 1880. godine pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Tumač pojmova

Objava Selo Duzi (Duge) u popisu Kliškog sandžaka iz 1550. godine pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Radi lakšeg razumijevanja pojedinih pojmova  u čitanju popisa ovdje  donosimo  njihovo značenje:

akča (tur. ak: bijel, bijeli novac), sitna turska srebrna moneta, kovana od vremena sultana Orhana (1326. – 1359.) do kraja 17. stoljeća. U početku je imala masu od 1,07 g, a poslije joj je masa padala do 0,13 g. Kovana je u mnogim kovnicama Turskog Carstva; na južnoslavenskim prostorima u Sarajevu, Srebrenici, Čajniču, Novom Brdu, Skoplju i Beogradu.

primićur (biz. grč. πριμιϰήριος < lat. primicerius, od primus cerae: koji je prvi zapisan na ploči), glavar, odnosno starješina vlaškoga katuna i sela u doba osmanske vlasti. Primićuri su bili zaduženi za prikupljanje poreza i posredovanje između osmanskog upraviteljâ i mjesnoga stanovništva. Kao predstavnici mjesne samouprave bili su potpuno ili većim dijelom oslobođeni plaćanja poreza osmanskoj vlasti.

akindžije (tur. akıncı: navalni, jurišni konjanik, od akın: upad u neprijateljsku zemlju, žestok juriš, pljačkaški pohod), lako naoružani osmanski konjanici koji su upadali na neprijateljsko područje kao prethodnica redovite vojske radi pljačke, unošenja nemira i pomutnje. Umjesto plaće imali su pravo zadržati plijen.

baština, u feudalnom pravu, imovina (u prvom redu nekretnina) koju je netko naslijedio od predaka. Hrvatski se naziva i bašćina(lat. bona hereditaria). Obuhvaća očevinu (patrimonium, bona paterna) i djedovinu (bona avitica). Načelno se nasljeđuje muškom linijom.

čifluk ili čitluk (tur.), pov u nekadanjoj Turskoj, zemlja u seljakovu posjedu; zemljišni posjed, majur; spahijino imanje koje on daje kmetu na obradbu; kmetsko selo.

ispendža (osmanski tur. ispence), zemljarina; vrsta poreza što su ga kršćanski podanici Osmanskoga Carstva morali davati za zemlju koju su obrađivali. Prikupljali su ga spahije, obično 25 akči po kućanstvu, neovisno o bogatstvu pojedine obitelji. Bio je viši od poreza koji su plaćali muslimani, pa je bio jedan od razloga prelaska velikog dijela kršćana na islam.

kejl  iznosio otprilike 30 oka

mezre’a mezra ( nenaseljene njive, zemljista)

Martolozi su nekadašnja bizantijska institucija koju su Turci preuzeli. Zadaci su im bili uhođenje i upadi u neprijateljsku pograničnu teritoriju. Zadržavaju sav plijen osim 1/4 koju daju begu. Vrlo su važni kao posada u tvrđavama. Oni koji se nalaze u unutrašnjosti obavljaju policijsku službu – zaduženi su za održavanje reda, te su glavni nositelji borbe protiv hajduka. Imaju i drugačija zaduženja, npr. pomažu pri sakupljanju dažbina.Mogli su uživati i slobodne baštine. Ako su obrađivali spahijsku zemlju bili su obavezni da daju ušur spahiji. Za svoje zasluge dobijali su timare, ponekad i velike. Prilikom ratovanja primali su i dnevnice. Bili su oslobođeni harača, ispendže, vanrednih nameta… Lako su postajali muslimani, posebno njihovi zapovijednici. Od sredine 16. veka im opada značaj i sreću se samo u tvrđavama.

nahija ( arapski: ناحية, turski: nahiye) bila je najmanja administrativna jedinica Osmanskog carstva, nešto poput današnje općine. Nahija postoji i danas kao administrativna upravna jedinica u Siriji, Jordanu i Iraku. Za osmanske vladavine u toku 15. vijeka to je bila najmanja teritorijalna administativna jedinica, ispod veće kaze, uobičajeno je imala po desetek sela, grupiranih oko jednog većeg naselja ili gradića.

oka (osmanlijski turski: اوقه) bila je osmanlijska jedinica za masu, koja je odgovarala 400 dirhema (osmanlijski dram). Njena vrijednost nije bila stalna, ali je u kasnom periodu carstva standardizirana na 1,282945 kilograma.[1][2] Danas se najčešće upotrebljava izraz oka, mada se u modernom turskom jeziku koristi okka, a engleskom oke. Naziv okka također se koristi u turskim djelima koja obrađuju historiju Osmanlijskog carstva.

​timar (tur. od perz.), u Osman. Carstvu, leno koje je donosilo o. 20 000 akča (srebrenjaka) godišnjih prihoda. Država (sultan) je davala timare u posjed uz obvezu da timarski spahija, uživalac timara, vrši određenu voj. službu. Ukinut 1834.
​
ušur (turski öşür od persijskog ’yšr), desetina od ukupnog

U slijedećem nastavku donosimo popis mjesta u Rami.

Objava Opširni popis Kliškog sandžaka iz 1550. godine: Tumač pojmova pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Popisivanje pojedinih sandžaka Osmanskog carstva u određenim vremenskim razmacima datira još od osnivanja Osmanske države, a baštinjena je od Seldžuka i još ranijih. Osnovni cilj popisivanja bio je utvrđivanje posjeda carstva, prihoda određenih područja i poreskih obaveza cjelokupnog stanovništva.

Brigu oko popisa vršila je carska defterhana. Nakon što bi sultan izdao naredbu — ferman sa naznakom koje se zemlje popisuju i u koju svrhu, određivana je komisija koju su sačinjavali emin (carski povjerenik) i jedan katib (pisar). Eminu su morali biti na raspolaganju svi lokalni organi vlasti, pripadnici vojničke klase — spahije, zaimi, subaše, vojvode, sandžakbezi.
Ukoliko su se popisivala i područja sa  vlaškim stočarskim stanovništvom, onda su popisu prisustvovale i njihove vojvode, knezovi i primičuri.

Zbog važnosti popisivanja za državu, taj posao je povjeravan istaknutim i povjerljivim ličnostima—kadijama, visokim činovnicima carske defterhane, sandžakbezima, pašama. Komisije su popis vršile na terenu da bi utvrdili sve izvore državnih prihoda koji su služili za obrazovanje i egzistenciju timara, zeameta i hasova, kao i vakufskih i mulkovnih imanja.

Sačuvan je značajan broj deftera za područja koja je nekada obuhvćao Bosanski ejalet Opširni popis Kliškog sandžaka iz 1550. godine, čiji se prijevod ovdje objavljuje, čuva se u Arhivu Predsjedništva vlade u Istanbulu (Basbakanlik Devlet Arsivleri Genel Müdürlügü, Osmanli Arsivi Daire Baskanligi) pod brojem Tapu defter No 284.
Fotokopije ovog deftera nalaze se u Orijentalnom institutu u Sarajevu. Ovo je najstariji do sada pronađeni defter Kliškog sandžaka. Nastao je 13 godina nakon osnivanja sandžaka, što znači da je vjerovatno postojao još jedan raniji popis ovih područja, jer je osmanska administracija vršila popise određenih oblasti prilikom stupanja na prijestolje novog sultana, prilikom novih osvajanja i krupnijih administrativnih promjena. On je utoliko značajniji što predstavlja prvi sačuvani popis Kliskog sandžaka, a i prvi popis koji se objavljuje sa tih područja i daje njihovu detaljnu sliku. Ovdje treba napomenuti da su ovim popisom obuhvačene i teritorije nekadašnjeg Krčkog sandžaka koji je formiran negdje u prvoj polovini 16. stoljeća.

Naime, prema pisanju Ibrahima Alajbegovića Pečevije, Osmanlije su, poslije zauzeća Nadina i Obrovca, osnovali poseban sandžak, nazvan Krčki, koji je kasnije ukinut, a njegova teritorija pripojena Kliškom sandžaku u čljem sastavu je i ranije bila.
Kasnije je Memi-beg tu  teritoriju ponovo razdijelio na dva posebna sandžaka, Kliški i Krčki; ovaj posljednji dobio je ime po rijeci Krki koja mu je bila granica. Kako je u Lici i Krbavi usljed ratnih pustošenja došlo do masovnog raseljavanja stanovništva, Osmanlije su vjerovatno zbog toga ukinuli Krčki sandžak za koji više nije bilo ekonomske osnove.

Podaci iz deftera Kliškog sandžaka iz 1550, pokazuju da je teritorija od koje je kasnije obrazovan Krčki sandžak u ovo vrijeme bila sastavni dio Kliškog sandžaka. Tako je bilo i u popisu iz 1574. godine, a Krčki sandžak je ponovo osnovan poslije 1578. godine.
Kada su Osmanlije 12. ožujka 1537. godine zauzeli tvrdi grad Klis, tadašnji bosanski sandžakbeg Gazi Husrev-beg predložio je Porti da se od novoosvojenih teritorija i nahija dotadašnjeg Bosanskog sandžaka u jugozapadnoj Bosni, Dalmaciji, Krbavi i Lici formira poseban sandžak, a za njegovog prvog sandžakbega predložio je svog ćehaju, oslobođenog roba i prvog muteveliju njegovog bogatog vakufa, Sibenčanina Murat-bega Tardiča.
Nakon što je taj prijedlog prihvaćen, osnovan je Kliški sandžak sa sjedištem u Klisu, ali su njegovi sandžakbezi najčešće stolovali u Livnu.

/Izvor: Opširni popis Kliškog sandžaka iz 1550. godine/

Objava Povijest: Popis Kliškog sandžaka iz 1550. godine pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Na popisu izbornika  Loje nalaze se sljedeća 24 imena:

Melisa Brčaninović (Jedinstvo BH Telecom), Sandra Azinović (Play off Ultra), Iris Starčević (Play off Ultra), Naida Glotić (Jedinstvo BH Telecom), Eni Nizamić (Čelik), Sara Heljić (Čelik), Gabriela Visković (Livno), Dragana Domuzin (Orlovi), Tea Perić (Play off Ultra), Amna Kahrić (Čelik), Neira Alispahić (Željezničar), Jovana Milaković (Mladi Krajišnik), Ivona Krakić (Sloboda NG), Dragana Zubac (Mladi Krajišnik), Ajla Lević (Brčanka), Ksenija Mitrić (Celje), Naida Ruščuklić (Jedinstvo BH Telecom), Anđela Gligić (Mladi Krajišnik), Sara Milanović (Trebinje 03), Ajla Ikanović (RMU Banovići), Gorana Marjanović (Sloboda NG), Ajla Mihmić (Brčanka), Tea Bošnjak (Rama), Ilijana Protić (Mladi Krajišnik).

Europsko prvenstvo A divizije za juniorke održaće se od 5.-13. Kolovoza ove godine u mađarskom Šopronu. Bosna i Hercegovina nalazi se u D grupi, zajedno sa Italijom, Francuskom i Belgijom.

Objava TEA BOŠNJAK na širem popisu za EU u Mađarskoj pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava ODABRANO JE 50 KNJIGA SVJETSKE KNJIŽEVNOSTI KOJE MORATE PROČITATI PRIJE SMRTI Koliko ste ih već ‘skinuli’ s liste? pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Veliki broj bh. građana razmišlja kako da pronađe neki “bolji život” u inozemstvu.

Australijsko Ministarstvo za imigraciju i graničnu zaštitu izdalo je novi popis zanimanja koja su im potrebna za 2016-2017 godinu, a za koje možete da se prijavite.

Ovaj popis će stupiti na snagu od 1. srpnja 2016. godine i odnosi se na one koji budu aplicirali za australijsku vizu, javlja N1.

U tu grupu spadaju radne vize: stalna boravišna viza za stručne radnike; privremene vize – u trajanju od 4 godine u kojem bi radnici radili u određenim oblastima da bi onda mogli aplicirati za stalnu vizu; privremena viza za diplomce – život i rad u Australiji nakon završetka studija.

Među zanimanjima koje se traže su menadžer projekta, industrijski inžinjer, inžinjer agrokulture, biomedicinski inženjer, nautički arhitekt, šumar, veterinar, nastavnik, kiropreaktičar, pedijatar, neuroplog, reumatolog, fizijatar, kirurg, medicinske sestre, zidar, stolar, električar, socijalni radnici, psihoterapeuti…

pogled.ba

Objava Objavili popis! Australija treba radnike: Ovo su najtraženija zanimanja pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Na listi pet najboljih zemalja za život nalaze se još Kanada, Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države (SAD) i Švedska. Nakon ovih zemalja slijede Australija, Japan, Francuska, Nizozemska i Danska.

Na listi 20 najboljih još se nalaze i Novi Zeland, Austrija, Italija, Luksemburg, Singapur, Španjolska, Kina, Irska, Južna Koreja i Brazil.

Od 20 najbolje rangiranih zemalja za život njih 11 su iz Europe, dok su četiri azijske.

Na listi se još, između ostalih, nalaze Indija, Meksiko, Malezija, Saudijska Arabija, Turska, Peru, Češka, Mađarska, Bugarska, Rumunjska i Kazahstan.

Na listi objavljenom u izvještaju “US News & World Report” ne nalazi se niti jedna zemlja iz regije Balkana.

Rang lista od 60 zemalja je sačinjena na osnovu ankete u kojoj je sudjelovalo 16.000 osoba iz cijelog svijeta koji su ocjenjivali zemlje na osnovu parametara kao što su provod, moć, poduzetništvo i kvalitet života.

prvi.tv

Objava Najbolje zemlje za život Njemačka i Kanada. Na popisu nijedna balkanska zemlja pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Postizanje dogovora o popisu jedna je od obveza i iz Reformske agende, koju su sve razine vlasti potpisale prije oko mjesec dana, a u kojoj, između ostalog, piše da će "biti dana puna podrška za uspješnu realizaciju aktivnosti u vezi s provođenjem popisa stanovništva", prenose Nezavisne novine.

Prema neslužbenim informacijama, dogovor o popisu u rujnu je sve izvjesniji, jer su se vlasti u BiH, potpisujući Reformsku agendu, praktično obvezale da će postići dogovor, a nedavno je i Vijeće ministara BiH imenovalo Adila Osmanovića, ministra civilnih poslova BiH, za koordinatora za popis u BiH, koji treba za isti stol ponovo okupiti predstavnike entitetskih statističkih agencija.

"Baza za obradu sirovih podataka je spremna i samo treba primijeniti pravila o kojima se moraju dogovoriti članovi Središnjeg popisnog ureda. Ukoliko taj dogovor bude postignut u rujnu, do kraja godine moguće je objaviti određene konačne podatke", kazala je Mirsada Adembegović, glasnogovornica Agencije za statistiku BiH.

Suština zbog koje nema dogovora o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH je u tome što RS i FBiH različito gledaju na to tko je rezidentni, odnosno stalni stanovnik BiH, podsjećaju Nezavisne novine.

RS traži da se rezidentno stanovništvo izvodi na osnovu pitanja o mjestu školovanja i rada, dok FBiH smatra da stalno stanovništvo BiH treba izvoditi na osnovu pitanja o mjestu stalnog ili privremenog stanovanja, razlozima i dužini odsustva, učestalosti vraćanja u mjesto stalnog stanovanja itd.

Ukoliko bi bili prihvaćeni zahtjevi RS, stalni broj stanovnika od ukupno popisanih 3.791.662 bio bi za oko 300.000 manji, jer u stalno stanovništvo ne bi ušli svi oni koji praktično žive i rade izvan BiH, a u njoj su rođeni i tu samo provode godišnji odmor.
"Zasad još nema dogovora. Na sjednici Središnjeg popisnog ureda, koju očekujemo u rujnu, vidjet ćemo hoće li biti revidiran već ranije predloženi program o kojem nije bio postignut dogovor. Očekujemo novi prijedlog i ono što RS traži jeste da budu ispoštovani zakon i metodologija, jer samo na taj način moguće je postići dogovor", rekla je Radmila Čičković, direktorica Republičkog zavoda za statistiku RS.

Posljednja sjednica Središnjeg popisnog ureda održana je krajem svibnja i tada nije bilo dogovora o jedinstvenom programu, koji je predložila Agencija za statistiku BiH, jer nisu bili uvaženi stavovi RS.

Inače, popis stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH održan je od 1. do 15. listopada 2013. godine i do danas nisu objavljeni službeni podaci. Prvi preliminarni rezultati objavljeni su početkom studenog iste godine i pokazali su u BiH popisane 3.791.662 osobe, od čega u FBiH 2.371.603, u RS 1.326.991 i u distriktu Brčko 93.028 osoba.
bljesak.info

Objava Rezultati popisa: Kao da nas na prste broje pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.