VAŽNA NAPOMENA:

Objava OPĆINSKA IZBORNA KOMISIJA PROZOR-RAMA: Javni poziv za prijavu kandidata za predsjednike/zamjenike predsjednika biračkih odbora pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Predsjedniče tko je kriv?

Krivi su radnici što su htjeli i posao i plaću.  Otimanje i pljačkanje tvornica započelo je odmah na početku devedesetih, a ono što je ostalo sačuvano i što su branitelji obranili otuđeno je ili uništeno tek nakon rata uz blagoslov najviše politike. Jedan od takvih primjera je tvornica Unis u Prozoru. Branitelji su tu tvornicu sačuvali, ali je ona “rasturana” godinama poslije rata sve dok nije i zadnji stroj odvezen. Neki od njih i sada rade i zarađuju plaću u Kalesiji i sličnim pogonima, a nisu mogli u Rami. I tko je kriv Predsjedniče? Opet radnici, jer su zaustavili odvoz, no, po nalogu politike, policija je uredno ispratila strojeve preko Makljena.

Foto:Krov kroz koji su izvlačeni vrijedni strojevi iz Unis-a u Prozoru

Što je ostalo od Aluminija?

Nakon silne halabuke o novim investitorima od Aluminija ostaju samo reliquie reliquiarum (ostaci ostataka). Radnici su završili na ulici i u Njemačkoj gdje se čude kako je ta tvornica mogla propasti. Tko je kriv Predsjedniče? Radnici, hoće i raditi i plaću.

Da će sve otići u nepovrat prema uhodanom scenariju potvrđuje i Galerija Aluminij.

U njoj se  godinama održavala kulturne večeri grada Mostara raznovrsnim izložbama slikarskih i kiparskih radova.

U Ulici Kralja Tvrtka u Mostaru, na broju 11, jutros je započeto rušenje nekadašnje galerije Aluminij čiji je vlasnik kompanija nekada svjetskoga glasa, a danas propali Aluminij.

Građevinski radnici već uveliko rade na rušenju zidova, stubova i ostalih konstrukcijskih postavki unutar galerije. Nekadašnja galerija, sada je hrpa cigli, komada srušenih zidova i armature.

Foto: HMS

Nekadašnje radno vrijeme Galerije od 7-20 h za sada je prekinuto, za stalno.

Galerije Aluminij je ugasila i svoju web stranicu i profile koji su nekada građane obavještavali o nadolazećim izložbama i promocijama.

Foto: Arhiva

Galerija Aluminij je godinama održavala kulturne večeri grada Mostara raznovrsnim izložbama slikarskih i kiparskih radova.

Predsjedniče tko je kriv? Radnici koji hoće i raditi i plaću.

Objava Predsjedniče tko je kriv? pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Iako je Joe Biden neosporno osvojio većinu glasova, zbog elektorskog sustava SAD-a još postoji mogućnost da Donald Trump ostane u Bijeloj kući.

A zbog njene podrške Trumpu,  nje se odrekao i vlastiti sin.

Gomez je podržavala Demokratsku stranku svoj cijeli život, ali se kod izbora predsjedničkog kandidata odlučila za republikanca i aktualnog predsjednika Donalda Trumpa zbog, kako je istaknula, njegovog pristupa ilegalnim imigrantima i vođenju ekonomije.

Ona nije jedina koja misli kako će se teško, a možda i nikako, prebroditi razdori unutar obitelji i među prijateljima, koji su nastali kao posljedica neslaganja oko Trumpovog predsjedavanja.

‘Ozdravljenje nije lako kao promjena predsjednika’

Slično misle i stručnjaci.

“Nažalost, nacionalno ozdravljenje neće biti tako jednostavno kao promjena predsjednika,” objašnjava Jaime Saal, psihoterapeutkinja u Rochester centru za bihevioralnu medicinu.

“Treba vremena i napora, a isto tako obje strane moraju željeti da, bez ljutnje, ostave sve iza sebe i nastave dalje,” dodala je.

Saal je istaknula kako su napetosti u privatnim odnosima opet naglo skočile s obzirom na društvenu, zdravstvenu i političku dinamiku s kojom se SAD suočava. Sve češće, kaže, se susreće s klijentima koji su u svađi s braćom, sestrama, roditeljima i rodbinom, iz političkih razloga.

U 77. godini se razvela od supruga

Neki od njih su iz istih razloga odlučili okrenuti novi list u životu, čak i u osmom desetljeću života.

77-godišnja Gayle McCormick, koja se rastala od muža nako što je podržala Trumpa na izborima 2016. godine, vjeruje kako će trebati dugo vremena prije nego se desi oporavak od Trumpovog naslijeđa.

Osim poljuljanog odnosa s mužem, dvoje unuka ne razgovara s McCormick jer se godinama ranije odlučila podržati demokratkinju Hillary Clinton.

Nije sigurna da će se razdori u obiteljskim I prijateljskim odnosima ikad prevazići jer jedni o drugima misle kako imaju potpuno stran sustav vrijednosti, zaključuje McCormick.

Objava ‘SIN MI JE REKAO DA VIŠE NISAM NJEGOVA MAJKA…’: Zbog izbora se raspadaju brakovi i uništavaju obitelji; Nikad veći raskol u SAD-u pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Ukupno 56 izaslanika biralo je novog Predsjednika Lovačkog društva, blagajnika i Predsjednika Skupštine.

Za novog Predsjednika LD većinom od 38 glasova izabran je Mario Drežnjak iz Sekcije Prozor. U protekla dva četverogodišnja mandata ovu dužnost je obavljao Ivo Zane.

Za novog blagajnika izabran je Pavo Marić a za Predsjednika Skupštine Marko Dedić Megi.

Ramski vjesnik će uskoro upriličiti razgovor sa novim predsjednikom te predstaviti planove rada i daljeg razvoja ovog uglednog lovačkog društva.

Objava Lovačko društvo Vepar izabralo novo vodstvo pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Emmanuel Macron (39) postat će najmlađi predsjednik u povijesti Francuske, vrlo uvjerljivom pobjedom protiv svoje 48-ogodišnje protukandidatkinje.

Skandal u kojemu je u finišu kampanje otkriveno hakiranje Macronovih osobnih i poslovnih dokumenata, a za što je odmah prst uprt prema Moskvi, ne bi trebao umnogome promijeniti očekivani ishod današnjih izbora – centrist Macron sigurno grabi prema Elizejskoj palači. Istina, posljednji podaci govore o 18 posto neopredijeljenih birača, a međusobnu razliku u konačnici bi mogla smanjiti i očekivana rekordno niska izlaznost (ankete govore o čak četvrtini birača koji neće izaći na birališta).

Najveća apstinencija očekuje se kod onih koji su prije dva tjedna svoj glas dali Lucu Mélenchonu. Vođa francuske krajnje ljevice pozvao je svoje birače da ne glasuju za Le Pen, ali nije rekao glasujte za Macrona. IPSOS, međutim, prognozira kako će 62 posto Mélenchonovih pristaša ipak dati glas bivšemu investicijskom bankaru, isto kao i 48 posto zagovornika republikanca Fillona. Od pet najvažnijih sindikata, koji su redom pozvali birače da ne glasuju za Le Pen, samo su dva inače agitirala za Macrona.

Današnji drugi krug izbora zapravo je ponajviše referendum o prvakinji krajnje desnice i njezinoj populističkoj, antiimigracijskoj, antieuropskoj politici te francuskom članstvu u Europskoj uniji, oko čega se dva protukandidata najviše razilaze. Macron želi jaču integraciju reformirane Unije do te mjere da zagovara zaseban proračun eurozone. Le Pen želi Europu nacija, napuštanje Europske unije, zatvaranje granica, Frexit (zgodno, izlazak iz eurozone, čemu se protivi oko 70 posto Francuza, za nju više nije uvjet nego cilj). Iako će Le Pen danas najvjerojatnije morati čestitati Macronu, a briselski čelnici naslađivat će se kratkovidno još jednim udarcem populizmu na Starom kontinentu, Europu itekako mora zabrinuti razina euroskepticizma u Francuskoj.

Marine Le Pen mogla bi na valu te agende osvojiti, naime, i do 14 milijuna glasova. Ništa čudno, Nacionalna fronta postala je prvi izbor radničke klase u Francuskoj, one koja je najveća žrtva globalizacije i najveći protivnik Unije. Nacionalna fronta trenutačno ima osam gradonačelnika, dva zastupnika u francuskom parlamentu i dvadeset europarlamentaraca, ali svoju će snagu tek pokazati na parlamentarnim izborima, presudnima za budućeg francuskog predsjednika, koji traži parlamentarnu većinu kako bi učinkovito vladao zemljom željnom dubinskih reformi. Dvadeset godina ekonomske stagnacije (nezaposlenost u Francuskoj dvostruko je veća nego u Njemačkoj) i zasićenost političkim elitama (Francuzi su u prvom krugu ovih izbora odbacili dvije najveće stranke, socijaliste i republikance) učinili su svoje.

Francuska je danas podijeljena na dva dijela – onu kozmopolitsku kojoj ide dobro i onu drugu, koja strepi za vlastitu egzistenciju i koja je zabrinuta za svoj identitet. Macronov pokret zasad broji 200 tisuća članova i jest u nadiranju, ali Marine Le Pen strpljivo čeka novu šansu, njegov mogući kiks u sljedećih pet godina. A onda bi mogla naplatiti sve, na užas mnogih.

hrt.hr

Objava Emmanuel Macron novi je francuski predsjednik – izlazne ankete pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

17:07 – Kvorum u Saboru postoji, Gordan Jandroković postao je novi šef Sabora sa 76 glasova za i 13 protiv. Jandroković drži govor, najavio nove ministre nakon drugog kruga lokalnih izbora. Govorio o vladavini prava, političkoj stabilnosti i Tuđmanu.

16:45 – “Gospodine Glasnoviću, naivni ste! Vi ste za njih potrošna roba! Istog trenutka kada podmite nekog drugog, oni će vam reći doviđenja. Drugi se u ovom Saboru prodaju za sitniš, a vi mislite da ćete za milijarde. Da su htjeli to riješiti, već bi riješili”, poručio je u sabornici Pernar Glasnoviću i uzrujao Glasnovića koji mu je počeo dobacivati iz klupe.

“Mister Pernar, papiga najbolje govori, a najgore leti. Ja ne trebam savjet za savjest. Kad ste se ikad digli i rekli da su Hrvati iz BiH zapostavljeni?”, odgovorio je Glasnović Pernaru i dodao:

“Vas nikad nije nazvala majka poginulog vojnika, niste svjesni što su dali Hrvati iz BiH, i niste nikad ovdje o tome pričali, vas zanima samo cirkus. Moja savjet je čista, a Bruna Esih je čista srca. Vi imate samo spiku i um, a dušu nemate”.

U tom trenutku je HDZ-ova većina počela pljeskati Glasnoviću.

“Znate tko vam je sad pljeskao? Ljudi Saveza komunista koji su upropastili ovu zemlju”, poručio je Pernar i dodao: “Ja vas upozoravam na to – podržavate sustav koji je korumpiran. HDZ će vas iznevjeriti i prevariti. Kao što ima profesionalnih preslagivača, tako su oni profesionalni predizborni lažovi i manipulatori”, prenosi N1.

16:10 – “Razmišljam da se i ja utrpam u kamion za Irsku, mogu mi sad predsjednica ili premijer reći da idem, ali neću, ja sam se borio i robijao za ovu zemlju”, kazao je Matić.

“Trebalo bi se doista zapitati što su i ostali zastupnici dobili u zamjenu za svoje glasove”, kazao je.

15:55 – “Zašto se premijer Plenković boji? Ako ima većinu, neka dođe ovdje i predloži ministre”, opetovao je Mostov Nikola Grmoja koji je kazao da mu se javio čovjek koji ga je upozorio da je u jučerašnjem glasovanju došlo do povrede pravila jer je u glasovanju koje je završilo neodlučno sudjelovala osoba koja to nije smjela, a riječ je o HDSSB-ovu Josipu Salapiću koji je zamjena Branimiru Glavašu što je Salapić odbacio, prenosi N1.

15:50 – “Da se bar dogovorio usmeno s generalom Glasnovićem, prva točka koštat će nas preko milijarde kuna”, nadovezao se SDP-ov Predrag Matić.

15:45 –  “Premijer se bavi političkom korupcijom”, poručio je SDP-ov Željko Jovanović.

15:22 – Riječ je dobio zastupnik Predrag Matić koji je rekao kako je mislio da se HDZ promijenio i napomenuo kako je upravo na društvenim mrežama objavljen ‘cjenik u pet točaka koliko košta zastupnik Glasnović’.

Radi se o objavi Željka Glasnovića koji je na svom profilu na Facebooku objavio popis od pet uvjeta kojima bi podržao novu parlamentarnu većinu Andreja Plenkovića.

‘Nisam politička kurva, ovo su moji uvjeti potpore’: Glasnović objavio dokument s Plenkovićevim potpisom

15:20 – Javio se zastupnik Ivan Pernar koji je citirao Evanđelje i pročitao dio u kojem Isus Krist poruši tržnicu koja je napravljena u crkvi. “Danas je HDZ pretvorio Hrvatski sabor, dom naroda, u tržnicu u kojoj su zastupnici postali roba”, kazao je Pernar.

15:11 – Riječ je ponovno dobio zastupnik Maras.

‘Sve ovo što se događa zadnjih tjedan dva dovodi do nestabilnosti u državi. Svrha je sklepati dogovor kupovinom, izdajom birača, i onda se tako vodi sjednica jer se pazi više da se ne uvrijedi nekoga tko je na većinskom popisu, onda dolazi do ovakvih scena. Žao mi je zbog ljudi koji to moraju gledati, ali netko mora reći da to nije u uredu. Ovakav način sklepavanja većine, to nije u redu, protiv toga ću se boriti makar napravio sebi štetu.

Zastupnici SDP-a ne podržavaju ovakvo ponašanje. Tražimo od budućeg Predsjednika Sabora, g. Jandrokovića, kojem čestitam na budućem izboru jer ovdje neću biti, da utvrdi parlamentarnu većinu ili da se Hrvatski sabor raspusti da možemo na nove izbore.’

15:06 – Božo Petrov kazao je kako će građani odlučiti je li ovo što se događalo sramotno. “Sve su maske pale”, dodao je čelnik Mosta.

15:04 – Nikola Grmoja je kazao da je sve napravljeno samo da bi se sačuvala vlast do nakon lokalnih izbora.

“Mi se svi osjećamo loše”, kazao je.

14:43 – Nakon stanke prvi je riječ dobio Mostov zastupnik Miro Bulj, govorio je kako, iako je bio u Vladi, nije podržavao sve HDZ-ove prijedloge. Rekao je da nije glasao za proračun, niti za poreznu reformu. Ivan Pernar je rekao da je sretan što se Bulj i formalno pridružio oporbi.

14:30 – Zastupnik Mišić se počeo derati na one koji ga prozivaju da je kupljen i tvrditi da oni nikad nisu pokrenuli tvrtku, nakon čega je Bauk zatražio stanku dok se strasti malo ne smire. Stanka u trajanju od 10 minuta je odobrena.

Glasnović prijetio Marasu, nazvao ga ‘degenerikom’

14:23 – Gordan Maras je rekao da je ovo vrijeme razotkrivanja:

– Glasnović je jučer otišao, a danas se vratio. Bruna Esih, koja je jučer bio protiv opoziva Marića, danas nije za izbor Jandrokovića na čelo Sabora nakon što je vidjela kako su njezini birači jučer reagirali – rekao je Maras i dodao da nema parlamentarne većine.

Nakon toga su Maras i Glanović počeli vikati jedan na drugoga:

– Izbacite ga van! Prijeti mi i govori mi da sam degenerik i da serem – počeo se derati Maras na Reinera.

Reiner upozorio Pernara da Sauchu ne naziva budalom, a HDZ mafijom

14:15 – “Gospodine Saucha, postavlja se pitanje kako ćete glasati za HDZ-ove ministre ili, još gore, hoćete li vi biti jedan od ministara?”, upitao je Ivan Pernar Sauchu.

“Ista ruka koja vas je vodila u Remetinec vam sad gura ruku da glasate za njih. To je, gospodine Saucha, najmanje u vašem interesu. Oni vas ne trebaju, Vi ste za njih korisna budala, kako je rekao kolega Glasnović. Oni vas iskorištavaju”, rekao je Pernar na što ga je Reiner upozorio da Sauchu ne naziva budalom. Pernar je kasnije nastavio uspoređivati HDZ s mafijom na što je opet upozoren od strane Reinera.

14:03 – Arsen Bauk je pak Gordana Jandrokovića pohvalio kao možda i najboljeg prilikom vođenja sjednica Sabora i čestitao mu na nominaciji.

– No, toliko o Jandrokoviću. Mi smo dobili prijedlog i na njemu se nalazi 76 imena. Od toga 72 imena koji su bili dio bivše parlamentarne većine, bez zastupnice Brune Esih, te imena 4 kolega koji nisu bili dio parlamentarne većine – rekao je Bauk i pitao svakog od njih jesu li dio većine koja podržava Vladu ili su to samo tehnički.

– Imate mi pravo odgovoriti. Ili nećete? Je li vas sram možda? Ako vas je sram, ja ću shvatit, i mene bi bilo na vašem mjestu”, vikao je Bauk na četvorku koju je prozvao. Bauk je dodao da će klub zastupnika SDP-a glasati protiv Gordana Jandrokovića.

13:59-  Zastupnici su glasovali za razrješenje Bože Petrova s 103 glasa za, 4 suzdržana, 1 protiv.

13:45 – Branko Bačić je Grmoji odgovorio da će predsjednik Vlade predložiti ministre kad on to želi, a ne kada to želi Grmoja.

Nakon nešto dužeg izlaganja Bačića, za govornicu je došao Branimir Bunjac:

– Na koji je način nastala ova većina? Što vas povezuje? Ovi ljudi su proteklih 7 mjeseci bila kontra vas da bi vam se odjednom približili. Ovo je kupnja i trgovina – što bi ste vi rekli da gospodin Reiner prijeđe u klub Živog zida – rekao je Bunjac.

– Vaša je većina jadna i sramotna. Mogli ste izaći na izbore, a ovako ste zgrozili javnost!  – kazao je Bunjac.

Bačić je prigovorio Reineru da je trebao opomenuti Bunjca dok je HDZ optužio za kupovinu glasova.

13:38 – Ivan Vrdoljak je kazao kako poziva SDP i Most da potpišu SDP-ovu inicijativu za smjenu Vlade.

“Pričekajte gospodine Reiner da se Petrov vrati od predsjednice. Prošli je put ušao s Milanovićem, a izašao s Karamarkom”, kazao je Vrdoljak

13:30 – “Trčao sam jer mi predsjedavajući oduzima riječ”, kazao je zadihani Grmoja nakon stanke u Saboru, na što ga je Reiner pozvao da bude tolerantan.

“Budući da je skupljeno 76 potpisa za izbor novog predsjednika sabora, jasno je da imamo većinu uSaboru, a kad je već imamo, stav kluba Mosta je da premijer predstavi nove ministre da na pauzu ne odemo s krnjom Vladom bez 4 ministra”, kazao je potom Nikola Grmoja.

Grmoji zastupnici dobacuju jer je spominjao potpisnike zahtjeva za imenovanjem Jandrokovića, a Reiner ih smiruje i pozivaju da mu dopuste da završi govor.

“Kolega Lacković, zašto ste nervozni kad ste podržali saborsku većinu”, govori Grmoja, piše N1.

Saucha objasnio zašto podržava Jandrokovića kao novoga predsjednika Sabora

13:17 – Željko Reiner je odredio stanku u trajanju od 10 minuta. U Saboru je i Tomislac Saucha, koji je jučer tvrdio da je u vrlo teškom fizičkom i psihičkom stanju.

13:15  – HDZ je saborskom Odboru za Ustav, poslovnik i politički sustav dostavio popis od 76 potpisa zastupnika za imenovanje novoga predsjednika Sabora. Grmoja je u ime Mosta tražio stanku u Saboru, zajedno s Klubom zastupnika Promijenimo Hrvatsku. Pauzu od 15 minuta zatražio je i Milorad Pupovac, a pridružio se i SDP, klub HNS-a i HSU-a i Branimir Bunjac.

Grmoja reagirao na vijest o 76 HDZ-ovih potpisa: To nije većina! Neka Plenković imenuje ministre, nedopustivo je da državni tajnici vladaju državom

13:13 – U saboru postoji kvorum, Reiner je utvrdio da je došlo 77 prisutnih zastupnika, što znači da se mnogi nisu “evidentirali”, iako su u sabornici.

13:11 – Tomislav Saucha došao je u Sabor, počinje sjednica.

Izaberu li zastupnici Jandrokovića za predsjednika Sabora, sjednica će DANAS biti zaključena, a nova će biti sazvana tek nakon lokalnih izbora, od 7. lipnja nadalje.

To bi Plenkoviću dalo mjesec dana da izabere i predloži nova četiri ministra koji će zamijeniti one iz redova Mosta, piše N1.

12:20 – Branko Bačić, šef kluba zastupnika HDZ-a,  potvrdio  je da je HDZ predložio izbor predsjednika Sabora sa 76 potpisa zatupnika.

Njihov kandidat je Gordan Jandrković.

Bačić je spomenuo tko im je sve dao potpise, a među njima su i Marin Škibola, Ivica Mišić, Željko Glasnović i, naravno, Tomislav Saucha.

12:12 – Sjednica Odbora za Ustav i poslovnik ipak će biti otvorena za javnost, novinari su ponovno pozvani u prostoriju.

12:05 Odbor za Ustav i poslovnik nastavio je s radom, ali iza zatvorenih vrata. Zastupnik Živog zida Ivan Pernar je htio ući u prostoriju u kojoj se odvija sjednica i prenositi ju uživo na Facebooku, ali nisu mu dozvolili.

11:05 – Prihvaćen je prijedlog Milorada Pupovca i sjednica Odbora bit će nastavljena bez prisustva medija. Novinari su napustili prostoriju, a sjednica se nastavlja bez njih.

11:04 –  “Najradije bih da se ovo pitanje uredi izmjenom poslovnika Sabora. To bi bilo najbolje. U jednom poslovniku stoji da ako predsjednik podnese ostavku, dobno najstariji zastupnik saziva sjednicu na kojoj se novi predsjednik bira apsolutnom većinom”, rekao je šef Odbora Podolnjak, nakon čega je prihvatio prijedlog Milorada Pupovca i odlučio izbaciti novinare sa sjednice.

11:02  – “Ovo se ne može razvijati u nedogled. Mi kao sabor smo odgovorni za političku stabilnost Hrvatske. Moramo raspraviti prijedlog kolege Grbina u kojem vidim i prednosti i zamjerke. Po njemu svaki budući potpredsjdnik Sabora ne bi mogao ništa staviti na dnevni red. Zato predlažem da ga raspravimo in camera (zatvoreno, bez javnosti”, rekao je Pupovac.

11:00 – “Ovo nije upravni postupak ni parnični postupak, ovo je postavljanje pitanje da li političko tijelo, sabor, može funkcionirati i da li u njemu postoji većina za donošenje odluka. To nije pravno pitanje, ali ima pravne posljedice. Vi to pitanje možete riješiti već danas, na način da sukladno poslovniku Sabora, kao što je to jučer istaknuo Plenković, predložite predsjednika sabora. Predložite to i izaberimo ga sada, mi s tim nemamo problema. Naš cilj nije opstrukcija, nego da vas natjeramo da napravite ono što očito ne želite činiti”, rekao je SDP-ov Peđa Grbin.

10:55 – “Glasanje 75:75 nije znak da vlada nema većinu, ali izaziva veliku sumnju. Zahtijevam da se ta većina što prije utvrdi. Kod Barišića Most nije bio izašao iz koalicije, a jučer jest. Situacija zahtijeva da se ljudi skupe i da se pokušamo izvući iz ove situacije. Ovo zahtijeva provjeru”, odgovorila je Pusić na opaske HDZ-va Branka Bačića.

10:50 –  “Podržavam inicijativu kolege Pupovca da prijedlog kolege Grbina raspravimo nakon stanke i da mozemo slobodnije komunicirati. Neprikladno je da predsjednik Odbora tvrdi da je Sabor dekonstituiran.

Ostavka predsjednika Sabora nije dana zbog nekih moralnih razloga nego je na nju primoran jer je protiv sebe imao apsolutnu vecinu. Mi uporno nasjedamo na tezu da nema većine. Jučer je bila obaveza manjine da ima većinu i u tome nije uspjela. Prošle godine Sabor tri tjedna nije mogao uspostaviti kvorum i tada nije dovedena u pitanje većina.

Da li postoji većina ili ne, to ćemo utvrditi kad premijer predloži nove ministre, tada ćemo odlučivat ima li ili nema većine u Saboru. Ja se slažem da to ne može trajati dugo i to je ono što nitko u HDZ-u, a vjerujem ni u Saboru, ne može prihvatiti neko nerazumno vrijeme ili otezanje. Na prvoj idućoj sjednici Sabora premijer bi trebao predložiti nova četiri ministra. Možemo se založiti da ta sjednica Sabora bude što prije, a do tada nema ustavne krize i nema krize vlasti”, rekao je HDZ-ov Branko Bačić.

10:46 –  “SDP-ov prijedlog ide u praktičnom i dobrom pravcu, da se osigura funkcioniranje parlamenta, a da se ne prejudicira ili ne odgodi na jako dugi rok izbor predsjednika Sabora koji je ne samo nužan, nego bi pokazao i tu famoznu parlamentarnu većinu.

Možda bi se dao naći jedan kompromis u kojem bi se vremenski ograničilo razdoblje u kojem potpredsjednik može voditi Sabor, to je rješenje koje isključuje opasnost da bi mogao pokušati progurati neprimjerene stvari. Ali ako nema parlamentarnu većinu, onda ionako ne može ništa progurati”, rekla je Vesna Pusić.

10:40 – “Sabor nije dekonstituiran, jednom ostavkom se ne ruše temeljne institucije države”, rekla je Vesna Pusić.

10:39 – “Predsjednik Sabora je jučer podnio ostavku i mijenja ga jedan od potpredsjednika, ali njegova ostavka nije potvrđena. Činjenica da je Reiner preuzeo vođenje sjednice naprosto nije sporna. To je prilika u kojoj predsjednik nije prisutan i netko je morao preuzeti. U vrijeme predsjednika Leke odlučeno je da odluke ovog Odbora nisu obvezujuće i meni se to ne dopada, ali takvu odluku je donijela parlamentarna većina. Prijedlog koji je iznio kolega Grbin ima svoju relevantnost i mi o njemu trebamo raspraviti. “, rekao je Milorad Pupovac iz SDSS-a.

10:30 – Nakon Grbina riječ je preuzeo Dražen Bošnjaković iz HDZ-a koji je iznio misšljenje da članak 34, stavak 3, Poslovnika rješava ovu situaciju – dakle, da potpredsjednik Sabora biran iz saborske većine preuzima predsjedanje Saborom.

Bošnjaković je dodao da se ne slaže s Grbinovim prijedlogom i smatra da on nije u skladu s Poslovnikom i Ustavom.

Robert Podolnjak je rekao da se trenutno radi o “bezvlašću” u Saboru koje mora trajati vrlo kratko.

– Skloniji sam mišljenju kolege Bošnjakovića i smatram da nbi najbolje rješenje bila odredba Poslovnika koja regulira ostavku i razrješenje predsjednika kako to reguliraju mnogi poslovnici drugih parlamenata – rekao je Podolnjak.

10:25 – Nakon uvodnog Podolnjakova izlaganja, riječ je dobio potpredsjednik Odbora, SDP-ov Peđa Grbin.

Ne bismo trebali raspravljati o onome što se dogodilo jučer, nego da nastavimo s razgovorom kako riješiti ovu situaciju i spriječiti da se ona ponovi”, rekao je Grbin, dodavši da se ne slaže s Podolnjakom da je Sabor jučer dekonstituiran.

“Uz dužno poštovanje, ništa nije dekonstituirano, samo postoji problem kako će Sabor raditi”, rekao je Grbin.

“Klub SDP-a mišljenja je da potpredsjednik Sabora do izbora novog predsjednika Sabora obavlja tehničke poslove. Dakle, ne bi imao mogućnost mijenjanja dnevnog reda, a samo bi nekim točkama mogao dati prioritet u Saboru. Naš je cilj predložiti rješenja koja će osigurati da Sabor funkcionira koliko god je to moguće, a ako to nije moguće predlažemo da se Sabor raspusti”, rekao je Grbin.

10:13 – Počela je sjednica Odbora, a govori predsjednik Odbora Robert Podlonjak.

– Riječ je o iznimnoj situaciji koja ne može biti trajna, iznosim samo svoj stav, a mislim da je Sabor dekonstituiran kad nema predsjednika. Riječ je o kratkoj situaciji da potpredsjednik zamjenjuje predsjednika prije nego se odabere novi. U poslovnicima mnogih perlamentata to je regulirano tako da se izbor novog predsjednika mora regulirati u čim skorije vrijeme.

Nadalje, nije baš jasno prijemnjuje li se odredba članka 34 Poslovnika Sabora na ovu situaciju, a koja određuje da potpredsjednici zamjenjuju predsjednika Sabora – no, to je predviđeno za situacije kad taj predsjednik Sabora postoji, a sada ga nemamo.

Također, u svim poslovnicima drugih parlamenata koje sam konzultirao za izbor predsjednika je potrebna aspolutna većina, dok je naš Poslovnik predvidio relativnu većinu – rekao je Podlonjak.

10:00 – Na sjednici je jedna točka dnevnog reda, zahtjev za mišljenje o povredi Poslovnika Hrvatskog sabora, koji je podnio SDP-ov Peđa Grbin.

Naveo je odredbe u kojima predsjednika Sabora mijenjaju potpredsjednici. “Kao što znamo, predsjednik Hrvatskog sabora jučer je podnio ostavku i time su se stekli uvjeti da raspravljamo o ovoj temi.

Slobodna Dalmacija

Objava Kraj agonije: Jandrokovića su izabrali za novog šefa Sabora pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Za bivšeg ministra vanjskih poslova glasao je 931 od ukupno 1239 izaslanika Savezne konvencije u Reichstagu u Berlinu. Socijaldemokratski političar funkciju predsjednika preuzet će sredinom ožujka od Joachima Gaucka.

Steinmeier je u govoru nakon izbora ukazao na nesigurnost koja trenutno vlada u svijetu te na važnu ulogu Njemačke kao uzdanice brojnim snagama u svijetu koje se bore za demokraciju. Građani žive u nesigurnosti, svijet je izišao iz svog kolosijeka. Ja osjećam brige građana i shvaćam ih ozbiljno. Njemačka građanima u svijetu koji se bore za demokraciju daje hrabrosti, to sam doživio u funkciji ministra vanjskih poslova. Njemačka je sidro nade za mnoge u svijetu, rekao je Steinmeier, 12. njemački predsjednik.

Mi ne živimo u svijetu blaženih. I na nas ovdje u Njemačkoj utječu svjetske krize. Ali mi smo ti koji imamo pravo na optimizam, zaključio je Steinmeier koji je bio predsjednički kandidat velike koalicije CDU/CSU i socijaldemokrata.

Prije glasovanja, predsjednik Bundestaga Norbert Lammert (Kršćansko-demokratska unija CDU) uputio je izravnu kritiku na račun novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa. Tko se zalaže za izolaciju umjesto otvorenosti prema svijetu, tko se doslovno ograđuje zidom i tko slogane poput  ‘Mi na prvom mjestu’ proglašava svojim programom, taj se ne smije čuditi ako se i drugi počnu prema njemu ponašati na isti način, sa svim mogućim posljedicama po međunarodne odnose, rekao je Lammert.

Njemačkog predsjednika bira Savezna skupština, ustavno tijelo sastavljeno od zastupnika oba parlamentarna doma, Bundestaga i Bundesrata te osoba iz javnog života koje u skupštinu biraju savezne pokrajine.

Savezna skupština odlučivala je između petorice kandidata. Osim Steinmeiera, za predsjednika su se kandidirali sociolog Christoph Butterwegge kao kandidat stranke Ljevice, Albrecht Glaser kao kandidat Alternative za Njemačku, sudac Alexander Hold kojeg je preložila skupina slobodnih birača te Engelbert Sonnebron, kandidat anarhističke stranke Stranka.

Mandat predsjednika Njemačke traje pet godina. Iako je po ustavu prva politička funkcija u zemlji, dužnosti njemačkog predsjednika su uglavnom protokolarne prirode i prvenstveno povezane s predstavljanjem Njemačke  u svijetu.

Objava Steinmeier – novi njemački predsjednik pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Sve će to skupa stajati oko 200 milijuna dolara. Očekuje se da će na inauguraciji biti između 700 i 900 tisuća ljudi, dvostruko manje nego što ih je bilo na prvoj Obaminoj, ali i mnogo više nego na prvoj Georgea W. Busha nakon prijepornih izbora 2000.

Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump ulazi u Bijelu kuću praćen brojnim skandalima, suočen s povijesno niskim rejtingom, sukobom s vlastitim obavještajnim službama i medijima, polariziranim američkim društvom i svijetom prepunim kriza raznih vrsta. Među brojnim izazovima s kojima se suočava najhitniji je onaj kojim bi sukobe trebao svesti na razumnu mjeru. Posljednjih se tjedana sukobio s američkom obavještajnom zajednicom, nekim istaknutim demokratima, većinom medija i s dijelom europskih čelnika koji su mu zamjerili zbog izjava o lošem stanju u EU-u i zastarjelom NATO-u.

Prema posljednjoj anketi Galllupa, samo 40 posto Amerikanaca o Trumpu ima pozitivnoo mišljenje, što ga čini daleko najnepopularnijim izabranim predsjednikom u povijesti. Čak je dva puta manje popularan od Baracka Obame u siječnju 2009. i manje popularan od Jimmyja Cartera, Ronalda Reagana, Georgea H. W. Busha, Billa Clintona i Georgea W. Busha kada su preuzimali dužnost. On tvrdi da su ankete namještene. Uz tako uskovitlane emocije Trump bi mogao biti prvi predsjednik koji ulazi u Bijelu kuću prisljen na defanzivno ponašanje.

Nastojeći pronaći ljude koji će mu pomoći voditi zemlju, Trump se okrenuo skupini različitih protagonista, članovima obitelji, generalima, milijarderima i etabliranim republikancima od kojih malo tko ima iskustvo rada u Bijeloj kući. Različite opcije koje će se naći okupljene unutar Bijele kuće mogle bi biti konstruktivne, ali bi također mogle izazvati rovovske bitke za utjecaj i potaknuti ozbiljne podjele.

Trump će, poput Obame, preuzeti Ured u vrijeme kada suparničke regionalne sile postaju sve snažnije. U Rusiji Vladimir Putin agresivno nastoji redefinirati uvjete završetka hladnog rata. Njegova nastojanja da obnovi utjecaj Moskve u Siriji već je sputao Obaminu administraciju. Isti takvi potezi u Afganistanu, Libiji i istočnoj Europi mogli bi stvoriti velike probleme Trumpovoj nakani zatopljenja odnosa s Rusijom.

U međuvremenu je izabrani američki predsjednik zauzeo ratobornije stajalište prema Kini koja s druge strane sve više dobiva na samopouzdanju kada je riječ o pozicioniranju u svijetu. Trumpovo stajalište i ambicije Xi Jinpinga mogli bi dovesti do brojnih nesuglasica vezanih uz Tajvan, postojeće valutne stope ili plovidbu Južnim kineskom morem, koje bi mogle dosegnuti točku usijanja.

Malo je tko, međutim, toliko uznemiren Trumpovim izborom koliko su to tradicionalni američki saveznici. Trump je NATO i obveze koje je Washington ugovorom preuzeo vezano uz zaštitu saveznika u Aziji nazvao – zastarjelim. “Trump će radije zauzeti stajalište da SAD ne treba braniti druge nacije, a bude li to radio on, želi da za to bude plaćen što je više moguće”, kaže Thomas Wright iz instituta Brookings.

Objava Donald Trump danas postaje 45. američki predsjednik pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Van der Bellen je osvojio 2.472.892 glasova, a Hofer 2.124.661, odnosno 348.231 manje u odnosu na pobjednika Van der Bellena, prenosi N1. Postotak izlaznosti na predsjedničkim izborima bio je 74,2 %.

Van der Bellen, koji je bivši vođa stranke Zelenih, 26. siječnja 2017. godine položit će zakletvu i tako stupiti na dužnost predsjednika Austrije, koju će obnašati sljedećih šest godina. Nakon što promijeni adresu i prijeđe u palaču Hofburg, Van der Bellen će mjesečno zarađivati 24.000 eura.

Austrijski magazin “Heute” danas je objavio zanimljivu fotografiju na kojoj je prikazan novoizabrani predsjednik Austrije kako ide na posao.

Ovo ni prema čemu ne bi bila vijest, ali činjenica da predsjednik jedne od najuređenijih zemalja na svijetu, države s boljim socijalno-političkim uređenjem nego što ga imaju Njemačka i Švedska, na posao ide pješke, bez skupocjenih automobila i odijela rijetko koga ostavlja ravnodušnim.

Na fotografiji se može primijetiti da Van der Bellen nije ni odjeven bolje od ostalih Austrijanaca niti se prema bilo čemu može primijetiti da je vođa države.

Fotografija dodatno dobiva na zanimljivosti kada se sjetimo da tročlano Predsjedništvo BiH godišnje izdvaja stotine tisuća KM na kupovinu i održavanje službenih automobila.

Zaista je bespotrebno uspoređivati standarde i prilike u kojima žive građani BiH i Austrije, te se treba zamisliti nad ovom fotografijom.

Poredbe radi, novi službeni automobil člana Predsjedništva BiH iz reda srpskoga naroda Mladena Ivanića plaćen je 200.000 KM.

(www.jabuka.tv)

Objava Pogledajte kako na posao ide predsjednik Austrije pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Da nimalo ne nalikuje političarima na koje smo navikli, bivši je prvi čovjek Irana dokazao i za svog mandata.

Dok je bio predsjednik Irana, Mahmud Ahmadinejad na posao je išao autobusom, a njegova supuga radila je kao čistačica u medresi.

Političku karijeru je počeo 2003. godine kada je izabran za gradonačelnika Teherana, da bi iranski predsjednik postao dvije godine kasnije.

Na toj funkciji se zadržao do 2013.

Njegova administracija se odmah isprofilirala kao mnogo konzervativnija i u vanjskoj politici radikalnija od njegovog umjerenog i reformatorskog prethodnika Mohameda Hatamija, što je zapadnim, posebno američkim, to veoma smetalo.

Ostao je zapamćen po nekoliko svojih istupa i detalja tijekom svoje političke karijere.

1. Američka televizija Fox News pitala je iranskog predsjednika Mahmuda Ahmadinejada: “Kada ujutro pogledate u ogledalo, što kažete sebi?” On je odgovorio: “U ogledalu vidim čovjeka i kažem mu:” Zapamti, ti nisi ništa više do običan sluga “.

2. Kada je prvi put ušao u predsjednički kabinet, Ahmadinejad je začudio mnoge time što je skupe iranske (perzijske) tepihe dao kao prilog jednoj od teheranskih džamija, zamijenivši ih običnim, jeftinim tepisima.

3. Kada je postao predsjednik, podnio je izvještaj o svojoj imovini: automobil Pežo 504 ‘77. godište i mala stara kuća u jednom od najsiromašnijih dijelova Teherana, naslijeđen od oca prije 40 godina.

4. Jedna od stvari koje su zapanjile administrativno osoblje bila je torba s kojom je predsjednik dolazio svaki dan. U njoj se nalazio njegov doručak, koji mu je pripremala žena: nekoliko sendviča ili kruh s maslinovim uljem i sir.

5. Često pomaže čistačima ulica u dijelovima grada gdje živi i radi.

6. Kada odsjeda u hotelu, traži da njegova soba ne bude s velikim krevetom, zato što ne voli  spavati na krevetu, nego na podu, na madracu ispod deke.

7. Tokom njegovog mandata, svaki novi ministar je morao potpisati dokument s više točaka, između ostalog da će ostati siromašan i da će njegovi računi i računi njegovih rođaka biti provjeravani.

8. On čak nije primao ni predsjedničku plaću, što objašnjava time da čitavo bogatstvo treba  pripadati naciji, a on ga štiti.

9. Živi od plaće univerzitetskog profesora i odmara se na svom imanju gdje najčešće čuva ovce.

Objava Bivši predsjednik Irana čuva ovce pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.