Piše: Josipa Prskalo, Katolički tjednik

Njega su još baštinili i stari Germani, Skandinavci i Slaveni, a starost mu je potvrđena i arheološkim grobnim nalazima. Slično kao i u shvaćanju ovih drevnih naroda, i u kršćanstvu je jaje simbol novoga i vječnoga života kojega je Isus, svojom mukom, smrću i uskrsnućem omogućio ljudima. Jednako je tako drevan i jedinstven način ukrašavanja praznog jajeta potkovicom, koje se pod kreševskim nebom u Srednjoj Bosni, potkiva još od srednjeg vijeka.

U mjestu Meljine, nadomak starog bosanskog gradića Kreševa, koji u sebi čuva glasoviti franjevački samostan iz 14. stoljeća, već četiri desetljeća, umirovljeni učitelj Stjepan Biletić potkiva jaja. Stjepan je rođen 1948., a prvo je jaje potkovao 1980. Zanat je naučio od pravog, starog kovača koji je umro. U početku je, veli, potkivao samo za prijatelje jer je uistinu jako lijep i neobičan dar, no u poslijeratno vrijeme kada je zavladala oskudica, počeo je i aktivno potkivati kako bi nešto i privrijedio, ali na potpuno drugačiji način.

Mladi polako gube interes za očuvanjem ove tradicijie

„Izvorno jaje je ono koje se potkiva samo s jednom potkovicom, s gornje strane nije stavljano ništa. Sada smo uveli potkivanje i s druge strane, stavljanje određenih amblema – sportskih klubova, političkih stranaka, vjerskih obilježja te niza drugih stvari. Ja samo uveo i bojenje, odnosno farbanje lakovima koji služe za stolariju. To je isto zahtjevan posao, mora se prvo uraditi podloga kako bi poslije uslijedilo finaliziranje. Kistovi moraju biti jako tanki i precizni jer i samo mala nepažnja dovodi do ponavljanja postupka“, naglasio je naš domaćin i dodao kako je ovo izuzetno osjetljiv posao koji iziskuje dosta strpljenja te ukoliko njega nema, bolje se i ne upuštati u potkivanje jaja.

„Dogodi se situacija, na primjer, kada uvučete čavliće, sve sredite, oblikujete potkovicu i na kraju, posljednje uvlačenje – probuši se ulaz prilikom uvlačenja čavlića. Duboko udahnete, ostavite i ponovo – ako hoćete dalje nastaviti. Ali često u takvim situacijama mnogi odustanu“, uz osmijeh otkriva potkivač Biletić. Spomenuo je i žalosnu činjenicu kako mladi danas nisu zainteresirani za izučavanje i očuvanje ovoga vjekovječnog zanata. Saznali smo i to kako je tradicija potkivanja jaja u Kreševu jako stara.

Novinarske ekipe često su u Stjepanovoj radnji

Majstor nam je s ponosom pokazao priznanje Instituta za intelektualno vlasništvo BiH dobiveno 15. travnja 2014., nakon dugo iščekivanja. „Dobili smo priznanje podrijetla potkovanog jajeta kao suvenira autentičnog za Kreševo. Od tada službeno potkovano jaje ima priznato kreševsko podrijetlo i nitko drugi ga ne može prisvojiti – može ih izrađivati, naravno, ali se zna da ono potječe iz Kreševa. Ovo priznanje mislim da imaju još samo dva bh. proizvoda“, rado je istaknuo naš sugovornik koji je bio dijelom brojnih sajmova i izložbi, pokazujući nam najnoviji uradak jajeta s jednom potkovicom koje se pomoću elastičnog konca može okačiti na retrovizor automobila.

Privodeći ovaj zanimljivi razgovor kraju domaćin nas je velikodušno darovao ovim unikatima s kreševskim potpisom, nakon čega smo se i mi upisali u rokovnik u kojemu vodi evidenciju svih novinarskih ekipa koje su dolazile raditi priču o njemu.

Mi smo se zasigurno obogatili za jedno nesvakidašnje iskustvo kojim se može ponositi svaki žitelj Bosne i Hercegovine te ovim drevnim običajem upotpuniti mozaik ljepota naše Zemlje tisućljetne.

Objava Potkivanje jaja – nekoć diploma, danas vještina za koju slabi zanimanje pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Potkivanja jaja – nekoć diploma, danas vještina za koju slabi zanimanje pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.