Po podacima Porezne uprave, za period cijelog ožujka imali smo 8.663 ljudi koji su ostali bez posla i prijavili se na biro. Samo u prvom tjednu travnja čak 11.754 ljudi je prijavljeno na biro. U iduće tri tjedna travnja, Federacija je gubila tjedno po pet tisuća radnih mjesta, što je i dalje bio radikalan trend gubitka radnih mjesta.

Međutim, u tjednu na kraju travnja i početku svibnja (29. 4. – 5. 5.), kada smo usvojili Antikorona zakon, taj broj je pao na 2.794, što je četiri puta manje nego u prvom tjednu travnja, i duplo manje nego u ostalim tjednima travnja. Taj broj svjedoči da je Federacija ublažila i usporila radikalni trend gubitka radnih mjesta.

Antikorona zakon i druge mjere dale su ipak osjećaj sigurnosti poslodavcima, jer dotad je sve bilo u neizvjesnosti. U tjednima koje su pred nama, očekujemo da se tjedni gubici radnih mjesta još više smanjuju, sve dok se u konačnici trend skroz ne zaustavi, ističe Novalić.

Dodaje da najrazvijenije i najuređenije države gube milijune radnih mjesta.

Najjače ekonomije gube i do 15% radnih mjesta koja su imala prije pandemije, a nezaposlenost se približava onoj iz vremena Velike depresije. Ovo je kriza koja neće nikoga zaobići. Mi smo u Federaciji izgubili dosad 27 hiljada radnih mjesta, što je 5% od ukupnog broja zaposlenih koje smo imali prije pandemije. Riječ je o velikom gubitku za naše uvjete, jer ionako smo imali veću nezaposlenost od razvijenih država, ali važno je da smo u ovih najkritičnijih mjesec i po dana sačuvali 95% naših radnih mjesta. Po jučerašnjem izvještaju Porezne, Federacija još uvijek ima preko pola milijuna zaposlenih (507.607), navodi premijer.

Pandemija će možda i proći, ali ekonomska kriza neće, te moramo, kaže Novalić, podjednako snažno nastaviti borbu za spas radnih mjesta.

Objava U Federaciji izgubljeno 27 tisuća radnih mjesta, a Novalić se hvali pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Iz APH podjećaju na izjavu federalnog premijera Fadila Novalića koji je kazao da se “mora na sve načine pomoći proizvodnim tvrtkama i njihovim radnicima, jer bez njih nema ni proračuna, ni javnog sektora ni države”, a što potvrđuje koliko je opasno nositi se s ovakvom velikom krizom bez postojanja konkretnih, realnih i zakonom propisanih mjera ekonomske politike.

Ističući kako se poteškoće s kojima se suočavaju gospodarsvenici već negativno odražavaju na pad prihoda zavoda zdravstvenog osiguranja, zbog smanjenja uplata doprinosa, APH zahtijeva od svih razina vlasti, a posebno Vlade FBiH i Vijeće ministara BiH, da se još konkretnijim mjerama od dosadašnjih uključe u zaštitu gospodarskih subjekata, s naglaskom na realni sektor.

“Mjere treba donijeti bez odlaganja najkasnije do 3.travnja 2020. i one trebaju sadržavati sve ono što će pomoći očuvanju tvrtki i poduzeća, a time i radnih mjesta, odnosno koliko je moguće stabilne ekonomske situacije nakon što kriza bude iza nas“, poručuju članovi ove asocijacije.

APH: “Svi moramo podnijeti teret a ne samo realni/privatni sektor”

Asocijacija poduzetnika Hercegovine zahtijeva donošenje zakonskih uredbi kojima se regulira:

1. Plaćanje PDV-a tek po naplaćenoj izdanoj fakturi, počevši od ožujka/marta ove godine,
2. Preuzimanje tereta doprinosa i poreza na dohodak od strane vlasti u razdoblju dok traje stanje nesreće,
3. Sufinanciranje u visini minimalnih plaća zaposlenika koji budu spriječeni raditi svoj posao iz razloga koji su direktno izazvani mjerama za sprječavanje širenja pandemije,
4. Odgoda plaćanja akontacije poreza na dobit do kraja stanja nesreće.

“Ukoliko se ne donesu ove mjere do 3. travnja 2020. ili ne prihvate zakonodavne smjernice, naša je procjena da ćemo zaključno sa 31. svibnja 2020. imati najmanje 150.000 dodatnih nezaposlenih u evidenciji službi za zapošljavanje. Iz svakodnevne razmjene podataka s našim partnerima iz inozemstva svjesni smo već pristigle ekonomske krize. APH se stoga nudi županijskim, federalnoj i državnoj razini kao partner iz prakse u pripremi otpora nadolazećem ekonomskom cunamiju”, ističe se u njihovom više nego zabrinjavajućem priopćenju za javnost.

Što je nužno uraditi?

“Vlasti također moraju osigurati nesmetane nabavke dezinfekcijskih i drugih zaštitnih sredstava, kako bi se maksimalno zaštitilo zdravlje uposlenika u tvrtkama i poduzećima. Ove, ali i druge mjere koje traže udruženja kao što je APH, kao i Krizni stožer poslodavaca, trebaju biti na snazi sve do 01.07.20, kako u gospodarstvu, tako i društvu u cjelini.

Ujedno želimo ukazati kako krizni stožeri trebaju uzeti u obzir da sve mjere koje se poduzimaju moraju osigurati funkcioniranje proizvodnje i prometa u mjeri koja jamči da neće doći do gospodarskog kolapsa. Ponovno ističemo da teret stanja nesreće i usporavanja gospodarstva ne može i ne smije biti stavljen isključivo na leđa poslodavaca, jer kao što reče premijer Novalić – „…bez proizvodnih firmi nema ni budžeta, ni javnog sektora ni države””, zaključuju u svom apelu hercegovački poslodavci.

/Republikainfo.com/

Objava Asocijacija poduzentika Hercegovine: Ako izvršna vlast u BiH ne pomogne uskoro 150 tisuća radnika na burzi pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

U IBM-ovom centru biti će implementirana najnovija tehnologija i alati, rekao je Orešković, ističući kako je ova investicija poruka da je Hrvatska otvorena zemlja koja može konkurirati ne samo u Europi nego i u svijetu. Imamo odlučne ljude, znanje i mogućnosti, rekao je premijer tehničke vlade Tihomir Orešković.

Istaknuo je i da je ova investicija izuzetno važna za Hrvatsku i njezino gospodarstvo te da će centar, osim što će omogućiti novo zapošljavanje, surađivati i s hrvatskim fakultetima na programima mentorstva, kako bi već na studiju pripremao mlade ljude za posao u centru.

Svi znaju da je IT budućnost, Europa traži 900 tisuća novih IT stručnjaka i mi moramo biti spremni ojačati taj sektor, rekao je Orešković te dodao kako se nada da će to pomoći i da će se oni mladi koji su otišli u svijet i našli posao u IT sektoru moći vratiti.

Damir Zec, poslovni direktor IBM-a Hrvatska, na početku obraćanja novinarima rekao je kako je ovaj dan najljepši dan njegove poslovne karijere. IBM-ov Client Inovation Centre u Hrvatskoj dokaz je da u Hrvatskoj imamo sposobne ljude, da imamo znanje i da možemo napraviti tako velik i važan posao. Zahvalio je na suradnji svima koji su sudjelovali u projektu. Reakcije i komunikacija bili su izvanredni. U vrlo kratkom roku uspjeli smo osjetiti sve referentne mogućnosti za takvu djelatnost u Hrvatskoj. Moram napomenuti i da su reakcije američkih institucija bile odlične – dali su veliku potporu i snažno su utjecali na ostvarenje ovog projekta, koji Hrvatskoj daje mogućnost da se ozbiljno pozicionira u svjetskom IT sektoru, rekao je.

Client Inovation Centre IBM-a daje potpuno novu dimenziju. Korisnicima diljem svijeta poslovna usluga na optimalnoj razini u korištenju IBM-ova sustava dostupna je 24 sata bez prekida, na jezicima zemalja u kojima se sustav koristi. Usluge će davati visokokvalificirani ljudi, spremni za tehnološku podršku u svakom trenutku. Znanje stranih jezika i tehnologije od iznimne je važnosti, ali pripremili smo i programe edukacije za mlade ljude koji će raditi u globalnom IBM-ovom centru. Otvaranje Centra planira se za prvi kvartal 2017. godine, za početak na postojećoj lokaciji IBM-a u Zagrebu, rekao je Zec. O vrijednosti investicije nije htio govoriti, rekao je samo da se u idućih nekoliko godina planira otvaranje 500 radnih mjesta.

O mogućnosti da IBM investira u Hrvatsku u svoj novi centar za tehničku potporu korisnicima početkom svibnja prvi su izvijestili slovenski mediji, koji su tada objavili da su ‘u igri’ bile još i Slvoenija i Slovačka, ali da je odabrana Hrvatska, jer je hrvatska vlada investitoru ponudila bolje uvjete za ulaganje.

Tada je i ministar gospodarstva Tomislav Panenić potvrdio da je Vlada upoznata s namjerama IBM-a, ali je i istaknuo da američkom IT gigantu nisu nuđeni nikakvi posebni uvjeti, već da Hrvatska ima bolji ‘investicijski paket’ od zemalja u okruženju.

International Business Machines (IBM) američka je kompanija osnovana 1911. godine. Ta kompanija sa sjedištem u Armonku, u saveznoj državi New York, bavi se razvojem, proizvodnjom i prodajom računala, posredničkih softvera (middleware) i softvera, a nudi i usluge pružanja infrastrukture, hostinga i konzaltinga.

IBM je jedna od najvećih američkih kompanija, s više od 400 tisuća zaposlenih širom svijeta, a prošle je godine ostvarila prihode od gotovo 82 milijarde dolara te bruto dobit od gotovo 18 milijardi dolara.

hrt.hr

Objava IBM investira u Hrvatskoj pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Elektro-privreda HZ HB je javno poduzeće. Samim time što je javno trebalo bi predstavljati javne interese. Unutar tih javnih interesa morala bi biti uključena i općina Prozor-Rama. Zašto? Zato što HE „Rama“ proizvodi oko 60 posto električne energije u sustavu EP HZ HB, a hidro-akumulacija i postrojenja nalaze se na teritoriju općine. Naravno, to Ramu ne može zapasti. Općina je morala sudskim putom tražiti ono što joj po važećim zakonima pripada.

Zašto ovih dana u popuni radnih mjesta ponovno Rami pripadaju samo mrvice? Zato što u upravljačkoj strukturi nema nikoga iz Rame. Prema natječaju prima se 56 osoba, od toga u Rami samo 7. Bit će zanimljivo pratiti rezultate natječaja. Bilo bi zanimljivo vidjeti koliko je do sada uposlenih iz Širokog Brijega. Zašto?

Generalni direktor je iz Širokog Brijega, a od 6 članova uprave nijedan direktor nije iz Rame. Nadzorni odbor čini predsjednik i još 6 članova. Nitko od tih 14 članova uprave i nadzornog odbora nije iz Rame iako su se neke osobe prijavljivale na natječaj za ta mjesta. Zašto? Zna se, u narodu, zašto!

Na kraju, nameće se jedno pitanje: Treba li konačno narod otvoriti oči i „zavrnuti ventil?“

Objava Treba li zavrnuti ventil pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.