Takvu promjenu režima zbog situacije sa zarazom koronavirusom potvrdili su za vecernji.hr i u hrvatskom MUP-u i Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, odakle napominju da se mjere, koje bi se mogle ublažiti 1. lipnja, odnose na sve građane EU i da su uvedene zbog strogih epidemioloških mjera koje ionako ograničavanju ulazak stranaca. S druge strane, državljani BiH u Hrvatsku mogu putovati bez posebnih ograničenja, što vrijedi i za građane EU.

Austrija: Ne idite u Hrvatsku

Režim na granicama Hrvatske gotovo je potpuno liberaliziran, i njega su do sada najviše iskoristili Slovenci. Prema podacima MUP-a, u Hrvatsku je od 9. do 17 svibnja do 18 sati ušlo 14.200 tisuća stranih, a iz Hrvatske je preko slovenske granice prešlo više od 36 tisuća hrvatskih državljana. Tijekom vikenda, od 15. do 17. svibnja u podne, na graničnim prijelazima PU istarske evidentirana su 4962 strana državljana, od čega je bilo 4438 Slovenaca.

Sveukupno je u tom periodu u Hrvatsku ušlo 6333 putnika, kažu iz MUP-a. Osim u Sloveniji, koja je s Hrvatskom bilateralno dogovorila režim pa se u tu državu može otići vidjeti obitelj ili, primjerice, kupiti gume za automobile, što su neki učinili posljednjih dana, u drugim državama još su na snazi stroge mjere za hrvatske državljane. Austrija tako od hrvatskih građana zasad još traži negativan PCR test za zarazu koronavirusom kako bi im dopustili ulaz.

S druge strane, Austrija aktivno odgovara svoje građane od putovanja u Hrvatsku, ističući da putuju na svoju odgovornost i podsjećajući ih na obaveznu 14-dnevnu samoizolaciju ili test na koronavirus po povratku u domovinu,  Pod nadnaslovom “Ministar vanjskih poslova upozorava” i naslovom “Hrvatska – odmor trenutačno na vlastitu odgovornost”, austrijski dnevni list Kronen Zeitung piše kako šef austrijske diplomacije Alexander Schallenberg upozorava austrijske državljane da je još uvijek na snazi službena preporuka austrijske Vlade o izbjegavanju putovanja u inozemstvo, pa tako i u Hrvatsku, te da je odmor u Hrvatskoj trenutačno na vlastitu odgovornost.

Mentalitet kao na sjeveru

List prenosi izjavu glasnogovornika austrijskog Ministarstva vanjskih poslova Petera Guschelbauera: „Mi odvraćamo od odmora u Hrvatskoj, naša je službena preporuka za izbjegavanje putovanja u Hrvatsku, unatoč njezina otvaranja granica, i dalje je na snazi. Stoga svi koji se vraćaju s odmora iz inozemstva natrag  u zemlju moraju u 14-dnevnu karantenu, osim ako imaju negativan test na koronavirus, ne stariji od četiri dana.“

List posebno ističe kako je Hrvatska Austrijancima jedna od „najomiljenijih“ turističkih destinacija za odmor. O gospodarskim interesima i turističkom otvaranju govorio je hrvatski premijer Andrej Plenković u intervjuu njemačkom listu Die Welt, ističući kako su domaći hoteli, apartmani i plaže dobro pripremljeni te kako je “impresioniran jer je hrvatski mentalitet zapravo mediteranski, no tijekom pandemije smo se više ponašali kao sjeverni Europljani”, ističući i dugu tradiciju javnog zdravstva. Na tvrdnju novinara kako Hrvatska bolje kontrolira COVID-19 od mnogih drugih te jesu li ovakvi postupci rizik da se virus ponovno uveze, hrvatski premijer je kazao: Moramo se pouzdati da će se turisti ponašati odgovorno, ali potrebni su nam i odgovorni domaćini. Testirat ćemo ljude sa simptomima i pratiti razvoj stanja.

Dnevnik.ba

Objava Nova odluka: I hrvatski državljani s dvojnim državljanstvom za ulazak u BiH trebaju putovnicu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Oni će do hrvatskog državljanstva ubuduće moći i bez poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, hrvatske kulture i društvenog uređenja Republike Hrvatske. Prošireno je i generacijsko ograničenje za stjecanje hrvatskog državljanstva potomaka iseljenika u ravnoj liniji. Oni su državljanstvo do sada mogli stjecati do trećeg koljena, a ubuduće će to moći neograničeno, piše Večernji list.

No do državljanstva se neće moći pukom tvrdnjom da nam je predak Hrvat. Novi zakon pred neke potomke Hrvata u inozemstvu stavlja prepreke koje će teško moći preskočiti.

Nema vremena za natezanje 

Zakon, naime, propisuje da državljanstvo mogu dobiti oni čiji je barem jedan roditelj u trenutku njihova rođenja imao hrvatsko državljanstvo, kao i oni čija su oba roditelja nedvojbeno Hrvati.

No, ako su djeca iz miješanih brakova, a nijedan im roditelj u trenutku njihova rođenja nije bio hrvatski državljanin, oni će, da bi stekli državljanstvo, morati dokazivati svoju pripadnost hrvatskom narodu.

Primjerice, osoba rođena u Njemačkoj čiji je otac Hrvat, a majka Njemica morat će dokazati da mu je otac doista Hrvat. A to, po zakonu, može učiniti tako da dokaže “ranije deklariranje te pripadnosti u pravnom prometu, pojedinim javnim ispravama, zaštitom prava i promicanjem interesa hrvatskog naroda i aktivnim sudjelovanjem u hrvatskim kulturnim, znanstvenim i sportskim udrugama u inozemstvu”.

Iseljenici koji su nam se javili upozoravaju, međutim, da Njemačka ni u jednom dokumentu ne traži navođenje narodnosti, nego isključivo državljanstva pa je hrvatstvo nemoguće dokazati takvim dokumentima.

S druge strane, u nekim dijelovima Njemačke hrvatsko iseljeništvo nije brojno pa ne postoje ni kulturne ni druge hrvatske ustanove u čiji bi se rad uključili.

Iz Središnjeg ureda za Hrvate izvan Hrvatske umiruju, međutim, iseljenike i upućuju ih da državljanstvo traže na temelju dokaza da se njihov predak u nekom trenutku iselio iz Hrvatske ili iz državne zajednice u kojoj je u tom trenutku bila i Hrvatska, pod uvjetom da se predak doista izjašnjavao kao Hrvat. Ova se mogućnost, dakle, odnosi na sve slučajeve u kojima je moguće pratiti liniju iseljavanja.

Mnogo su kompliciraniji slučajevi onih koji na temelju pretka Hrvata žele hrvatsko državljanstvo, a preci im se nikada zapravo nisu iselili, nego su ostali u, primjerice, BiH ili Srbiji.

Koristio državnu SID banku 

Takvi će ili morati tražiti potvrdu da su ili oni ili njihovi roditelji aktivno sudjelovali u životu hrvatske zajednice na području na kojem žive, ili državljanstvo pokušati dobiti na nekom drugom temelju, ne na temelju hrvatskog podrijetla.

U Ministarstvu unutarnjih poslova i Središnjem uredu objašnjavaju da je državljanstvo elitno pravo koje se ne može dijeliti šakom i kapom te kako su morali ugraditi neke osigurače, pogotovu zato što je hrvatsko državljanstvo mnogima privlačno jer im otvara put u druge članice EU.

“Onaj tko želi hrvatsko državljanstvo morao se negdje nekada identificirati kao pripadnik hrvatskog naroda. Ako ne postoji taj moment, mogao bi bilo tko doći i tražiti hrvatsko državljanstvo”, kažu.

Demograf Stjepan Šterc uvjeren je, međutim, da bi Hrvatska uz depopulaciju s kojom se suočava morala potpuno osloboditi prepreka za stjecanje državljanstva za sve koji na ovaj ili onaj način osjećaju hrvatski identitet, pri čemu, smatra, ne treba previše paziti na tehničke detalje.

“Migracijsku politiku ne može voditi MUP. Nju moraju osmisliti znanstvene institucije. Za dokaz da je netko Hrvat trebalo bi biti dovoljno već svjedočenje supružnika da je u braku s nekim tko se izjašnjava kao Hrvat. Dati državljanstvo tim ljudima, koji su obiteljskim pričama vezani uz hrvatski identitet, puno je bolje nego se prepustiti neselektivnoj migraciji koja nam se događa pritiscima na granicama”, kaže Šterc.

Liberalizacija stipendiranja studenata 

Uz uvjete za stjecanje državljanstva u postupku je i liberalizacija stipendiranja studenata Hrvata iz BiH i dijaspore. Oni su dosad morali vraćati stipendije ako ne uspiju upisati iduću studijsku godinu, iako se to ne traži od studenata koje, primjerice, stipendira Ministarstvo obrazovanja.

Ubuduće se to od njih neće tražiti, a u Središnjem uredu za Hrvate izvan Hrvatske kažu da su stroge odredbe uvedene prije dvije godine, u okviru pokušaja da se usklade kriteriji na državnoj i lokalnoj razini, pri čemu su u Pravilnik uneseni kriteriji po kojima stipendije daju neke jedinice lokalne samouprave.

To se, kažu, pokazalo pogrešnim jer su ti studenti stipendije dobili na temelju uspjeha iz ranije godine, a stroži uvjeti destimulirali su ih da se uopće jave za stipendije.

Riječ je o stipendijama koje se dodjeljuju onima koji studiraju na području BiH i iseljenicima koji se školuju u Hrvatskoj. U prvom slučaju stipendijama se nastoji ojačati obrazovna struktura i osigurati ostanak Hrvata u BiH, a u drugom vezati tješnje iseljenike uz maticu.

Večernji list

Objava Do državljanstva neće moći svi potomci Hrvata izvan Hrvatske pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Prvim kriminalističkim istraživanjima utvrđeno je da je na čelu skupine koja je krivotvorila dokumente za mafijaše Nusret Seferović (49), koji je godinama bio predsjednik Unije Roma Hrvatske. Navodeći samo godišta osumnjičenika, policija je priopćila da je Seferović povezao u zajedničko djelovanje skupinu od 18 hrvatskih državljana starosti između 21 i 64 godine, među kojima su i policajci te državni službenici u policijskim upravama, navodi Hina.

Ta je skupina od 2017. do studenog 2019. na području grada Zagreba, Zagrebačke, Karlovačke, Primorsko-goranske i Istarske županije izrađivala hrvatske isprave na temelju krivotvorenih srpskih isprava s podacima dvojnih hrvatsko-srpskih državljana s fotografijama trećih osoba, za iznos od najmanje 3500 eura po dokumentu. Ravnateljstvo policije dodalo je kako su kupci lažnih dokumenata bili pripadnici srpsko-crnogorskih kriminalnih skupina.

Skupina krivotvoritelja je putem informacijskog sustava MUP-a, pribavljala podatke o pogodnim identitetima hrvatskih državljana na čija bi se imena mogle izraditi hrvatske osobne isprave te su takve podatke osobno dostavljali Seferoviću. On je potom pribavljao krivotvorene srpske putne isprave s podacima hrvatskih državljana i fotografijama mafijaša koji su se tim identitetima koristili kao svojima. Temeljem krivotvorenih dokumenata, mafijaši su podnosili zahtjeve za izdavanje hrvatskih osobnih iskaznica i putovnica.

Uz to, ista skupina krivotvoritelja je izrađivala hrvatske vozačke dozvole na temelju krivotvorenih britanskih vozačkih dozvola po cijeni od najmanje 3500 eura po dozvoli.

Dvoje pripadnika skupine, 31-godišnjak i 23-godišnjakinja su po Seferovićevim uputama pribavljali krivotvorene vozačke dozvole s prethodno dogovorenim i unesenim identifikacijskim podacima za osobe na koje glase te predavali zahtjeve za zamjenu tih vozačkih dozvola za hrvatske vozačke dozvole.

Odobrenje zaprimljenih zahtjeva u nadležnim policijskim upravama nadzirale su 51-godišnja i 59-godišnja službenica, priopćilo je Ravnateljstvo policije dodajući da je skupina organizirala i krijumčarenje ljudi između hrvatske i slovenske granice za najmanje 1400 eura po osobi.

Drugim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je da je 46-godišnji hrvatski državljanin povezao 10 osoba starosti između 29 i 64 godine, od kojih su njih petero hrvatski državljani, dok je jedna osoba srpski državljanin, a njih četiri dvojni državljani Hrvatske i Srbije.

Pripadnici ovog zločinačkog udruženja su protuzakonito prikupljali i obrađivali osobne podatke hrvatskih državljana s prebivalištima na teritoriju Srbije koji do tada nisu ishodili hrvatske osobne dokumente te ih, sukladno prethodnim dogovorima, ustupali drugim osobama.

Među njima su bili i pripadnici organiziranih kriminalnih skupina s područja Srbije i Crne Gore koji su krivotvorene dokumente platili između od 7500 do 15.000 eura po osobi.

Uz to, pribavljali su i krivotvorene srpske putovnice s upisanim ustupljenim osobnim podacima hrvatskih državljana. Na temelju njih su ishodili domovnice i rodne listove u hrvatskim matičnim uredima, nakon čega su dalje podnosili zahtjeve za izdavanje hrvatskih osobnih iskaznica i putovnica.

Policija je priopćila da je zločinačko udruženje ishodilo najmanje 137 hrvatskih osobnih isprava.

Protiv krajnjih korisnika spornih osobnih iskaznica i putovnica ishođenih temeljem krivotvorenih dokumenata ili na prijevaran način, nadležnim državnim odvjetništvima bit će podnesene kaznene prijave po utvrđivanju njihovog pravog identiteta, dok će dokumenti biti oduzeti, odnosno poništeni.

Zbog opsežnosti i složenosti akcije, u kojoj je sudjelovalo 150 policajaca, ustrojen je i poseban stožer, kažu u policiji koja je protiv svih uhićenih podnijela kaznene prijave Uskoku.

Objava Krivotvorili hrvatske dokumenate za srpske i crnogorske kriminalce pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Da bi ušli u Republiku Hrvatsku, građani Bosne i Hercegovine od 2021. godine morat će izvaditi posebnu vizu koja traje 90 dana te popuniti obrazac koji stoji 14 konvertibilnih maraka (oko 60 kuna). Kako je navedeno na službenoj stranici Europskog sustava za odobrenje putovanja (ETIAS), riječ je o posebnoj vrsti odobrenja i nesmetanog boravka na teritoriju Schengena u trajanju od 90 dana, javlja Večernji.ba

https://www.schengenvisainfo.com/etias/

https://www.europarl.europa.eu/news/hr/headlines/security/20180628STO06868/etias-novi-sustav-za-odobrenje-putnika-koji-ne-trebaju-vizu-u-eu-u

Viza prije puta 

Građani Bosne i Hercegovine od početka 2021. godine morat će dobiti vizu prije nego što krenu na put – piše na web-stranici ETIAS-a. 
Europska komisija u svom službenom listu netom je objavila izmjene i dopune viznog sustava kojim je predviđeno da i državljani Bosne i Hercegovine moraju preko interneta ispuniti poseban obrazac. U njemu će odgovoriti na brojna pitanja – ne samo osnovne podatke nego i imaju li veze s terorističkim organizacijama, drogiraju li se, jesu li osuđivani, jesu li se bavili krijumčarenjem ljudi. Također, morat će predočiti i svoju povijest zaposlenja, navesti kamo su ranije putovali u zemlje EU te odgovoriti na određena sigurnosna pitanja. 
Naglašava se da putovnica podnositelja mora vrijediti najmanje tri mjeseca od dana planiranog ulaska u EU. 
Sve će stajati sedam eura, a viza ETIAS-a vrijedit će tri godine. S njom se može u tom razdoblju ulaziti i izlaziti iz EU kad god hoćete. Ostaje ograničenje da jedan dopušteni boravak na teritoriju Schengena ne smije biti dulji od 90 dana. Podnositelju će trebati desetak  minuta da odgovori na sva pitanja ETIAS-a.

Nakon toga se podaci automatski obrađuju i odgovor na zahtjev za vizu treba stići na e-mail najdulje za četiri dana. U ETIAS-u ističu da će 95 posto prijava obraditi u roku od nekoliko minuta i nakon toga na e-mail poslati obavijest o statusu. Očekuju da će skoro svi zahtjevi biti odobreni u tih nekoliko minuta. Rok od četiri dana ostavljen je za rješavanje nekih specifičnih situacija, poput nepotpune ili neprecizne dokumentacije. Ako ni nakon 96 sati nema odgovora, smatra se da je podnositelju odbijen zahtjev za vizu.

Žurna putovanja

Glavni tajnik Europskog pokreta u BiH Haris Plakalo još prošle godine naveo je kako bi čekanje na odgovor nekoliko dana mogao biti problem za stanovnike BiH, pogotovo one koji žive na samoj granici jer je teško predvidjeti razloge žurnog posjeta zemljama Europske unije.

Može se očekivati da će Republika Hrvatska početi s primjenom toga čim postane članica Schengena, Ovaj sustav jednako će se odnositi na 60 država koje imaju potpisane bezvizne režime za svoje građane s Europskom unijom, uključujući SAD, Kanadu, Australiju, ali i Ujedinjeno Kraljevstvo kada se okončaju sve formalnosti oko njihova izlaska iz Europske unije.

Objava Nova pravila za ulazak u Hrvatsku za korisnike BiH putovnica pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Večernji list

Objava U idućih pet dana građani će dobiti putovnice pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Dodik je u izjavi novinarima u Trnu kod Laktaša podsjetio da je riječ o jednoj situaciji koja je eskalirala u momentu kada su neki dužnosnici stare američke administracije vidjeli njegovo ime u okviru svečanosti inauguracije novog američkog predsjednika Donalda Trumpa.

On je rekao da je stara američka administracija nastojala na neki način da spriječi njegov odlazak u SAD, ističući da on nije želio da trguje interesima Republike Srpske.

“Od mene je traženo da odustanem od inicijative u vezi sa Ustavnim sudom BiH, da prestanu aktivnosti u vezi sa donošenjem zakona o Ustavnom sudu BiH i da se ogradim od politike SNSD-a oko našeg dokumenta političke procjene, a što sam ja odbio”, kaže Dodik.

Predsjednik RS-a rekao je da vjeruje da će sadašnji ambasador SAD u BiH vrlo brzo otići iz BiH nakon čega će se stvoriti uvjeti za dobijanje vize za SAD.

Na pitanje da li je razmišao da sa putovnicom Srbije zatraži vizu za SAD, Dodik je rekao da je sigurno da putovnicu BiH neće koristiti u narednom vremenu i da će je se javno odreći, zaključujući da ima putovnicu Srbije koju će koristiti, prenosi N1.

Objava Dodik: Javno ću se odreći BiH putovnice pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

“Također, činjenica je da do navedenog roka nije moguće sprovesti tendersku proceduru, ali nadležne institucije će poduzeti sve raspoložive mjere da nadiđu ovu situaciju”, rekao je Nesimi.

On je istakao da je ova situacija proizvod težnje ranijeg menadžmenta, gdje je zbog postizanja visokih sigurnosnih standarda zanemarena mogućnost nastanka ovakvih situacija, jer postojeći način izrade putnih isprava u BiH ne podrazumijeva zalihe dokumenata.

“Ovakve situacije se mogu spriječiti tako što će se otvoriti konkurentnost i mogućnost izbora između više ponuđača”, kazao je Nesimi.

Kako kaže, s obzirom na to da je riječ o općem interesu on očekuje da će se iznaći najbolje rješenje kojim će se nadići ova situacija, a uključeni su IDDEEA, Ministarstvo civilnih poslova i Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.

Podsjećamo, IDDEEA je 8. novembra prošle godine morala poništiti i drugi tender, jer je Ured za razmatranje žalbi prihvatio žalbu na tendersku dokumentaciju francuske kompanije Gemalto.

Trenutno se radi na raspisivanju trećeg tendera koji nije moguće sprovesti do 21. ožujka 2017. godine jer se sva dokumentacija mora prilagoditi odluci Ureda za razmatranje žalbi, što podrazumijeva i izmjenu Pravilnika o izgledu i sadržaju putnih isprava, a sve s ciljem povećanja transparentnosti prilikom odabira izvođača.

Ovaj Pravilnik trebalo bi u narednih 10-15 dana izmijeniti Ministarstvo civilnih poslova BiH, međutim, problem nastaje zbog činjenice da čak i ako bi danas bio raspisan novi tender firma koja bi dobila posao ne bi počela isporučivati nove knjižice prije septembra 2017. godine.
Klix.ba

Objava Građani BiH od 21. ožujka ove godine neće moći izvaditi putovnice pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava ŠOKANTAN PREOKRET: Javio se osumnjičeni za napad u Istanbulu, tvrdi da je nevin! pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Naravno, riječ je o brakovima iz koristi, a ne iz ljubavi, a pritom, kako piše Slobodna Dalmacija, hrvatskim samcima nude i po 10.000 eura za potpisivanje bračnih dokumenata.

Nije važno kakav je, samo neka ima putovnicu

“Ima li neki muškarac da oženi djevojku iz Srbije zbog papira uz novčanu naknadu? Eto, ona je spremna platiti, ja sam javio. Kontaktirajte me da vas spojim i, eto, to je to… Javite se u inbox. Mladoženja koji pristane na ovu ponudu automatski dobiva posao u Njemačkoj jer on mora biti ovdje”, glasi jedan od oglasa koji se može naći na društvenim mrežama a kojim djevojka iz Srbije traži način da ode živjeti i raditi u Njemačku.

Razlog leži u tome što se hrvatski građani mogu slobodno zaposliti u zemljama EU-a bez posebnih odobrenja ili radnih dozvola, izuzev u onima koje su zadržale ograničenja. Znajući to, mnoge Srbijanke, Bosanke, Makedonke i druge spremne su platiti za mladoženju ne mareći kakav je i kako izgleda nego samo da ima pravu putovnicu.

Sve je dobro dok se ‘muž’ ne zaljubi u drugu

Korist, dakako, uživa i sam mladoženja jer da bi brak imao smisao i on treba otići u Njemačku na radno mjesto koje će mu osigurati novopečena mlada. Po njegovu dolasku u Njemačku i zapošljavanju, ubrzo ga slijedi supruga koja bez problema dobiva dozvolu boravka kao bračna družica državljanina zemlje koja je članica EU-a. Tako djevojka nema problema s ostankom u Njemačkoj te može sebi naći posao, piše Slobodna Dalmacija donoseći priču Ene iz Karaule kraj Travnika koja je novopečenom suprugu, Hrvatu, prema dogovoru prethodno našla posao u jednom restoranu u Njemačkoj.

“On radi kao pomoćni kuhar u restoranu čiji je vlasnik Turčin. Bolje mu je nego u Hrvatskoj gdje je radio kao fizički radnik na gradilištu. Ja sam otišla za njim i zaposlila sam se u svojoj struci kao frizerka. Svatko živi u svom stanu, ali ja sam kod njega ostavila dosta svoje odjeće, obuće, higijenskih potrepština, fotografija za slučaj da dođe kontrola. Dođem do njega dva-tri puta tjedno u stan da me vide susjedi, a svratim mu i do posla. Njemu nije bilo teško otići iz Hrvatske jer je pobjegao od nesretne ljubavi, a ja sam jedva dočekala otići iz svog sela u kojem imamo jedan semafor. Odmah sam mu dala tri tisuće eura, a ostatak od još tri tisuće mu isplaćujem mjesečno. Ako se zaljubim u Nijemca koji će i mene htjeti, udat ću se za njega. Ako ne, čekat ću dok ne riješim svoj status dugotrajnim boravkom i radom. Sve je dobro dok se moj muž ne zaljubi”, kaže ona.

Gay iz Srbije našao ženu u Hrvatskoj

Jeftiniji, jednostavniji, ali i dugotrajniji postupak je da mladenke dođu u Hrvatsku i žive ovdje do dobivanja državljanstva. Ako njihovi mladoženje ne žele ići van, spremne su živjeti i raditi u Hrvatskoj dok i same ne dobiju naše državljanstvo i putovnicu.

No, ne traže takve ‘bračne partnere’ u Hrvatskoj samo žene izvan EU-a. Na tržištu je dosta i muških ponuđača, a jedan od njih je odavno u jednom našem primorskom mjestu, piše Slobodna Dalmacija.

“Umjetnik sam i nisam imao budućnosti u mom srpskom mjestašcu s pet tisuća stanovnika. Roditelji i sestra su mi pomogli i skupili četiri tisuće eura te sam preko upućenih osoba potražio pogodnu ženu u Hrvatskoj. Ona je udovica, starija od mene, ali bez djece. Zaista živimo zajedno, ali nismo konzumirali brak. Jedan od razloga je i što sam ja gay, što sam joj rekao odmah prilikom upoznavanja i dogovora, a to je i drugi važan razlog zašto sam otišao iz Srbije. Plaćam joj mjesečno najam sobe u stanu i tako smo izbjegli probleme s kontrolama. Njoj ne smeta da odem gdje želim kada dobijem hrvatsko državljanstvo jer se ne misli više udavati te me neće tražiti zbog rastave, a svoj stan je ionako ugovorom o doživotnom uzdržavanju ostavila nećakinji te nemam šanse da joj ga otimam kao nasljednik”, kaže on.

Objava BRAKOVI ZA 10.000 EURA: Srpkinje i Bosanke ‘kupuju’ muževe u Hrvatskoj da se domognu EU pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

“Čovjek i žena s mađarskim državljanstvom nude brak u zamjenu za novčanu naknadu”. “Potrebna žena iz Švicarske, za fiktivni brak. Svaki dogovor je moguć”. “Tražim normalnu djevojku iz Mađarske za brak, čisto fiktivno zbog dobijanja papira. Neka se jave samo ozbiljne i normalne. Imam završen fakultet i nikada nisam bio u sukobu sa zakonom”.

Ovo su samo neke od ponuda koje se mogu naći online, a preko kojih državljani Srbije traže svoju sreću van svoje zemlje.

Među njima prednjače za sklapanje fiktivnih brakova s mađarskim državljanima.

– Dosta ljudi želi mađarsko državljanstvo kako bi u državama EU mogli  raditi nesmetano. Neki od njih rade za inozemne firme, pa često putuju, a poslodavci traže da posjeduju putovnice EU – kaže N. M.

Među onima koji su se na ovaj potez odlučili je i Beograđnin Vladimir S. koji je “sreću“ pronašao u braku s Hrvaticom.

– Upoznao sam je preko interneta i vrlo lako smo se dogovorili. Poslije nekoliko mjeseci održavanja fiktivne veze preko interneta, vjenčali smo se u Hrvatskoj. Sad sam prijavljen u njenom stanu iako i dalje živim u Beogradu, a nadam se da ću uskoro imati u rukama putovnicu EU, priča Vladimir za portal 24. sata.rs.

Prema riječima Marije K. koja u živi u Njemačkoj, posljednjih godina joj se sve više ljudi obraća za pomoć kako bi se dočepali papira iz EU.

– Nekoliko prijatelja me je zamolilo da im pomognem da dođu u Njemačku, jer nakon završenog fakulteta godinama ne mogu da se zaposle u Novom Sadu. Imam prijatelje i u drugim državama koji su se iz Jugoslavije odselili početkom devedesetih godina i kažu da je kod njih ista situacija. Nitko nije gadljiv na novac. Iz tog razloga inozemni državljani pristaju na sklapanje fiktivnih brakova za određenu naknadu. Toga je uvijek bilo, ali u posljednjih pet godina je u porastu – objašnjava ona.

Novosađani u većini slučajeva stupaju u kontakt sa strancima posredstvom državljana Srbije koji žive u Europskoj uniji, ili se povezuju putem internet portala za upoznavanje.

Brak u Mađarskoj košta 3.000 eura, u Austriji košta 5.000, a u Kanadi, Engleskoj i Njemačkoj 6.000 eura. Donedavno  je brak u Njemačkoj koštao 5.000 ali je zbog povećanog interesa ta cijena povećana.

fokus.ba

Objava Cjenik lažnih brakova za papire u zemljama EU pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.